Aktio

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRESUDA

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Bihaću u vezi sa utvrđivanjem ustavnosti člana 21. Tarifa br. 5 Odluke o komunalnim taksama i tarifi komunalnih taksi (prečišćeni tekst), na osnovu člana IV.C.3.10. (4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 18.4.2023. godine, donio je

PRESUDU

Utvrđuje se da član 21. Tarifa br. 5 tač. b) i c) Odluke o komunalnim taksama i tarifi komunalnih taksa (prečišćeni tekst) ("Službene novine Opštine Cazin", broj 1/15 i "Službene novine Grada Cazin", broj 10/20), nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Grada Cazin".

Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Kantonalni sud u Bihaću (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) je podneskom broj 001-0-Su-22-000659, od 12.10.2022. godine, koji je zaprimljen dana 20.10.2022. godine, Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) predočio ustavno pitanje - utvrđivanje ustavnosti člana 21. Tarifa br. 5 Odluke o komunalnim taksama i tarifi komunalnih taksa (prečišćeni tekst) (u daljem tekstu: osporena odredba Odluke).

U smislu člana IV.C.3.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, podnosilac zahtjeva je ovlašten za postavljanje ustavnog pitanja Ustavnom sudu Federacije.

2. Stranke u postupku

U skladu sa članom 39. stav 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), stranke u postupku u ovom ustavnosudskom predmetu su: podnosilac zahtjeva, d.o.o. "Domino Electronic - Spiele BH" Cazin i Federalno ministarstvo financija/Federalno ministarstvo finansija, kao stranke u sudskom postupku pred podnosiocem zahtjeva i Gradsko vijeće Grada Cazin, kao donosilac Odluke čija se odredba osporava.

3. Bitni navodi zahtjeva

Pred podnosiocem zahtjeva u toku je postupak rješavanja upravnog spora broj 01 0 U 018052 22 U, pokrenut po tužbi tužioca d.o.o. "Domino Electronic - Spiele BH" Cazin, zastupanog po punomoćniku Mirzeti Duljković, advokatu iz Sarajeva, protiv Rješenja tuženog Federalnog ministarstva financija/Federalnog ministarstva finansija, broj 03-15-512/19 K od 07.4.2022. godine, koje je doneseno po žalbi tužioca izjavljenoj protiv izmijenjene prijave komunalne takse za priređivanje igara na sreću, za 2019. godinu, Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, Kantonalnog poreznog ureda Bihać, Porezna ispostava Cazin broj 13-1/2-15-14-2809-3/19 od 9.4.2019. godine. Navedenom poreznom prijavom je izvršen razrez komunalne takse za 64 automata za igre na sreću koja se nalaze na dvije lokacije kluba u kojima tužilac obavlja registrovanu djelatnost, u ukupnom iznosu od 25.440,00 KM. Pobijani akti su doneseni na osnovu osporene odredbe Odluke.

Prilikom odlučivanja u ovoj upravnoj stvari pred podnosiocem zahtjeva pojavilo se pitanje ustavnosti primjene osporene odredbe Odluke, zbog čega je podnosilac zahtjeva morao zastati sa postupkom, obzirom da u osporenoj odredbi Odluke nisu dati jasni niti validni kriteriji za utvrđivanje visine predmetne takse. Visina takse koja se plaća za priređivanje zabavnih igara i igara na sreću i to po komadu – aparatu iznosi 600,00 KM do 10 aparata, a za više od 10 aparata za svaki naredni plaća se taksa od 360,00 KM godišnje, a sama visina takse zavisi isključivo samo o jednom kriteriju i to kriteriju djelatnosti, pa sva pravna i fizička lica koja vrše privrednu djelatnost na području Grada Cazina ne uživaju jednakost pred zakonom kako je to propisano članom II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

Podnosilac zahtjeva napominje da je Ustavni sud Federacije u većem broju svojih presuda, u pogledu ustavnosti i postojanosti kriterija koje utvrđuju opštine/gradovi u svojim odlukama, za vrstu i visinu komunalne takse, zauzeo rezolutno stajalište, kojim se utvrđuje da vrsta djelatnosti, ni u kojem slučaju ne može biti valjan i dopušten kriterij za propisivanje vrste i visine komunalnih taksa, te da se takvim propisivanjem grubo povrjeđuje ustavna odredba o jednakosti pred zakonom. Slijedom navedenog, poziva se na presude Ustavnog suda Federacije br.: U-22/19 od 24.9.2020. godine i U-4/19 od 15.10.2019. godine.

Zbog svega naprijed navedenog, podnosilac zahtjeva, navodi da na "prijedlog tužioca", predočava ustavno pitanje, kako bi Ustavni sud Federacije, donio presudu i utvrdio, da li je osporena odredba Odluke na osnovu koje je donesena pobijana drugostepena odluka, u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Na traženje Ustavnog suda Federacije, podnosilac zahtjeva je dostavio Sudu kompletan spis upravnog spora u toku kojeg se pojavila potreba za rješavanjem ustavnog pitanja.

4. Bitni navodi odgovora na zahtjev

Ustavni sud Federacije je dana 03.11.2022. godine u skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, pozvao d.o.o. "Domino Electronic - Spiele BH" Cazin, Federalno ministarstvo financija/Federalno ministarstvo finansija i Gradsko vijeće Grada Cazin, da kao stranke u postupku dostave odgovore na zahtjev podnosioca.

