USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE
Odluka o dopustivosti i meritumu
na sjednici održanoj 26. novembra 2010. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU ODLUKA OBJAVLJENA U "SLUŽBENOM GLASNIKU BIH", BROJ 48/11
OBRAZLOŽENJE
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj U 9/09, rješavajući zahtjev Kluba izaslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 17. stav 1. tačka 1, člana 59. stav 2. alineja 2, člana 61. st. 1, 2. i 3. i člana 63. st. 1. i 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu:
Miodrag Simović, predsjednik
Valerija Galić, potpredsjednica
Constance Grewe, potpredsjednica
Seada Palavrić, potpredsjednica
Tudor Pantiru, sudija
Mato Tadić, sudija
David Feldman, sudija
Mirsad Ćeman, sudija
Djelimično se usvaja zahtjev Kluba izaslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlmentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti odredbi člana 19.4. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08 i 37/08) i člana 17. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara" broj 4/04).
Utvrđuje se da član 19.4. stav 2. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08 i 37/08) i član 17. stav 1. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara" broj 4/04) u dijelu u kojem glasi: "U svakom gradskom području se biraju po tri (3) vijećnika" nisu u skladu s članom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine.
Utvrđuje se da odredbe člana 19.2. st. 1. i 3, te člana 19.4. st. 2. do 8. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05,11/06, 24/06, 32/07, 33/08 i 37/08) i člana 17. stav 1. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara" broj 4/04) u dijelu koji glasi: "U svakom gradskom području se biraju po tri (3) vijećnika" nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi s članom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.
Nalaže se Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da izmijeni i dopuni neustavne odredbe Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u skladu s ovom odlukom u roku od šest mjeseci nakon objavljivanja ove odluke u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine".
Utvrđuje se da član 7. st. 1. i 3, član 15. stav 2, član 17. stav 1. i član 38. stav 1. Statuta Grada Mostara nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi s članom 25.b) Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.
Nalaže se Gradskom vijeću Grada Mostara da obavijesti Ustavni sud o koracima koje će preduzeti da uskladi Statut Grada Mostara s Ustavom Bosne i Hercegovine u roku od tri mjeseca nakon objavljivanja u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" i amandmana koje je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine da bi uskladila Izborni zakon Bosne i Hercegovine s Ustavom Bosne i Hercegovine u skladu s ovom odlukom.
Do tada, dalji postupak po zahtjevu Kluba izaslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti odredbi člana 7. st. 1. i 3, člana 15. stav 2, člana 17. stav 1. i člana 38. stav 1. Statuta Grada Mostara se odlaže.
Odbija se kao neosnovan zahtjev Kluba izaslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti odredbi čl. 19.4. st. 1. i 9. i 19.7. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, odredbe člana VI.C. stav 7. Amandmana CI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" broj 9/04) i odredbe čl. 7. st. 2. i 3, čl. 15. stav 1, čl. 16, 17. st. 2. i 3, član 38. st. 2, 3. i 4, čl. 44. i 45. Statuta Grada Mostara.
Utvrđuje se da su odredbe člana 19.4. st. 1. i 9, te člana 19.7. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, odredba člana VI.C. stav 7. Amandmana CI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, preostale odredbe čl. 7. i 15, član 16, preostale odredbe čl. 17. i 38, te čl. 44. i 45. Statuta Grada Mostara u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi s članom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.
Odbacuje se kao nedopušten zahtjev Kluba izaslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti stava 1. uvodnog dijela i stava 2. Odluke Visokog predstavnika kojom se proglašava Statut Grada Mostara, zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine za odlučivanje.
Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine".
I. Uvod
- 1.Klub izaslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je 16. septembra 2009. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi čl. 19.1, 19.2, 19.3, 19.4, 19.5, 19.6. i 19.7. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08 i 37/08; u daljnjem tekstu: Izborni zakon), odredbi člana VI.C. st. 4. i 7. Amandmana CI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" broj 9/04; u daljnjem tekstu: Ustav FBiH), stava 1. uvodnog općeg dijela i stava 2. Odluke Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu kojom se proglašava Statut Grada Mostara i odredbi čl. 7, 15, 16, 17, 38, 44. i 45. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara" broj 4/04; u daljnjem tekstu: Statut).
II. Postupak pred Ustavnim sudom
- 2.Na osnovu člana 22. stav 1. Pravila Ustavnog suda, od Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine zatraženo je 1. decembra 2009. godine da dostave odgovor na zahtjev.
- 3.Na osnovu člana 15. stav 3. Pravila Ustavnog suda, od Ureda Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu zatraženo je 7. decembra 2009. godine da dostavi stručno pisano mišljenje u vezi s predmetnim zahtjevom.
- 4.Predstavnički dom je 14. decembra 2009. godine dostavio odgovor na zahtjev, a Dom naroda 28. decembra 2009. godine.
- 5.Ured Visokog predstavnika je 30. decembra 2009. godine dostavio pisano stručno mišljenje u vezi s predmetnim zahtjevom.
- 6.Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovori na zahtjev su dostavljeni podnosiocu zahtjeva 4. januara 2010. godine.
- 7.Na Plenarnoj sjednici održanoj 28. i 29. maja 2010. godine Ustavni sud je odlučio da održi javnu raspravu u ovom predmetu. Javna rasprava je održana 24. septembra 2010. godine. Nakon rasprave, Venecijanska komisija (Evropska komisija za demokraciju putem prava) je kao amicus curiae podnijela svoje mišljenje, koje je proslijeđeno stranama.
III. Zahtjev
a) Navodi iz zahtjeva
- 8.Podnosilac zahtjeva smatra da osporene odredbe Izbornog zakona, Ustava FBiH i Statuta nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi s članom 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), članom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (1966) (u daljnjem tekstu: Međunarodni pakt) i opcionim protokolima (1966. i 1989) u vezi s članom 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju (podnosilac zahtjeva se poziva na Međunarodni pakt, što je očigledna omaška), te članom 1. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, koje čine sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine (Aneks I na Ustav Bosne i Hercegovine).
- 9.Podnosilac zahtjeva smatra da je stav 1. uvodnog općeg dijela Odluke Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (u daljnjem tekstu: Visoki predstavnik), kojom se proglašava Statut Grada Mostara, u suprotnosti s odredbom člana II/1. Ustava Bosne i Hercegovine jer se uvođenjem načela nejednakog tretmana jedinica lokalne samouprave i njenih građana, u poređenju s drugim jedinicama lokalne samouprave i njihovim građanima, ne može postići najviši nivo ljudskih prava i osnovnih sloboda. Također, podnosilac zahtjeva smatra da je nametanje Statuta nedemokratski čin, te da je stav 2. Odluke Visokog predstavnika koji glasi: "Statut je na snazi na privremenom osnovu dok ga ne usvoji Gradsko vijeće Grada Mostara u odgovarajućoj formi bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta" suprotan odredbi člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.
- 10.Dalje, podnosilac zahtjeva smatra da je odredbama člana 19.4. st. 1. i 9. Izbornog zakona i člana 16. Statuta, kojima je propisan donji i gornji limit zastupljenosti predstavnika u Gradskom vijeću iz reda svakog od konstitutivnih naroda, diskriminiran hrvatski narod. Naime, podnosilac zahtjeva navodi da propisivanje donjeg limita zastupljenosti u Gradskom vijeću, kao privilegije koja je u konkretnom slučaju data srpskom narodu kao najmalobrojnijem narodu u Mostaru, te gornjeg limita zastupljenosti, kao određenog ograničenja za većinski narod, bez obzira na rezultate izbora, nije propisana nijednim aktom kao privilegija za hrvatski narod, niti kao ograničenje za srpski i bošnjački narod u gradovima gdje oni predstavljaju većinski narod.
