Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu opštinskog načelnika Opštine Usora za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa Odlukom o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama za izvorište "Jelah", Opština Tešanj, na osnovu člana IV.C.3.10. (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave, održanoj dana 12.09.2017. godine, donio je:

PRESUDU

  • 1.
    Utvrđuje se da je Odlukom o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama za izvorište "Jelah", Opština Tešanj ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 13/16) povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Opštine Usora.
  • 2.
    Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona".

Obrazloženje

1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Načelnik Opštine Usora (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva), je zahtjevom od 11.01.2017. i njegovim preciziranjem 31.01.2017. godine, zatražio od Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zaštitu prava na lokalnu samoupravu, u vezi Odluke o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama za izvorište "Jelah " Opština Tešanj (u daljem tekstu: osporena Odluka), koju je donijela Vlada Zeničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Ze-do kantona) na 75. sjednici održanoj dana 27.10.2016. godine.

Traži da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom se utvrđuje da je osporenom Odlukom, povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Opštine Usora.

Prema članu IV.C.3.10. (3) u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, podnosilac zahtjeva ovlašten je za pokretanje postupka za zaštitu prava na lokalnu samoupravu pred Ustavnim sudom Federacije.

2. Stranke u postupku

U skladu sa članom 39. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), stranke u postupku u ovom ustavnosudskom predmetu su: načelnik Opštine Usora, kao podnosilac zahtjeva i Vlada Ze-do kantona, kao donosilac osporene Odluke.

3. Navodi podnosioca zahtjeva

Podnosilac zahtjeva navodi da je osporena Odluka donesena na osnovu Prijedloga upućenog Vladi Ze-do kantona od strane Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona na 75. sjednici Vlade ovog kantona održanoj 27.10.2016. godine. Ističe da su protiv osporene Odluke glasali ministri iz reda hrvatskog naroda, a da su ministri iz reda srpskog naroda bili suzdržani. Dalje navodi da načelnik Opštine Usora u prethodnom mandatu, iako je bio upoznat sa prednacrtom osporene Odluke, nije proveo zakonsku proceduru i dao je mišljenje koje ne obavezuje Opštinu Usora u smislu odredaba člana 363. Zakona o stvarnim pravima ("Službene novine Federacije BiH", br. 66/13 i 100/13), i da nije provedena javna rasprava na području Opštine Usora. Dalje navodi da Opštinsko vijeće Usora nije dalo saglasnost na osporenu Odluku i da je na drugoj sjednici održanoj 16.12.2016. godine ovo Vijeće donijelo Rješenje broj: 01-05-298/16 od 19.12.2016. godine, o preuzimanju bunareva na lokaciji "Lugovi" i davanja istih na korištenje Javnom komunalnom preduzeću "Usora" d.o.o.

Napominje da je Opština Usora formalnopravno konstituisana na osnovu člana 10. Zakona o konstituisanju novih Opština u Federaciji Bosne i Hercegovine i izmjeni područja opština podijeljenih međuentitetskom i međukantonalnom linijom ("Službene novine Federacije BiH", broj: 6/98), te da su razlozi za podnošenje zahtjeva sadržani u odredbama Evropske inicijative o pitkoj vodi iz 1998. godine i amandmanu na istu iz 2015. godine, članu 1. Protokola 1. uz Konvenciju o ljudskim pravima i slobodama koju je BiH ratifikovala 1999. godine, zatim, u članu 2. i 3. stav 1.k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i članu 10. Ustava Zeničko-dobojskog kantona, članu 10. Zakona o konstituisanju novih opština u Federaciji Bosne i Hercegovine i izmjeni područja opština podijeljenih međuentitetskom i međukantonalnom linijom iz 1998. godine, članu 17. Zakona o vodama ("Službene novine Federacije BiH", broj: 70/06), članu 12. stav 2. Zakona o vodama Zeničko-dobojskog kantona ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj: 17/07), Zakona o komunalnim djelatnostima ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj: 17/08), člana 17. Zakona o stvarnim pravima ("Službene novine Federacije BiH", br. 66/13 i 100/13), kojim propisima se kao osnovno ljudsko pravo garantuje pravo na imovinu.

Navodi da se osporenom Odlukom utvrđuje vlasništvo nad vodnim objektima i njima pripadajućom opremom (član 13. Odluke), zone sanitarne zaštite za izvorište "Jelah" sa kojeg se vrši snabdijevanje vodom za piće potrošača sa područja Opštine Tešanj, da se, prema članu 3. Odluke, za njeno provođenje zadužuju Opština Tešanj i Usora, s tim da izvorištem upravlja privredno društvo JP "Rad" d.d. Tešanj koji je ujedno i Operater (član 3. Odluke). Osim toga, citira da je izvorište locirano 2 km sjeverno od Jelaha, da ga čine 5 bunara međusobno udaljenih 200 m do 300 m (član 5. Odluke), da su Bunari B-1, B-2, i B-3 locirani na teritoriji Opštine Tešanj, a bunari B-4 i B-5 na teritoriji Opštine Usora, a da je pobijana Odluka urađena na osnovu stručnog Elaborata koji je izradio "Hydrotechnics" d.o.o Sarajevo iz novembra 2006. sa Aneksima iz 2010. i 2016. godine. Pobijanom se Odlukom također, utvrđuju IV zone sanitarne zaštite (član 9. Odluke) i to: I. zaštitna zona-zona sa najstrožim zabranama i ograničenjima-zona izvorišta; II. zaštitna zona-zona strogih zabrana i ograničenja; III. zaštitna zona-zona blagog režima zaštite; i, IV. zaštitna zona-zona sa preventivnim zabranama i ograničenjima, kao i da se područja svih četiriju zona nalaze na području opština Tešanj i Usora, a da Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona vrši upravni, a organi Kantonalne inspekcije vrše inspekcijski nadzor nad provođenjem ove Odluke, te da je ovlaštenim licima Opštine Usora u I. zaštitnoj zoni zabranjen bilo kakav pristup navedenim objektima (član 10. Odluke), iako se bunari B-4 i B-5 nalaze u administrativnim granicama Opštine Usora dok su tri bunara B-84, B-5 i B-6 upisani u javim registrima kao državna svojina u vlasništvu i posjedu Opštine Usora. Osim toga, ovom Odlukom je uspostavljena obaveza Službe za upravu Opštine Tešanj i Usora, nadležne za prostorno uređenje i građenje, da u postupku izdavanja urbanističkih saglasnosti, odobrenja za građenje i upotrebne dozvole, iste izdaju uz prethodnu pribavljanje vodnih akata obadviju opština, kao i da iste usklade sa odredbama osporene Odluke u roku šest mjeseci od dana njenog donošenja (član 35. Odluke), na koji način se Opštini Usora nameće obaveza davanja potrebnih saglasnosti i dozvola za izgradnju novih bunareva na potezu postojećeg bunara B-3 i B-5 unutar njenih administrativnih granica (član 35. stav 3. Odluke), iako je nesporno da Vlada Ze-do kantona nije vlasnik vodovoda, a Opština Usora nije dala saglasnost Vladi Ze-do kantona da raspolaže imovinom opštine Usora, uz napomenu da bunar B-6, koji se i inače nalazi u administrativnim granicama Opštine Usora, prema osporenoj Odluci, i nije u obuhvatu zaštitnih zona.