4.1. Gradsko vijeće Grada Cazin je dana 23.11.2022. godine, Ustavnom sudu Federacije dostavilo odgovor na zahtjev aktom broj 01/GV-04-14223/22 od 21.11.2022. godine. U svom odgovoru navode da je zahtjev podnosioca neosnovan, te se pozivaju na odredbe čl. 2., 3. i 20. Odluke o komunalnim taksama i tarifi komunalnih taksa (prečišćeni tekst) (u daljem tekstu: Odluka), te ističu da za razrez takse nije dominantan samo kriterij djelatnosti kako se navodi u zahtjevu, već i zona u kojoj se privredni subjekat odnosno takseni obaveznik nalazi, tako da shodno kriterijima i druga lica i svi obaveznici uživaju jednakost pred zakonom, kada je u pitanju primjena navedene Odluke. Pored toga, kao zakonski osnov za donošenje predmetne takse pozivaju se na relevantne odredbe Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.: 22/06, 43/08, 22/09, 35/14, 94/15 i 17/22) i Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.: 49/06 i 51/09). Također, ističu da se Ustavni sud Federacije u Presudi broj U-12/08 od 14.10.2008. godine, izjasnio po pitanju nadležnosti opštinskog vijeća za donošenje odluke o komunalnim taksama i utvrdio da je opštinsko vijeće ovlašteno za donošenje odluke o komunalnim taksama i tarifi komunalnih taksa, što se vidi i iz obrazloženja navedene odluke. Slijedom navedenog predlažu da Ustavni sud Federacije zahtjev odbije kao neosnovan.

4.2. Dana 24.11.2022. godine, d.o.o. "Domino Electronic - Spiele BH" Cazin, zastupan po punomoćniku Mirzeti Duljković, advokatu iz Sarajeva, Ustavnom sudu Federacije, dostavio je odgovor na zahtjev podnosioca, kao i Punomoć za zastupanje d.o.o. "Domino Electronic - Spiele BH" Cazin, u pravnoj stvari koja se vodi pred ovim sudom. U svom odgovoru na zahtjev navodi da je pravni osnov za razrez predmetne takse i donošenja osporenih upravno-poreznih akata, osporena odredba Odluke. Članom 3. Odluke propisane su vrste komunalnih taksi, a tač. 5a., 5b. i 5c. istog člana propisane su takse za djelatnost priređivanja igara na sreću. Osporenom odredbom Odluke propisana je visina takse za priređivanje zabavnih igara i igara na sreću koja se plaća na godišnjem nivou i to po komadu (po automatu), odnosno u paušalno utvrđenim godišnjim iznosima, korigovane područnim supsidijarnim kriterijom razvrstanim u tri gradske zone, kojim se neznatno koriguje visina takse, utvrđena po kriteriju djelatnosti. Smatra da se takvim oporezivanjem pravno lice, tužilac, d.o.o. "Domino Electronic - Spiele BH" Cazin diskriminiše i stavlja u nejednak pravni položaj u odnosu na druga pravna lica, koja obavljaju svoje poslovne djelatnosti na području Grada Cazina čija sredstva za rad – stalna sredstva (za vršenje djelatnosti), nisu oporezovana, odnosno opterećena taksama na djelatnost. Naime, pravno lice d.o.o. "Domino Electronic - Spiele BH" Cazin registrovano je i otpočelo je sa obavljanjem djelatnosti u skladu sa članom 7. Zakona o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", br.: 81/15 i 75/21), a djelatnost društva je priređivanje igara na sreću putem automata u posebnim klubovima. Pravno lice posjeduje odobrenje za vršenje registrovane djelatnosti od strane Federalnog ministarstva financija/Federalnog ministarstva finansija u skladu sa članom 8. stav 3. Zakona o igrama na sreću ("Službene novine Federacije BiH", br.: 48/15 i 60/15), koji zakon je sistemski propis, kojim se u potpunosti reguliše oblast priređivanja igara na sreću, uključujući i sva fiskalna davanja koje plaćaju priređivači i koja su utvrđena kao isključivi prihod Federacije Bosne i Hercegovine. Društvo je platilo i plaća sve takse i naknade koje je dužno platiti u skladu sa Zakonom o igrama na sreću. Dalje navodi, da je navedenim Zakonom priređivanje igara na sreću stavljeno u isključivu nadležnost Federacije, te su istim propisane sve takse i naknade koje priređivači igara na sreću moraju plaćati. Opštine, gradovi i kantoni nisu nadležni da ubiru prihode od igara na sreću. Članom 7. stav 1. prihodi ostvareni po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću prihod su Federacije. Članom 8. propisano je da je priređivanje igara na sreću isključivo pravo Federacije, ako ovim zakonom nije drugačije određeno, dok druga pravna lica registrovana za priređivanje igara na sreću na teritoriji Federacije, mogu pod uslovima predviđenim zakonom, na osnovu odobrenja Ministarstva, priređivati igre iz člana 4. stav 3. ovog zakona.

