Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući o zahtjevu Premijera Federacije Bosne i Hercegovine za utvrđivanje ustavnosti člana 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke komunalnim taksama i zahtjeva za izdavanje privremene mjere, na osnovu člana IV.C.3.10.(2) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 18.06.2019. godine, donio je

PRESUDU

Utvrđuje se da član 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnim taksama ("Službene novine Grada Zenica", broj 1/18), u tabeli "I GRUPA PRAVNIH LICA" u dijelu koji se odnosi na telekomunikacije, telefonske i satelitske usluge, nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Grada Zenica".

Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) koristeći ovlaštenje iz člana IV.C.3.10.(2) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, podneskom broj 01-27-604-1/18 od 31.07.2018. godine, dana 03.08.2018. godine podnio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbe člana 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnim taksama u tabeli "I GRUPA PRAVNIH LICA" u dijelu koji se odnosi na telekomunikacije, telefonske i satelitske usluge (u daljem tekstu: dio osporenog člana Odluke), koju je donijelo Gradsko vijeće Zenica (u daljem tekstu: donosilac osporene Odluke).

Podnosilac zahtjeva je podneskom broj 01-27-604-2/18 od 31.07.2018. godine podnio Ustavnom sudu Federacije, pozivajući se na član 44. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10 i 18/16), i zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi se obustavila primjena dijela osporenog člana Odluke.

2. Stranke u postupku

U skladu sa članom 39. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), stranke u ovom postupku su: podnosilac zahtjeva i donosilac osporene Odluke.

3. Bitni navodi zahtjeva

Podnosilac zahtjeva navodi da je u dijelu osporenog člana Odluke utvrđeno da se komunalne takse plaćaju za telekomunikacije, telefonske i satelitske usluge iz čega proizilazi da se direktno obavezuju samo društva koja se bave određenom vrstom djelatnosti pružanja telekomunikacijskih usluga kao što su, između ostalih, "BH Telekom", d.d. Sarajevo i "JP HT Eronet", d.d. Mostar, društva koja su u većinskom vlasništvu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Ističe da se radi o društvima čija je osnovna djelatnost pružanje telekomunikacijskih usluga. Smatra apsolutno nedopustivim da se u istu grupu svrstava djelatnost pravnog lica koji pruža usluge telekomunikacija, kao usluge od javnog interesa, i da se jednako tretira kao i djelatnosti noćnih barova i diskoteka. Navodi da su za pravna lica koja se bave telekomunikacijama propisane visine godišnjih taksi u iznosima od 20.000 KM do 50.000 KM, dok je za grupu pravnih lica koja su osporenim propisom određena kao velika pravna lica propisna visina godišnje takse u najvećem iznosu do 10.000 KM. Naglašava da se proizvoljno pristupilo određivanju kriterija koji se odnose na profit i zaradu koju ostvaruju telekom operateri. Nadalje, podnosilac zahtjeva navodi da je dijelom osporenog člana Odluke kao kriterij za utvrđivanje takse uzeta djelatnost koju pravno ili fizičko lice obavlja, što nije u skladu sa odredbom člana II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojom je utvrđeno da sva lica uživaju pravo na jednakost pred zakonom. Podsjeća da je Ustavni sud Federacije u svojim presudama br. U-31/07 od 27.05.2008. godine, U-5/09 od 13.10.2009. godine, U-12/11 od 04.10.2011. godine, U-36/12 od 26.02.2013. godine, U-32/15 od 18.05.2016. godine, U-4/17 od 12.09.2017. godine, U-36/16 od 11.07.2017. godine, U-6/17 od 12.09.2017. godine, U-7/17 od 14.02.2018. godine i U-8/17 od 14.03.2018. godine, utvrdio da je u suprotnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine propisivati vrstu djelatnosti kao relevantan kriterij za propisivanje visine takse, nego da su relevantni i drugi kriteriji kao što je npr. područje opštine ili grada gdje se djelatnost obavlja. Navedeni telekom operateri su društva u većinskom vlasništvu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i radi se o privrednim društvima od državnog interesa i društveno odgovornim kompanijama koje izdvajaju preko 100.000 KM za razvoj sporta, kulture, socijalnih i humanitarnih djelatnost u Bosni i Hercegovini i na području Zeničko-dobojskog kantona. Pored toga, u skladu sa Zakonom o komunikacijama ("Službeni glasnik BiH", br. 31/03, 75/06, 32/10 i 98/12), telekom operateri izdvajaju milionska sredstva u Budžet Federacije Bosne i Hercegovine (cca 10.500,000,00 KM godišnje) koja se raspoređuju na sve nivoe vlasti, zbog čega nema opravdanja da im se nameću dodatne takse u vidu plaćanja "naknade za antenske stubove". U skladu sa Pravilom 89/2018 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije ("Službeni glasnik BiH", broj 92/18), telekom operateri imaju obavezu plaćanja naknade za korištenje dozvole za obavljanje djelatnosti telekomunikacijske mreže, javne fiksne telekomunikacijske mreže, pristup internetu i distribuciju audio-vizuelnih medijskih usluga, koje se obračunavaju po stopi od najviše 1,50% od ukupnog prihoda korisnika dozvole ostvarenog po osnovu obavljanja djelatnosti u prethodnoj fiksnoj godini. Osim navedenog postoji obaveza plaćanja naknade za korištenje radiofrekventnog spektra u kopnenoj mobilnoj službi u skladu sa Odlukom o naknadi za korištenje radiofrekventnog spektra u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 15/14). Navedene naknade utvrđene su jedinstveno od strane Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Regulatorna agencija za komunikacije). Podnosilac zahtjeva takođe ukazuje da Regulatorna agencija za komunikacije nameće obavezu navedenim telekom operaterima da kao korisnici GSM dozvole razvijaju tu vrstu usluge na 80% populacije u Bosni i Hercegovini i 80% dužine pojedinačnih saobraćajnica, a donosilac osporenog propisa nameće obavezu plaćanja dodatnih taksi na osnovu djelatnosti telekom operatera. Na osnovu navedenog podnosilac zahtjeva smatra da dio osporenog člana Odluke nije u skladu sa članom II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, jer se pravna lica koja se bave pružanjem telekomunikacijskih usluga stavljaju u neravnopravan položaj u odnosu na druga pravna i fizička lica, te predlaže Ustavnom sudu Federacije da to utvrdi u svojoj presudi.