Pozivajući se na odredbe Okvirne evropske direktive o vodama, odnosno o pitkoj vodi iz 1998. sa amandmanom iz 2015. godine i na odredbe Pravilnika o načinu utvrđivanja uslova za određivanje sanitarne zaštite i sanitarnih mjera za izvorišta vode za javno snabdijevanje stanovništva ("Službene novine Federacije BiH", broj 88/12), prema kojem nije propisana mogućnost prijenosa svojine sa jednog subjekta na drugog, kao što je to Odlukom utvrđeno, te na Zakon o javnim nabavkama BiH i Zakon o koncesijama, podnosilac zahtjeva smatra da je protivno zakonu dodjela ovih vodoopskrbnih objekata na osnovu osporene Odluke sa teritorija Opština Tešanj i Usora JP "Rad" d.d. Tešanj, (koje je ujedno i Operater koji upravlja cijelim vodozahvatom) koje na taj način može sticati profit iako svoja prava nije ugovorno reguliralo sa Opštinom Usora, odnosno, da je Odluka donesena suprotno članu 2. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09), kojim je propisano da lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost jedinica lokalne samouprave da, u granicama zakona, reguliraju i upravljaju određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva. Osim toga, a navodeći katastarske oznake i nazive zemljišta na kojima se nalaze bunari B-6, B-4 i B-5, kao i da se isti nalaze unutar administrativnih granica Opštine Usora, podnosilac zahtjeva osporava i sam naziv osporene Odluke iz razloga što se izvorište naziva "Jelah" Opština Tešanj, iako činjenice govore da se radi i topografskom nazivu izvorišta "Lugovi" Opština Usora i koje je formalno-pravno, i sa označenim parcelama novog premjera, vlasništvo Opštine Usora.

Smatra da je Vlada Ze-do kantona, na navedeni način, nezakonito raspolagala imovinom Opštine Usora, bez njene saglasnoasti, da JP "Rad" d.d. Tešanj nije bio investitor vodovoda na lokaciji "Lugovi" koji je građen 1981. godine, nego da je to bila Fabrika pumpi i prečistača "Pobjeda" Tešanj, koja je bila u društvenom vlasništvu i u kojoj su radili i stanovnici Opštine Usora i polažu pravo na tu imovinu, te da Vlada Ze-do kantona nema udio u vlasništvu JP "Rad" d.d. Tešanj niti je vlasnik vodoopskrbnih bunara na lokaciji "Lugovi" u skladu sa članom 12. stav 1. Zakona o vodama Zeničko- dobojskog kantona do 01.01.2008. kada je Zakon stupio na snagu, niti je kasnije preuzela vlasništvo nad vodozahvatnim bunarima, na koji je način, Vlada Ze-do kantona, i u ranijem periodu vršila diskriminaciju stanovnika Opštine Usora što se dokazuje i Presudom Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: U-82/14 od 23.07.2015. godine.

Imajući u vidu navedeno, kao i pozivajući se na član 13. osporene Odluke kojim je propisano da vodni i drugi objekti iz člana 12. Odluke i njima pripadajuća oprema su u vlasništvu Operatera koji gazduje cjelovitim sistemom javnog vodosnabdijevanja, kao i da su u njegovoj nadležnosti i objekti za kondicioniranje voda kao i kompletna distributivna mreža, podnosilac zahtjeva navodi da mu je povrijeđeno pravo na imovinu.

S tim u vezi, poziva se na član 14. stav 3. federalnog Zakona o vodama u vezi sa članom 12. stav 3. Zakona o vodama Zeničko-dobojskog kantona, prema kojim propisima su objekti za snabdijevanje vodom u vlasništvu opština na čijoj teritoriji se nalaze, a što je osporenom Odlukom uskraćeno Opštini Usora jer se sa tri bunara koji su na teritoriju ove opštine snabdijevaju isključivo građani Opštine Tešanj čime se vrijeđaju prava Opštine Usora na lokalnu samoupravu kao i njen teritorijalni integritet i suverenitet ustanovljeni Zakonom o konstituisanju novih opština u Federaciji Bosne i Hercegovine. Pored toga, voda je kao prirodni resurs nesumnjivo u vlasništvu lokalne zajednice, a osim toga, zbog propisanih ograničenja vlasnici parcela u obuhvatu zaštitnih zona trpe štetu zbog čega se postavlja pitanje njene nadoknade po principima obligacionog prava, uz napomenu da je u Opštini Usora registrovano i JKP "Usora" d.o.o. Sivša, koje se između ostalog, bavi i djelatnošću snabdijevanja vodom stanovništva opštine pitkom vodom.

Podsjeća na Presudu Ustavnog suda Federacije, broj: U-82/14 od 23.07.2015. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 8/15), kojom je utvrđeno da je Odlukom o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama vodozaštite "Jelah-Polje" Opština Tešanj ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj: 13/10) povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Opštine Usora. Ističe da je Ustavni sud Federacije utvrdio da imovinom koja se nalazi na teritoriji Opštine Usora upravlja J.P. "Rad" d.d. Tešanj, pravno lice sa područja druge opštine (Opštine Tešanj) i da se na teritoriji Opštine Usora vrši inspekcijski nadzor u sprovođenju mjera sanitarne zaštite druge Opštine Tešanj. Navodi da su osporenom Odlukom Opštini Tešanj data prava, a Opštini Usora su date obaveze, što nije u skladu sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi.