U članu 91. Zakona o igrama na sreću propisane su naknade za priređivanje kladioničkih igara na sreću, a čl. 106. i 107. propisane su naknade/takse za priređivanje igara na automatima. Tim odredbama pravna lica koja vrše djelatnost priređivanja igara na sreću na automatima, obavezni su plaćati jednokratne, mjesečne i godišnje naknade. Imajući u vidu naprijed navedeno, mišljenja je, da je jasno, da opštine, gradovi i kantoni nemaju nadležnost da propisuju takse/poreze na oblast priređivanja igara na sreću, obzirom da je to pitanje regulisano federalnim propisom. Nadalje vrsta i visina takse koja je propisana osporenom odredbom Odluke utvrđena je na osnovu kriterija djelatnosti obaveznika, pa je ova vrsta takse propisana za djelatnost priređivanja igara na sreću, a ne za druge djelatnosti. Takve odredbe bez sumnje generišu povredu prava na jednakost pred zakonom i iste su diskriminatorne.

Podsjeća i na praksu i stav Ustavnog suda Federacije, izražen u brojnim presudama o predmetnom pitanju. Analogno Presudi Ustavnog suda Federacije broj U- 4/19 od 15.10.2019. godine, i privredna društva koja vrše djelatnost priređivanja igara na sreću nalaze se u identičnom položaju, kao i društva koja pružaju telekomunikacijske usluge, jer su i oni obaveznici poreza na ostvareni profit prema federalnim propisima, te i oni plaćaju posebne naknade za odobrenja/dozvole za vršenje djelatnosti prema federalnom zakonu. Nadalje u prilog svojim navodima citiraju i dijelove Presude Ustavnog suda Federacije broj U-22/19 od 24.09.2020. godine. Slijedom naprijed navedenog, predlažu da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će utvrditi da osporena odredba Odluke nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

4.3. Federalno ministarstvo finansija/Federalno ministarstvo financija nije dostavilo odgovor na zahtjev.

5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član II. A 2. (1) c)

Federacija će osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Dodatku ovog ustava. Posebno:

(1) Sva lica unutar teritorija Federacije uživaju slijedeća prava:

  • c)
    na jednakost pred zakonom;

Član IV.C.3.10. (4)

Ustavni sud također odlučuje o ustavnim pitanjima koja mu predoči Vrhovni sud ili pak neki kantonalni sud a koja se jave tokom postupka pred određenim sudom.

Član IV.C.3.11.

Kad Vrhovni sud, ili neki kantonalni sud procijene, tokom aktuelnog postupka pred određenim sudom, da odgovarajući zakon nije u skladu sa ovim ustavom, zaustavit će postupak i predočiti to pitanje Ustavnom sudu u skladu sa članom IV. C. 10. (3).

Član VI. 4. c)

Opštinsko vijeće:

  • c)
    donosi druge propise u izvršavanju opštinskih nadležnosti.

Amandman VIII

na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član III.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:

"U isključivom su ovlaštenju Federacije:

  • d)
    donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije.

B. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.: 22/06, 43/08, 22/09, 35/14, 94/15 i 17/22)

Član 13. stav 1. tačka c) stav 4.

Učešće jedinica lokalne samouprave u ostalim javnim prihodima

Pored udjela u raspodjeli prihoda iz člana 6. ovog Zakona, jedinicama lokalne samouprave pripadaju i drugi javni prihodi kako slijedi:

  • c)
    naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave;

Opštinska vijeća donose propise kojima se utvrđuje visina naknada po osnovi korištenja i uređenja zemljišta, kao i visina drugih naknada, novčanih kazni i taksa u njihovoj nadležnosti.

C. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09)

Član 13. stav 1. i stav 2. alineja 4.

Organ odlučivanja jedinice lokalne samouprave je opštinsko vijeće u opštini, a gradsko vijeće u gradu (u daljem tekstu: "vijeće").

Vijeće u okviru svojih nadležnosti:

  • -
    donosi propise o porezima, taksama, naknadama i doprinosima jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom;

Član 36.

U zakonom propisanim okvirima, jedinice lokalne samouprave donose propise o naknadama i taksama, kao i provedbene propise o oporezivanju.

Član 37. tačka a) alineja 1. i 2.

Jedinicama lokalne samouprave pripadaju prihodi:

  • a)
    vlastiti prihodi:
    • -
      porezi za koje jedinice lokalne samouprave samostalno određuju stopu u skladu sa zakonom,
    • -
      lokalne takse i naknade čije iznose utvrđuje vijeće u skladu sa zakonom.

D. Zakon o igrama na sreću ("Službene novine Federacije BiH", broj 48/15 )

Član 1.

Predmet zakona

Ovim zakonom uređuju se: uslovi, način i subjekti priređivanja igara na sreću, vrste igara na sreću, osnovni principi, postupak za izdavanje i oduzimanje odobrenja za priređivanje posebnih igara na sreću, pravila i raspoređivanja prihoda od igara na sreću, osnivanje, oblik organizovanja, organi upravljanja i rukovođenje Lutrijom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Lutrija BiH), naknada za priređivanje igara na sreću i naknade od uplata za učešće u igrama na sreću, priređivanje igara na sreću putem interneta, nadzor, kazne za prekršaje i druga pitanja od značaja za igre na sreću u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

Priređivanje igara na sreću na teritoriji Federacije realizuje se putem Lutrije BiH i pravnih lica registrovanih za priređivanje igara na sreću.

Član 7. stav 1.
Raspodjela dijela prihoda po osnovi naknada od igara na sreću

Prihodi ostvareni po osnovi naknada za priređivanje igara na sreću prihod su Federacije.

Član 8.

Priređivanje igara

Priređivanje igara na sreću je isključivo pravo Federacije, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Pravo priređivanja igara na sreću iz člana 4. ovog zakona Federacija prenosi na Lutriju BiH, kojoj za priređivanje nije potrebno posebno odobrenje Ministarstva.

