USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući o zahtjevu Premijera Federacije Bosne i Hercegovine za utvrđivanje ustavnosti člana 2. stava 1. tačke f) i člana 18. Odluke o opštinskim komunalnim taksama i zahtjeva za izdavanje privremene mjere, na osnovu člana IV.C.3.10.(2) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave, održanoj dana 14.03.2018. godine, donio je
PRESUDU
- 1.Utvrđuje se da član 18. Tarifni broj 6. Odluke o opštinskim komunalnim taksama ("Službeni glasnik Opštine Breza", broj 10/15) nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
- 2.Utvrđuje se da je član 2. stav 1. tačka f) Odluke o opštinskim komunalnim taksama ("Službeni glasnik Opštine Breza", broj 10/15), u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
- 3.Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Opštine Breza".
Obrazloženje
1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) je dana 04.01.2017. godine podnio Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev broj 01/1-02-2580/15 od 28.12.2016. godine za ocjenu ustavnosti člana 2. stav 1. tačka f) i člana 18. Odluke o opštinskim komunalnim taksama (u daljem tekstu: osporeni članovi Odluke).
Podnosilac zahtjeva je istom prilikom i pod istim brojem i datumom podnio Ustavnom sudu Federacije, pozivajući se na član 44. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10 i 18/16) i zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi se obustavila primjena osporenih članova Odluke do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Federacije o utvrđivanju ustavnosti.
2. Stranke u postupku
U skladu sa članom 39. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), stranke u ovom postupku su: podnosilac zahtjeva i Opštinsko vijeće Opštine Breza, kao donosilac osporenih članova Odluke.
3. Bitni navodi na kojima se zasnivaju zahtjev za ocjenu ustavnosti i zahtjev za izdavanje privremene mjere
Podnosilac zahtjeva navodi da se osporeni članovi Odluke odnose na propisivanje komunalnih taksi za pružanje usluga mobilne telefonije i internet usluga i plaćanje taksi na bazne stanice, mikrobazne stanice, predajnike (pasivne repetitore), antene i stubove, što dovodi u pitanje isplativost infrastrukture za pružanje mobilnih usluga na teritoriji Zeničko-dobojskog kantona i Opštine Breza. Podnosilac zahtjeva smatra da bi u slučaju nastavka primjena osporenih članova Odluke tehnološki napredak mobilne telefonije bio značajno ugrožen, a moglo bi doći i do pada kvalitete usluga zbog smanjenja broja baznih stanica. Ovako utvrđene takse, prema mišljenju podnosioca zahtjeva, u suprotnosti sa odredbom člana II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojom je propisano da sva lica uživaju pravo na jednakost pred zakonom. U ovom pravcu Ustavni sud Federacije je iskazao svoje stavove u brojnim presudama u kojima je utvrdio neustavnost i nejednakost pred zakonom. Podnosilac zahtjeva navodi nekoliko presuda Ustavnog suda Federacije kao argumente za svoje tvrdnje da su osporeni članovi Odluke neustavni. Navedene su sljedeće presude Ustavnog suda Federacije: U-31/07 od 27.05.2019. godine, U-5/09 od 13.10.2009. godine, U-12/11 od 04.10.2011. godine, U-36/12 od 26.02.2013. godine i U-32/15 od 18.05.2016. godine, a dijelovi presuda U-5/09 i U-32/15 su i citirani. U svim navedenim presudama je zajedničko da je Ustavni sud Federacije utvrdio da vrsta djelatnosti ne može biti relevantan kriterij za propisivanje komunalne takse, nego su realni i relevantni drugi kriteriji kao što je područje opštine, odnosno grada gdje se djelatnost obavlja, veličina table sa istaknutim nazivom, niskoakumulativna djelatnost i dr. Smatra da nema osnova za naplatu posebne takse na dijelove osnovne infrastrukture telekom operatera, jer bi to bilo isto kao naplaćivanje takse na trafostanice društvu koje se bavi uslugom isporuke električne energije. Podnosilac zahtjeva ističe da su telekom operateri, pa između ostalih BH Telecom, d.d. Sarajevo i JP HT Eronet, d.d. Mostar, društva u većinskom vlasništvu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i da se radi o privrednim društvima od državnog interesa i društveno odgovornim kompanijama koje podržavaju sport, kulturu, socijalnu i humanitarnu djelatnost na prostoru Bosne i Hercegovine i svake godine izdvajaju preko stotinu hiljada KM na području Zeničko-dobojskog kantona. Telekom operateri izdvajaju u budžet Federacije Bosne i Hercegovine, samo putem plaćanja licenci za rad Regulatornoj agenciji za komunikacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Regulatorna agencija za komunikacije) oko 10,5 miliona KM godišnje, koji se raspoređuju svim nivoima vlasti zbog čega nije opravdano nametati i dodatne obaveze u vidu plaćanja komunalnih taksi. Podnosilac zahtjeva nadalje ukazuje da iz obima GSM dozvole, koju izdaje Regulatorna agencija za komunikacije, proizilazi da je operater dužan razviti svoju uslugu na 80% populacije u Bosni i Hercegovini i 80% dužine pojedinačnih saobraćajnica. Opštinsko vijeće Opštine Breza donesenom Odlukom nameće obavezu plaćanja taksi na jedina sredstva za pokrivanje prostora GSM signalom (bazne stanice, mikrobazne stanice, stubovi i antene).