Nadalje podnosilac zahtjeva navodi da u Elaboratu o redefinisanju zaštitnih zona i prilagođavanju osporene Odluke odredbama Pravilnika o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zaštite i zaštitnih mjera izvorišta vode za javno snabdijevanje stanovništva, koji je urađen u februaru 2016. godine, i koji je prethodio donošenju osporene Odluke, nije navedeno da se osporena Odluka usklađuje sa pomenutom presudom Ustavnog suda Federacije, te da i sam elaborat nije usklađen sa osporenom Odlukom. Na osnovu stručnog mišljenja Instituta za primijenjenu geologiju i vodoinženjering d.o.o. Bijeljina, broj: 64-11/16 od 30.11.2016. godine, podnosilac zahtjeva ističe da bunarevi "Lugovi" ne predstavljaju jednu tehničko-tehnološku cjelinu. Obzirom da je voda kao prirodni resurs u vlasništvu lokalne zajednice, smatra da je snabdijevanje stanovništva pitkom vodom u nadležnosti opštine. Poziva se na član 68. stav 1. federalnog Zakona o vodama, kojim je propisano da zone sanitarne zaštite i zaštitne mjere utvrđuje opštinski organ uprave nadležan za vode na čijem području se nalazi izvorište. Kako se tri izvorišta nalaze na teritoriji Opštine Usora, iz navedenih razloga prema mišljenju podnosioca zahtjeva Vlada Ze-do kantona nije nadležna za donošenje osporene Odluke. Podnosilac zahtjeva navodi da u skladu sa kantonalnim Zakonom o komunalnim djelatnostima, snabdijevanje stanovništva pitkom vodom spada u djelatnost komunalne potrošnje, i da ovu djelatnost opština može povjeriti preduzeću na svojoj teritoriji.

Iz svih navedenih razloga, podnosilac zahtjeva smatra da su osporenom Odlukom povrijeđena prava na lokalnu samoupravu Opštine Usora, koja su zagarantovana Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine kao i prava na imovinu zagarantovana Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, Protokolom broj 1. uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i sloboda ("Službene glasnik BiH", broj: 6/99), federalnim Zakonom o vodama, Zakonom o vodama Zeničko-dobojskog kantona, Zakonom o komunalnim djelatnostima Zeničko-dobojskog kantona, Zakonom o stvarnim pravima i Zakonom o konstituiranju novih opština u Federaciji Bosne i Hercegovine i izmjeni opština podijeljenih međuentitetskom linijom, te predlaže Ustavnom sudu Federacije da donese presudu kojom će utvrditi da je osporenom Odlukom povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Opštine Usora.

4. Navodi odgovora na zahtjev

U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je dana 02.02.2017. godine, pozvao Vladu Ze-do kantona, da se kao druga stranka u postupku, izjasni o sadržaju zahtjeva podnosioca.

U odgovoru na zahtjev koji je u ime Vlade Ze-do kantona podneskom broj: 05-25-17991-2/16 od 20.02.2017. godine, dostavilo Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ovog kantona, navodi se da je osporena Odluka donesena u skladu sa članom 11. stav 1. tačka 3. Pravilnika o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdijevanje stanovništva (u daljem tekstu: Pravilnik). Ističe se da je u postupku donošenja osporene Odluke provedena javna rasprava, tako što je opštinski organ Opštine Tešanj na osnovu nacrta Elaborata zaštite izvorišta organizovao javnu raspravu na Prednacrt Odluke o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama za izvorište "Jelah", koji je istaknut na oglasnoj ploči Opštine Tešanj, JP "Rad" d.d. Tešanj, web stranu Opštine Tešanj, a Opštini Usora poslao je pisani dopis za učešće u javnoj raspravi uz koji je priložio Elaborat i završni Revizioni izvještaj Elaborata, u kojoj je, na taj način, učestvovala i Opština Usora, koja je svojim aktom broj: 02-25-12/16 od 29.08.2016. godine, dostavila tri primjedbe na prednacrt osporene Odluke, od kojih su dvije usvojene, što je vidljivo iz zapisnika sa javne rasprave broj: 04-25-4-1776-3/16 od 26.08.2016. godine, koji je dostavljen u prilogu ovog odgovora. U odgovoru se osporavaju navodi zahtjeva i preciziranog zahtjeva u cijelosti iz razloga što ovo ministarstvo smatra da ne stoje navodi podnosioca da raniji načelnik Opštine Usora nije proveo potrebnu proceduru, te da dato mišljenje tog načelnika ne obavezuje Opštinu Usora, jer je načelnik potpisao mišljenje po pitanju primjedbi na Prednacrt osporene Odluke u funkciji rukovodioca organa uprave u smislu člana 62. stav 1. Zakona o organizaciji organa uprave Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 35/05). Osim toga, smatra da osporenom Odlukom nije ugrožen integritet i suverenitet jedinice lokalne samouprave, niti njena teritorijalna cjelovitost ali ni njeno pravo na lokalnu samoupravu, jer se osporenom Odlukom samo utvrđuju zone sanitarne zaštite i mjere zaštite u njima, sa osnovnim ciljem da se zaštiti voda za piće. Pored toga, navodi se, da je osporena Odluka donesena u skladu sa obavezom utvrđenom članom 68. tačka 3. federalnog Zakona o vodama, kojim je propisano da odluku o zaštiti izvorišta čije se zone sanitarne zaštite prostiru na područje više gradova ili opština u sastavu istog kantona donosi organ određen propisom kantona, a članom 40. stav 3. Zakona o vodama Zeničko-dobojskog kantona je propisano da odluku o zaštiti izvorišta čije se zone sanitarne zaštite prostiru na području više opština u sastavu kantona donosi Vlada Kantona. U odgovoru se naglašava da vlasništvo nad zemljištem koje se nalazi u obuhvatu zaštitnih zona nije osporeno, nego su samo utvrđene mjere zaštite, kako je to propisano Pravilnikom, bez obzira na vlasništvo. Također se naglašava da se osporenom Odlukom ne utvrđuje vlasništvo nad vodnim objektima, već se samo konstatuje činjenično stanje da se sa izvorišta "Jelah" vodom za piće snabdijevaju potrošači sa područja Opštine Tešanj, jer otkako je izgrađen vodovod i otkada je konstituisana Opština Usora, nikada niko sa područja Opštine Usora nije podnio zahtjev za priključak na ovaj vodovod. Prema navodima odgovora na zahtjev, u konkretnom slučaju se radi o cjelovitom sistemu javnog vodosnabdijevanja izgrađenom mnogo prije konstituisanja novih opština, i teritorijalno razgraničenje ne može i ne smije uticati na funkcionisanje takvog cjelovitog sistema. Ističe se da se osporenom Odlukom uopšte ne odlučuje o pravu na vodu, jer se to pravo stiče vodnim aktima, u skladu sa Zakonom o vodama. Iz navedenih razloga, u odgovoru se zaključuje da su navodi podnosioca zahtjeva koji se odnose na diskriminaciju stanovništva opštine Usora u odnosu na snabdijevanje vodom neosnovani. Ističe se da su neosnovani i navodi podnosioca zahtjeva koji se odnose na tvrdnju da je voda kao prirodni resurs u vlasništvu lokalne zajednice, jer je odredbama člana 3. federalnog Zakona o vodama propisano da je voda opšte dobro pod posebnom zaštitom Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona, grada i opštine. Dalje, u odgovoru navode da je ovo ministarstvo prije donošenja osporene Odluke pribavilo mišljenje Ministarstva za pravosuđe i upravu, Ministarstva finansija i Sekretarijata za zakonodavstvo Zeničko-dobojskog kantona.