Druga pravna lica, registrovana za priređivanje igara na sreću na teritoriji Federacije, mogu pod uslovima predviđenim ovim zakonom, na osnovu odobrenja Ministarstva, priređivati igre iz člana 4. stav 3. ovog zakona.

Član 16.

Zabavne igre

Zabavne igre (pod kojima se smatraju igre na računarima, igraćim konzolama, simulatorima, automatima za video igre, fliperima, bilijarima i drugim sličnim automatima koji se stavljaju u pogon pomoću kovanog novca, žetona ili uz naplatu, a kojima igrač ne može ostvariti dobitak u novcu, stvarima ili pravima) nisu igre na sreću u smislu ovog zakona.

Član 54.

Pravo priređivanja

Posebne igre na sreću u kasinima može priređivati:

  • 1)
    Lutrija BiH pod uslovima predviđenim ovim zakonom,
  • 2)
    Privredna društva registrovana za posebne igre na sreću sa sjedištem na teritoriji Federacije, koja se upisuju u sudski registar za obavljanje djelatnosti posebnih igara na sreću u kasinima, na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva.

Na privredna društva iz stava 1. ovog člana primjenjuju se odredbe Zakona o privrednim društvima ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.

Član 73.

Priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju jednokratnu naknadu za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću u kasinu u iznosu od 500.000,00 KM.

Naknada za produženje važenja odobrenja iznosi 200.000,00 KM.

Dokaz o uplati naknade iz st. 1. i 2. ovog člana dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja.

Član 74. st. 1., 2., 3. i 12.

Priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju godišnju naknadu po jednom kasinu u iznosu od 100.000,00 KM.

Naknada iz stava 1. ovog člana plaća se najkasnije do kraja godine za koju se ista plaća.

Svi priređivači igara na sreću u kasinima dužni su plaćati mjesečnu naknadu od prihoda igara na sreću koje priređuju. Mjesečna naknada za priređivanje igara u kasinima iznosi 5% od osnovice za obračun naknade iz stava 4. ovog člana, a uplaćuje se u korist Budžeta Federacije, najkasnije desetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.

Naknada iz stava 3. ovog člana plaća se za prethodni mjesec, najkasnije do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec.

Član 75.

Vrsta i obim kladioničkih igara

Kladioničke igre su posebne igre na sreću u kojima sudionici (igrači) u skladu sa pravilima igre pogađaju ishode različitih sportskih i drugih događaja sa neizvjesnim rezultatom kao što su:

  • 1)
    klađenje na rezultate pojedinačnih ili grupnih sportskih takmičenja,
  • 2)
    klađenje na uspjeh plesnih, pjevačkih, muzičkih i sličnih takmičenja,
  • 3)
    ostale neizvjesne događaje prema ponudi priređivača uz odobrenje Ministarstva.

Vrste i obim posebnih igara na sreću klađenja, kao i promjenu istih, odobrava Ministarstvo.

Član 76.

Pravo priređivanja

Kladioničke igre mogu priređivati:

  • 1)
    Lutrija BiH pod uslovima utvrđenim ovim zakonom,
  • 2)
    Privredna društva sa sjedištem na teritoriji Federacije, koja se upisuju u sudski registar za obavljanje djelatnosti kladioničkih igara, na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva.

Član 91.

Naknade

Za izdavanje odobrenja za priređivanje kladioničkih igara na sreću priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaća sljedeće naknade:

  • 1)
    za izdavanje odobrenja za rad - 150.000,00 KM;
  • 2)
    za produženje važenja odobrenja iznosi - 50.000,00 KM;
  • 3)
    za otvaranje svakog novog uplatnog mjesta - 10.000,00 KM;
  • 4)
    za preseljenje uplatnog mjesta na novu lokaciju na teritoriju druge opštine - 5.000,00 KM.

Dokaz o uplati naknade iz stava 1. tač. 1. do 4. ovog člana, dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja.

Član 92.

Osim naknada iz člana 92. ovog zakona, priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona ima obavezu plaćanja naknade za postavljanje uređaja za priređivanje klađenja koji koristi sistem RNG iz člana 78. stav 1. ovog zakona, u iznosu od 300,00 KM mjesečno po svakom uplatnom mjestu.

Naknadu iz stava 1. ovog člana plaćaju se najkasnije do 10-og u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, računajući od dana dobivanja odobrenja za instalisanja uređaja.

Priređivači su dužni prilikom svake uplate za sudjelovanje u igrama klađenja na događaje iz člana 75. ovog zakona, da na ime naknade za priređivanje igara na sreću klađenja, na teret igrača obustave 5% od svake pojedinačne uplate igrača.

Sredstva obustavljena na ime naknade iz stava 3. ovog člana, u iznosu od 5% od osnovice koju čini zbir svih pojedinačnih uplata koje u toku mjeseca uplaćuju igrači na uplatnim mjestima putem terminala i putem SMS-a, prema pravilima igre odobrenim od Ministarstva, priređivači su dužni uplatiti u korist Budžeta Federacije BiH.

Naknada iz stava 4. ovog člana plaća se najkasnije do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec.

Zabranjen je obračun i naplata bilo koje vrste manipulativnih troškova prilikom zaprimanja uplata igrača na uplatnim mjestima i terminalima.

Član 94.