U zahtjevu za donošenje privremene mjere podnosilac zahtjeva navodi da je osporenim članovima Odluke propisana komunalna taksa za pružanje usluga mobilne telefonije i internet usluga, odnosno plaćanje taksi na bazne stanice, mikrobazne stanice, predajnike (pasivne repetitor), antene i stubove. Za plaćanje ovako utvrđenih taksi izdvajaju se ogromna finansijska sredstva, a to dovodi u pitanje isplativost infrastrukture za pružanje navedenih usluga na teritoriju Zeničko-dobojskog kantona, jer su troškovi veći od ostvarenih prihoda. Na taj način dovodi se u pitanje i tehnološki napredak mobilne telefonije, a moglo bi doći i do pada kvaliteta usluga zbog eventualnog smanjenja broja baznih stanica. Osporenim članovima Odluke kao kriterij za utvrđivanje visine takse uzeta je djelatnost koju obavlja pravno ili fizičko lice, što, prema mišljenju podnosioca zahtjeva, povređuje ustavno pravo na jednakost pred zakonom i nije u skladu sa članom II.A.2.(1) c) Ustava Federaciji Bosne i Hercegovine. Iz navedenih razloga podnosilac zahtjeva predlaže da Ustavni sud Federacije, u skladu sa članom 44. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, donese privremenu mjeru kojom bi se obustavila primjena osporenih članova Odluke do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Federacije o utvrđivanju ustavnosti.
4. Odgovor na zahtjev za ocjenu ustavnosti i zahtjev za izdavanje privremene mjere
U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je aktom broj U-8/17 od 12.01.2017. godine zatražio od Opštinskog vijeća Opštine Breza da dostavi odgovor na navode zahtjeva za ocjenu ustavnosti i zahtjeva za izdavanje privremene mjere.
Dana 15.02.2017. godine Opštinsko pravobranilaštvo Opštine Breza (u daljem tekstu: Opštinsko pravobranilaštvo) dostavilo je odgovor na zahtjev za ocjenu ustavnosti, akt broj U-01/17 od 14.02.2017. godine, a dana 03.02.2017. godine odgovor na zahtjeva za izdavanje privremene mjere, akt broj U-01/17 od 31.01.2017. godine. U odgovorima se navodi da je Odluku o opštinskim komunalnim taksama donijelo Opštinsko vijeće Opštine Breza na sjednici od 26.11.2015. godine na osnovu člana VI.4.b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i člana 75. stav 1. tačka c) Ustava Zeničko-dobojskog kantona kojima je propisano da opštinsko vijeće usvaja opštinski budžet i donosi propise o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast, da je članom 13. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15), između ostalog, propisano da jedinicama lokalne samouprave pripadaju javni prihodi, naknade i takse u skladu sa propisima ovih jedinica i da tu visinu utvrđuje opštinsko vijeće. Obzirom da ne postoje federalni ni kantonalni zakoni o komunalnim taksama oblast oko naplate taksi je propisana čl. 36. i 37. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09). U odgovoru se dalje navodi da su prilikom donošenje spomenute Odluke ispoštovani član II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojim je propisano da sva lica na teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred zakonom, član 7. Opšte deklaracije o pravima čovjeka koji propisuje da su svi pred zakonom jednaki i imaju pravo na jednaku zakonsku zaštitu, da imaju pravo na zaštitu od bilo kakve diskriminacije, i član 14. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda koji propisuje zabranu diskriminacije. U prilog toj tvrdnji navode se presude Ustavnog suda Federacije u kojima je ispitivana ustavnost opštinskih odluka o komunalnim taksama i u kojima je zauzeto stajalište da kriterij za utvrđivanje visine takse na istaknutu firmu ne može biti isključivo i jedino vrsta djelatnost koju pravno ili fizičko lice obavlja. Opštinsko pravobranilaštvo smatra da je donošenjem Odluke o opštinskom komunalnim taksama u cijelosti ispoštovan navedeni stav Ustavnog suda Federacije i član 9. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, a u prilog tim tvrdnjama navodi se član 9. ove Odluke kojom su utvrđeni različiti kriteriji kod utvrđivanja visine taksi na firmu kao jednog od bitnih izvora finansiranja jedinice lokalne samouprave koja na taj način može, u skladu sa zakonom, da upravlja određenim javnim poslovima u interesu lokalnog stanovništva pri čemu se vodilo računa o pravu na jednakost pred zakonom. Opštinsko pravobranilaštvo dalje navodi da prema praksi Evropskog suda za ljudska prava nejednakost pred zakonom (diskriminacija) postoji ako su ispunjena četiri elementa, i to: da postoje slične ili podudarne grupe, da se te grupe različito tretiraju, da se različito tretiranje tih grupa zasniva na zabranjenoj osnovi i da različito tretiranje tih grupa nije opravdano. U odgovoru se tvrdi da podnosilac zahtjeva nije dokazao postojanje nijednog od nabrojanih elemenata, već pokušava da obezbijedi specijalan, odnosno povlašten položaj za javna preduzeća u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine koja nemaju sjedište, niti poslovnicu na teritoriji Opštine Breza.
U odgovoru na zahtjev za izdavanje privremene mjere Opštinsko pravobranilaštvo u cijelosti osporava zahtjev kao neosnovan i navodi da se obrazloženje zasniva na istom pravnom osnovu kao i kad je u pitanju zahtjev za ocjenu ustavnosti. Navedeni su svi argumenti koji su dati i u odgovoru na zahtjev za ocjenu ustavnosti. Naglašavaju da se za donošenje privremene mjere trebaju kumulativno ispuniti dva uslova, i to: da podnosilac zahtjeva treba zahtjev učiniti osnovanim i dati relevantne dokaze za tvrdnju da postoji opasnost da bi ne donošenjem privremene mjere nastupile neotklonjive i nenadoknadive štetne posljedice po javna preduzeća u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine koja nemaju sjedište, niti poslovnicu na teritoriji Opštine Breza. Prema njihovom mišljenju nijedan uslov nije ispunjen.
5. Relevantno pravo
A. Ustav Bosne i Hercegovine
Član I
Bosna i Hercegovina
- 4.Kretanje roba, usluga, kapitala i lica
Postoji sloboda kretanja širom Bosne Hercegovine. Bosna i Hercegovina i entiteti neće ometati punu slobodu kretanja lica, roba, usluga i kapitala širom Bosne i Hercegovine. Nijedan entitet neće provoditi bilo kakvu kontrolu na granici između entiteta.
B. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Član II.A.2 (1) c)
(1) Sva lica na teritoriji Federacije uživaju prava na:
a)
b)
- c)jednakost pred zakonom;
(…)
Član IV.C.3.10.(2) d)
(2) Ustavni sud:
- d)na zahtjev premijera, ili kantona, utvrđuje da li neki predloženi ili usvojeni propis koje je donijelo neko tijelo kantonalne, gradske ili opštinske vlasti u skladu sa ovim ustavom.
C. Zakon o komunikacijama
("Službeni glasnik BiH", broj 31/03)
I - UVOD I OPŠTE ODREDBE
Član 1.
Predmet Zakona
- 1.Ovim zakonom reguliše se oblast komunikacija u Bosni i Hercegovini te uspostavljanje i rad Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, koji predviđa uspostavljanje i funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacionih sredstava.
Član 3.
Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine u oblasti komunikacija
- 1.U cilju sprovođenja ustavnih odredbi u oblasti komunikacija, Vijeće ministara nadležno je za kreiranje politike, a Agencija je nadležna za regulisanje oblasti komunikacija.
- 2.(..)