- 11.Podnosilac zahtjeva smatra da je odredbama člana 19.4. stav 2. Izbornog zakona i odredbama člana 17. stav 1. Statuta, kojima je propisano da se po tri vijećnika biraju iz svake od šest izbornih jedinica gradskog područja, prekršeno osnovno načelo Izbornog zakona po kojem se pri određivanju područja izbornih jedinica mora voditi računa da izborne jedinice imaju podjednak broj glasača. U vezi s tim, podnosilac zahtjeva navodi da izborna jedinica Mostar Jugozapad ima oko četiri puta više glasača od izborne jedinice Mostar Jugoistok, a da se u obje izborne jedinice bira isti broj vijećnika.
- 12.Podnosilac zahtjeva smatra da su odredbama člana 19.2. st. 1. i 3. i člana 19.4. stav 2. Izbornog zakona i odredbama čl. 15. i 17. stav 1. u vezi s čl. 5. i 7. Statuta diskriminirani građani bivše Centralne zone u odnosu na građane koji žive u nekom od šest gradskih područja. Naime, podnosilac zahtjeva navodi da je osporenim odredbama propisano da na području Grada kao jedne izborne jedinice biraju 17 vijećnika svi građani Mostara, dok preostalih 18 vijećnika biraju samo građani šest gradskih područja, dok je građanima bivše Centralne zone onemogućeno da i oni biraju svoje predstavnike u Gradsko vijeće.
- 13.Također, podnosilac zahtjeva smatra da su odredbama člana 38. Statuta, kojima je propisano da se za svako od gradskih područja uspostavlja po jedna komisija u čiji sastav ulaze po tri gradska vijećnika izabrana sa teritorije relevantnog gradskog područja, diskriminirani građani bivše Centralne zone. Podnosilac zahtjeva navodi da komisije za gradska područja odlučuju o donošenju odluke o raspodjeli prihoda po osnovu dodijeljenog građevinskog zemljišta i raspisivanju referenduma u skladu s članom 33. Statuta, te da građani bivše Centralne zone nisu u mogućnosti da odlučuju o tim pitanjima jer ne pripadaju nijednom od gradskih područja. Pored toga, podnosilac zahtjeva smatra da su osporenim odredbama dovedeni u neravnopravan položaj i gradski vijećnici međusobno, jer vijećnici koji su izabrani u gradskoj izbornoj jedinici nisu u mogućnosti da budu birani u komisiju Gradskog vijeća za konkretno gradsko područje, te samim tim da odlučuju o naprijed navedenim pitanjima.
- 14.Dalje, podnosilac zahtjeva smatra da su odredbe člana 19.7. Izbornog zakona, odredbe člana VI.C. stav 7. Amandmana na Ustav FBiH i odredbe čl. 44. i 45. Statuta, kojima je propisano da za gradonačelnika mogu biti izabrani samo vijećnici izabrani u Gradsko vijeće i da gradonačelnika biraju i smjenjuju vijećnici Gradskog vijeća, diskriminirajuće za sve građane Grada Mostara. Naime, podnosilac zahtjeva navodi da je tačkom 3) Amandmana CIV na Ustav FBiH i odgovarajućim odredbama Izbornog zakona propisano da načelnike i gradonačelnike biraju građani na neposrednim i tajnim izborima, te da je tačkom 2) Amandmana CI na Ustav FBiH propisano da "Grad Mostar ima nadležnosti općine". Pri tome, podnosilac zahtjeva ističe da u svim općinama i Gradu Banjaluci građani neposredno učestvuju u izboru načelnika i gradonačelnika, iz čega proizlazi da građani Mostara nemaju ista prava kao građani Grada Banjaluke. Također, podnosilac zahtjeva navodi da su osporenim odredbama posebno diskriminirani građani bivše Centralne zone, koji zbog načina izbora vijećnika u Gradsko vijeće mogu doći u situaciju da nemaju mogućnost da budu birani za gradonačelnika.
b) Odgovor na zahtjev
- 15.U odgovoru na zahtjev Predstavnički dom je naveo da je Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma na 87. sjednici održanoj 14. decembra 2009. godine razmatrala predmetni zahtjev i da nakon rasprave sa tri glasa "za", tri glasa "protiv" i bez glasova "suzdržan" ne podržava zahtjev Kluba izaslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine.
- 16.U odgovoru na zahtjev Dom naroda je naveo da je Ustavnopravna komisija Doma naroda na 48. sjednici održanoj 23. decembra 2009. godine razmatrala predmetni zahtjev i da, nakon rasprave sa tri glasa "za", bez glasova "protiv" i sa dva glasa "suzdržan", bez glasova sva tri konstitutivna naroda, ne podržava zahtjev Kluba izaslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine.
c) Mišljenje Visokog predstavnika u svojstvu amicus curiae
- 17.U vezi s osporenim odredbama čl. 19.1, 19.2, 19.3, 19.4. i 19.5. Izbornog zakona, člana VI.C. stav 4. Amandmana CI na Ustav FBiH i čl. 7, 15, 16. i 17. Statuta, Visoki predstavnik je u pisanom stručnom mišljenju, prije svega, naveo da član 3. Protokola broj 1 uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966. godine uređuje postupak za uvjete dopustivosti za predstavke pred Komitetom za ljudska prava Ujedinjenih nacija, te da se ovi uvjeti ne primjenjuju pred Ustavnim sudom. Visoki predstavnik je naveo da, ako se radi o grešci i ako su podnosioci zahtjeva pod navedenim podrazumijevali član 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, navedeni član nije primjenjiv u konkretnom slučaju, pošto se taj član ne primjenjuje na izbore za tijela lokalne vlasti koja ne vrše zakonodavne ovlasti već vrše regulatorne ovlasti koje im je delegirao Parlament. Ukoliko bi podnosioci zahtjeva ostali pri tvrdnji da je član 14. Evropske konvencije primjenjiv u vezi s članom 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, Visoki predstavnik je naveo da je Evropski sud za ljudska prava jasno utvrdio da se iz kombinacije ovih odredbi ne može izvesti pravo da svi glasovi imaju jednaku težinu. Što se tiče tvrdnji podnosioca zahtjeva u vezi s članom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, Visoki predstavnik se pozvao na Opći komentar Komiteta za ljudska prava UN u kojem je navedeno da bilo kakva ograničenja prava iz člana 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima "trebaju biti zasnovana na objektivnim i razumnim kriterijima". Naime, Visoki predstavnik je naveo da princip "jedna osoba, jedan glas" i princip da svi glasovi imaju jednaku težinu nije apsolutno pravo i da ograničenje tog prava može biti opravdano na osnovu objektivnih i razumnih kriterija. U vezi s tim je naveo da je izborni sistem u Gradu Mostaru opravdan kada se u obzir uzmu ciljevi koji se žele postići tim sistemom i historijat Grada. Naveo je da se, pri procjenjivanju opravdanosti u ovom slučaju, mora uzeti u obzir složena historija provedbe mira u Mostaru i važnost uloge koju Mostar ima u širem kontekstu provedbe mira u Federaciji i cijeloj državi. Visoki predstavnik smatra da su poštivanje jednakosti konstitutivnih naroda i stvaranje djelotvornog mehanizma podjele vlasti koji sprečava da bilo koji narod ima većinsku kontrolu u Gradskom vijeću legitimni ciljevi koji se žele postići osporenim odredbama Statuta, Izbornog zakona i Ustava FBiH. Također, smatra da postoji razumno srazmjeran odnos između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi postići.