Igre na sreću automatima i pravo priređivanja

Igre na sreću na automatima mogu priređivati:

  • 1)
    Lutrija BiH pod uslovima utvrđenim ovim zakonom,
  • 2)
    Privredna društva sa sjedištem na teritoriji Federacije, koja se upisuju u sudski registar za obavljanje djelatnosti igara na sreću na automatima, na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva.

Igre na sreću na automatima mogu se pod uslovima propisanim ovim zakonom, priređivati i sezonski u neprekidnom razdoblju od najmanje četiri do najviše šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini, i to najviše u dva automat kluba.

Član 106.

Za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću na automatima prilikom otvaranja prvog posebnog automat kluba priređivač iz člana 95. stav 1. tačka 2. plaća naknadu u iznosu od 150.000,00 KM.

Za otvaranje svakog novog posebnog automat kluba plaća se naknada u iznosu 100.000,00 KM.

Naknada za produženje važenja odobrenja iznosi 25.000,00 KM.

Dokaz o uplati naknade iz st. 1., 2. i 3. ovog člana dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja.

Član 107.

Osim naknada iz člana 107. ovog zakona, priređivači iz člana 95. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju naknade za svaki postavljeni automat 1.000,00 KM po automatu.

Svi priređivači igara na sreću na automatima su dužni u korist Budžeta Federacije BiH uplatiti i mjesečnu naknadu u iznosu od 5% od osnovice iz stava 3. ovog člana.

Osnovicu za obračun mjesečne naknade čini zbir dnevnih obračuna svih automata.

Osnovica za dnevni obračun pojedinog automata za igre na sreću utvrđuje se tako da se iznos svih uplata umanji za iznos isplaćenih dobitaka igračima, a razlika predstavlja dnevni obračun za pojedini automat za igre na sreću. Automati sa više sjedećih mjesta smatraju se jednim automatom i za njih se vodi poseban dnevni obračun.

Naknada iz stava 2. ovog člana plaća se najkasnije do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec.

Naknade iz stava 1. ovog člana plaćaju se prilikom podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja iz člana 105. ovog zakona, odnosno podnošenja zahtjeva za odobravanje instalisanja svakog novog automata za igre na sreću.

E. Ispravak Zakona o igrama na sreću (objavljenog na bosanskom jeziku) ("Službene novine Federacije BiH", broj 60/15)

...

U članu 92. riječi: "iz člana 92. ovog zakona" zamijeniti riječima: "iz člana 91. ovog zakona".

U članu 106. u stavu 1. u trećem retku, riječi: "iz člana 95. stav 1. tačka 2." zamijeniti riječima: "iz člana 94. stav 1. tačka 2.".

U članu 107. u stavu 1. riječi: "iz člana 107. ovog zakona, priređivači iz člana 95. stav 1. tačka 2. ovog zakona" zamijeniti riječima: "iz člana 106. ovog zakona, priređivači iz člana 94. stav 1. tačka 2. ovog zakona"; u stavu 6. u drugom retku riječi: "iz člana 105. ovog zakona," zamijeniti riječima: "iz člana 104. ovog zakona,".

...

F. Odluka o komunalnim taksama i tarifi komunalnih taksi (prečišćeni tekst) ("Službene novine Opštine Cazin", broj 1/15 i "Službene novine Grada Cazin", broj 10/20)

Član 1.

Ovom Odlukom propisuju se komunalne takse, njihova visina i način plaćanja na području Opštine Cazin (u daljem tekstu: Opština)

Član 2.

Komunalne takse plaćaju se za korištenje predmeta, prostora i pružanje usluga za čije korištenje je propisano plaćanje komunalne takse.

Član 4. tač. 5a., 5b. i 5.c.

5a. Pod priređivanjem igara na bilijar stolovima, fliperima, pikadu i dr. sredstvima za igre podrazumijeva se priređivanje igara na navedenim sredstvima.

5b. Pod priređivanjem igara klađenja na sportske rezultate i druge neizvjesne događaje (lutrija, loto, TV bingo) podrazumijeva se svako mjesto na kojem se iste odvijaju ili vrši prodaja igara na sreću.

5c. Pod priređivanjem igara na sreću putem elektronskih ili mehaničkih mašina i automatima (slot mašine) podrazumijeva se priređivanje igara putem elektronskih ili mehaničkih aparata koji tokom igre omogućuju igraču dobitak u novcu ili žetonima koji su naplativi u novcu, priređivanje igre na automatima u posebnim klubovima sa mogućnošću višestrukog uloga i dobitka.

Član 5.

Obaveznik takse je pravno i fizičko lice koje koristi predmet, prostor ili pruža uslugu za čije korištenje je propisano plaćanje takse. Ako za istu taksu postoje dva ili više obaveznika njihova obaveza je solidarna.

Član 6.

Visina takse utvrđuje se tarifom komunalnih taksi (u daljem tekstu: tarifa) koja je sastavni dio ove Odluke.

Član 20. stav 1. tačka 2.

U postupku utvrđivanja visine takse na području Opštine Cazin kao opšti kriteriji uzimaju se:

  • 2.
    zone utvrđene ovom Odlukom u kojima se koriste predmeti, prostori ili pružaju usluge

Član 21.

