Aktio

USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE

Odluka o dopustivosti i meritumu

na sjednici održanoj 17. decembra 2009. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU ODLUKA OBJAVLJENA U "SLUŽBENOM GLASNIKU BIH", BROJ 23/10
OBRAZLOŽENJE

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija u predmetu broj AP 1477/07, rješavajući apelaciju Dragice Pavleka i Adolfa Pavleka, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2, člana 16. stav 4. tačka 14. i člana 61. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu:

Miodrag Simović, predsjednik

Valerija Galić, potpredsjednica

Seada Palavrić, potpredsjednica

Mato Tadić, sudija

Krstan Simić, sudija

Odbija se kao neosnovana apelacija Dragice Pavleka i Adolfa Pavleka podnesena zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u predmetu Osnovnog suda u Banjoj Luci broj P-48786/06 (raniji broj predmeta P-2131/06) .

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Dragice Pavleka i Adolfa Pavleka zato što je preuranjena u dijelu koji se odnosi na povredu prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i u "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine".

I. Uvod

  • 1.
    Dragica Pavleka i Adolf Pavleka (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Ranko Dukić, advokat iz Banje Luke, podnijeli su 21. maja 2007. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) apelaciju zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u predmetu Osnovnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj P-48786/06 (raniji broj predmeta P-2131/06).

II. Postupak pred Ustavnim sudom

  • 2.
    Na osnovu člana 22. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda zatraženo je 1. oktobra 2007. godine i 13. novembra 2009. godine da dostavi odgovor na apelaciju.
  • 3.
    Osnovni sud dostavio je odgovore na apelaciju 8. oktobra 2007. godine i 30. novembra 2009. godine.
  • 4.
    Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovori na apelaciju dostavljeni su apelantima 11. decembra 2009. godine.

III. Činjenično stanje

  • 5.
    Činjenice predmeta koje proizlaze iz navoda apelanata i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:
  • 6.
    Apelanti su bili nosioci privremenog prava korištenja u dijelu od po - na gradskom građevinskom zemljištu u Banjoj Luci, površine 3.877 m". Na predmetnom zemljištu nosilac prava raspolaganja bila je Općina Banja Luka. Skupština Grada Banje Luke je 20. septembra 1996. godine donijela rješenje kojim se predmetno zemljište preuzima iz posjeda apelanata radi izgradnje platoa za prodaju automobila i hale za proizvodnju dijelova. Navedeno zemljište dodijeljeno je PTP "Automobil" Banja Luka, koje je započelo gradnju poslovnih objekata. Apelanti su pokrenuli postupak protiv rješenja Skupštine Grada Banje Lukå od 20. septembra 1996. godine, koji je okončan Presudom Okružnog suda u Banjoj Luci broj U-170/98 od 17. februara 1999. godine, kojom je poništeno navedeno rješenje, ali apelantima predmetno zemljište nije bilo vraćeno u posjed a novi korisnik je nastavio izgradnju poslovnih objekata. Od tada su apelanti pokrenuli više upravnih postupaka protiv Grada Banje Lukå i PTP "Automobil" s ciljem vraćanja u posjed predmetnog zemljišta, koji se trenutno nalaze u različitim stadijima i apelacijom se ne osporavaju.
  • 7.
    Apelanti su 31. oktobra 2006. godine Osnovnom sudu podnijeli tužbu protiv Grada Banjå Lukå i ATP "Automobil" radi predaje u posjed predmetnog zemljišta. Predmet je evidentiran pod brojem P-2131/06, a kasnije je dobio novi broj P-48786/06. O navedenoj tužbi postupak je u toku.

IV. Apelacija

a) Navodi iz apelacije

  • 8.
    Apelanti smatraju da se tužba koju su podnijeli Osnovnom sudu 31. oktobra 2006. godine treba smatrati jedinstvenim postupkom koji vode još od 1996. godine radi povrata u posjed predmetnog zemljišta. Naglašava se da u tom predmetu sud nije dostavio tužbu na odgovor, te da zbog toga postupak ne može početi. Apelanti smatraju da ovaj postupak predugo traje, usljed čega je prekršeno njihovo pravo na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Osim toga, apelanti se pozivaju i na povredu prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

