USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Dopunsku presudu
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Gradonačelnika Grada Sarajeva, za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, u vezi sa Zakonom o komunalnim djelatnostima i Zakonom o komunalnoj čistoći, na osnovu člana IV.C.3.10. (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj 21.10.2015. godine, donio je
DOPUNSKU PRESUDU
- 1.Utvrđuje se da Zakon o komunalnim djelatnostima ("Službene novine Kantona Sarajevo", br.: 31/04, 21/05 i 36/14) i Zakon o komunalnoj čistoći ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 11/97), povrjeđuju pravo Grada Sarajeva na lokalnu samoupravu, jer osporeni zakoni nisu poštovali nadležnosti i odgovornosti gradskih vlasti u skladu sa Amandmanom XVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, i jer prilikom donošenja ovih zakona, nije postupljeno u skladu sa čl. 3. i 4. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi i čl. 56., 59. i 60. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.: 49/06 i 51/09).
- 2.Dopunsku presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Obrazloženje
1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Gradonačelnik Grada Sarajeva (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je dana 08.10.2009. godine, Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa zakonima i drugim aktima Kantona Sarajevo, i to:
- -Zakon o komunalnim djelatnostima ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 31/04),
- -Zakon o privremenom korištenju javnih površina na području Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj: 20/04),
- -Zakon o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanju zgradama ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 21/04, 26/07, odnosno 39/07 - Prečišćen tekst),
- -Zakon o komunalnoj čistoći ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj: 11/97),
- -Zakon o vodama Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 16/00),
- -Odluka o utvrđivanju lokalnih cesta na području Kantona Sarajevo i Odluka o utvrđivanju lokalnih cesta od interesa za općine na području Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 17/05),
- -Pravilnik o visini i načinu plaćanja naknade za postavljanje reklamnih panoa i znakova informacija u zaštitnom cestovnom pojasu na području Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 14/02),
- -Pravilnik o visini i načinu plaćanja naknade za korištenje cestovnog pojasa i zemljišta koje pripada cestama na području Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj: 19/02),
- -Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 10/04, 21/06 i 26/08) i
- -Zakon o srednjem obrazovanju ("Službene novine Kantona Sarajevo, br. 10/04 i 34/07).
Podnosilac zahtjeva je predložio da Ustavni sud Federacije, nakon provedenog postupka, donese odluku kojom će se utvrditi:
- -da navedeni zakoni i drugi propisi Kantona Sarajevo povrjeđuju pravo na lokalnu samoupravu Grada Sarajeva shodno nadležnostima Grada Sarajeva propisanim članom 16. Statuta Grada Sarajeva u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine,
- -da Kanton Sarajevo izvrši izmjene i dopune navedenih zakona i drugih propisa Kantona Sarajevo u roku od 90 dana i tako obezbijedi Gradu Sarajevo nesmetano vršenje dužnosti, te,
- -da Kanton Sarajevo istovremeno izvrši prijenos finansijskih sredstava potrebnih za obavljanje poslova iz nadležnosti Grada Sarajeva, u skladu sa članom 9. tačka 1. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi i članom 24. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine.
2. Ovlaštenje za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom Federacije
Na osnovu Amandmana XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud Federacije. Takav postupak pred Ustavnim sudom Federacije mogu pokrenuti općine i gradovi, kao i udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije odlučuje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev općinskog ili gradskog vijeća, načelnika općine ili gradonačelnika grada, ili udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine.
Imajući u vidu navedeno, podnosilac zahtjeva je ovlašten subjekt za pokretanje postupka za zaštitu prava na lokalnu samoupravu pred Ustavnim sudom Federacije.
3. Stranke u postupku
U smislu Amandmana XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, stranke u ovom ustavnosudskom postupku su Gradonačelnik Grada Sarajeva kao podnosilac zahtjeva, i Skupština Kantona Sarajevo, kao donosilac osporenih propisa.
4. Djelimična presuda
Dana 27.09.2010. godine, odlučujući o navedenom zahtjevu, Ustavni sud Federacije je donio Djelimičnu presudu broj: U-21/09, koja je objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH", broj: 85/10. U dijelu zahtjeva koji se odnosio na Zakon o komunalnim djelatnostima i Zakon o komunalnoj čistoći, Ustavni sud Federacije nije donio odluku i isto je predmet ovog postupka.
5. Zahtjev podnosioca za donošenje dopunske presude
Podnosilac zahtjeva obratio se dana 31.12.2014. godine, Ustavnom sudu Federacije, za donošenje Dopunske presude po zahtjevu za zaštitu prava Grada Sarajeva na lokalnu samoupravu, jer Djelimičnom presudom broj: U-21/09, od 27.09.2010. godine, nije odlučeno da li Zakon o komunalnim djelatnostima, (u daljem tekstu: osporeni Zakon o komunalnim djelatnostima) i Zakon o komunalnoj čistoći, (u daljem tekstu: osporeni Zakon o komunalnoj čistoći) povrjeđuju pravo na lokalnu samoupravu Grada Sarajeva.