- 3.Agencija je nadležna za:
- a)regulisanje emiterskih i javnih telekomunikacionih mreža i usluga, uključujući izdavanje dozvola, utvrđivanje cijena, međupovezivanje i definisanje osnovnih uslova za osiguravanje zajedničkih i međunarodnih komunikacionih sredstava; i
- b)planiranje, koordiniranje, namjenu i dodjelu radio-frekvencijskog spektra.
- a)
- 4.Vijeće ministara i Agencija, u skladu sa pojedinačnim nadležnostima definisanim ovim zakonom, preduzimaju sve razumne mjere za ostvarenje sljedećih ciljeva:
(...)
- e)obezbjeđenje efikasnog korištenja i efikasnog upravljanja resursima radio-frekvencija i brojeva u skladu sa propisima iz oblasti radio-komunikacija i drugim preporukama Međunarodne unije za telekomunikacije, i sa drugim međunarodnim sporazumima čiji je potpisnik Bosna i Hercegovina.
Član 4.
Regulatorni principi emitovanja i telekomunikacija
- 2.Regulatorni principi telekomunikacija obuhvataju:
(..)
- d)nivo kvaliteta u pružanju telekomunikacionih usluga i telekomunikacione opreme će, što je prije moguće, biti kompatibilan sa opšteprihvaćenim standardima u Evropskoj uniji;
(..).
III - TELEKOMUNIKACIONE USLUGE
Član 7.
Pružanje telekomunikacionih usluga
- 1.Za pružanje telekomunikacionih usluga putem mobilnih i fiksnih mreža potrebna je dozvola u skladu sa odredbama ovog zakona.
(...)
Član 10.
Izdavanje dozvola
- 1.Zahtjev za izdavanje dozvole upućuje se Agenciji. Agencija izdaje dozvolu u roku od dva mjeseca. U slučajevima u kojima treba primijeniti postupak utvrđivanja konkurentnosti i selektivnosti na osnovu poređenja, Agencija može produžiti period potreban za procjenu zahtjeva do četiri mjeseca da bi obezbjedila da se postupak obavi na pravičan, razuman, otvoren, nediskriminatoran i transparentan način za sve zainteresovane strane.
(...).
Član 34.
Osnovni zahtjevi
- 1.Radio i telekomunikaciona terminalna oprema mora da ispunjava sljedeće osnovne zahtjeve:
- a)zahtjeve o zaštiti zdravlja i bezbjednosti korisnika i bilo kojih drugih lica; i
- b)zahtjeve koji se tiču elektromagnetne kompatibilnosti.
- a)
- 2.Radio-oprema ugrađuje se tako da efikasno koristi radio-frekvencijski spektar za zemaljske, svemirske i orbitalne radio-komunikacije i izbjegava štetne uticaje.
- 3.Smatraće se da je svaki uređaj koji ispunjava usklađene standarde Evropske unije u skladu sa st. 1. i 2. ovog člana.
Član 37.
Dužnosti Agencije
- 1.Shodno odredbama ovog zakona, dužnosti Agencije su:
- b)izdavanje dozvola emiterima i operatorima telekomunikacija u skladu sa odredbama ovog zakona i praćenje poštivanja uslova izdatih dozvola;
- c)planiranje, upravljanje, namjena i dodjela frekvencijskog spektra, praćenje njegovog korištenja kao i održavanje i objavljivanje plana korištenja frekvencijskog spektra za cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine;
- b)
(..).
D. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15)
Član 13. stav 1. tačka c) i stav 3.
Učešće jedinica lokalne samouprave u ostalim javnim prihodima
Pored udjela u raspodjeli prihoda iz člana 6. ovog Zakona, jedinicama lokalne samouprave pripadaju i drugi javni prihodi kako slijedi:
- c)naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave;
(3) Opštinska vijeća donose propise kojima se utvrđuje visina naknada po osnovu korištenja i uređenja zemljišta, kao i visina drugih naknada, novčanih kazni i taksi u njihovoj nadležnosti.
E. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09)
III. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE
Član 8. stav 3., alineje. 7. i 8.
U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno spadaju:
- -utvrđivanje politike korištenja i utvrđivanje visine naknada za korištenje javnih dobara;
- -utvrđivanje i vođenje politike raspolaganja, korištenja i upravljanja građevinskim zemljištem;
Član 13. stav 2. alineja 4.
Vijeće u okviru svojih nadležnosti:
- -donosi propise o porezima, taksama, naknadama i doprinosima jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom;
F. Poslovnik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10 i 18/16)
Član 44.