- 18.U vezi s osporenim odredbama člana 38. Statuta, Visoki predstavnik smatra da ni Ustav Bosne i Hercegovine, ni Ustav FBiH, kao ni međunarodni instrumenti koje navodi podnosilac zahtjeva ne garantuju "pravo građana da budu birani ili da učestvuju u procesu donošenja odluka u okviru komisija Gradskog vijeća".
- 19.U vezi s osporenim odredbama člana 19.7. Izbornog zakona, člana VI.C. stav 7. Amandmana CI na Ustav FBiH i čl. 44. i 45. Statuta, Visoki predstavnik smatra da ni Ustav Bosne i Hercegovine, ni Ustav FBiH, kao ni međunarodni instrumenti koje navodi podnosilac zahtjeva ne zahtijevaju primjenu jedinstvenog sistema izbora/smjene gradonačelnika/načelnika općina na području cijele Bosne i Hercegovine. Naveo je da vlasti u Bosni i Hercegovini uživaju široku slobodu procjene u pogledu utvrđivanja bilo neposrednog ili posrednog sistema izbora i/ili smjene gradonačelnika i općinskih načelnika. Dalje, da Ustav FBiH predviđa mogućnost bilo neposrednog ili posrednog izbora i smjene s dužnosti načelnika općina/gradonačelnika u Bosni i Hercegovini. Također, da se izbor i smjena gradonačelnika Sarajeva, Istočnog Sarajeva i Brčko distrikta vrši na posredan način, kao što je to slučaj i s Gradom Mostarom.
d) Mišljenje Venecijanske komisije u svojstvu amicus curiae
- 20.Venecijanska komisija je navela da odredbe čl. 19.4. i 19.6. Izbornog zakona, koje regulišu izbor Gradskog vijeća, odstupaju od principa jednake težine svakog glasa jer uspostavljaju minimalni i maksimalni prag zastupljenosti tri konstitutivna naroda i Ostalih. Venecijanska komisija je navela da te odredbe garantiraju zastupljenost svih konstitutivnih naroda i Ostalih, te sprečavaju dominaciju jednog konstitutivnog naroda ili Ostalih u Gradskom vijeću. U vezi s tim, Venecijanska komisija je navela da je prilikom ocjenjivanja odnosnih odredaba odlučujuće da li se ograničenje principa jednake težine glasa može smatrati razumnim i zasnovanim na objektivnim kriterijima prema utvrđenim principima Evropskog suda za ljudska prava i Komiteta za ljudska prava UN-a. Venecijanska komisija je istakla da je u svom mišljenju o Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine iz 2001. godine navela "da je raspodjela radnih mjesta u državnim organima između konstitutivnih naroda bila centralni element Dejtonskog sporazuma koji je omogućio mir u Bosni i Hercegovini, te da je u tom smislu teško opovrgnuti zakonitost normi koje bi mogle biti problematične s gledišta nediskriminacije, ali neophodne da se postigne mir i stabilnost". Venecijanka komisija je istakla "da, iako se situacija u Bosni i Hercegovini razvijala u pozitivnom smislu, i dalje ostaju okolnosti koje zahtijevaju politički sistem koji nije prosti odraz pravila većine, već koji garantuje raspodjelu vlasti i pozicija među nacionalnim skupinama, te da pokušaji da se izrade izborna pravila koja omogućavaju odgovarajuću zastupljenost za razne skupine i dalje ostaju zakoniti".
- 21.Dalje, Venecijanska komisija je ukazala na Odluku Ustavnog suda broj U 4/05, koja se tiče izbornog sistema Grada Sarajeva, u kojoj je Ustavni sud naveo "da je neophodno da sva tri konstitutivna naroda dobiju minimum garancija za učešće u Gradskom vijeću bez obzira na izborne rezultate, budući da je to jedini način da se ispoštuje princip konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine". Također, Venecijanska komisija je ukazala na treću Djelimičnu odluku Ustavnog suda u predmetu broj U 5/98 u kojoj je Ustavni sud naveo "da dosljedna primjena demokratskog principa - jedan birač jedan glas, u postojećim političkim prilikama u Bosni i Hercegovini, nosi rizik stvaranja jednonacionalne vlasti izabrane u područjima u kojima je jedan konstitutivan narod u većini". Imajući u vidu navedeno, Venecijanska komisija je navela da, prema općim prilikama u Bosni i Hercegovini i specifičnim okolnostima u Mostaru, garantiranje zastupljenosti u izabranim tijelima svih konstitutivnih naroda i Ostalih, kao i sprečavanje bilo koje grupe da dominira u takvim tijelima, ostaje zakonit cilj, iako bi se razvoj trebao kretati u smislu sistema koji daje veću težinu izbornim rezultatima. Pri tome, Venecijanska komisija je istakla da su slična rješenja usvojena za Grad Sarajevo (kao što slijedi iz Odluke U 4/05), kao i u drugim evropskim gradovima sa sličnim kontekstima multinacionalnog ili multijezičkog sastava (npr. u Belgiji). Po mišljenju Venecijanske komisije, odstupanja od principa jednake težine svakog glasa proporcionalna su zakonitom cilju kojem se teži i ispunjavaju kriterij razumnosti i objektivnosti kako se to zahtijeva Protokolom broj 12 uz Evropsku konvenciju, članom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i Općim komentarom Komiteta za ljudska prava UN-a. Također, Venecijanska komisija je navela da to važi i za odredbe o organizaciji i sastavu komisija Gradskog vijeća koji slijede isti kriterij.
- 22.U pogledu bivše Centralne zone, Venecijanska komisija je navela da građani bivše Centralne zone, za razliku od građana koji žive u bilo kojem od šest gradskih područja, glasaju samo za 17 vijećnika koji se biraju u izbornoj jedinici na nivou Grada, ali ne i za 18 vijećnika koji se biraju na nivou gradskih područja kao izbornih jedinica. Venecijanska komisija je istakla da iz navedenog proizlazi da su biračka prava građana bivše Centralne zone manja od onih koja imaju ostali građani Mostara, te da je osnova za takvo drugačije postupanje čisto geografske prirode. U vezi s tim, Venecijanska komisija je navela da nije obaviještena o bilo kakvim posebnim razlozima za takvo postupanje, tako da u nedostatku razumnog i objektivnog opravdanja ta razlika u postupanju djeluje diskriminacijski i predstavlja kršenje Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju. Također, Venecijanska komisija je navela da Gradsko vijeće ima neposrednu i veliku moć u odnosu na Centralnu zonu u oblastima (raspodjela prihoda ostvarenih iz naknada po osnovu dodjele zemljišta u sklopu bivše Centralne zone) koja su u gradskim područjima u nadležnosti komisija Gradskog vijeća. Venecijanska komisija smatra da su na taj način građani bivše Centralne zone na diskriminirajući način lišeni prava da samostalno i u svom interesu regulišu i upravljaju dijelom javnih pitanja, a da za to ne postoji nikakvo posebno i objektivno opravdanje, te da je stoga došlo do kršenja Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju.