6. Navodi iz zahtjeva
Ističući i interes Grada Sarajeva za donošenje Dopunske presude u vezi sa osporenim Zakonom o komunalnim djelatnostima i osporenim Zakonom o komunalnoj čistoći, podnosilac zahtjeva ostaje kod svih navoda iz zahtjeva od 02.10.2009. godine, i dodaje da su članom 16. Statuta Grada Sarajeva - Prečišćeni tekst ("Službene novine Kantona Sarajevo, broj: 34/08), propisane nadležnosti Grada Sarajeva koje obuhvataju: javne službe/infrastruktura (voda, kanalizacija, prikupljanje otpada, grijanje, gas, tržnice, javni parkovi, vatrogasne brigade, lokalne zdravstvene službe, sportski objekti, groblja), te da se obavljanje pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Sarajeva može, u skladu sa zakonom, povjeriti ustanovama, preduzećima i drugim pravnim licima osnovanim radi obavljanja javnih službi u Gradu Sarajevu.
Poziva se na Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi koja je prema Ustavu Bosne i Hercegovine i Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine sastavni dio zakonodavstva Bosne i Hercegovine, na relevantne ustavne odredbe, prema kojima je Sarajevo glavni Grad Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, kao i na to, da su međunarodni ugovori i drugi sporazumi, koji su na snazi u Bosni i Hercegovini, te opća pravila međunarodnog prava, sastavni dio zakonodavstva u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine, uključujući pri tome i Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi, apostrofirajući posebno Amandman XVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine kojim se osniva Grad Sarajevo, te na Amandman I na Ustav Kantona Sarajevo kojim je propisan teritorijalni obuhvat Grada kao i da se njegove nadležnosti i unutrašnja organizacija uređuju Statutom Grada Sarajeva.
Ističe, da je Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, u članu 8. st. 1. i 2., utvrđen obim vlastitih nadležnosti jedinice lokalne samouprave, te da je u stavu 3. taksativno navedeno čak 29 vlastitih nadležnosti koje posebno pripadaju jedinicama lokalne samouprave, koje imaju pravo baviti se svim pitanjima od lokalnog značaja koja nisu isključena iz njihove nadležnosti, niti dodijeljena u nadležnost druge vlasti na osnovu ustava i zakona, kao i da je lokalna samouprava samostalna u odlučivanju o pitanjima iz vlastitih nadležnosti, koje ne mogu biti ograničene ili uskraćene od federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u slučajevima i u okvirima utvrđenim ustavom i zakonom.
Posebno se naglašava da su stupanjem na snagu pomenutog Zakona, kantoni bili dužni uskladiti svoje zakone sa ovim Zakonom, te izvršiti prijenos poslova i nadležnosti kao i odgovornosti dodijeljenih jedinicama lokalne samouprave u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu, zatim, da su jedinice lokalne samouprave bile dužne uskladiti svoje statute sa ovim Zakonom u roku od 12 mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu, kao i da njegovim stupanjem na snagu, prestaju važiti odredbe kantonalnih zakona o lokalnoj samoupravi i odredbe statuta jedinica lokalne samouprave koje su u suprotnosti sa ovim Zakonom.
Također, ukazuje na član 59. istog Zakona kojim je propisano da će prijenos poslova i nadležnosti dodijeljenih ovim Zakonom, kao i odgovornost jedinica lokalne samouprave za njihovo vršenje, početi istovremeno sa prijenosom sredstava potrebnih za njihovo vršenje, a da će se prema članu 60. Zakona, odredbe ovog Zakona primjenjivati i na Grad Sarajevo i Grad Mostar, odnosno, prema stavu 2. ovog člana, u Kantonu Sarajevo, ustavom, zakonom i statutom urediti će se pitanja nadležnosti i teritorijalne organizacije Grada Sarajevo, općina u sastavu, kao i općina koje nisu sastavu Grada Sarajeva, njihovi međusobni odnosi i način finansiranja, s obzirom na specifičnosti organizacije Sarajeva, u roku od 12 mjeseci, od dana donošenja ovog Zakona.
