Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući o ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Novom Travniku za utvrđivanje ustavnosti člana 2. tarifni broj 1. Odluke o visini komunalne takse po predmetima i uslugama za čije se korištenje plaća taksa na području Općine Kiseljak, na osnovu člana IV.C.10. (4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa Amandmanima LII i XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 24.02.2015. godine, donio je

PRESUDU

  • 1.
    Utvrđuje se da član 2. tarifni broj 1. Odluke o visini komunalne takse po predmetima i uslugama za čije se korištenje plaća taksa na području Općine Kiseljak ("Službeni glasnik Općine Kiseljak", broj 3/12 i 1/13), nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
  • 2.
    Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Općine Kiseljak".

Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva

Kantonalni sud u Novom Travniku (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) u postupku rješavanja upravnog spora broj 06 0 U 006949 14 U, po tužbi tužioca Marinka Grgića "Stomatološka ordinacija dr. Grgić", protiv rješenja tuženika Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija broj 03-15-58/12-A.Z. od 21.03.2014. godine u upravnoj stvari podnošenja prijave komunalne takse za istaknutu firmu, predočio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) ustavno pitanje u vezi utvrđivanja ustavnosti člana 2. tarifni broj 1. Odluke o visini komunalne takse po predmetima i uslugama za čije se korištenje plaća taksa na području Općine Kiseljak koju je donijelo Općinsko vijeće Kiseljak (u daljem tekstu: osporena Odluka).

2. Stranke u postupku

Stranke u ovom predmetu su: Kantonalni sud u Novom Travniku, Marinko Grgić "Stomatološka ordinacija dr. Grgić", Federalno ministarstvo finansija/Federalno ministarstvo financija i Općinsko vijeće Kiseljak.

3. Bitni navodi podnosioca zahtjeva

Pred Kantonalnim sudom u Novom Travniku u toku postupka rješavanja upravnog spora broj 06 0 U 006949 14 U, po tužbi tužioca Marinka Grgića "Stomatološka ordinacija dr. Grgić", protiv rješenja Federalnog ministarstva finansija/ Federalnog ministarstva financija broj 03-15-58/12-A.Z. od 21.03.2014. godine, u upravnoj stvari podnošenja prijave komunalne takse za istaknutu firmu, pojavilo se kao prethodno pitanje, ustavno pitanje da li je osporena Odluka u skladu sa odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

Prednje pitanje pojavilo se iz razloga kojim se rukovodio Ustavni sud Federacije u postupku ocjene ustavnosti odluka o komunalnim taksama općina sa područja drugih kantona, iznesenim u brojnim presudama Ustavnog suda Federacije kojim je utvrđeno da odluke o općinskim komunalnim taksama nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, a posebno razlozima kojim se Sud rukovodio u presudi broj U-14/13 od 26.06.2014. godine.

Zakonom o komunalnim taksama Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna ("Službene novine Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna", broj 2/12 i 5/14), članom 21. propisana je visina godišnje takse za svaku istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis na poslovnim i ostalim prostorijama, objektima i mjestima kojima se označava da određeno pravno ili fizičko lice obavlja izvjesnu djelatnost ili zanimanje plaća se godišnja taksa koja ne može biti veća od propisane, a u članu 3. st. 2. navedenog Zakona je propisano da visinu godišnje takse za istaknutu firmu općinsko vijeće će utvrditi prema zonama određenim općinskom odlukom i drugim vlastitim kriterijima, a što navedenom Odlukom Općine Kiseljak nije učinjeno.

Koristeći ustavna ovlaštenja iz člana IV.C.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Kantonalni sud u Novom Travniku predočava ustavno pitanje utvrđivanja usklađenosti člana 2. tarifni broj 1. osporene Odluke sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine iz razloga što je članom II.2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano, pored ostalog, da sva lica na teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred zakonom, a u članu 2. tarifni broj 1. osporene Odluke visina godišnje takse vezana je isključivo za djelatnost koju pravno, odnosno fizičko lice obavlja, što prema stavu Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine iznesenom u spomenutoj presudi broj U-14/13 od 26.06.2013. godine ne može biti relevantan kriterij za određivanje različite visine za istaknutu firmu, jer se takvim određivanjem povrjeđuje ustavna odredba o jednakosti pred zakonom.

Zbog svega navedenog Kantonalni sud u Novom Travniku predočava ovo ustavno pitanje, kako bi Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, nakon održane rasprave, donio presudu kojom će biti utvrđeno da li je osporena Odluka u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

4. Bitni navodi odgovora na zahtjev

Ustavni sud Federacije je aktom U-73/14 dana 31.10.2014. godine zatražio od Općinskog vijeća Kiseljak, Marinka Grgića "Stomatološka ordinacija dr. Grgić" i Federalnog ministarstva finansija/ Federalnog ministarstva financija da dostave odgovor na navode iz zahtjeva. Također, dana 31.10.2014. godine Ustavni sud Federacije je zatražio od Kantonalnog suda u Novom Travniku da dostavi cjelokupan spis predmeta broj 06 0 U 006949 14 U, što je Kantonalni sud u Novom Travniku i učinio 19.11.2014. godine, aktom broj 06 0 Su 007454 14 Su od 07.11.2014. godine.