- 23.U pogledu izbora gradonačelnika, Venecijanska komisija je navela da se ni Ustav Bosne i Hercegovine, niti međunarodni instrumenti na koje se podnosilac zahtjeva poziva, ne bave izborom gradonačelnika, ali da pružaju mogućnost neposrednog i posrednog izbora. Venecijanska komisija je navela da je posredni izbor usmjeren ka nacionalnom pomirenju koje je mnogo teže postići u kontekstu neposrednih izbora, da to predstavlja legitiman cilj, te da su temelji biračkog prava o kojem je riječ očuvani. Prema mišljenju Venecijanske komisije, u konkretnom slučaju postoji razumno i objektivno opravdanje za drugačije postupanje pri izboru gradonačelnika.
IV. Javna rasprava
- 24.Ustavni sud je, u skladu s članom 46. Pravila Ustavnog suda, na Plenarnoj sjednici održanoj 28. i 29. maja 2010. godine odlučio da održi javnu raspravu na kojoj će se raspravljati o predmetnom zahtjevu. Ustavni sud je, u skladu s članom 47. stav 3. Pravila Ustavnog suda, na Plenarnoj sjednici održanoj 9. jula 2010. godine, odlučio da se na javnu raspravu pozovu: predstavnik podnosioca zahtjeva, predstavnici oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predstavnik Vijeća Evrope, predstavnik Evropske unije, predstavnik OSCE-a, predstavnik OHR-a, predstavnik Venecijanske komisije, predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara, gradonačelnik Grada Mostara, predstavnik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine i eksperti za izborni sistem prof. dr. Zoran Tomić i dr. Suad Arnautović.
- 25.Ustavni sud je 24. septembra 2010. godine održao javnu raspravi na kojoj su prisustvovali: predstavnici podnosioca zahtjeva, predstavnik Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, predstavnik Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, predstavnik Ureda Sekretarijata Vijeća Evrope u BiH, predstavnik šefa Misije OSCE-a u BiH, predstavnik OHR-a, predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara, gradonačelnik Grada Mostara, predstavnik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine i eksperti za izborni sistem prof. dr. Zoran Tomić i dr. Suad Arnautović. U raspravi o predmetnom zahtjevu su učestvovali: predstavnici podnosioca zahtjeva, predstavnik Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, predstavnik Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara, gradonačelnik Grada Mostara, predstavnik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine i eksperti za izborni sistem prof. dr. Zoran Tomić i dr. Suad Arnautović.
V. Relevantni propisi
- 26.Izborni zakon Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 23/01) u relevantnom dijelu glasi:
Član 12.7.
Općinski načelnik može se birati ili posrednim izborom od općinskog vijeća, odnosno skupštine općine, ili neposrednim izborom od registriranih birača u toj općini. Ako entitetski zakoni predviđaju da se načelnik bira neposrednim izborom, tada će se izbor vršiti u skladu sa stavom 2. ovog člana. Ako entitetski zakoni predviđaju da se izbor načelnika vrši posredno od općinskog vijeća, odnosno skupštine općine, tada se izbor vrši u skladu sa stavom 3. ovog člana. Ako entitetski zakoni ne predviđaju način izbora načelnika, tada se načelnik bira posrednim izborom, kao što je utvrđeno u stavu 3. ovog člana.
Ako se načelnik neposredno bira, tada Izborna komisija Bosne i Hercegovine utvrđuje izgled glasačkog listića.
Ako se načelnik bira posredno, tada se on ili ona biraju na osnovu većine glasova ukupnog broja članova općinskog vijeća, odnosno skupštine općine. Svaki član općinskog vijeća, odnosno skupštine općine može predložiti kandidata za funkciju općinskog načelnika. Ako kandidat ne dobije većinu glasova od ukupnog broja članova, provodi se drugi krug izbora. Ako nijedan kandidat ne dobije većinu glasova od ukupnog broja članova, provodi se treći krug izbora. U trećem krugu izbora bit će izabran član koji dobije najveći broj glasova. Ako je rezultat isti, najmlađi od kandidata sa istim rezultatom bit će izabran za općinskog načelnika.
U slučaju da posredno izabrani načelnik podnese ostavku, umre ili bude smijenjen od općinskog vijeća, odnosno skupštine općine, općinsko vijeće, odnosno skupština općine bira novog načelnika u skladu sa stavom 3. ovog člana.
- 27.Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 20/02)
Član 18.
Postojeća poglavlja 12., 13., 14., 15., 16., 17. i 18. postaju poglavlja 13., 14., 15., 16., 17., 18. i 19.
- 28.Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 4/04) u relevantnom dijelu glasi:
Član 2.
Novo poglavlje 19. se uvodi u Izborni zakon Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02 i 25/02): iza poglavlja 18. "Distrikt Brčko" dodaje se novo poglavlje pod nazivom "Grad Mostar" u kojem stoji:
"Član 19.1.
Ovim zakonom se uređuje izbor vijećnika u Vijeće Grada Mostara (u daljnjem tekstu: Gradsko vijeće). Izuzetno od odredaba poglavlja 13. ovog zakona, principi utvrđeni ovim poglavljem primjenjuju se na izbore u Gradu Mostaru.
Član 19.2.
U sastav Gradskog vijeća ulazi tridesetpet (35) članova. Vijećnici u Gradskom vijeću se biraju u gradskoj izbornoj jedinici i izbornim jedinicama gradskog područja, na način utvrđen u članu 19.4. ovog zakona.
Gradska izborna jedinica" u smislu prethodnog stava obuhvata cijelo područje Grada definirano u članu 5. Statuta Grada Mostara.
Izborne jedinice gradskog područja" u smislu stava 1. ovog člana su bivše gradske općine kako je to definirano članom 7. i članom 15. Statuta Grada Mostara.
Član 19.3.
Grad Mostar ima jednu Izbornu komisiju uspostavljenu u skladu sa odredbama ovog zakona u dijelu u kojem se ovaj zakon odnosi na općinske izborne komisije.
Član 19.4.
Sedamnaest (17) vijećnika se bira iz gradske izborne jedinice. Minimalno četiri (4) vijećnika iz svakog od konstitutivnih naroda i jedan (1) vijećnik kao pripadnik grupe "ostalih" se bira iz gradske izborne jedinice.
Tri (3) vijećnika se biraju iz svake od 6 izbornih jedinica gradskog područja.
Izborna jedinica gradskog područja 1 sastoji se od bivše gradske općine Mostar Sjever.
Izborna jedinica gradskog područja 2 sastoji se od bivše gradske općine Mostar Stari Grad.
Izborna jedinica gradskog područja 3 sastoji se od bivše gradske općine Mostar Jugoistok.
Izborna jedinica gradskog područja 4 sastoji se od bivše gradske općine Mostar Jug.
Izborna jedinica gradskog područja 5 sastoji se od bivše gradske općine Mostar Jugozapad.
Izborna jedinica gradskog područja 6 sastoji se od bivše gradske općine Mostar Zapad.
Nijedan od konstitutivnih naroda niti iz grupe "ostalih" ne mogu imati više od petnaest (15) svojih predstavnika u Gradskom vijeću.
Član 19.5.