Uz zahtjevu je priložen i zahtjev za donošenje privremene mjere.

4. Bitni navodi odgovora na zahtjev

U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je aktom broj U-20/18 od 14.08.2018. godine zatražio od Gradskog vijeća Zenica da dostavi odgovor na navode zahtjeva za ocjenu ustavnosti i zahtjeva za izdavanje privremene mjere.

Odgovor na zahtjev za ocjenu ustavnosti, koji je u Ustavnom sudu Federacije zaprimljen dana 18.09.2018. godine dostavio je Predsjedavajući Gradskog vijeća Grada Zenica podneskom broj 01-49-920/18 od 14.09.2018. godine. Istog dana podneskom broj 01-49-912/18 od 14.09.2018. godine dostavljen je odgovor na zahtjev za izdavanje privremene mjere.

Suština odgovora na zahtjev za ocjenu ustavnosti se može svesti na navod da je netačan navod zahtjeva da su odredbom člana 2. Odluke o komunalnim taksama (prečišćeni tekst) obuhvaćeni samo "BH Telekom", d.d. Sarajevo i "JP HT Eronet", d.d. Mostar, nego su tom odlukom obuhvaćeni svi subjekti koji obavljaju tu djelatnost prema kriteriju "akumulativnosti djelatnosti", i to: Mtel, Logosoft, Telemach, i dr. Takođe, dijelom osporenog člana Odluke se propisuje za sva pravna lica koja se bave tim djelatnostima plaćanje komunalne takse za istaknutu firmu prema kriterijima gradske zone u kojoj se firma ističe, veličine pravnog lica i akumulativnosti djelatnosti koju obavlja. Smatraju da ovaj posljednji kriterij jeste objektivan, baziran na čisto ekonomskim parametrima (brzina obrta kapitala, stepen naplativosti usluga, visina ostvarene dobiti i sl.). Pritom se poziva na određene presude ovog suda, te predlaže da se zahtjev odbije kao neosnovan.