U prilogu se Ustavnom sudu Federacije dostavljaju Poziv za javnu raspravu od 17.08.2016. godine, akt Opštine Usora od 29.08.2016. godine, sa primjedbama na Prednacrt Odluke, Zapisnik sa javne rasprave od 26.08.2016. godine, akt Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu od 09.09.2016. godine, sa Mišljenjem, te Mišljenje Sekretarijata za zakonodavstvo Ze-do kantona od 09.09.2016. godine, kao dokazi o navodima iz odgovora na navode podnosioca.

U odgovoru se predlaže da Ustavni sud Federacije zahtjev podnosioca odbije kao neosnovan.

5. Osporena Odluka (Relevantne odredbe)

ODLUKA

O ZONAMA SANITARNE ZAŠTITE I ZAŠTITNIM MJERAMA ZA IZVORIŠTE "JELAH", OPŠTINA TEŠANJ

("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj: 13/16)

DIO PRVI-OPŠTE ODREDBE

Član 1.Predmet

U cilju osiguranja izvorišta vode od namjernog ili slučajnog onečišćenja i od drugih uticaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost vode ili na njezinu izdašnost, ovom Odlukom utvrđuju se: zone sanitarne zaštite za izvorište "Jelah" sa kojeg se vrši snabdijevanje vodom za piće potrošača sa područja Opštine Tešanj, nadležni organ i pravno lice zaduženo za sprovođenje ove odluke, naziv i lokacija izvorišta, topografske karte odgovarajuće razmjere sa ucrtanim granicama zaštitnih zona, detaljan opis granica zona sanitarne zaštite, sanitarne i druge uslove provođenja ljudskih aktivnosti u pojedinim zonama zaštite uz detaljan opis mjera zaštite, zabrane ili ograničenja, odredbe o vršenju nadzora nad provođenjem režima zaštite i zaštitnih mjera, odredbe o načinu monitoringa kvaliteta i kvantiteta vode na izvorištu, izvor i način finansiranja provođenja zaštitnih mjera za planski period najmanje deset (10) godina, rokovi za primjenu pojedinih mjera, kaznene odredbe i druga pitanja od značaja za sprovođenje sanitarne zaštite, te izdašnost izvorišta vode za piće.

Član 3.Naziv nadležnog organa i pravnog lica zaduženog za sprovođenje odluke

Za sprovođenje ove Odluke zadužuju se Opština Tešanj i Opština Usora, a izvorištem upravlja privredno društvo J.P "Rad" d.d. Tešanj (u daljem tekstu: Operater).

Član 4.Naziv i lokacija izvorišta

(1) Izvorište "Jelah" je locirano 2 km sjeverno od Jelaha, a čine ga 5 bunara međusobno udaljenih 200 do 300 m.

Bunari B-1, B-2 i B-3 locirani su na teritoriji Opštine Tešanj, a bunari B-4 i B-5 na teritoriji Opštine Usora.

(2) Izvorište iz stava (1) ovog člana je izvorište podzemnih voda u izdanima interregularne poroznosti.

Član 6.Stručni elaborat

Zaštita izvorišta vrši se uspostavljanjem i održavanjem zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera, koji su utvrđeni na osnovu provedenih istražnih radova i analiza izvršenih prema "Projektu zaštite izvorišta "Jelah polje", Opština Tešanj, čiji je obrađivač DD "Projekt" Sarajevo iz novembra 2006. godine sa "Aneksom" projektu zaštite izvorišta "Jelah polje", urađenom od strane Instituta za geologiju Građevinskog fakulteta iz Sarajeva, oktobar 2010. godine, odnosno prema Elaboratu redefinisanja zaštitnih zona i prilagođavanja Odluke o zaštiti izvorišta "Jelah" u Opštini Tešanj odredbama važećeg Pravilnika, urađenom od strane "ES HYDROTECHNICS" d.o.o. Sarajevo, februar 2016. godine, kojim se usklađuje Odluka o zaštiti prema odredbama Pravilnika za određivanje zaštitnih zona, kao i sprovođenjem mjera utvrđenih ovom odlukom.

Član 7.Razlozi utvrđivanja zona sanitarne zaštite

Utvrđivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera utvrđenih ovom Odlukom vrši se u cilju zaštite vode izvorišta od svih vidova zagađenja i štetnih uticaja koji mogu nepovoljno djelovati na higijensku ispravnost vode za piće i na izdašnost izvorišta.

Član 8.Uređenje prostora i primjena propisanih mjera zaštite

(1) Urbanističko uređenje prostora, građenje, privredne, poljoprivredne i druge djelatnosti mogu se vršiti samo na način i u mjeri koji su utvrđeni ovom Odlukom.

(2) Privredna društva, rukovodioci kantonalnih, gradskog i opštinskih organa uprave, druga pravna lica i građani dužni su se pridržavati odredbi ove Odluke i primjenjivati propisane mjere zaštite.

DIO DRUGI-ZONE SANITARNE ZAŠTITE I ZAŠTITNE MJERE

Član 9.Zone sanitarne zaštite

(1) U skladu sa Pravilnikom izvorište "Jelah" predstavlja izvorište podzemnih voda u akviferu intergranularne poroznosti.

(2) Za izvorište "Jelah", utvrđuju se sljedeće zone sanitarne zaštite:

I. zaštitna zona-zona sa nastrožijim zabranama i ograničenjima-zona izvorišta;

II. zaštitna zona-zona strogih zabrana i ograničenja;

III. zaštitna zona-zona blagog režima zaštite;

IV. zaštitna zona-zona sa preventivnim zabranama i ograničenjima.

(3) Osim uspostavljanja zaštitnih zona kao jedna od mjera zaštite i kontrole propisanih mjera neophodno je uspostaviti sistem monitoringa i dojave prilikom pojave ekscesnih situacija.

POGLAVLJE I.

I. ZAŠTITNA ZONA-Zona sa najstrožim zabranama i ograničenjima-zona izvorišta

Član 11.Vlasništvo nad zemljištem I zaštitne zone

(1) Područje I zaštitne zone nalazi se na području Opštine Tešanj i Opštine Usora.

(2) Operater će u skladu sa važećom zakonskom regulativom uređivati odnose na području I zaštitne zone.

Član 13.Vlasništvo nad objektima u I zaštitnoj zoni

(1) Vodni i drugi objekti iz člana 12. ove Odluke i njima pripadajuća oprema u vlasništvu je Operatera koji gazduje cjelovitim sistemom javnog vodosnabdijevanja. Uz ove objekte u nadležnosti Operatera su i objekti za kondicioniranje voda i kompletna distributivna mreža.

(2) Operater iz stava (1) ovog člana nadležan je za sprovođenje svih zaštitnih mjera propisanih ovom Odlukom na području I zaštitne zone.