Prvo se vrši dodjela mandata koji se popunjavaju iz gradske izborne jedinice, prema formuli utvrđenoj u stavu 1. člana 9.6 ovog zakona. Ako dodjela mandata iz gradske izborne jedinice ne omogućuje minimalnu zastupljenost bilo kojeg od konstitutivnih naroda i/ili grupe "ostalih" na način utvrđen u skladu s stavom 1. člana 19.4 ovog zakona, primjenjivat će se slijedeći metod:
- 1.jedan ili više posljednjih mandata koji će se dodjeljivati iz gradske izborne jedinice potreban za ispunjavanje kvota bilo kojeg od konstitutivnih naroda odnosno grupe "ostalih" dodjeljuje se jednom ili više kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda i/ili grupe "ostalih" koji je tj. koji su dobili najveći broj glasova sa liste političke stranke, sa liste nezavisnih kandidata ili sa liste koalicije kojima je mandat dodijeljen prema stavu 1. člana 9.6 ovog zakona. Ukoliko se mandat utvrđen prema formuli iz stava 1. člana 9.6 ovog zakona dodijeli nezavisnom kandidatu, primjenjuje se tačka 2. ovog člana.
- 2.Ako politička stranka, lista nezavisnih kandidata ili koalicija kojima je mandat dodijeljen na način utvrđen u stavu 1. člana 9.6 ovog zakona ne posjeduje dovoljan broj odgovarajućih kandidata na listi svoje gradske izborne jedinice, ili ako bi mandat, prema članu 9.6 ovog zakona, bio dat jednom ili više nezavisnih kandidata, mandat se prenosi:
- -na političku stranku ili stranke, listu ili liste nezavisnih kandidata ili koaliciju ili koalicije koje imaju takve preostale kandidate na svojim listama; ili
- -na nezavisnog kandidata ili kandidate iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda ili iz grupe "ostalih" koji ima drugi po redu najveći količnik kao što je to utvrđeno članom 9.6 ovog zakona.
- -
- 3.Ako se nijedan kandidat iz reda jednog ili više datih konstitutivnih naroda ili grupe "ostalih" ne nađe u skladu sa tač. 1. i 2. ovog člana, mandat se prenosi na:
- -političku stranku, listu nezavisnih kandidata ili listu koalicije koja raspolaže tim kandidatima preostalim na listi bilo koje druge izborne jedinice gradskog područja nakon što su mjesta koja su popunjena iz ovih izbornih jedinica dodijeljena u skladu s članom 19.6 ovog zakona ili
- -na nezavisnog kandidata ili kandidate iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda ili iz grupe "ostalih" koji su se kandidovali za bilo koju izbornu jedinicu gradskog područja, a koji ima najveći količnik kao što je to utvrđeno članom 9.6 ovog zakona.
- -
Stav 2. člana 9.6 se ne primjenjuje kada se dodjeljuju mandati iz ovog člana.
Član 19.6.
Mandati koji se popunjavaju iz izbornih jedinica gradskih područja nakon toga se dodjeljuju prema formuli utvrđenoj u članu 9.6 ovog zakona. Mandati se dodjeljuju pojedinačno počevši sa najviše rangiranim kandidatom u svakoj izbornoj jedinici gradskog područja i nastavlja se na sličan način kako bi se popunilo svako dostupno mjesto iz svake izborne jedinice gradskog područja. Redoslijed popunjavanja mandata dodijeljenih svakoj izbornoj jedinici gradskog područja za svaki od tri uzastopna koraka određuje se žrijebanjem. Žrijebanje organizuje Izborna komisija Bosne i Hercegovine.
Ukoliko bi dodjela mandata iz izborne jedinice gradskih područja vodila ka zastupljenosti jednog konstitutivnog naroda i/ili grupe ostalih preko kvote koja je utvrđena prema članu 19.4, stav 4. ovog zakona, primjenjivat će se slijedeći metod:
- 1.Mandat će biti preraspodijeljen kandidatu koji ne pripada datom konstitutivnom narodu i/ili skupini "ostalih" koji je dobio najveći broj glasova na listi političke stranke, liste nezavisnih kandidata ili koalicije kojima je mandat dodijeljen u skladu sa članom 9.6 stav 1. ovog zakona. Ako bi se mandat prema formuli iz člana 9.6 stav 1. ovog zakona dodjeljivao nezavisnom kandidatu, primjenjivat će se tačka 2. ovog člana.
- 2.Ako takav kandidat ne postoji ili ako bi se mandat prema formuli iz člana 9.6 stav 1. ovog zakona dodjeljivao nezavisnom kandidatu, mandat se prenosi u istu izbornu jedinicu gradskog područja ili:
- -političkoj stranci, listi nezavisnih kandidata ili koalicije koja ima kandidata koji ne pripada datom konstitutivnom narodu i/ili grupi "ostalih" koji je preostao na listi; ili
- -nezavisnom kandidatu ili kandidatima koji ne pripada/ju datom konstitutivnom narodu i/ili grupi "ostalih" koji imaju najveći sljedeći količnik kao što je to utvrđeno u članu 9.6 ovog zakona.
- -
- 3.Ako ne postoji takav kandidat u skladu sa tač. 1. i 2. ovog člana, mandat odnosno mandati se prenose na:
- -političku stranku, listu nezavisnih kandidata ili koalicije koja ima takvog kandidata koji je preostao na listi iz bilo koje druge izborne jedinice gradskog područja nakon što su mjesta popunjena iz te izborne jedinice gradskog područja bila dodijeljena u skladu sa članom 19.6 ovog zakona; ili
- -nezavisnog kandidata iz odgovarajućeg konstitutivnog naroda ili grupe "ostalih" koji se kandidovao za bilo koju izbornu jedinicu gradskog područja, a koji je dobio najveći količnik kao što je to utvrđeno članom 9.6 ovog zakona.
- -
Član 19.7.
Izuzetno od odredaba člana 13.7. ovog zakona, gradonačelnik Grada Mostara se bira indirektno u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine."
- 29.Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 33/08)
Član 57.
Član 13.7. mijenja se i glasi:
(1) Općinski načelnik, odnosno gradonačelnik bira se u skladu sa ovim Zakonom, ustavima, entitetskim zakonima i statutom općine, odnosno grada.
(2) Ako se općinski načelnik, odnosno gradonačelnik bira neposredno, općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika biraju birači upisani u Središnji birački popis u toj izbornoj jedinici u skladu sa ovim Zakonom, entitetskim zakonom, statutom općine, odnosno grada.
(3) U slučaju da izabranom načelniku, odnosno gradonačelniku iz stava 2. ovog člana prestane mandat u skladu sa članom 1.10. ovog Zakona ili bude opozvan, općinski načelnik, odnosno gradonačelnik bira se u skladu sa ovim Zakonom, entitetskim zakonom, statutom općine, odnosno grada.
- 30.Izmjene i dopune Ustava Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" broj 13/97)
Amandman XVI
U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, iza poglavlja: "VI - OPĆINSKE VLASTI", dodaje se novo poglavlje, koje glasi:
VI. A. GRADSKE VLASTI
- 1)Za područje dvije ili više općina koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama građana, formira se grad kao jedinica lokalne uprave i samouprave, u skladu sa federalnim zakonom.
- 2)Odgovornosti grada obuhvataju: a) finansije i poresku politiku, u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonima, b) zajedničku infrastrukturu, c) urbanističko planiranje, d) javni promet, e) druge nadležnosti koje gradu povjeri kanton, odnosno koje prenesu općine.
- 3)Grad ima statut koji mora biti u skladu sa ovim ustavom, kantonalnim ustavom i kantonalnim zakonodavstvom.