Tarifa br. 5 – osporena odredba

(priređivanje zabavnih igara i igara na sreću)

  • a)
    priređivanje igara na bilijar stolovima, fliperima, pikadu i dr. sredstvima:
    • -
      u I zoni - 60,00 KM /po komadu godišnje
    • -
      u II zoni - 50,00 KM /po komadu godišnje
    • -
      u III zoni - 30,00 KM /po komadu godišnje
  • b)
    priređivanje igara klađenja na sportske rezultate i druge neizvjesne događaje (lutrija, loto, TV bingo):
    • -
      u I zoni - 700,00 KM/po mjestu priređivanja mjesečno
    • -
      u II zoni - 550,00 KM/po mjestu priređivanja mjesečno
    • -
      u III zoni - 400,00 KM/po mjestu priređivanja mjesečno
    • -
      a za pružanje usluga prodaje listića igara na sreću na ulazima u trgovačke centre, markete i sl. taksa po mjestu prodaje mjesečno iznosi 10% od navedene u zavisnosti od zone
  • c)
    priređivanje igara na sreću putem elektronskih ili mehaničkih mašina i automatima (slot mašine):
    • -
      u I zoni - 600,00 KM/po aparatu godišnje, s tim da vlasnik aparata koji posjeduje više od 10 aparata na području Opštine Cazin u zoni I za svaki naredni aparat plaća 360,00 KM/ po aparatu godišnje,
    • -
      u II zoni - 500,00 KM/po aparatu godišnje, s tim da vlasnik aparata koji posjeduje više od 10 aparata na području Opštine Cazin u zoni II za svaki naredni aparat plaća 300,00 KM/ po aparatu godišnje,
    • -
      u III zoni - 400,00 KM/po aparatu godišnje, s tim da vlasnik aparata koji posjeduje više od 10 aparata na području Opštine Cazin u zoni III za svaki naredni aparat plaća 250,00 KM/ po aparatu godišnje.

6. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije

Presuda Ustavnog suda Federacije, broj U-22/19 od 24.9.2020. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 78/20), Presuda Ustavnog suda Federacije, broj U-47/19 od 24.9.2020. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 78/20) i dr.

7. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije

Ustavni sud Federacije je utvrdio da u konkretnom predmetu nema činjeničnih pitanja koje bi bilo potrebno neposredno razjasniti na javnoj raspravi, pa je u skladu sa članom 13. stav 1. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.: 40/10, 18/16 i 26/23), održao sjednicu Suda bez javne rasprave na kojoj je razmotrio osporenu odredbu Odluke, predočeno ustavno pitanje podnosioca zahtjeva, odgovore na zahtjev, relevantne odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, odredbe zakona Federacije Bosne i Hercegovine i sudsku praksu ovog suda.

Razmatrajući sve izneseno može se konstatovati da je Opštinsko vijeće Opštine Cazin, sada Gradsko vijeće Grada Cazin, donijelo Odluku o komunalnim taksama i tarifi komunalnih taksa, te da je navedenom Odlukom propisalo komunalne takse, njihovu visinu i način plaćanja na području Opštine Cazin, odnosno sada Grada Cazin. Osporenom odredbom Odluke, određena je visina komunalne takse na: pod tačkom a) priređivanje igara na bilijar stolovima, fliperima, pikadu i dr. sredstvima po komadu godišnje; pod tačkom b) priređivanje igara klađenja na sportske rezultate i druge neizvjesne događaje (lutrija, loto, TV bingo), po mjestu priređivanja mjesečno i pod tačkom c) priređivanje igara na sreću putem elektronskih ili mehaničkih mašina i automatima (slot mašine), po aparatu godišnje, s tim da vlasnik aparata koji posjeduje više od 10 aparata u određenoj zoni za svaki naredni aparat plaća i dodatnu taksu po aparatu godišnje. Podnosilac u svom zahtjevu osporava cijeli Tarifni br. 5 Odluke, međutim iz cjelokupnog zahtjeva, odgovora na zahtjev, kao i upravnog spora u kojem se i pojavilo ustavno pitanje, prozilazi da se argumentacija ciljano odnosi na osporavanje propisanih komunalnih taksi na priređivanje igara na sreću i korištenje uređaja i opreme za priređivanje igara na sreću. Naime priređivanje igara na bilijar stolovima, fliperima, pikadu, prema članu 16. Zakona o igrama na sreću spada u zabavne igre (pod kojima se smatraju igre na računarima, igraćim konzolama, simulatorima, automatima za video igre, fliperima, bilijarima i drugim sličnim automatima koji se stavljaju u pogon pomoću kovanog novca, žetona ili uz naplatu, a kojima igrač ne može ostvariti dobitak u novcu, stvarima ili pravima, i iste nisu igre na sreću u smislu Zakona o igrama na sreću. Imajući u vidu navedeno Sud nije raspravljao o članu 21. Tarifa br. 5 tačka a) Odluke.

Dakle iz osporenih odredbi Odluke, odnosno člana 21. Tarifa br. 5 tač. b) i c) Odluke, jasno se zaključuje da je kao kriterij za određivanje visine takse određena djelatnost priređivanja igara na sreću, dok su kao drugi "supsidijarni" kriterij određene zone, tačnije tri zone na području Grada Cazina. Naime, iz navedenog proizilazi da se na plaćanje sporne komunalne takse obavezuju ona pravna lica koja su registrovana za obavljanje djelatnosti priređivanja igara na sreću, a koje su osnovane u skladu sa Zakonom o privrednim društvima i koje su dozvole za svoj rad dobile na osnovu Zakona o igrama na sreću.