POGLAVLJE II.

II. ZAŠTITNA ZONA –Zona sa strogim zabranama i ograničenjima

Član 19.Područje i granice II zaštitne zone

(1) Područje II zaštitne zone obuhvata prostor od vanjske granice i zaštitne zone do linije određene na bazi 10-dnevnog tečenja podzemnih voda od vodozahvata i nalazi se na području Tešanj i Usora. (...).

Član 20.Zabranjene aktivnosti u II zaštitnoj zoni

(1) (...).

(2) Oznaka (Z) Priloga 1. Pravilnika znači zabranjuje se, a odnosi se na sljedeće:

(...).

(3) Oznaka (SD) Priloga 1. Pravilnika znači dozvoljeno je uz standardne i dodatne mjere zaštite, a odnosi se na sljedeće:

(...).

(4) Oznaka (S) Priloga 1. Pravilnika, znači dozvoljeno je uz standardne mjere zaštite, a odnosi se na sljedeće:

(...).

Član 21.Uslovi za postojeće objekte i sanitarne otpadne vode u II zaštitnoj zoni

(1) (...).

POGLAVLJE III.

III. ZAŠTITNA ZONA-Zona sa umjerenim zabranama i ograničenjima

Član 22.Područje i granice III zaštitne zone

(1) Područje III zaštitna zona izvorišta "Jelah" (zona sa umjerenim zabranama i ograničenjima) proteže se od vanjske granice II zaštitne zone do granice u slivu od koje je podzemnoj vodi potrebno najmanje pedeset (50) dana tečenja do vodozahvata, a nalazi se na području opština Tešanj i Usora.(...).

Član 23.Zabrane i ograničenja u III zoni zaštite

(1) (...).

(1) (...). IV. ZAŠTITNA ZONA-Zona sa preventivnim zabranama i ograničenjem

Član 25.Područje i granice IV zone zaštite

(1) Područje IV zaštitne zone (zone sa preventivnim zabranama i ograničenjima) određeneo je u skladu sa članom 6. stav (10) Pravilnika, a obuhvata prostor od vanjske granice treće zaštitne zone do hidrološke vododjelnice, odnosno zone rasprostiranja vodonosnika u kojem je formirano izvorište "Jelah" i nalazi se na području Opštine Tešanj i Opštine Usora.

(2) Vanjska granica IV zaštitne zone na jugu je rijeka Usora. Na zapadu odnosno na sjevero-zapadu, granica se prostire od naselja Djedovac i Kaloševići, te ide obodom aluvijalne ravnice sjeverno od naselja Ćemani i južno od naselja Blaževića brdo, zapadno od Penkuše i zapadnim obodom naselja Tokići na lokaciji Svalinov mlin dolazi do rijeke Usore.

Situacioni prikaz I i II zaštitne zone dat je u Prilogu 2. ove Odluke u mjerilu 1:2500 iz Elaborata.

(...).

Član 28.Vlasništvo nad zemljištem u IV zaštitnoj zoni

(1) Područje IV zaštitne zone je u Opštini Tešanj i Opštini Usora.

(2) Operater će u skladu sa važećom zakonskom regulativom uređivati odnose na području IV zaštitne zone.

POGLAVLJE V-NADZOR NAD PROVOĐENJEM ODLUKE

Član 29.Upravni nadzor

Ministarstvo za poljoprivrdu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona vrši upravni nadzor nad provođenjem ove Odluke.

Član 30.Inspekcijski nadzor

Inspekcijski nadzor nad provođenjem ove Odluke odnosno nad sprovođenjem režima i mjera zaštite propisanih ovom Odlukom vrše organi Kantonalne inspekcije i to

(...).

DIO TREĆI-PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 33.

(Izvori i način i finansiranja provođenja zaštitnih mjera za planski period od najmanje deset (10) godina).

Izvore i način finansiranja ove Odluke riješit će Opština Tešanj i Operater posebnim ugovorom.

Član 34.Obaveza uređivanja područja I i II zaštitne zone

(1) Na području I i II zaštitne zone izvršiće se uređenje prostora i provođenje zaštitnih mjera u skladu sa ovom Odlukom i Projektom zaštite u roku od dvije godine od dana njenog donošenja.

(2) Operater je dužan izvršiti radnje iz članova 14. i 15. ove Odluke u roku od 90 dana od dana njenog donošenja.

(3) Kanalizacioni sistem iz člana 24. i 27. ove Odluke moraju se izvesti u roku od dvije i pol godine od dana njenog donošenja.

Član 35.Obaveza usklađivanja planskih dokumenata

(1) Službe uprave Opštine Tešanj i Usora nadležne za prostorno uređenje i građenje u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti, odobrenja za građenje i upotrebne dozvole po propisima iz oblasti prostornog uređenja, te pojedinačne upravne akte, izdavat će uz prethodno pribavljanje vodnih akata.

(2) Donosioci planskih dokumenata (prostorni planovi Opštine Tešanj i Opštine Usora) dužni su iste uskladiti sa odredbama ove Odluke, u roku od 6 mjeseci od dana donošenja ove Odluke.

(3) U cilju obezbjeđenja dodatnih količina pitke vode, Opština Usora će dati potrebne saglasnosti i dozvole za izgradnju novih bunara na potezu između postojećeg bunara B-3 i B-5.

6. Relevantno pravo

Ustav Bosne i Hercegovine

(Ustav Bosne i Hercegovine, Sarajevo, OHR-Office of the Representative)

Član I.
Bosna i Hercegovina

  • 2.
    Demokratski principi

Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.

Član II.
Ljudska prava i osnovne slobode

  • 1.
    Ljudska prava

Bosna i Hercegovina i oba entiteta će osigurati najviši nivo međunarodno priznatih prava i osnovnih sloboda. U tu svrhu postoji Komisija za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu, kao što je predviđeno u Aneksu 6. Opšteg okvirnog sporazum

  • 2.
    Međunarodni standardi

Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad ovim zakonima.

  • 3.
    Katalog prava

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

(...)

  • k)
    Pravo na imovinu.

(...).

Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

("Službene novine Federacije BiH", broj: 1/94)

Uvjereni da demokratske institucije zasnovane na poštovanju ljudskih prava i sloboda stvaraju sklad između sebe i svojih zajednica, (...).

(...).

Amandman XVIII

("Službene novine Federacije BiH", broj 13/97)

Član VII.3 Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:

"Međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji, te opšta pravila međunarodnog prava čine zakonodavstvo Federacije. U slučaju nesaglasnosti međunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, preovladava međunarodni ugovor, odnosno sporazum."