Dana 03.12.2014. godine, Ustavni sud Federacije je zaprimio odgovor broj 01/1-02-2183/14 od 27.11.2014. godine od punomoćnika predsjedavajućeg Općinskog vijeća Kiseljak dipl. iur. Abdulaha Japaura. U odgovoru je navedeno da je Dejtonskim sporazumom i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine propisano da se Federacija BiH sastoji od kantona, da svaki kanton ima svoju nadležnost u donošenju propisa, te da se propisi koji su vezani za plaćanje komunalne takse razlikuju po kantonima. Pojedine općine u pojedinim kantonima svojim odlukama propisuju obavezu plaćanja komunalne takse, mjerila i kriterije po kojima se vrši naplata takse, a u pojedinim općinama i kantonima obavezu plaćanja komunalne takse, mjerila i kriterije po kojima se naplaćuje komunalna taksa propisuju zakonodavni organi kantona donošenjem zakona o komunalnoj taksi. Skupština-Sabor Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna Travnik u skladu sa odredbama Ustava Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna donijela je Zakon o komunalnim taksama ("Službene novine Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna" br. 2/12 i 5/14). Odredbom člana 3. stav 1. Zakona o komunalnim taksama Skupština/Sabor Srednjobosanskog kantona/Kantona središnja Bosna dato je ovlaštenje Općinskom vijeću jedinica lokalne samouprave da odredi visinu takse, s tim da visina takse ne može biti viša od visine takse koja je zakonom određena. Naime, uz predmetni zakon je propisana i Tarifa komunalnih taksi gdje su utvrđeni najviši iznosi takse po jedinom kriteriju i mjerilu, a to je djelatnost ili zanimanje koje pravna i fizička lica kao obaveznici takse obavljaju. Općinska vijeća se moraju pridržavati zakonom propisanih mjerila i kriterija, a to je djelatnost ili zanimanje koje obavlja fizičko ili pravno lice kao obaveznik komunalne takse. Evidentna je činjenica da bi tužilac u upravnom sporu Marinko Grgić kao vlasnik stomatološke ordinacije po donesenom Zakonu o komunalnim taksama, za istaknutu firmu platio komunalnu taksu u iznosu od 2.000,00 KM za jednu godinu, te da mu je ta komunalna taksa po donesenoj odluci Općinskog vijeća Kiseljak 4 puta manja i iznosi 500,00 KM za jednu godinu. Načelnik Općine Kiseljak i ostali zaposleni službenici upoznati sa donesenim odlukama Ustavnog suda Federacije, kojima su odluke o komunalnim taksama koje su donošene u drugim općinama i u kojima se kao kriteriji za naplatu komunalne takse propisuje samo djelatnost ili zanimanje koje obavlja pravno ili fizičko lice i to u različitim iznosima, ocjenjivane da nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, pa je načelnik Općine Kiseljak u fazi donošenja naprijed navedene općinske odluke pismenim aktima upoznavali i upozoravali zakonodavni organ kantona Skupštinu/Sabor Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna na činjenicu da djelatnost ili zanimanje koje obavlja pravno ili fizičko lice sa različitim iznosima ne može biti jedini kriterij. No Skupština/Sabor Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna pismenim aktom broj 01-02-265-3/12 od 20.06.2012. godine su negativno odgovorili i ustanovili da ova primjedba nije osnovana. Zaposleni službenici Općine Kiseljak na svim sastancima koje su organizovali kantonalni organi vlasti isticali su ovo pitanje usklađivanja donesenog kantonalnog Zakona o komunalnim taksama sa odlukama Ustavnog suda Federacije, ali su na svim sastancima ovlašteni kantonalni službenici isticali i uvjeravali da je Zakon o komunalnim taksama u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i da propisanim kriterijem djelatnosti ili zanimanja koje obavljaju pravna i fizička lica u različitim iznosima ne krši se pravo jednakosti pred zakonom. Osporena Odluka je donesena u skladu sa propisanim ovlaštenjima iz Kantonalnog Zakona o komunalnim taksama i ispoštovan je princip zakonitosti.

S obzirom na naprijed navedene i istaknute činjenice, te uvida u priložene dokaze punomoćnik Općine Kiseljak predlaže Ustavnom sudu Federacije da donese odluku kojom će utvrditi u skladu sa principom zakonitosti da je osporena Odluka koju je donijelo Općinsko vijeće Kiseljak u skladu sa donesenim Kantonalnim Zakonom o komunalnim taksama i da zahtjev za ocjenu ustavnosti Kantonalnog suda u Novom Travniku odbije. Uz odgovor punomoćnik Općine Kiseljak je priložio sve akte na koje se u istom i pozvao.