b) Odgovor na apelaciju

  • 9.
    U prvom izjašnjenju na apelaciju Osnovni sud je demantirao navode apelanata da tužba nije poslana na odgovor. Naglašeno je da je tužba sa prilozima poslana na odgovor i da su tuženi dostavili odgovor, a da je drugotuženi (PTP "Automobil") istaknuo protivtužbeni zahtjev. Osnovni sud je naglasio da će dalje aktivnosti u ovom predmetu (zakazivanje rasprava i sl.) preduzimati u skladu sa redoslijedom kao što se radi i kod svih ostalih predmeta koji ne spadaju u prioritete, dok se prema planu i programu rješavanja predmeta prioritetima smatraju predmeti u kojima je tužba podnesena prije 2003. godine, kao i predmeti koji se prema zakonu imaju smatrati hitnim. U drugom izjašnjenju na apelaciju Osnovni sud je naglasio da je apelantima dostavio na odgovor protivtužbeni zahtjev, na koji su oni odgovorili 10. decembra 2007. godine. Nakon toga, apelanti su u spis 15. maja 2008. godine dostavili podnesak sa prilozima iz čega proizlazi da je Grad Banja Luka donio odluku za davanje saglasnosti za zaključenje sudskog poravnanja sa apelantima, kao i o odobravanju sredstava koja će se apelantima isplatiti nakon zaključenog poravnanja. Apelanti su dostavili u sudski spis 1. jula 2008. godine podnesak kojim preinačuju tužbeni zahtjev, navodeći da je u međuvremenu došlo do poravnanja - nagodbe sa Gradom Banja Luka, tako da se u odnosu na Grad Banja Luka povlači tužba, dok se u odnosu na drugotuženog PTP "Automobil" precizira tužbeni zahtjev, tako što se potražuje naknada štete u iznosu od 20.000 KM. Sud je navedeni podnesak dostavio na izjašnjenje tuženim: PTP "Automobil" da se izjasni o preinačenom tužbenom zahtjevu, a Gradu Banja Luka da se izjasni o povlačenju tužbe. Grad Banja Luka se nije izjasnio u propisanom roku, pa je Osnovni sud 18. novembra 2008. godine donio rješenje o povlačenju tužbe u odnosu na Grad Banja Luka i dostavio ga strankama u postupku. Imajući u vidu navedeno, Osnovni sud naglašava da se više ne radi o postupku radi predaje u posjed s obzirom na to da su apelanti 1. jula 2008. godine preinačili tužbeni zahtjev tako da sada traže naknadu štete. Sud će o preinačenom tužbenom zahtjevu postupati u skladu sa svojim planom rješavanja predmeta, hronološki, prema datumima zaprimljenih tužbi, te će zakazati pripremno ročište imajući u vidu prirodu spora u ovoj pravnoj stvari.

V. Relevantni propisi

  • 10.
    Zakon o parničnom postupku ("Službeni glasnik RS" br. 58/03, 85/03, 74/05 i 63/07) u relevantnom dijelu glasi:

Sud je dužan da postupak provede bez odugovlačenja i sa što manje troškova i da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

VI. Dopustivost

  • 11.
    U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
  • 12.
    U skladu sa članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

Pravo na imovinu

  • 13.
    Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda.

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

  • 1)
    Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
  • 4)
    Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

(14) apelacija je preuranjena;

  • 14.
    Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
  • 15.
    U konkretnom slučaju postupak nije završen s obzirom na to da se i dalje vodi pred Osnovnim sudom u predmetu broj P-48786/06.
  • 16.
    Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

Pravo na donošenje odluke u razumnom roku

  • 17.
    Apelanti su se Ustavnom sudu obratili zbog činjenice da parnični postupak po njihovoj tužbi nerazumno dugo traje, odnosno da u njihovom slučaju nije u "razumnom roku" donesena odluka u smislu člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, pa je u konkretnom slučaju, u smislu člana 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda, predmetna apelacija dopustiva. Naime, prema članu 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Konačno, apelacija u ovom dijelu ispunjava i uvjete iz člana 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.
  • 18.
    Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. st. 1, 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.

VII. Meritum

  • 19.
    Apelanti su naveli da je, zbog nerazumno dugog trajanja parničnog postupka pred Osnovnim sudom, povrijeđeno njihovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

a.a) Pravo na pravično suđenje

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

  • e)
    Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku.