Amandman XCVI

("Službene novine Federacije BiH", broj 9/04)

U članu IV.C.10. iza stava (2) dodaje se član (3) koji glasi:

(3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti opštine i gradovi, kao i udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odlučuje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev opštinskog ili gradskog vijeća, načelnika opštine ili gradonačelnika grada, ili udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine.

V. KANTONALNE VLASTI

Član 1.

U izvršavanju svojih nadležnosti utvrđenih u članovima III.2.i 4. svaki kanton će:

  • a)
    preduzeti sve potrebne mjere zaštite ljudskih prava i sloboda utvrđenih u članovima II.A.1. do 7. i predviđenih instrumentima u Aneksu, i djelovat će u skladu sa ovim ustavom;

(...).

VI. Opštinske vlasti

Član 2.

(1) U opštini se ostvaruje lokalna samouprava.

Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda

("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj 6/99)

(Prvi protokol)

Član 1.

Zaštita imovine

Svako fizičko ili pravno lice ima pravo na neometano uživanje svoje imovine. Niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uslovima predviđenim zakonom i opštim principima međunarodnog prava.

Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne utiču na pravo države da primjenjuje takve zakone koje smatra potrebnim da bi nadzirala korištenje imovine u skladu sa opštim interesima ili da bi osigurala naplatu poreza ili drugih doprinosa ili kazni.

Evropska povelja o lokalnoj samoupravi

("Službeni list Republike BiH", broj 31/94)

Član 3.

  • 1.
    Pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogućnost lokalnih jedinica da, u okvirima određenim zakonom, uređuju i upravljaju, uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog stanovništva, bitnim dijelom javnih poslova.
  • 2.
    Ovo će se pravo provoditi preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem na osnovu opšteg i jednakog biračkog prava. Ova tijela mogu imati izvršna tijela koja su im odgovorna. Ova odredba se ne može ni na koji način smatrati ograničavajućom u odnosu na primjenu zborova građana, referenduma ili drugog oblika neposrednog sudjelovanja građana tamo gdje je to zakonom dopušteno.

Član 4.

Djelokrug lokalne samouprave

  • 1.
    Osnovna prava i dužnosti lokalnih vlasti bit će utvrđeni ustavom ili statutom, time se, međutim, ne sprječava prenošenje na lokalne vlasti prava i odgovornosti za specifične zadatke, u skladu sa zakonom.
  • 2.
    Lokalne vlasti će, u granicama zakona, imati puno diskreciono pravo da provode svoje inicijative u vezi sa svim stvarima koje nisu isključene iz njihove nadležnosti, niti stavljene u nadležnost neke druge vlasti.
  • 3.
    (...).
  • 4.
    Prava povjerena lokalnim vlastima će po pravilu biti puna i isključiva. Ona ne smiju biti uskraćena ili ograničena od strane neke druge centralne ili regionalne vlasti, osim u slučajevima predviđenim zakonom.
  • 5.
    (...).
  • 6.
    Lokalne vlasti će biti konsultovane, u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiču.

Zakon o konstituisanju novih opština u Federaciji Bosne i Hercegovine i izmjeni područja opština podijeljenih međuentitetskom i međukantonalnom linijom

("Službene novine Federacije BiH", broj 6/98)

I. OPŠTA ODREDBA

Član 1.

Ovim zakonom konstituišu se nove opštine: Doboj-Istok, Doboj-Jug, Dobretići, Domaljevac-Šamac, Foča, Pale, Sapna, Teočak, Usora i Ravno i definiše područje opština na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) koje su međuentitetskom i međukantonalnom linijom podijeljene.

Član 10.

Područje Opštine Usora čine naseljena mjesta: Alibegovci, Bejići, Omanjska, Sivša, Srednja Omanjska i Ularice i područje dijela naseljenog mjesta Makljenovac koji je ušao u sastav Federacije.

Područja naseljenih mjesta: Bejići, Omanjska, Sivša i Srednja Omanjska bila su u sastavu Opštine Tešanj.

Područja naseljenih mjesta: Alibegovići, Ularice i dio naseljenog mjesta Makljenovac do potpisivanja Mirovnog sporazuma o Bosni i Hercegovini bila su u sastavu Opštine Doboj.

Opštinu Usora čine i dijelovi naseljenih mjesta: Miljanovići i Novi Miljanovići (Filipovići i Kovačići), Žabljak i Tešanjka sa površinom, opisom granica i topografskom kartom koji čine sastavni dio ovog zakona, a koji su bili u sastavu Opštine Tešanj.

Privremeno sjedište Opštine Usora je u naseljenom mjestu Sivša.

Konačnu odluku o sjedištu Opštine Usora donijet će Opštinsko vijeće Opštine Usora, nakon provedenih lokalnih izbora.

(...).

Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine

("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09).

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se: definicija lokalne samouprave, samoupravni djelokrug, organi jedinica lokalne samouprave, međusobni odnosi vijeća i načelnika jedinica lokalne samouprave, mjesna samouprava, finansiranje i imovina, javnost rada, neposredno učestvovanje građana u odlučivanju, upravni nadzor, saradnja jedinica lokalne samouprave i viših organa vlasti, odnos i saradnja federalnih i kantonalnih vlasti i jedinica lokalne samouprave, nadzor nad primjenom ovog zakona, kao i druga pitanja.

II. Definicija lokalne samouprave

Član 2.

Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost jedinica lokalne samouprave da, u granicama zakona, regulišu i upravljaju određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva.

Član 3.

Lokalna samouprava se organizuje i ostvaruje u opštinama i gradovima, kao jedinicama lokalne samouprave (u daljem tekstu: jedinice lokalne samouprave), a izvršavaju je organi jedinice lokalne samouprave i građani, u skladu sa ustavom i zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave.

III. Samoupravni djelokrug jedinice lokalne samouprave

Član 8.

Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadležnosti ustanovljene ustavom i zakonom i ima pravo baviti se svim pitanjima od lokalnog značaja koja nisu isključena iz njene nadležnosti, niti dodijeljena u nadležnost neke druge vlasti na osnovu ustava i zakona.

Ona će biti samostalna u odlučivanju o pitanjima iz vlastitih nadležnosti, koje ne mogu biti ograničene ili uskraćene od federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u slučajevima i u okvirima utvrđenim ustavom i zakonom.

U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno spadaju:

(...)

  • -
    upravljanje, finansiranje i unapređenje djelatnosti i objekata lokalne komunalne infrastrukture,
  • -
    vodosnabdijevanje, odvođenje i prerada otpadnih voda,

(...).

VII. Finansiranje i imovina jedinice lokalne samouprave

Član 33.

Jedinice lokalne samouprave imaju pravo na pokretnu i nepokretnu imovinu i na odgovarajuće izvore finansiranja kojima slobodno raspolažu u okviru svojih ovlasti, kao i na sredstva za obavljanje delegiranih ili prenesenih poslova iz okvira prava i dužnosti viših tijela vlasti.