5. Relevantno pravo A. Ustav Bosne i Hercegovine

Član I
Bosna i Hercegovina

  • 4.
    Kretanje roba, usluga, kapitala i lica

Postoji sloboda kretanja širom Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina i entiteti neće ometati punu slobodu kretanja lica, roba, usluga i kapitala širom Bosne i Hercegovine. Nijedan entitet neće provoditi bilo kakvu kontrolu na granici između entiteta.

B. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član II.A.2 (1) c)

Federacija će osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Aneksu ovog ustava. Posebno:

(1) Sva lica na teritoriji Federacije uživaju prava na:

  • c)
    jednakost pred zakonom.

Član IV.C.3.10.(2) d)

(2) Ustavni sud:

  • d)
    na zahtjev premijera, ili kantona, utvrđuje da li neki predloženi ili usvojeni propis koje je donijelo neko tijelo kantonalne, gradske ili opštinske vlasti u skladu sa ovim ustavom.

C. Zakon o komunikacijama ("Službeni glasnik BiH", br. 31/03, 75/06, 32/10 i 98/12) I - UVOD I OPŠTE ODREDBE

Član 1. st. 1. i 2.
Predmet Zakona

  • 1.
    Ovim zakonom reguliše se oblast komunikacija u Bosni i Hercegovini te uspostavljanje i rad Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, koji predviđa uspostavljanje i funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacionih sredstava.
  • 2.
    Komunikacije uključuju telekomunikacije, radio, emitovanje (uključujući kablovsku televiziju) i usluge i sredstva koja su s tim u vezi.

Član 3.

Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine u oblasti komunikacija

  • 1.
    U cilju sprovođenja ustavnih odredbi u oblasti komunikacija, Vijeće ministara nadležan je za kreiranje politike, a Agencija je nadležna za regulisanje oblasti komunikacija.
  • 2.
    (..)
  • 3.
    Agencija je nadležna za:
    • a)
      regulisanje emiterskih i javnih telekomunikacionih mreža i usluga, uključujući izdavanje dozvola, utvrđivanje cijena, međupovezivanje i definisanje osnovnih uslova za obezbjeđivanje zajedničkih i međunarodnih komunikacionih sredstava; i
    • b)
      planiranje, koordiniranje, namjenu i dodjelu radio-frekvencijskog spektra.
  • 4.
    Vijeće ministara i Agencija, u skladu sa pojedinačnim nadležnostima definisanim ovim zakonom, preduzimaju sve razumne mjere za ostvarenje sljedećih ciljeva:

(...)

  • e)
    obezbjeđenje efikasnog korištenja i efikasnog upravljanja resursima radio-frekvencija i brojeva u skladu sa propisima iz oblasti radio-komunikacija i drugim preporukama Međunarodne unije za telekomunikacije, i sa drugim međunarodnim sporazumima čiji je potpisnik Bosna i Hercegovina.

Član 4. stav 2. d)
Regulatorni principi emitovanja i telekomunikacija

  • 2.
    Regulatorni principi telekomunikacija obuhvataju:
    • d)
      nivo kvaliteta u pružanju telekomunikacionih usluga i telekomunikacione opreme će, što je prije moguće, biti kompatibilan sa opšteprihvaćenim standardima u Evropskoj uniji.

III - TELEKOMUNIKACIONE USLUGE

Član 7.

Pružanje telekomunikacionih usluga

  • 1.
    Za pružanje telekomunikacionih usluga putem mobilnih i fiksnih mreža potrebna je dozvola u skladu sa odredbama ovog zakona.

(...)

Član 10.

Izdavanje dozvola

  • 1.
    Zahtjev za izdavanje dozvole upućuje se Agenciji. Agencija izdaje dozvolu u roku od dva mjeseca. U slučajevima u kojima treba primijeniti postupak utvrđivanja konkurentnosti i selektivnosti na osnovu poređenja, Agencija može produžiti period potreban za procjenu zahtjeva do četiri mjeseca da bi obezbijedila da se postupak obavi na pravičan, razuman, otvoren, nediskriminatoran i transparentan način za sve zainteresovane strane.

(...).

Član 34.