Naredbe Suda
Sud može u toku postupka, izdavati naredbe o privremenoj mjeri, o načinu usklađivanja usvojenog ili predloženog zakona ili drugog propisa sa Ustavom Federacije, o prijelaznim rješenjima o procesnim i drugim pitanjima.
G. Pravilo 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije
("Službeni glasnik BiH", broj 95/16)
DIO PRVI - UVODNE NAPOMENE
Član 1.Predmet pravila
Ovim pravilom propisuje se obaveza plaćanja, način obračuna, iznos naknade i način plaćanja naknade za dozvole u radiokomunikacija, emitovanju i telekomunikacijama u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: naknada za dozvole), koje izdaje Regulatorna agencija za komunikacije (u daljem tekstu; Agencija) i određuju izuzeci od plaćanja ovih naknada kao i postupanje Agencije u slučaju neplaćanja istih.
Član 2.Obaveznici plaćanja naknade
Svi korisnici dozvola u radio komunikacijama, emitovanju i telekomunikacijama u Bosni i Hercegovini dužni su plaćati naknadu za korištenje dozvola, sa izuzetkom određenih korisnika koji su oslobođeni plaćanja naknade za dozvolu u radio komunikacijama i naknade u emitovanju, u skladu sa odredbama ovog pravila.
DIO DRUGI - ZAJEDNIČKE ODREDBE
GLAVA I - UOPŠTE O VRSTAMA I OBAVEZAMA PLAĆANJA NAKNADA ZA DOZVOLE
DIO TREĆI - POSEBNE ODREDBE
GLAVA I - POSEBNO O PLAĆANJU NAKNADA
Član 15.Plaćanje naknade za dozvolu u telekomunikacijama
(1) Godišnja naknada za dozvolu za obavljanje djelatnosti telekomunikacija plaća se na osnovu obračuna izvršenog u skladu sa članom 21. ovog pravila. Agencija korisniku dozvole izdaje rješenje kojim se obračunava iznos naknade u dva jednaka dijela sa rokom plaćanja prvog dijela na dan 30.04. i drugog dijela sa rokom plaćanja na dan 30.09. tekuće godine.
(2) Do konačnog utvrđivanja i obračuna visine godišnje naknade iz stava 1. ovoga člana, korisnik dozvole plaća godišnju naknadu za obavljanje djelatnosti telekomunikacija akontativno u visini koja odgovara ¼ godišnje naknade za dozvolu utvrđene za prethodnu godinu.
(3) Uplata akontacije godišnje naknade za dozvolu vrši se na osnovu rješenja Agencije kojim se utvrđuje visina akontacije za korištenje dozvole sa rokom plaćanja do 31.01. tekuće godine.
(4) Izuzetno, godišnja naknada za dozvolu za korištenje brojeva i/ili kodova se obračunava u skladu sa članom 27. ovog pravila, a plaća se u skladu sa članom 14. ovog pravila.
GLAVA II - IZNOSI GODIŠNJIH NAKNADA ZA DOZVOLE U RADIOKOMUNIKACIJAMA, EMITOVANJU I TELEKOMUNIKACIJAMA
Član 21.Obračun godišnjih naknada za dozvole u telekomunikacijama
(1) Naknada za dozvolu za obavljanje djelatnosti telekomunikacija – mobilne telekomunikacione mreže, javne fiksne telekomunikacione mreže, pristup internetu i distribucija audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija, obračunava se po stopi do najviše 1,50% od ukupnog prihoda korisnika dozvole ostvarenog po osnovu obavljanja djelatnosti telekomunikacija u prethodnoj fiskalnoj godini.
(2) (...)
Član 22.Utvrđivanje iznosa godišnje naknade za dozvole u telekomunikacijama
(1) Iznos godišnje naknade za dozvolu za obavljanje djelatnosti telekomunikacija Agencija utvrđuje se posebnim rješenjem nakon isteka kalendarske godine na osnovu Izvještaja o ukupnom godišnjem prihodu korisnika dozvole.
(2) Obrazac izvještaja iz stava (1) ovoga člana nalazi se u Aneksu III ovog pravila i čini njegov sastavni dio.
H. Odluka o naknadi za korištenje radiofrekventnog spektra u Bosni i Hercegovini
("Službeni glasnik BiH", broj 15/14)
Član 1.Predmet Odluke
Ovom Odlukom utvrđuje se obaveza plaćanja, način obračuna i iznos naknade za korištenje radiofrekventnog spektra.