Član 34.

Jedinice lokalne samouprave imaju pravo na odgovarajuće finansijske izvore kojima lokalni organi mogu slobodno raspolagati u okviru svoje nadležnosti u skladu sa zakonom.

(...).

Finansijska sredstva jedinica lokalne samouprave bit će srazmjerna njihovim nadležnostima koje su im dodijeljene zakonom. Svaki prijenos novih funkcija bit će propraćen finansijskim sredstvima potrebnim za njihovo efikasno izvršavanje.

(...).

Član 35.

Imovinom u vlasništvu opštine mora se upravljati u skladu sa zakonom i drugim propisima, te u interesu lokalnog stanovništva i s pažnjom dobrog domaćina.

Postupak utvrđivanja i prijenosa vlasništva i rješavanja međusobnih potraživanja u vezi sa prijenosom vlasništva, kao i druga imovinska potraživanja uređuju se zakonom.

Vijeće odlučuje o pribavljanju, korištenju, upravljanju i raspolaganju imovinom jedinice lokalne samouprave.

XI. Saradnja jedinica lokalne samouprave

Član 50.

Jedinice lokalne samouprave imaju pravo da u vršenju svojih dužnosti međusobno sarađuju radi obavljanja poslova od zajedničkog interesa.

O oblicima i načinu saradnje iz prethodnog stava jedinice lokalne samouprave zaključuju sporazum.

XII. Odnos i saradnja federalnih i kantonalnih vlasti i jedinica lokalne samouprave

Član 52.

U vršenju vlasti i ostvarivanju prava i dužnosti građana kantonalne i vlasti jedinica lokalne samouprave djeluju zajednički i na partnerskim osnovama, izuzev u oblasti administrativnog nadzora koji veže federalne i kantonalne vlasti u pogledu rada jedinica lokalne samouprave.

Član 53.

Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su razmotriti inicijative, prijedloge i sugestije jedinica lokalne samouprave i o svom stavu i preduzetim aktivnostima obavijestiti jedinice lokalne samouprave u roku od 30 dana od dana prijema inicijative, prijedloga ili sugestije.

Član 56.

Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su u najvećoj mogućoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču.

Konsultovanje u smislu iz prethodnog stava ovog člana, federalne, odnosno kantonalne vlasti vrše putem saveza opština i gradova.

Zakon o vodama

("Službene novine Federacije BiH", broj 70/06)

Član 1.

Predmet Zakona

(1) Ovim Zakonom uređuje se način upravljanja vodama unutar teritorije Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

(2) Upravljanje vodama obuhvata: zaštitu voda, korištenje voda, zaštitu od štetnog djelovanja voda i uređenje vodotoka i drugih voda.

(3) Ovim Zakonom uređuju se: vodno dobro i javno vodno dobro, vodni objekti, pravna lica i druge institucije nadležne za pojedina pitanja upravljanja vodama i druga problematika vezana za vode u Federaciji.

Član 2.

Svrha Zakona

(1) Svrha ovog Zakona je osiguranje upravljanja vodama s ciljem:

  • 1.
    smanjenja zagađenja voda, postizanja dobrog stanja voda i sprečavanja degradacije voda;
  • 2.
    postizanje održivog korištenja voda;
  • 3.
    osiguranje pravičnog pristupa vodama;
  • 4.
    poticanje društvenog i privrednog razvoja;
  • 5.
    zaštita ekosistema;
  • 6.
    smanjenje rizika od poplava i drugih negativnih uticaja voda;
  • 7.
    osiguranje učešća javnosti u donošenju odluka koje se odnose na vode;
  • 8.
    sprečavanje i rješavanje sukoba vezanih za zaštitu i korištenje voda;
  • 9.
    ispunjavanje obaveza iz međunarodnih ugovora koji su obavezujući za Bosnu i Hercegovinu.

Član 3.

Opšti principi

(1) Vode su opšte dobro i kao takve su pod posebnom zaštitom Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona, grada i opštine:

(2) Upravljanje vodama zasniva se na principima:

  • 1.
    Nekomercijalnosti, prema kojem voda u osnovi nije komercijalni proizvod, već naslijeđe koje se mora čuvati, i u skladu sa time postupati;
  • 2.
    Cjelovitosti, koje uzima u obzir prirodne procese i dinamiku voda, te međusobnu povezanost i međuzavisnost vodnih i uz vodu vezanih ekosistema;
  • 3.
    Dugoročne zaštite kvaliteta i racionalne upotrebe raspoloživih količina vode;
  • 4.
    Osiguranje zaštite od štetnog djelovanja voda koje proizilazi iz potreba za zaštitu stanovništva i njihove imovine, uzimajući u obzir djelovanje prirodnih procesa;
  • 5.
    Ekonomskog vrednovanja voda koje uključuje troškove opterećenja, zaštite i uređenja voda i zaštite od štetnog djelovanja vode;
  • 6.
    Učešća javnosti kod donošenja planova upravljanja vodama;
  • 7.
    Uzimanja u obzir najboljih raspoloživih tehnologija i novih naučnih dostignuća o prirodnim zakonitostima i najboljih okolišnih praksi.

Član 21.Upravljanje vodama

Upravljanje vodama je u nadležnosti Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona, grada i opština, na način utvrđen ovim i federalnim zakonom.

Član 22.

Ciljevi upravljanja vodama

Ciljevi upravljanja vodama su: postizanje dobrog stanja, odnosno dobrog ekološkog potencijala površinskih i podzemnih voda, odnosno vodnih i za vodu vezanih ekosistema, umanjenje šteta prouzrokovanih raznim štetnim djelovanjem voda, osiguranje potrebnih količina vode odgovarajućeg kvaliteta za razne namjene i podsticanje održivog korištenja voda, uzimajući u obzir dugoročnu zaštitu raspoloživih izvorišta i njihovog kvaliteta.

Član 38.

Konsultovanje javnosti

(1) O početku pripreme plana upravljanja vodama agencija za vodno područje iz člana 152. ovog Zakona pisanim putem obavještava Savjetodavno vijeće za vode iz člana 164. ovog Zakona, kanton, grad i opštinu, a putem sredstava javnog informisanja pravna i fizička lica koja imaju sjedište odnosno prebivalište na teritoriji vodnog područja za koje se priprema plan najmanje tri godine prije početka perioda na koji se plan odnosi.

(2) Pisano obavještenje iz stava 1. ovog člana sadrži poziv na saradnju, okvirni sadržaj plana i rokove za pripremu i usvajanje plana.

(...).

Član 40.

Donošenje planova za upravljanje vodama

(1) Plan upravljanja vodama vodnog područja donosi Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra, u skladu sa propisom iz člana 25. stav 4. ovog Zakona. Odluka o usvojenom planu objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Član 44.