Osnovni zahtjevi

  • 1.
    Radio i telekomunikaciona terminalna oprema mora da ispunjava sljedeće osnovne zahtjeve:
    • a)
      zahtjeve o zaštiti zdravlja i bezbjednosti korisnika i bilo kojih drugih lica; i
    • b)
      zahtjeve koji se tiču elektromagnetne kompatibilnosti.
  • 2.
    Radio-oprema ugrađuje se tako da efikasno koristi radio-frekvencijski spektar za zemaljske, svemirske i orbitalneradio-komunikacije i izbjegava štetne uticaje.
  • 3.
    Smatraće se da je svaki uređaj koji ispunjava usklađene standarde Evropske unije u skladu sa st. 1. i 2. ovog člana.

Član 37. tač. b) i c)
Dužnosti Agencije

  • 1.
    Shodno odredbama ovog zakona, dužnosti Agencije su:
    • b)
      izdavanje dozvola emiterima i operaterima telekomunikacija u skladu sa odredbama ovog zakona i praćenje poštivanja uslova izdatih dozvola;
    • c)
      planiranje, upravljanje, namjena i dodjela frekvencijskog spektra, praćenje njegovog korištenja kao i održavanje i objavljivanje plana korištenja frekvencijskog spektra za cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine.

D. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15)

Član 1.

Ovim Zakonom uređuje se pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

Član 2.

Javnim prihodima, u smislu ovog zakona, smatraju se indirektni porezi, direktni porezi, naknade, takse, doprinosi, donacije i drugi prihodi, utvrđeni zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave.

Član 13.

Pored udjela u raspodjeli prihoda iz člana 6. ovog Zakona, jedinicama lokalne samouprave pripadaju i drugi javni prihodi kako slijedi:

(...)

  • c)
    naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave;

(...).

E. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09)

Član 13. stav 2. alineja 4.

Organ odlučivanja jedinice lokalne samouprave je opštinsko vijeće u opštini, a gradsko vijeće u gradu (u daljem tekstu: "vijeće").

Vijeće u okviru svojih nadležnosti:

  • -
    donosi propise o porezima, taksama, naknadama i doprinosima jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom;

Član 34.

Jedinice lokalne samouprave imaju pravo na odgovarajuće sopstvene finansijske izvore kojima lokalni organi mogu slobodno raspolagati u okviru svoje nadležnosti u skladu sa zakonom.

Jedan dio finansijskih izvora jedinica lokalne samouprave će se ostvarivati od lokalnih taksi i naknada čiju stopu jedinica lokalne samouprave utvrđuje u okviru zakona.

(...)

Član 36.

U zakonom propisanim okvirima, jedinice lokalne samouprave donose propise o naknadama i taksama, kao i provedbene propise o oporezivanju.

Član 37.

Jedinicama lokalne samouprave pripadaju prihodi:

  • a)
    vlastiti prihodi:
    • -
      porezi za koje jedinica lokalne samouprave samostalno određuje stopu, u skladu sa zakonom;
    • -
      lokalne takse i naknade čije iznose utvrđuje vijeće u skladu sa zakonom;
    • -
      (...).

F. Pravilo 89/2018 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije ("Službeni glasnik BiH", broj 92/18) DIO PRVI - UVODNE NAPOMENE

Član 1.Predmet pravila

Ovim Pravilom propisuje se obaveza plaćanja, način obračuna, iznos naknada i način plaćanja naknada za dozvole u telekomunikacijama, radiokomunikacijama i emitovanju u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: naknada za dozvole), koje izdaje Regulatorna agencija za komunikacije (u daljem tekstu: Agencija) i određuju se izuzeci od plaćanja ovih naknada, kao i postupanje Agencije u slučaju ne plaćanja istih.

DIO DRUGI - ZAJEDNIČKE ODREDBE GLAVA I - OBAVEZE PLAĆANJA I VRSTE NAKNADA ZA DOZVOLE

Član 2.Obaveznici plaćanja naknade

Svi korisnici dozvola u telekomunikacijama, radiokomunikacijama i emitovanju u Bosni i Hercegovini dužni su plaćati naknade za dozvole, sa izuzetkom određenih korisnika koji su oslobođeni plaćanja naknada za dozvole, u skladu sa odredbama ovog Pravila.

Član 7.Vrste naknada

Naknade za dozvole su:

  • a)
    naknada za administrativno-tehničku obradu zahtjeva za izdavanje dozvole ili izmjenu dozvole;
  • b)
    godišnja naknada za dozvolu.