Član 8.Kopneni mobilni sistemi
(1) Naknada za korištenje radiofrekventnog spektra u kopnenoj mobilnoj službi (PMR, PAMR, telemetrija, telekomanda i sl.) zavisno od dodijeljenih radiofrekventnih kanala i broja opština na kojima se realizuje radiokomunikacioni servis upotrebom tih radiofrekventnih kanala se utvrđuje na godišnjem nivou koji je dat u Tabeli 4.
(...)
I. Odluka o opštinskim komunalnim taksama
("Službeni glasnik Opštine Breza", broj 10/15)
Član 2. stav 1. tačka f)
Komunalna taksa plaća se za:
(...)
- f)korištenje uređaja za pružanje usluga mobilne telefonije.
Član 3.
U smislu ove Odluke,
- 1.pod istaknutom firmom podrazumijeva se ime pod kojom pravno ili fizičko lice posluje,
(...)
- 6.pod korištenjem uređaja za pružanje usluga mobilne telefonije podrazumijeva se stavljanje u funkciju baznih stanica mobilne telefonije, mikrobaznih stanica mobilne telefonije, predajnika (pasivnih repetitora), antena i stubova.
Član 4.
Obaveznik takse je pravno ili fizičko lice upisano u odgovarajući registar, koje koristim pravo ili predmete za čije korištenje je propisano plaćanje takse ili pruža usluge za čije bavljenje je propisana taksa.
Visina komunalne takse utvrđuje se Tarifom komunalne takse koja je sastavni dio Odluke.
Član 6.
Komunalna taksa predstavlja prihod Opštine Breza i uplaćuje se na račun Budžeta Opštine.
Kriteriji za utvrđivanje takse za istaknutu firmu
Član 9.
Visina takse iz prethodnog stava utvrđuje se prema tri kriterija, i to:
- a)statusu obaveznika (pravno lice ili preduzetnik) i veličini pravnog lica u smislu Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH (podjela na velika, srednja i mala preduzeća),
- b)prema zonama u kojima se nalazi poslovna ili druga prostorija, objekat i mjesto na kojem je istaknuta firma,
- c)prema vrsti djelatnosti.
Zone iz prethodnog stava sa ulicama koje ih čine utvrđuju se članom 11. ove Odluke.
Član 11.
Utvrđuju se sljedeće zone sa ulicama kako slijedi:
- a)Extra zona: ulica (...)
- b)I zona: (...)
- c)II zona:...
- d)III zona koju čine ulice koje se nalaze na području Opštine Breza, a nisu obuhvaćene prethodno navedenim zonama.
TARIFA OPŠTINSKIH KOMUNALNIH TAKSI
TARIFNI BROJ 6.
Član 18.
Za korištenje uređaja za pružanje usluga mobilne telefonije plaća se godišnja taksa i to:
- 1.Bazna stanica mobilne telefonije 4.000,00 KM/ godišnje,
- 2.Mikrobazna stanica mobilne telefonije 2.000,00 KM/ godišnje,
- 3.Predajnici (pasivni repetitori), antene i stubovi 1.000,00 KM/ godišnje.
6. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije
Presuda broj U-36/16 od 11.07.2017. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 57/17); Presuda broj U-4/17 od 12.09.2017. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 91/17); Presuda broj U-6/17 od 12.09.2017. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 94/17) i Presuda broj U-7/17 od 14.02.2018. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/18).
7. Činjenično stanje i stav Suda
Analizom zahtjeva, odgovora na zahtjeve, Odluke o opštinskim komunalnim taksama, odluka i pravila donesenih od strane Regulatorne agencije za komunikacije kao i drugih prikupljenih relevantnih dokaza, utvrđeno je sljedeće:
Opštinsko vijeće Opštine Breza je na sjednici održanoj dana 26.11.2015. godine donijelo Odluku o opštinskim komunalnim taksama kojom je propisano da se na području te opštine propisuju i plaćaju komunalne takse, između ostalih, i za korištenje uređaja za pružanje usluga mobilne telefonije, što podrazumijeva stavljanje u funkciju baznih stanica mobilne telefonije, mikrobaznih stanica mobilne telefonije, predajnika (pasivnih repetitora), antena i stubova. Istom Odlukom je propisano da komunalne takse plaćaju pravna i fizička lica za korištenje prava, predmeta i usluga na teritoriji Opštine Breza i utvrđeni su obaveznici, visina, olakšice, rokovi i način plaćanja ovih taksi. Kriteriji za utvrđivanje visine takse određeni su: prema statusu obaveznika (pravno lice ili preduzetnik) i veličini pravnog lica u smislu Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09) (podjela na velika, srednja i mala preduzeća); prema zonama u kojima se nalazi poslovna ili druga prostorija, objekat i mjesto na kojem je istaknuta firma (extra zona, I zona, II zona i III zona) i prema vrsti djelatnosti.