Korištenje voda

Korištenje voda, prema ovom Zakonu, obuhvata:

  • 1.
    zahvatanje, crpljenje i upotrebu površinskih i podzemnih voda za različite namjene (snabdijevanje vodom za piće, sanitarne i tehnološke potrebe, navodnjavanje i dr.);

(...).

Član 45.

(1) Svakome je dozvoljeno korištenje voda pod uslovima određenim ovim Zakonom.

(2) Voda se mora koristiti racionalno i ekonomično. Svaki korisnik vode dužan je koristiti vodu na način i u obimu kojim se voda čuva od rasipanja i štetnih promjena njenog svojstva (kvaliteta) i omogućuje zakonsko pravo korištenja voda drugim licima.

Član 66.

Područje zaštite izvorišta vode za piće

(1) Područje na kojem se nalazi izvorište vode koje se po količini i kvalitetu može koristiti ili se koristi za javno vodosnabdijevanje mora biti zaštićeno od zagađenja i drugih nepovoljnih uticaja na zdravstvenu ispravnost vode ili izdašnost izvorišta.

(2) Na području iz stava 1. ovog člana provodi se zaštita izvorišta utvrđivanjem zona sanitarne zaštite čija se veličina, granice, sanitarni režim, mjere zaštite i drugi uslovi određuju prema propisu iz stava 3. ovog člana.

(...).

Član 68.

(1) Zone sanitarne zaštite i zaštitne mjere utvrđuje organ uprave nadležan za vode na čijem području se nalazi izvorište;

(2) Odluku o zaštiti izvorišta čije se zone sanitarne zaštite prostiru na području jednog grada ili opštine donosi nadležno gradsko ili opštinsko vijeće.

(3) Odluku o zaštiti izvorišta čije se zone sanitarne zaštite prostiru na području više gradova ili opština u sastavu istog kantona donosi organ određen propisom kantona.

(...).

XI. ORGANIZACIJA UPRAVLJANJA VODAMA

  • 3.
    Upravljanje vodama na kantonalnom nivou

Član 167.

(1) Kanton je nadležan za obavljanje poslova i zadataka koji su ovim Zakonom dati u njegovu nadležnost, a način organizacije obavljanja tih poslova uređuje se propisom kantona.

(2) Kanton svojim propisom može poslove iz svoje nadležnosti prenijeti na grad i/ili opštinu na svom području.

2. Ogranizacija vršenja inspekcijskog nadzora

Član 182.

Zajednička odredba

Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona provodi se u skladu sa odredbama ovog Zakona i Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 35/05) koje se odnose na inspekcijski nadzor.

b) Kantonalna vodna inspekcija

Član 198.

(1) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona, a koji su ovim Zakonom stavljeni u nadležnost kantona, provodi kantonalni organ uprave nadležan za vode putem kantonalne vodne inspekcije.

(2) Grad odnosno opština mogu formirati gradsku, odnosno opštinsku vodnu inspekciju za vršenje inspekcijskog nadzora koji su ovim Zakonom stavljeni u nadležnost kantona što se utvrđuje propisom kantona.

(3) U obavljanju poslova iz stava 1. ovog člana, kantonalna vodna inspekcija postupa u skladu sa odredbama čl. od 186. do 198. ovog Zakona.

Član 222.

Kantonalni propisi

(1) Kantoni su dužni odredbe kantonalnog zakona o vodama uskladiti sa odredbama ovog Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

(2) Zakonima kantona regulišu se pitanja organizacije i načina obavljanja poslova koji su ovim Zakonom stavljeni u nadležnost kantona.

Pravilnik

o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdijevanje stanovništva

("Službene novine Federacije BiH", broj 88/12)

Opšte odredbe

Član 1.Predmet pravilnika

(1) Ovim Pravilnikom propisuju se:

  • a)
    uslovi o načinu određivanja zona sanitarne zaštite izvorišta vode koja se po količini i kvalitetu mogu koristiti ili se koriste za javno vodosnabdijevanje stanovništva, odnosno za ljudsku upotrebu;
  • b)
    mjere zaštite u zonama sanitarne zaštite;
  • c)
    postupak za donošenje odluke o zaštiti izvorišta.

Član 2.

Pored izvorišta iz člana 1. alineja a) ovog pravilnika, odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se i na izvorišta mineralnih, termalnih i termomineralnih voda namijenjenih ljudskoj upotrebi.

(...).

III. Uspostavljanje zona sanitarne zaštite i mjera zaštite

Član 10.Mjere zaštite u zaštitnim zonama

(1) Mjere zaštite u zaštitnim zonama izvorišta provode se putem zabrana, ograničenja i drugih oblika kontrole ljudskih aktivnosti radi smanjenja rizika od zagađenja izvorišta ili drugih uticaja koji mogu nepovoljno djelovati na izvorišta, njihovu izdašnost, kvalitet i zdravstvenu ispravnost vode. U tu svrhu, eleboratom zaštite izvorištva utvrđuju se akitivnosti koje se u pojedinim zaštitnim zonama:

  • a)
    zabranjuju u potpunosti;
  • b)
    dopuštaju uz provođenje standardnih mjera zaštite;
  • c)
    dopuštaju uz provođenje standardnih i dodatnih mjera zaštite;

(...).

Član 13.Odluka o zaštiti izvorišta

(1) Na osnovu usvojenog eleborata zaštite izvorišta nadležni organ iz člana 68. st. 2. do 5. Zakona o vodama donosi odluku o zaštiti izvorišta.

(2) Shodno odredbi člana 66. stav 4. Zakona o vodama, odluka o zaštiti izvorišta treba da sadrži:

  • a)
    naziv nadležnog organa i pravnog lica zaduženog za provođenje odluke o zaštiti izvorišta;
  • b)
    tačan naziv i lokaciju izvorišta;
  • c)
    topografske karte i kopije katastarskih planova odgovarajuće razmjere sa ucrtanim granicama zaštitnih zona;
  • d)
    detaljan opis granica zona sanitarne zaštite;
  • e)
    sanitarne i druge uslove provođenja ljudskih aktivnosti u pojedinim zonama zaštite uz detaljan opis mjera zaštite, zabrana ili ograničenja;
  • f)
    odredbe o vršenju nadzora nad provođenjem režima zaštite i zaštitnih mjera;
  • g)
    odredbe o monitoringu kvaliteta i kvantiteta vode na izvorištu;
  • h)
    izvore i način finansiranja provođenja zaštitnih mjera za planski period od najmanje deset (10) godina;
  • i)
    rokove za primjenu pojedinih mjera;
  • j)
    kaznene odredbe.

(...).

PRILOG 1.

Popis aktivnosti i nivo ograničenja njihove primjene po pojedinim zaštitnim zonama