- 4)Grad ima gradsko vijeće, čiji sastav čini jednak broj vijećnika iz svake općine, a broj vijećnika, postupak izbora i trajanje mandata utvrđuje se statutom. Gradsko vijeće ne može imati manje od 15, a niti više od 30 vijećnika.
- 5)Gradsko vijeće: a) priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut grada, b) bira gradonačelnika, c) donosi budžet grada, d) donosi propise u izvršavanju prenesenih ovlaštenja i vrši druga ovlaštenja utvrđena statutom.
- 6)Odgovornost gradonačelnika je: a) imenovanje i smjenjivanje gradskih funkcionera, b) provođenje gradske politike i izvršavanje gradskih propisa, c) osiguranje saradnje gradskih funkcionera sa ombudsmenima, d) podnošenje izvještaja gradskom vijeću i javnosti o provođenju gradske politike.
- 7)Grad ostvaruje prihode oporezivanjem, zaduživanjem i na drugi način, u skladu sa zakonom.
- 31.Izmjene i dopune Ustava Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" broj 9/04) u relevantnom dijelu glase:
- 31.
Amandman CI
Dodaje se novi član VI.C koji glasi:
VI.C Organizacija Mostara
- 4)Gradska područja su izborne jedinice. Statutom se određuje sastav Gradskog vijeća, a izborni postupak se reguliše Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine i Statutom na način koji može odstupati od uvjeta propisanih u članu VI.A. ovog Ustava.
- 7)Svaki građanin Bosne i Hercegovine koji ispunjava uvjete za glasanje u Gradu Mostaru može biti izabran za gradonačelnika Grada Mostara. Gradonačelnika bira i smjenjuje dvotrećinska većina izabranih vijećnika. Postupak izbora i smjenjivanja gradonačelnika se detaljnije uređuje Statutom Grada Mostara.
- 32.Odluka kojom se ispravlja prijevod zvanične odluke Visokog predstavnika kojom se proglašavaju izmjene i dopune Ustava Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" broj 32/07)
- 32.
Član 1.
U članu VI.C, stav 7 Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, prva rečenica koja glasi: "Svaki građanin Bosne i Hercegovine koji ispunjava uvjete za glasovanje u Gradu Mostaru može biti izabran za gradonačelnika Grada Mostara", zamjenjuje se sljedećom rečenicom: "Samo vijećnici izabrani u Gradsko vijeće mogu biti birani za gradonačelnika Grada Mostara".
Član 2.
Radi otklanjanja sumnje, ovim se izričito izjavljuje i ukazuje da se smatra da je ispravljena odredba spomenuta u članku 1. ove Odluke na snazi od 15. marta 2004. godine.
- 33.Statut Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara" broj 4/04) u relevantnom dijelu glasi:
Koristeći se ovlastima koje su Visokom predstavniku date u članu V Aneksa 10. (Sporazum o provedbi civilnog dijela Mirovnog sporazuma) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja gorenarečenog Sporazuma o provedbi civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebno uzevši u obzir član II 1. (d) istog Sporazuma prema kojem Visoki predstavnik "pomaže, kada ocijeni da je to neophodno, u rješavanju svih problema koji se pojave u vezi s provedbom civilnog dijela Mirovnog ugovora";
Š...Ć
Imajući na umu sveukupnost gorenarečenih pitanja, Visoki predstavnik donosi sljedeću:
ODLUKU
kojom se proglašava Statut Grada Mostara
Statut Grada Mostara koji se nalazi u daljnjem tekstu čini sastavni dio ove Odluke i stupa na snagu 15. marta 2004. godine.
Statut je na snazi na privremenom osnovu sve dok ga ne usvoji Gradsko vijeće Grada Mostara u odgovarajućoj formi, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta.
Š...Ć
U skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavom Hercegovačko-neretvanskog kantona, Gradsko vijeće Grada Mostara donosi slijedeći Statut
Član 5.
Teritorija Grada
Teritorija Grada obuhvata jedinstveno, nepodijeljeno područje u skladu sa stanjem područja prema katastarskim crtama rubnih dijelova na dan 1. januara 1991. godine, modificiranog Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, potpisanim 14. decembra 1995. godine.
Član 7.
Gradska područja
- 1.U Gradu se formira šest (6) gradskih područja koja odgovaraju bivšim gradskim općinama.
- 2.Podružnice Gradske uprave se formiraju u gradskim područjima isključivo u svrhu pružanja maksimalnog obima usluga građanima u njihovom okruženju.
- 3.Gradska područja Grada su izborne jedinice u skladu sa članom 15 ovog Statuta.
Član 15.
Izbori za Gradsko vijeće
- 1.Vijećnici u Gradskom vijeću se biraju u izbornim jedinicama.
- 2.Izborne jedinice u Gradu su područje Grada i šest gradskih područja, kako je definisano u članovima 5. i 7. ovog Statuta i mapi priloženoj u Privremenom statutu objavljenom u "Gradskom službenom glasniku Grada Mostara" od 20. februara 1996. godine (GSG. Grada Mostara, br. 1/96, 20. februar 1996. godine), koja je sastavni dio ovog Statuta.
Član 16.
Zastupljenost u Gradskom vijeću
- 1.Najmanje četiri (4) predstavnika iz reda svakog konstitutivnog naroda i jedan (1) iz reda Ostalih će biti zastupljeni u Gradskom vijeću.
- 2.Nijedan od konstitutivnih naroda ne može imati više od petnaeast (15) vijećnika.
Član 17.
Raspodjela mandata
- 1.U svakom gradskom području se biraju po tri (3) vijećnika. Preostalih sedamnaest (17) vijećnika se bira na području Grada kao jedne izborne jedinice (u daljem tekstu: Gradska lista).
- 2.Najmanje četiri (4) kandidata iz reda svakog konstitutivnog naroda i jedan (1) kandidat iz reda Ostalih sa Gradske liste će biti izabrani u Gradsko vijeće.
- 3.Raspodjela mandata u Gradskom vijeću se vrši u skladu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.
Član 28.
Nadležnosti Gradskog vijeća
- 1.Gradsko vijeće je najviši organ Grada i odgovorno je za sva pitanja koja su u njegovoj nadležnosti u skladu sa ustavima i zakonom.
- 2.Gradsko vijeće nadzire upravu Grada, uključujući gradonačelnikov ured. Gradski vijećnici imaju pravo da postavljaju pitanja vezana za tačke dnevnog reda sjednica i da zahtijevaju pisane izvještaje. Gradonačelnik će odgovoriti na sva pitanja u roku od dva mjeseca. Na sopstvenu inicijativu, on će obavještavati Gradsko vijeće o svim važnim pitanjima.
- 3.Gradsko vijeće ima pravo na uvid u provedbu svojih odluka. U tu svrhu, ono može na zahtjev kluba ili četvrtine svih gradskih vijećnika, formirati odbor, koji može pregledati dokumentaciju u prostorijama Gradske uprave. Odbor mora podnijeti izvještaj o rezultatima pregleda. Gradski vijećnici mogu, također, u bilo koje vrijeme, pregledati dokumentaciju u prostorijama Gradske uprave. Gradsko vijeće može također usvojiti ili odbiti polugodišnji ili godišnji izvještaj o izvršenju budžeta koji podnese gradonačelnik u skladu sa članom 43. stav 4 tačka e) ovog Statuta.
Član 38.