Kada je u pitanju komunalna taksa koja se plaća za korištenje uređaja za pružanje usluga mobilne telefonije (bazne stanice mobilne telefonije, mikrobazne stanice mobilne telefonije, predajnici, antene i stubovi) osporenom odredbom člana 18. Tarifni broj 6. propisana je taksa počev od 4.000,00 KM godišnje za bazne stanice, 2.000,00 KM godišnje za mikrobazne stanice, do 1.000,00 KM godišnje za predajnike (pasivne repetitore), antene i stubove. U konkretnom slučaju, radi se o privrednim društvima i to tri SMP operatera (BH Telecom d.d. Sarajevo, JP HT Eronet d.d. Mostar i Telekom Srpske) koji u skladu sa Zakonom o komunikacijama ("Službeni glasnik BiH", broj31/03) pružaju telekomunikacijske usluge preko mobilnih i fiksnih mreža i koji su za svoj rad dobili odobrenje od Regulatorne agencije za komunikacije. Za navedene uređaje, odnosno opremu, na osnovu planske dokumentacije izdato je odobrenje za građenje na koji način je montirana oprema neophodna za tehnološki proces telekomunikacija, instalirana i stavljena u funkciju. Bez iste opreme ne bi se mogla obavljati osnovna djelatnost telekomunikacija za koju je izdata dozvola i dobivene potrebne saglasnosti. Da bi dobili ista odobrenja, koja mogu biti izmijenjena prije njenog isteka, neophodno je održavati kvalitet u pružanju telekomunikacijskih usluga, a time i telekomunikacijsku opremu, što mora biti kompatibilno sa opšteprihvaćenim standardima u Evropskoj uniji. Ove operatere na prijedlog Regulatorne agencije za komunikaciju odredilo je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i to za pružanje univerzalnih telekomunikacijskih usluga u cilju pokrivanja cijele Bosne i Hercegovine, poštujući princip objektivnosti, transparentnosti, nediskriminaciji i proporcionalnosti.
U skladu sa Pravilom 80/2016 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za telekomunikacije ("Službeni glasnik BiH", broj 95/16) ovi subjekti imaju obavezu plaćanja naknada za korištenje dozvole za obavljene djelatnosti telekomunikacijske mreže, javne fiksne telekomunikacijske mreže, pristup internetu i distribuciju audio-vizuelnih medijskih usluga, a obračunava se po stopi od najviše 1,50% od ukupnog prihoda korisnika dozvole ostvarenog po osnovu obavljanja djelatnosti u prethodnoj fiskalnoj godini. Isto tako postoji obaveza plaćanja naknade za korištenje radiofrekventnog spektra u kopnenoj mobilnoj službi u skladu sa Odlukom o naknadi za korištenje radiofrekventnog spektra u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 15/14). Ove naknade utvrđene su jedinstveno od strane Regulatorne agencije za komunikacije za svakog od spomenutih telekomunikacijskih operatera u Bosni i Hercegovini. Prema Zakonu o komunikacijama regulatorni principi emitovanja obuhvataju cijene telekomunikacijskih usluga koje moraju biti transparentne i ne diskriminatorske, a Regulatorna agencija za komunikacije donosi pravila kojima određuje kriterije kvaliteta za pružanje univerzalnih telekomunikacijskih usluga i kontroliše njihovo poštivanje.