DIO TREĆI - POSEBNE NAKNADE GLAVA I - NAČIN OBRAČUNA I IZNOSI GODIŠNJIH NAKNADA ZA DOZVOLE U TELEKOMUNIKACIJAMA, RADIOKOMUNIKACIJAMA I EMITOVANJU

Član 16.Obračun godišnjih naknada za dozvole u telekomunikacijama

(1) Naknada za dozvolu za obavljanje djelatnosti telekomunikacija: mobilne telekomunikacijske mreže, javne fiksne telekomunikacijske mreže, pristup internetu, upravljanje multipleksom, distribucija audiovizuelnih medijskih usluga, distribucija medijskih usluga radija i ostalih usluga iz djelatnosti telekomunikacija, obračunava se po stopi do najviše 1,50% od ukupnog prihoda korisnika dozvole ostvarenog po osnovu obavljanja djelatnosti telekomunikacija u prethodnoj fiskalnoj godini.

(2) Visina stope prema kojoj će se vršiti obračun godišnje naknade za dozvolu utvrđuje se posebnom odlukom koju donosi Savjet Agencije na osnovu finansijskog plana Agencije za narednu godinu, u roku od 30 dana od dana usvajanja finansijskog plana za narednu godinu.

Član 17. stav (1)
(utvrđivanje iznosa godišnje naknade za dozvole u telekomunikacijama)

(1) Iznos godišnje naknade za dozvolu u telekomunikacijama Agencija utvrđuje posebnim rješenjem nakon isteka kalendarske godine, a na osnovu Izvještaja o ukupnom godišnjem prihodu korisnika dozvole.

Član 18.Minimalan iznos naknade za dozvole u telekomunikacijama

Iznos godišnje naknade za dozvolu u telekomunikacijama ne može biti niži od 1.000,00 KM, nezavisno o odredbama članova 16. i 17. ovog Pravila.

Član 19.Plaćanje naknade za dozvolu u telekomunikacijama

(1) Godišnja naknada za dozvolu za obavljanje djelatnosti telekomunikacija plaća se na osnovu obračuna izvršenog u skladu sa članom 16. ovog Pravila. Agencija korisniku dozvole izdaje rješenje kojim se obračunava iznos naknade u dva jednaka dijela sa rokom plaćanja prvog dijela na dan 30.04. i drugog dijela sa rokom plaćanja na dan 30.09. tekuće godine.

(2) Do konačnog utvrđivanja i obračuna visine godišnje naknade iz stava (1) ovoga člana, korisnik dozvole plaća godišnju naknadu za obavljanje djelatnosti telekomunikacija akontativno u visini koja odgovara četvrtini godišnje naknade za dozvolu utvrđenu za prethodnu godinu.

(3) Uplata akontacije godišnje naknade za dozvolu vrši se na osnovu rješenja Agencije kojim se utvrđuje visina akontacije za korištenje dozvole sa rokom plaćanja do 31.01. tekuće godine.

(4) Izuzetno, godišnja naknada za dozvolu za korištenje brojeva i/ili kodova se obračunava u skladu sa članom 21. ovog Pravila, a plaća se u skladu sa članom 15. ovog Pravila.

G. Odluka o naknadi za korištenje radiofrekventnog spektra u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 15/14)

GLAVA I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.Predmet Odluke

Ovom Odlukom utvrđuje se obaveza plaćanja, način obračuna i iznos naknade za korištenje radiofrekventnog spektra.

Član 8.Kopneni mobilni sistemi

(1) Naknada za korištenje radiofrekventnog spektra u kopnenoj mobilnoj službi (PMR, PAMR, telemetrija, telekomanda i sl.) zavisno od dodijeljenih radiofrekventnih kanala i broja opština na kojima se realizuje radiokomunikacioni servis upotrebom tih radiofrekventnih kanala se utvrđuje na godišnjem nivou koji je dat u Tabeli 4.

(...)

H. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnim taksama ("Službene novine Grada Zenica", broj 1/18)

Član 2.Osporena odredba

U poglavlju "TARIFNI BROJ 1" član 11., podnaslov "B) GRUPA PRAVNIH LICA I PREDUZETNIKA PREMA KRITERIJU AKUMULATIVNOSTI DJELATNOSTI", MIJENJA SE KAKO SLIJEDI:

  • 1.
    U tabeli "I GRUPA PRAVNIH LICA", (dio tabele koji se odnosi na navedene djelatnosti),

Naziv djelatnosti pravnih lica

Šifra djelatnosti

Zone

Iznos takse

Telekomunikacijske, telefonske i satelitske usluge

61

 

 

 

Rasponi iznosa po zonama

 

 

 

100%

EKSTRA ZONA

50.000,00 KM

 

80%

I ZONA

40.000,00 KM

 

60%

II ZONA

30.000,00 KM

 

40%

III ZONA

20.000,00 KM

Proizvodnja i distribucija električne energije

35,1

 

 

 

Rasponi po zonama

 

 

 

100%

EKSTRA ZONA

6.000,00 KM

 

80%

I ZONA

4.800,00 KM

 

60%

II ZONA

3.600,00 KM

 

40%

III ZONA

2.400,00 KM

Noćni barovi i diskoteke

 

 

 

 

Rasponi po zonama

 

 

 

100%

EKSTRA ZONA

3.000,00 KM

 

80%

I ZONA

2.400,00 KM

 

60%

II ZONA

1.800,00 KM

 

40%

III ZONA

1.200,00 KM

6. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije

Presuda U-5/17 od 18.04.2018. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 56/18), Presuda U-23/17 od 18.04.2018. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 58/18), Presuda U-22/18 od 26.03.2018. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/19) i dr.

7. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije

Nakon analize navoda iz zahtjeva i odgovora na zahtjeve, te razmatranja dijela osporenog člana Odluke, relevantnih pravnih propisa, ustavnosudske prakse i drugih dostupnih činjenica i dokaza, utvrđeno je sljedeće:

U skladu sa članom 13. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je utvrđivao ustavnost dijela osporenog člana Odluke koji se odnosi na telekomunikacije, telefonske i satelitske usluge, jer u tom pravcu se mora kretati u okviru postavljenog zahtjeva.

Donosilac osporene Odluke je istu donio na sjednici održanoj dana 28.12.2017. godine, na osnovu ovlaštenja koja mu pripadaju po odredbama čl. 36. i 37. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, člana 13. stav 1. tačka c) i stav 3. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i člana 21. tačka 6. Statuta Grada Zenica. Osporenom Odlukom izvršene su izmjene i dopune Odluke o komunalnim taksama ("Službene novine Grada Zenica", broj 3/17 - prečišćeni tekst i 9/17).

Članom 2. Odluke o komunalnim taksama (prečišćeni tekst) propisane su komunalne takse koje plaćaju pravna i fizička lica za korištenje prava, predmeta i usluga na teritoriji Grada Zenica i utvrđuju obaveznici, visina, olakšice, rokovi i način plaćanja taksi.

Kriteriji za utvrđivanje visine takse određeni su: prema statusu obveznika (pravno lice ili preduzetnik) i veličini pravnog lica (podjela na velika, srednja i mala preduzeća); prema zonama u kojima se nalazi poslovna ili druga prostorija, objekat i mjesto na kojem je istaknuta firma (ekstra zona, I zona, II zona i III zona) i prema kriteriju "akumulativnosti djelatnosti" pravnog ili fizičkog lica (član 7. Odluke).

Presuda Ustavnog suda Federacije broj U-19/16 od 25.10.2016. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 97/16) na koju se pozvao donosilac osporene Odluke u svom odgovoru na zahtjev, nije relevantna za rješavanje po zahtjevu u ovom predmetu, jer se odnosila isključivo na propisivanje taksi na isticanje firme, naziva ili natpisa, a ne na ovu vrstu komunalnih taksi, koje nisu propisane u neosporenom dijelu člana 2. Odluke o komunalnim taksama (prečišćeni tekst).