Komisje za gradska područja
- 1.Za svako od gradskih područja uspostavlja se po jedna komisija Gradskog vijeća za gradsko područje. U sastav svake od komisija Gradskog vijeća za gradska područja (u daljem tekstu: Komisije za gradska područja) ulaze po tri gradska vijećnika izabrana sa teritorije relevantnog gradskog područja na osnovu člana 17. stav 1. ovog Statuta.
- 2.U nadležnosti komisija za gradska područja spadaju:
- -donošenje odluka o raspodjeli prihoda po osnovu dodijeljenog građevinskog zemljišta, u skladu s članom 56. ovog Statuta;
- -učestvovanje u donošenju odluke o raspisivanju referenduma, u skladu s članom 33, stav 3. ovog Statuta;
- -
- 3.Donošenje odluka komisija za gradska područja obavlja se prostom većinom glasova.
- 4.Stavovi 3. do 5. člana 37, ovog Statuta primjenjuju se na komisije za gradska područja. Pitanja koja nisu uređena ovim Statutom propisuju se Poslovnikom o radu Gradskog vijeća u skladu s općim principima utvrđenim u ovom Statutu.
Član 44.
Izbor Gradonačelnika
- 1.Na mjesto gradonačelnika mogu biti izabrani samo vijećnici izabrani u Gradsko vijeće.
- 2.Izbor gradonačelnika će se vršiti na prvoj sjednici Gradskog vijeća nakon izbor".
- 3.Svaki gradski vijećnik ima pravo da nominira kandidate iz reda izabranih vijećnika.
- 4.Prije izbora, nominirani kandidati moraju izjaviti u pisanoj formi da prihvataju kandidaturu.
- 5.Dvotrećinska većina glasova izabranih gradskih vijećnika je potrebna za izbor gradonačelnika. Ukoliko nijedan od kandidata ne dobije dovoljan broj glasova u prvom krugu, vrši se drugi krug izbora između dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova u prvom krugu. Ukoliko je, usljed neriješenog ishoda izbora među kandidatima u prvom krugu, nemoguće ustanoviti koja su dva kandidata dobili najveći broj glasova, organizirat će se poseban krug za ove kandidate kako bi se izvršio odabir kandidata ili kandidat" koji će se kvalificirati za drugi krug. Ukoliko nijedan od preostala dva kandidata ne dobije dvotrećinsku većinu glasova u drugom krugu, vrši se treći krug izbora. U trećem krugu, prosta većina glasova izabranih gradskih vijećnika je potrebna za izbor gradonačelnika od dva preostala kandidata. Ukoliko preostala dva kandidata dobiju isti broj glasova u trećem krugu, mlađi od ta dva kandidata biti će izabran za gradonačelnika.
- 6.Odmah nakon izbora, izabrani kandidat daje izjavu o tome da li prihvata izbor. Ukoliko izabrani kandidat odbije izbor, izbori će se ponoviti prema postupku propisanom u ovom članu.
Član 45.
Smjena sa funkcije
- 1.Gradonačelnik može biti smijenjen sa funkcije prije isteka njegovog mandata odlukom Gradskog vijeća.
- 2.Prijedlogu za smjenu potrebna je podrška natpolovične većine izabranih gradskih vijećnika.
- 3.Odluka o smjeni gradonačelnika se donosi na posebnoj sjednici Gradskog vijeća. Odluka se donosi dvotrećinskom većinom glasova izabranih Gradskih vijećnika.
VI. Dopustivost
- 34.Odlukom Visokog predstavnika proglašen je predmetni Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona i određeno je da Odluka stupa na snagu 1. marta 2004. godine, te da za njeno stupanje na pravnu snagu nisu potrebni daljnji proceduralni koraci. Također, odlukama Visokog predstavnika proglašene su Izmjene i dopune Ustava FBiH i Statut za koje je određeno da stupaju na snagu 15. marta 2004. godine, te da su na snazi na privremenom osnovu dok ih ne usvoji Parlament FBiH, odnosno Gradsko vijeće Grada Mostara u odgovarajućoj formi, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta.
Dopustivost u odnosu na Odluku Visokog predstavnika kojom se proglašava Statut Grada Mostara
- 35.Podnosilac zahtjeva smatra da stav 1. uvodnog općeg dijela Odluke Visokog predstavnika kojom se proglašava Statut nije u skladu s članom II/1. Ustava Bosne i Hercegovine i da stav 2. predmetne Odluke nije u skladu s članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.
- 36.U pogledu nadležnosti Visokog predstavnika da donosi zakone, te nadležnosti Ustavnog suda da odlučuje o saglasnosti tih zakona s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je već ranije izrazio svoj stav da ovlasti Visokog predstavnika proizlaze iz Aneksa X Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija i Bonske deklaracije i da te ovlasti, kao ni vršenje tih ovlasti, nisu podložne kontroli Ustavnog suda. Međutim, kada Visoki predstavnik intervenira u pravni sistem Bosne i Hercegovine, supstituirajući domaće vlasti, tada djeluje kao vlast Bosne i Hercegovine, a zakoni koje donosi su prirode domaćih zakona te se moraju smatrati zakonima Bosne i Hercegovine, čija je saglasnost sa Ustavom Bosne i Hercegovine podložna kontroli Ustavnog suda (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 9/00 od 3. novembra 2000. godine, objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 1/01, Odluka broj U 16/00 od 2. februara 2001. godine, objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 13/01 i Odluka broj U 25/00 od 23. marta 2001. godine, objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 17/01).
- 37.Iz navedenog proizlazi da Ustavni sud nije nadležan da ispituje ustavnost stava 1. uvodnog općeg dijela i stava 2. Odluke Visokog predstavnika kojom se proglašava Statut, budući da se radi o ovlastima Visokog predstavnika koje proizlaze iz Aneksa 10. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, a koje, kako je navedeno u prethodnoj tački odluke, nisu podložne kontroli Ustavnog suda.
- 38.Imajući u vidu odredbe člana 17. stav 1. tačka 1. Pravila Ustavnog suda, prema kojima će se zahtjev odbaciti kao nedopušten ukoliko se utvrdi da Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje, Ustavni sud je u odnosu na ovaj dio predmetnog zahtjeva odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
Dopustivost u odnosu na osporene odredbe Izbornog zakona, Ustava FBiH i Statuta Grada Mostara
- 39.S druge strane, Ustavni sud ukazuje da je Visoki predstavnik intervenirao u pravni sistem Bosne i Hercegovine i umjesto Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Gradskog vijeća Grada Mostara donio osporene odredbe Izbornog zakona, Ustava FBiH i Statuta. Imajući u vidu navedene stavove, ovi akti se smatraju domaćim aktima čija je saglasnost s Ustavom Bosne i Hercegovine podložna kontroli Ustavnog suda.
- 40.U pogledu osporenih odredbi Ustava FBiH Ustavni sud ukazuje da je prema članu VI/3.a) alineja 2. Ustava Bosne i Hercegovine Ustavni sud isključivo nadležan da ispituje da li je neka odredba ustava entiteta u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni sud ukazuje da, iako odredba člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine ne predviđa eksplicitnu nadležnost Ustavnog suda da ocjenjuje ustavnost zakona ili odredbe zakona Bosne i Hercegovine, supstancionalni pojam ovlasti određenih samim Ustavom Bosne i Hercegovine sadrži u sebi titulus Ustavnom sudu za takvu nadležnost, a posebno ulogom Ustavnog suda kao tijela koje podržava Ustav Bosne i Hercegovine. Stanovište Ustavnog suda u ovakvim slučajevima u njegovoj dosadašnjoj praksi jasno ukazuje da je Ustavni sud nadležan da ocjenjuje ustavnost zakona, odnosno pojedinih odredbi zakona Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni sud, Odluku broj U 1/99 od 14. augusta 1999. godine, "Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 16/99).