U skladu sa odredbama Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovini, Ustavni sud Federacije smatra da je Opštinsko vijeće Opštine Breza nadležno da donese Odluku o komunalnim naknadama kojom su regulisane naknade i takse na području te opštine. Ne može se smatrati da je u pitanju, "dvostruko" naplaćivanje, jer je ovdje konkretno u pitanju komunalna taksa za koju je nadležni organ utvrdio da se plaća za stavljanje u funkciju uređaja mobilne telefonije po opštem principu, da su obaveznici pravna i fizička lica registrovana za obavljanje djelatnosti koja posluju i koriste pravo, prostor, predmete ili pružaju usluge za čije korištenje je propisano plaćanje takse. Sasvim je sigurno da pod tu definiciju spadaju i telekomunikaciona privredna društva koja posluju i na području Opštine Breza. Zbog toga se, u odnosu na osporeni član 2. stav 1. tačka f) Odluke o opštinskim komunalnim taksama ne može utvrditi da je u nesaglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
U odnosu na osporeni član 18. Tarifni broj 6. Odluke o opštinskim komunalnim taksama Ustavni sud Federacije smatra da nisu u dovoljnoj mjeri objektivizirani kriteriji koji su bili opredjeljujući za propisivanja visine takse za mobilne operatere koji posluju na području Opštine Breza. Zbog toga je Ustavni suda Federacije cijenio ovakav pristup Opštinskog vijeća Opštine Breza kod propisivanja visine komunalnih taksi proizvoljnim. To je u suštini kriterij djelatnosti povezan sa naprijed navedenim, koji nikako ne može i ne smije biti kriterij za propisivanje vrste i visine komunalne takse, jer navedena pravna lica, u odnosu na ostvareni profit, oporezuju se na osnovu posebnog federalnog propisa. Iz navedenih razloga osporeni član 18. Tarifni broj 6. Odluke o opštinskim komunalnim taksama nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine jer povređuje pravo na jednakost garantovano svim licima, konkretno i pravnim i fizičkim, jer je osporenim tarifnim brojem proizvoljno utvrđena visina takse, bez ikakvih relevantnih kriterija.
Kod ovako propisanog i utvrđenog činjeničnog stanja, Ustavni sud Federacije je stajališta, koje je iskazano u dosadašnjim presudama Suda kad je odlučivao o komunalnim taksama, da vrsta djelatnosti i isticanje naziva firme ne može biti relevantan kriterij za propisivanje različite vrste visine komunalne takse, nego su realni i relevantni drugi kriteriji kao što je područje grada, odnosno opštine, nedostatna, odnosno niskoakumulativna djelatnost i dr. Isto tako je stajališta da složenost opreme odnosno uređaja koji zauzimaju određeni prostor i pružaju usluge, ili finansijska sposobnost i ostvareni profit privrednog društva takođe ne može biti kriterij za određivanje različite visine komunalne takse iz razloga, što je to predmet oporezivanja dobiti u skladu sa postojećom finansijskom i zakonskom regulativom u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine. U konkretnom slučaju prema mišljenju Ustavnog suda Federacije kod određivanja visine komunalne takse u osporenoj odredbi Odluke, postoji proizvoljnost koja se jedino pravda vrstom i složenošću telekomunikacijskih uređaja. Prema podacima Regulatorne agencije za komunikacije utvrđeno je da je komunalna taksa različito utvrđena u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj po jednom uređaju, odnosno komadu opreme za obavljanje djelatnosti telekomunikacija na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, što imajući u vidu odredbu člana 1. tačka 4. Ustava Bosne i Hercegovine na određeni način ometa punu slobodu kretanja roba i usluga u Bosni i Hercegovini.
Ustavni sud Federacije je cijenio okolnosti koje su od značaja za zaštitu prava na jednakost pred zakonom, a koje proističu iz navoda podnijetog zahtjeva i priloženih dokaza, interes pravne sigurnosti, kao i eventualne posljedice koje bi mogle nastupiti ako bi se nastavila provoditi Odluka o opštinskim komunalnim taksama u dijelu člana 18. Tarifni broj 6. Iz tih razloga Ustavni sud Federacije smatra da je u konkretnom slučaju došlo do povrede odredbe člana II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koji propisuje da sva lica na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine uživaju pravo na jednakost pred zakonom.
Ustavni sud Federacije nije odlučivao o privremenoj mjeri imajući u vidu da je donesena odluka u meritumu pa je odlučivanje o privremenoj mjeri bespredmetno.
S obzirom na navedeno odlučeno je kao u izreci ove presude.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je većinom glasova u sastavu: Vesna Budimir, predsjednica Suda, Mirjana Čučković, dr. sc. Šahbaz Džihanović, Aleksandra Martinović, prof. dr. Edin Muminović, dr. sc. Kata Senjak i Mladen Srdić, sudije Suda.
Broj U-8/17
14. marta 2018. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Vesna Budimir, s. r.