  • 20.
    Prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora se ocjenjivati u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).
  • 21.
    Osim toga, prema praksi Evropskog i Ustavnog suda, veliki broj predmeta u radu nije valjano opravdanje za prekomjerno odugovlačenje postupka, a stalno vraćanje odluke na ponovno suđenje može pokazati da postoje ozbiljni nedostaci u organizaciji sudskog sistema (vidi, Evropski sud, Probmeier protiv Njemačke, presuda od 1. jula 1997. godine, stav 64, Izvještaji 1997-IV).

a.b) Period koji se uzima u obzir

  • 22.
    Ustavni sud ne može prihvatiti navode iz apelacije da u konkretnom slučaju dužinu postupka treba ispitivati od momenta donošenja prvog rješenja o izuzimanju predmetnog zemljišta, odnosno od dana pokretanja upravnih postupaka koje su apelanti vodili radi poništenja rješenja o preuzimanju zemljišta. Razlog za to je što se navedeni upravni postupci nalaze u različitim fazama, te što u slučaju nedonošenja rješenja od organa uprave postoji efektivan pravni lijek prema relevantnim odredbama Zakona o upravnom postupku (tzv. šutnja administracije). Osim toga, ti postupci se eksplicitno ne osporavaju apelacijom. Apelacijom se osporava razumnost dužine trajanja postupka radi povrata u posjed predmetnog zemljišta, koji se pred Osnovnim sudom vodi pod brojem P-2131/06 a koji je kasnije dobio novi broj P-48786/06. U tom predmetu podnesena je tužba radi predaje u posjed predmetnog zemljišta 31. oktobra 2006. godine. Međutim, navedena tužba je povučena 1. jula 2008. godine u odnosu na Grad Banja Luka, dok je u odnosu na drugotuženog PTP "Automobil" tužbeni zahtjev preinačen, tako da se sada potražuje naknada štete u novčanom iznosu od 20.000 KM.
  • 23.
    S tim u vezi, Ustavni sud smatra da predmetni postupak ne treba uzeti u obzir od dana podnošenja tužbe (31. oktobar 2006. godine) pošto je u odnosu na prvobitno postavljeni zahtjev došlo do povlačenja, odnosno preinačenja tužbe, a i ponašanje apelanata ukazuje da su u odnosu na taj tužbeni zahtjev nastojali postići poravnanje i obeštećenje, što im je na kraju i uspjelo. Stoga, Ustavni sud smatra da se predmetni postupak treba ispitati od dana povlačenja tužbe, te preinačenja tužbenog zahtjeva (1. juli 2008. godine). Računajući od navedenog datuma pa do dana donošenja odluke Ustavnog suda, predmetni postupak traje približno 18 mjeseci.

a.c) Analiza razumnosti trajanja postupka

  • 24.
    U konkretnom slučaju se radi o parničnom postupku radi naknade štete koji nema nikakve specifičnosti zbog kojih bi se zaključilo da je posebno složen.
  • 25.
    Ustavni sud smatra da se, u konkretnom slučaju, za period od 18 mjeseci, koliko traje postupak nakon povlačenja i preinačenja predmetne tužbe, ne može reći da je suprotan standardima prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku. Apelanti nisu dostavili Ustavnom sudu bilo kakve dokaze da su nakon povlačenja i preinačenja tužbenog zahtjeva taj zahtjev i uredili na način da bi sud mogao dalje postupati, niti da su preduzimali bilo kakve korake da se taj postupak ubrza, za šta su oni kao stranke, ipak, najzainteresiraniji. Sa druge strane, Osnovni sud je izričito naglasio da će u ovom predmetu postupati kao i u svim drugim predmetima, koji se prema zakonu ne smatraju hitnim i nisu prioritet prema unutrašnjim planovima, dakle, hronološki, prema datumu podnošenja zahtjeva. Osim toga, Osnovni sud je dao iscrpan odgovor na apelaciju u kome je naveo šta je uradio u konkretnom predmetu, te koje mjere preduzima na rješavanju ukupnog broja predmeta, što Ustavni sud smatra razumnim i zadovoljavajućim opravdanjem. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud je ustanovio da se ne može smatrati da je u konkretnom slučaju prekršeno pravo na suđenje u razumnom roku u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
  • 26.
    Imajući u vidu iznesenu ocjenu svakog od elemenata koji su predmet razmatranja u kontekstu ocjene razumnosti trajanja dužine postupka, Ustavni sud zaključuje da nije povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

VIII. Zaključak

  • 27.
    Ustavni sud zaključuje da se, u konkretnom slučaju, za period od 18 mjeseci, koliko traje postupak nakon povlačenja i preinačenja predmetne tužbe, ne može reći da je suprotan standardima prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku, naročito imajući u vidu ponašanje apelanata i mjere koje Osnovni sud preduzima s ciljem rješavanja ukupnog broja predmeta.
  • 28.
    Na osnovu člana 16. stav 4. tačka 14. i člana 61. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
  • 29.
    Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik
Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine
Prof. dr. Miodrag Simović, s. r.