Presuda Ustavnog suda Federacije broj U-23/17 od 18.04.2018. godine, koja se takođe odnosi na taksu na istaknutu firmu, jasno navodi da visinu taksi primarno određuje kriterij djelatnosti koji je samo preimenovan u "kriterij akumulativnosti djelatnosti" dok je teritorijalni kriterij zapravo "supsidijarna korekcija", te da je takav kriterij nesaglasan sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

U dijelu osporenog člana Odluke, za djelatnosti pravnih lica koje se odnose na telekomunikacije, telefonske i satelitske usluge, propisane su obaveze plaćanje fiksnih iznosa na godišnjem nivou prema kriteriju "akumulativnosti djelatnosti" i po zonama, i to: 50.000 KM u ekstra zoni, 40.000 KM u prvoj zoni, 30.000 KM u drugoj zoni i 20.000 KM u trećoj zoni.

Na plaćanje komunalne takse, u dijelu osporenog člana Odluke, obavezuju se, po osnovu djelatnosti koju obavljaju: "BH Telekom", d.d. Sarajevo i "JP HT Eronet", d.d. Mostar, društva koja djelatnost vrše u skladu sa Zakonom o komunikacijama, a odobrenje za rad dobila su od Regulatorne agencije za komunikacije. Za instaliranje neophodne tehničke opreme na osnovu planske dokumentacije izdato je odobrenje za građenje, kako bi se omogućio osnovni tehnološki proces koji podrazumijeva ova djelatnost za koju je izdata dozvola uz prethodno pribavljene potrebne saglasnosti. Uz to je važenje tih odobrenja i saglasnosti uslovljeno održavanjem zadatog standarda u pružanju telekomunikacijskih usluga, a navedena društva u skladu sa dozvolom Regulatorne agencije za komunikacije pružaju univerzalne telekomunikacijske usluge na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, uz poštovanje principa objektivnosti, transparentnosti, ne diskriminacije i proporcionalnosti.

U skladu sa Pravilom 89/2018 o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije propisana je obaveza plaćanja, način obračuna, iznos naknada i način plaćanja naknada za dozvole u telekomunikacijama, radiokomunikacijama i emitovanju u Bosni i Hercegovini. Obračun godišnjih naknada za dozvole u telekomunikacijama obračunava se po stopi do najviše 1,50% od ukupnog prihoda korisnika dozvole ostvarenog po osnovu obavljanja djelatnosti telekomunikacija u prethodnoj fiskalnoj godini. Iznos godišnje naknade za dozvolu u telekomunikacijama Regulatorna agencija za komunikacije utvrđuje posebnim rješenjem nakon isteka kalendarske godine, a na osnovu Izvještaja o ukupnom godišnjem prihodu korisnika dozvole. Uz to postoji i obaveza plaćanja naknade za korištenje radiofrekventnog spektra u kopnenoj mobilnoj službi, prema Odluci o naknadi za korištenje radiofrekventnog spektra u Bosni i Hercegovini. Ove naknade utvrđene su jedinstveno od strane Regulatorne agencije za komunikacije za sve telekom operatere u Bosni i Hercegovini. Prema Zakonu o komunikacijama, regulatorni principi odnose se na cijene telekomunikacijskih usluga koje treba da su transparentne i nediskriminatorne, dok standardi kvaliteta telekomunikacijskih usluga i kontrola njihovog poštivanja podliježu pravilima koje donosi Regulatorna agencija za komunikacije.

U skladu sa spomenutim odredbama Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovini, donosilac osporene Odluke je nadležan da donese propis kojim se uređuje režim naplaćivanja komunalnih taksi na području Grada Zenica, kao i propisivanje vrsta komunalnih taksa.

Vrsta djelatnosti, prema utvrđenoj sudskoj praksi ovoga suda, ne može biti kriterij za propisivanje visine komunalne takse. Pravna lica koja se bave pružanjem telekomunikacijskih usluga, u odnosu na ostvareni profit oporezuju se posebnim federalnim propisima, a, kako je ranije istaknuto, obaveznici su i plaćanja naknada za korištenje dozvola za obavljanje djelatnosti telekomunikacija, prema Pravilu 89/2018 Regulatorne agencije za komunikacije, te naknada za korištenje radiofrekventnog spektra, prema Odluci o naknadi za korištenje radiofrekventnog spektra u Bosni i Hercegovini.

Ustavni sud Federacije nije odlučivao o privremenoj mjeri imajući u vidu da je donesena odluka u meritumu, pa je odlučivanje o privremenoj mjeri bespredmetno.

Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ove presude.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, prof. dr. Edin Muminović i dr. sc. Kata Senjak, sudije Suda.

Broj U-20/18