Također, u skladu sa odredbama Zakona o igrama na sreću, subjekti čija je djelatnost priređivanja igara na sreću na stolovima u kasinu, priređivanje kladioničkih igara i igara na sreću na automatima ovu djelatnost vrše kao privredna društva koja su upisana u sudski registar za obavljanje navedenih djelatnosti, a na osnovu Zakona o igrama na sreću uz odobrenje Federalnog ministarstva financija/Federalnog ministarstva finansija. U skladu sa čl. 73., 74., 91., 92., 106. i 107. Zakona o igrama na sreću, oni su obavezni plaćati jednokratne, godišnje i mjesečne naknade. Tako naprimjer, jednokratne naknade plaćaju za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću u kasinu (500.000,00 KM) i za produžavanje tog odobrenja (200.000, KM), za izdavanje odobrenja za priređivanje igara sreću na automatima (150.000,00 KM kod otvaranja prvog automat kluba i 100.000,00 KM kod otvaranja svakog novog posebnog automat kluba), te za produženje važenja odobrenja (25.000,00 KM) i još po 1.000,00 KM po svakom postavljenom automatu. Godišnju naknadu plaćaju priređivači igara na sreću u kasinu u iznosu od 100.000,00 KM po jednom kasinu, a mjesečne naknade plaćaju sva lica pomenuta u osporenim odredbama u iznosu od 5% od osnovice koja se dobiva zbirom dnevnih obračuna svih stolova i svih automata. Za izdavanje odobrenja za priređivanje kladioničkih igara na sreću priređivač plaća naknade: za izdavanje odobrenja za rad - 150.000,00 KM; za produženje važenja odobrenja iznosi - 50.000,00 KM; za otvaranje svakog novog uplatnog mjesta - 10.000,00 KM; za preseljenje uplatnog mjesta na novu lokaciju na teritoriju druge opštine - 5.000,00 KM. Osim tih naknada priređivač kladioničkih igara na sreću ima obavezu plaćanja naknade za postavljanje uređaja za priređivanje klađenja koji koristi sistem RNG iz člana 78. stav 1. Zakona o igrama na sreću, u iznosu od 300,00 KM mjesečno po svakom uplatnom mjestu, itd.

Ustavni sud Federacije posebno ističe da je komunalna taksa koja je propisana osporenim odredbama Odluke, zapravo godišnja i mjesečna naknada za korištenje uređaja koji služe za obavljanje registrovane djelatnosti čija je visina određena prema "komadu/aparatu", kao i mjesečna taksa za priređivanje igara klađenja po mjestu priređivanja mjesečno. Kao takva ona gubi karakter komunalne takse kao "naknade koju pravni subjekti plaćaju državnim organima za pružanje neke usluge" i poprima karakter parafiskalnog nameta, koji je uz to usmjeren samo na privredna društva koja vrše tačno određenu djelatnost, u ovom slučaju "priređivanje igara na sreću". U skladu sa odredbama Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine, donosilac osporenog akta je nadležan da donese propis kojim se uređuje režim naplaćivanja taksi na području Grada Cazina. Međutim, to im ne daje za pravo da postupaju na način da propisuju takse bez ikakvih ograničenja, posebno u situacijama kada su posebnim zakonima i propisima, propisane naknade, kao što je to slučaj kod društava kojima je djelatnost priređivanje igara na sreću.

Također, Ustavni sud Federacije ukazuje i na stav ovog suda, koji je iskazan u Presudi broj U-47/19 od 24.9.2020. godine: "Stoga se inače nesporno ustavno ovlaštenje kantona iz člana III.4.l) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, prema kome oni imaju nadležnost za "finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima", ne može izdvojiti iz cjelokupnog ekonomsko-političkog konteksta i posmatrati izolovano, već naprotiv u sklopu jedinstvene fiskalne i uopšte ekonomske politike Federacije, posebno zbog činjenice da postoji federalni Zakon o igrama na sreću. .... Kada se ima u vidu karakter tog Zakona koji je u ovoj oblasti lex specialis, kada se ima u vidu njegov predmet regulisanja, njegova struktura, sistematičnost i obuhvat, posebno u dijelu u kojem se propisuju razne vrste naknada, među kojima i one koje očito imaju karakter oporezivanja i kada se tome doda i to da je dobit koju ostvaruju priređivači igara na sreću oporezovana opštim propisima Zakona o porezu na dobit, moglo bi se zaključiti da je sa ova dva zakona Federacija "zaokružila" fiskalnu politiku u sferi igara na sreću. Stoga Ustavni sud Federacije smatra da to ne ostavlja prostor za jednostrano i nekoordinirano zakonodavno djelovanje kantonalnih zakonodavaca u toj oblasti."