- 41.Također, u pogledu osporenih odredbi Statuta, Ustavni sud je u svojoj praksi već elaborirao pitanje svoje nadležnosti iz člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine u sličnoj situaciji kada je predmet ocjene bio Statut Grada Sarajeva i zaključio da je "kao institucija koja podržava Ustav Bosne i Hercegovine, nadležan da ispituje ustavnost svih akata, bez obzira na donosioca, ako je pitanje pokrenuto prema jednoj od nadležnosti Ustavnog suda iz člana VI/3. Ustava Bosne i Hercegovine. U skladu s argumentacijom o ljudskim pravima, Ustavni sud je mišljenja da, kad god je to moguće, mora interpretirati svoju jurisdikciju tako da dozvoli najširu mogućnost otklanjanja posljedica kršenja tih prava. U konkretnom slučaju, zahtjev za ocjenu ustavnosti se upravo odnosi na pitanja koja proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine i međunarodnih sporazuma kojima se garantira zaštita ljudskih prava i tiče se ostvarivanja ljudskih prava i ustavnih principa, kao što je princip konstitutivnosti naroda i pravo na zabranu diskriminacije" (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U 4/05 od 22. aprila 2005. godine st. 14. do 17, objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 32/05). Rukovodeći se principima iz navedene odluke, Ustavni sud smatra da je u konkretnom slučaju nadležan da ispituje ustavnost Statuta, budući da se i ovdje radi o zahtjevu za ocjenu ustavnosti koji se odnosi na pitanja koja proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine i međunarodnih sporazuma o zaštiti ljudskih prava, odnosno zaštiti ljudskih prava i prava na zabranu diskriminacije.
- 42.Dalje, zahtjev za ocjenu ustavnosti podnio je Klub izaslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, čime je ispunjen uvjet iz člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine prema kojem zahtjev može podnijeti najmanje jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine.
- 43.Imajući u vidu odredbe člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 17. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da je predmetni zahtjev u ovom dijelu dopustiv, zato što ga je podnio ovlašteni subjekt, te da ne postoji nijedan formalni razlog iz člana 17. stav 1. Pravila Ustavnog suda zbog kojeg zahtjev nije dopustiv.
VII. Meritum
Diskriminacija u pogledu izbora za Gradsko vijeće suprotno članu 14. Evropske konvencije u vezi s članom 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju
- 44.Član 14. Evropske konvencije glasi:
Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom konvencijom osigurava se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza sa nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status.
- 45.Član 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju glasi:
Visoke strane ugovornice se obavezuju da u primjerenim vremenskim razmacima održavaju slobodne izbore s tajnim glasanjem, pod uvjetima koji osiguravaju slobodno izražavanje mišljenja naroda pri izboru zakonodavnih tijela.
- 46.Član 14. Evropske konvencije je primjenjiv u slučajevima kada postoji različito postupanje po zabranjenoj osnovi prema osobi ili grupi osoba koje se nalaze u sličnoj situaciji u vezi s nekim pravom iz Evropske konvencije i njenih protokola, a za to različito postupanje nema objektivnog ili razumnog opravdanja. Prema tome, da bi se primijenio član 14, pravilo, akt ili propust moraju potpadati pod djelokrug nekog materijalnog prava iz Evropske konvencije. U ovom predmetu, podnosilac zahtjeva smatra da osporena odredba potpada pod djelokrug člana 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju (podnosilac zahtjeva se pozvao na član 3. Protokola broj 1 uz Međunarodni pakt, što je očigledna omaška).
- 47.Obaveza države, koja proističe iz člana 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, predviđa aktivno i pasivno biračko pravo naroda: aktivno pravo glasanja na izborima i pasivno pravo da se učestvuje kao kandidat na izborima. Međutim, ova prava se odnose samo na izbor "zakonodavnih tijela". Evropski sud za ljudska prava ima dosljedno mišljenje da se ovaj član primjenjuje samo u odnosu na izbor tijela koja vrše značajnu zakonodavnu funkciju. Da li određeno tijelo vrši dovoljnu zakonodavnu vlast da bi se u ovu svrhu moglo smatrati zakonodavnim tijelom je pitanje procjene na koje treba odgovoriti u svjetlu uloge tog tijela i njegovog doprinosa demokratskoj izradi zakona u kontekstu ustava u cjelini: vidi, npr., Mathieu-Mohin i Clerfayt v. Belgium, presuda od 2. marta 1987. godine, serija A, br. 113; Matthews v. United Kingdom, presuda od 18. februara 1999. godine, Izvještaji 1999-I ŠGCĆ; Santoro v. Italy, presuda od 1. jula 2004. godine, Izvještaji 2004-VI. Dok regionalno vijeće može imati dovoljnu zakonodavnu vlast da se okvalificira kao zakonodavac (vidi gore navedenu presudu Santoro v. Italy), lokalno vijeće je tipično nema: vidi npr. Gorizdra v. Moldova, aplikacija br. 53180/99, odluka o prihvatljivosti od 2. jula 2002. godine; Cherepkov v. Russia aplikacija br. 51501/99, odluka o prihvatljivosti od 25. januara 2000. godine, Izvještaji 2000-I; Salleras Llinares v. Spain, aplikacija br. 52226/99, odluka o prihvatljivosti od 12. oktobra 2000. godine, Izvještaji 2000-XI.
- 48.Odredbom člana 28. Statuta Grada Mostara je propisano da je Gradsko vijeće najviši organ Grada i da je odgovorno za sva pitanja koja su u njegovoj nadležnosti u skladu s ustavima i zakonom. Izmjenama i dopunama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" broj 13/97) je propisano da Gradsko vijeće: a) priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut grada, b) bira gradonačelnika, c) donosi budžet grada, d) donosi propise u izvršavanju prenesenih ovlaštenja i vrši druga ovlaštenja utvrđena statutom.
- 49.S obzirom na veoma ograničen djelokrug zakonodavne vlasti koju vrši gradsko vijeće, Ustavni sud smatra da je gradsko vijeće uglavnom administrativno, a ne zakonodavno tijelo. Prema tome, izbor za gradsko vijeće ne potpada u djelokrug obaveze Bosne i Hercegovine prema članu 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju da održi slobodne izbore koji će osigurati "slobodno izražavanje mišljenja naroda pri izboru zakonodavnih tijela". S obzirom na ovo, zahtjev ne pokreće pitanje u pogledu primjene člana 14. Evropske konvencije u vezi s članom 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Stoga, ovaj dio zahtjeva se odbija kao neosnovan.
Diskriminacija u pogledu izbora za gradsko vijeće suprotno članu II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi s članom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima
- 50.Podnosilac zahtjeva navodi da odredbe čl. 19.1, 19.2, 19.3, 19.4, 19.5, 19.6. i 19.7. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, odredbe člana VI.C. stav 7. Amandmana CI na Ustav FBiH i odredbe čl. 7, 15, 16, 17, 38, 44. i 45. Statuta Grada Mostara nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi s članom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (1966) (Aneks I na Ustav Bosne i Hercegovine).