Dana 06.12.2014. godine, Ustavni sud Federacije je zaprimio odgovor od advokata Vlade Sliškovića, punomoćnika Marinka Grgića "Stomatološka ordinacija dr. Grgić". U odgovoru je navedeno da se ne osporavaju navodi iz zahtjeva Kantonalnog suda u Novom Travniku broj 06 0 Su 007454 14 Su od 23.10.2014. godine, zahtjev smatra osnovanim i predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će se utvrditi da član 2. tarifni broj 1. osporene Odluke koju je donijelo Općinsko vijeće Kiseljak nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Federalno ministarstvo finansija/Federalno ministarstvo financija nije dostavilo traženi odgovor.

5. Relevantno pravo

A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član II. 2. (1) c)

Federacija će osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Aneksu ovog ustava, posebno:

(1) Sva lica na teritoriji Federacije uživaju prava na:

  • c)
    jednakost pred zakonom

Član IV.C.3.10. (4)

Ustavni sud također odlučuje o ustavnim pitanjima koja mu predoči Vrhovni sud ili neki kantonalni sud a koja se jave u toku postupka pred dotičnim sudom.

Član VI. 4. c)

Općinsko vijeće:

  • c)
    donosi druge propise o izvršavanju općinskih nadležnosti

Amandman VIII

na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član III.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:

"U isključivoj su nadležnosti Federacije:

  • d)
    donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije.

B. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08 i 22/09)

Član 13. stav 1. tačka c)

Pored udjela u raspodjeli prihoda iz člana 6. ovog zakona, jedinicama lokalne samouprave pripadaju i drugi javni prihodi kako slijedi:

  • c)
    naknade i takse u skladu s propisima jedinica lokalne samouprave.

Općinska vijeća donose propise kojima se utvrđuje visina naknada po osnovu korištenja i uređenja zemljišta, kao i visina drugih naknada, novčanih kazni u njihovoj nadležnosti.

6. Činjenično stanje i stav Suda

Ustavni sud Federacije je utvrdio da nema činjeničnih pitanja koja bi trebalo neposredno razjasniti na javnoj raspravi, pa je u skladu sa članom 13. stav 1., odnosno članom 25. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10) održao sjednicu bez javne rasprave na kojoj je razmotrio osporenu Odluku, zahtjev podnosioca, te relevantne odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, odredbe zakona Federacije Bosne i Hercegovine i ustavnosudsku praksu ovog suda.

Na osnovu navoda iznesenih u zahtjevu podnosioca, Ustavni sud Federacije utvrdio je relevantne činjenice za odlučenje u ovom ustavno-pravnom predmetu koje se mogu svesti na pitanje, da li je vrsta djelatnosti relavantan i objektivan kriterij za propisivanje visine takse za firmu ili naziv, te da li je u tom dijelu osporena Odluka u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Razmatrajući osporenu Odluku i Tarifu općinskih taksi na istaknutu firmu, evidentno je da je i dalje ostala djelatnost pravnog odnosno fizičkog lica kao relevantan kriterij za određivanje visine komunalne takse za istaknutu firmu.

Ustavni sud Federacije je u brojnim presudama, kao što su: U-31/07 od 27.05.2008. godine, U-24/08 od 17.03.2009. godine, U-21/08 od 27.01.2009. godine, U-5/09 od 13.10.2009. godine, U-12/11 od 04.10.2011. godine, U-36/12 od 26.02.2013. godine, U-14/13 od 26.06.2013. godine, U-14/13 od 26.06.2013. godine, U-65/13 od 13.05.2014. utvrdio povredu prava na jednakost pred zakonom u svim slučajevima u kojima je kao relevantan kriterij za propisivanje takse na natpis i firmu, nadležno općinsko vijeće propisalo vrstu djelatnosti koju obaveznik obavlja.

Ustavni sud Federacije je stajališta da vrsta djelatnosti ne može biti relevantan kriterij za propisivanje različitih visina taksi za istaknutu firmu i natpis. Osim što je propisana visina u bitno različitim iznosima po navedenom kriteriju vrste djelatlnosti proizvoljna, napominjemo da je i finansijska sposobnost i profit koji predmetni subjekti ostvaruju predmet oporezivanja u skladu sa postojećom zakonskom finansijskom regulativom i relevantan podatak koji se precizno utvrđuje za svakog obaveznika pojedinačno. U ovom, pak, slučaju je u pitanju obaveza obaveznika da istakne firmu ili naziv, te da plati taksu na isto, te objektivan i relevantan kriterij za propisivanje visine takse može biti npr. zona grada u kojem se nalazi sjedište ili ograniči obaveznika, veličina naziva firme i dr.

Zbog toga je Ustavni sud Federacije odlučio kao u izreci utvrdivši da se ovim povrjeđuje ustavna odredba o jednakosti pred zakonom, tj. član II.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije je donio većinom od šest glasova u sastavu: dr. sc. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović i prof. dr. Edin Muminović, sudije Suda.

Broj U-73/14
24. februara 2015. godine
Sarajevo

Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Dr. sc. Kata Senjak, s. r.