Navedeni stav Suda je jasan i konkretno se odnosio na kantonalnog zakonodavca, ali je primjenjiv i na opštinske propise. Naime, odredbom člana 37. tačka a) alineja 1. i 2. Zakona o principima lokalne samouprave u kojem je propisano da jedinicama lokalne samouprave pripadaju vlastiti prihodi i to porezi za koje jedinice lokalne samouprave samostalno određuju stopu u skladu sa zakonom i lokalne takse i naknade čije iznose utvrđuje vijeće u skladu sa zakonom. Ustavni sud Federacije ističe da u skladu sa članom 7. stav 1. prihodi ostvareni po osnovi naknada za priređivanje igara na sreću prihod su Federacije Bosne i Hercegovine. Dakle, propisivanje vrste i visine komunalne takse od strane jedinica lokalne samouprave, mora biti u skladu sa zakonom koji je donesen na državnom ili federalnom nivou. Zakonom je potrebno utvrditi parametre za utvrđivanje vrste i visine komunalne takse i ovlastiti jedinice lokalne samouprave da na osnovu tih parametara utvrđuju vrste i visinu komunalne takse, odnosno uvedu porez ili drugu naknadu na nivou jedne jedinice lokalne samouprave. U svakom slučaju to ne bi smio biti porez, taksa ili naknada za korištenje sredstava za rad. Upravo slijedom naprijed izloženog, u ovom segmentu, jedinice lokalne samouprave morale bi da povedu računa o navedenom i da uspostave sistem naplate takse koji neće biti proizvoljan i bez ikakvih ograničenja, niti će se pretvoriti u "parafiskalni" porezni namet, nego će voditi računa prvenstveno o jednakosti svih koju obavljaju određenu djelatnost pred zakonom.

Vrsta djelatnosti, prema ustaljenoj sudskoj praksi ovoga suda, ne može biti kriterij za propisivanje vrste i visine komunalne takse, jer je korištenje tog kriterija protivno ustavnoj garanciji prava na jednakosti pred zakonom iz člana II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kako onda kad se radi o isticanju firme, tako i onda kad se radi o korištenju uređaja i opreme koja služi vršenju registrovane djelatnosti. U oba slučaja se radi o proizvoljnom propisivanju godišnjih/mjesečnih naknada po vrsti djelatnosti, odnosno po pretpostavljenoj profitabilnosti različitih privrednih djelatnosti. Pravna lica koja se bave priređivanjem igara na sreću u odnosu na ostvareni profit oporezuju se posebnim federalnim propisima, a kako je ranije istaknuto, obaveznici su i plaćanja različitih vrsta naknada po osnovu Zakona o igrama na sreću.

Ustavni sud Federacije posebno ukazuje podnosiocu zahtjeva, kao kantonalnom sudu, odnosno ovlaštenom podnosiocu zahtjeva, na određene nedostatke u podnesenom zahtjevu. Naime, iako je podnosilac u ovom konkretnom slučaju naveo razloge zbog čega pokreće ovaj ustavnosudski postupak, u tekstu zahtjeva koristi se konstrukcijom "tužilac – podnosilac zahtjeva", zatim "tužilac – podnosilac zahtjeva je predložio ovom sudu da sud pokrene postupak" i sl. S tim u vezi potrebno je istaći sljedeće. U skladu sa članom IV.C.3.10. (4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kantonalni sudovi su ovlašteni podnosioci zahtjeva za predočavanje ustavnih pitanja Ustavnom sudu Federacije. Dalje, u skladu sa članom IV.C.3.11. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kada neki kantonalni sud procijeni, tokom aktuelnog postupka pred određenim sudom, da odgovarajući propis nije u skladu sa ovim ustavom, zaustavit će postupak i predočiti to pitanje Ustavnom sudu Federacije. Dakle tužilac koji je stranka u postupku koji se vodi pred nekim kantonalnim sudom nije ovlašteni podnosilac zahtjeva za predočavanje ustavnog pitanja pred Ustavnim sudom Federacije, već je njegov položaj u ustavnosudskom postupku definisan članom 39. stav 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine. Kantonalni sudovi, kao ovlašteni podnosioci zahtjeva za predočavanje ustavnog pitanja su ti koji trebaju da obrazlože činjenice i dokaze ukoliko smatraju da određeni propis nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, a ne da navode da slijede navode tužioca iz tužbenog zahtjeva. Ustavni sud Federacije je u više navrata, između ostalog i zbog navedenih razloga odbacivao zahtjeve podnosioca i ukazao podnosiocu zahtjeva na ove nedostatke (Rješenje Ustavnog suda Federacije, broj U-36/17, od 14.2.2018. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 27/18), Rješenje Ustavnog suda Federacije, broj U-54/17, od 5.6.2018. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 58/18) i dr.)

Pored toga Ustavni sud Federacije ukazuje ovlaštenim podnosiocima zahtjeva za predočavanje ustavnog pitanja, da bi Ustavni sud Federacije mogao postupati po takvim zahtjevima, potrebno je da isti sadrže sve elemente propisane članom 36. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine. Kantonalni sudovi su stručni podnosioci zahtjeva koji znaju da primjenjuju pravne norme. Nažalost, Ustavni sud Federacije primjećuje da su navedeni nedostaci u zahtjevima uobičajena praksa kantonalnih sudova prilikom predočavanja ustavnog pitanja ovom sudu, te očekuje da će navedene sugestije kantonalni sudovi uzeti u obzir prilikom pokretanja postupaka pred ovim sudom u skladu sa svojim ustavnim ovlaštenjima, a u cilju efikasnijeg i uspješnog okončanja kako postupaka koji se vode pred kantonalnim sudovima, tako i postupaka koji se vode pred Ustavnim sudom Federacije po predočenim ustavnim pitanjima.

Imajući u vidu naprijed navedeno, riješeno je kao u izreci donesene presude.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Mirko Milićević, prof.dr. Edin Muminović, Branimir Orašanin i Ajša Softić, sudije Suda.

Broj U-29/22
18. aprila 2023. godine
Sarajevo

Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.