Obzirom da Kanton Sarajevo nije uskladio postojeći Zakon o lokalnoj samoupravi- Prečišćeni tekst ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj: 22/00), sa Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine niti je izvršio i posebnu obavezu u odnosu na Grad Sarajevo kako je to sadržano u članu 60. stav 2. pomenutog Zakona, time je propustio da uredi položaj Grada Sarajeva kao jedinice lokalne samouprave koji je određen Amandmanom XXVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, kao i Amandmanom I na Ustav Kantona Sarajevo i Statutom Grada Sarajeva. Kako postojećim Zakonom o lokalnoj samoupravi nije uređeno pitanje položaja, prava, obaveza i odgovornosti lokalne samouprave na području Kantona Sarajevo, a da prilikom donošenja osporenog Zakona o komunalnim djelatnostima i osporenog Zakona o komunalnoj čistoći, Kanton Sarajevo nije konsultovao Grad Sarajevo u stvarima koje se neposredno tiču obavljanja poslova iz nadležnosti Grada Sarajeva (član 4. tačka 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi), podnosilac zahtjeva predlaže:
- -da Ustavni sud Federacije, nakon provedenog postupka odluči da osporeni Zakon o komunalnim djelatnostima i osporeni Zakon o komunalnoj čistoći, povrjeđuju pravo Grada Sarajeva na lokalnu samoupravu kako je to propisano članom 16. Statuta Grada Sarajeva u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine,
- -da naloži Kantonu Sarajevo, da osporeni Zakon o komunalnim djelatnostima i osporeni Zakon o komunalnoj čistoći, uskladi sa relevantnim odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, zakona i drugih propisa u roku od 90 dana i time obezbijedi Gradu Sarajevo nesmetano vršenje funkcija lokalne samouprave koje mu pripadaju, te,
- -da Kanton Sarajevo istovremeno sa usklađivanjem navedenih zakona, izvrši i prijenos finansijskih sredstava potrebnih za vršenje funkcija Grada Sarajeva i poslova koji su u njegovoj nadležnosti, a saglasno sa članom 9. tačka 1. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi i članom 24. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine.
7. Navodi iz odgovora na zahtjev
Saglasno članu 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.: 6/95 i 37/03), Ustavni sud Federacije je dana 01.11.2009. godine, dostavio Kantonu Sarajevo zahtjev podnosioca od 02.10.2009. godine, radi davanja odgovora na navode za osporene zakone i druge propise uključujući i osporene zakone.
U ime Skupštine Kantona Sarajevo, objedinjene odgovore ministarstava u čijoj su nadležnosti provođenje osporenih zakona i drugih propisa, uključujući i osporeni Zakon o komunalnim djelatnostima i osporeni Zakon o komunalnoj čistoći, kao svoje odgovore, Ustavnom sudu Federacije dostavila je Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Kantona Sarajevo, aktom broj: 01-05-27146-1/09, od 03.12.2009. godine, i aktom broj: 01-05-4411/10 od 15.03.2010. godine.
Prema odgovorima Zakonodavno-pravne komisije, zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu Grada Sarajeva je neosnovan, a u odnosu na osporeni Zakon o komunalnim djelatnostima i iz razloga jer je: novembra 1996. godine, formiran Kanton Sarajevo koji je praktično, u komunalnim djelatnostima, pored drugih oblasti, preuzeo i djelatnosti koje je ranije obavljao Grad Sarajevo; da je u postratnom periodu nastavljena obnova, pa kasnije i razvoj sistema kao jedinstvenih i nedjeljivih cjelina, iz kojih razloga je organizovanje obavljanja posebno komunalnih djelatnosti koje su vezane za složene infrastrukturne sisteme (snabdijevanje vodom, odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda, snabdijevanje gasom, proizvodnja i distribucija toplotne energije, održavanje grobalja, javna rasvjeta, deponija i sl.) dato u nadležnost Kantona Sarajevo; da je pristup regulisanja komunalnih djelatnosti trasiran njihovim nespornim značajem i interesima svih subjekata za njihovo obavljanje; da su do donošenja osporenog Zakona o komunalnim djelatnostima, komunalne djelatnosti bile regulisane Zakonom o komunalnim djelatnostima SR BiH i Odlukom o komunalnim djelatnostima Grada Sarajeva, u vrijeme kada je Grad Sarajevo obuhvatao 10 općina, te, da se nastankom novog ustavno-pravnog sistema, ukazala potreba da se komunalne djelatnosti na području Kantona Sarajevo regulišu posebnim zakonom, posebno stoga što područje Grada Sarajeva sada obuhvata četiri općine, a da Kanton Sarajevo obavlja komunalne djelatnosti koje obuhvataju zajedničku komunalnu infrastrukturu više općina, a ne samo četiri gradske općine, pa se iz razloga jedinstvenosti i nedjeljivosti komunalnih sistema (npr. jedinstveni vodovodni i kanalizacioni sistem koji obuhvata prostor šest općina, gasna mreža koja se prostire na devet općina, proizvodnja i distribucija toplotne energije koja obuhvata šest općina i sl.) navedene djelatnosti osporenim Zakonom o komunalnim djelatnostima stavljaju u nadležnost Kantona Sarajevo.
Prema odgovorima Zakonodavno-pravne komisije, sve navedeno u odnosu na osporeni Zakon o komunalnim djelatnostima, odnosi se i na osporeni Zakon o komunalnoj čistoći.
U odgovoru Ministarstva prostornog uređenja i okoliša Kantona Sarajevo od 30.09.2010. godine, navodi se da je dana 13.11.2003. godine, Skupština Kantona Sarajevo utvrdila Nacrt Zakona o komunalnim djelatnostima, na koji su u javnoj raspravi, između ostalih, i od strane Grada Sarajeva bile dostavljene primjedbe, sugestije i prijedlozi u kojima su istaknuta pitanja neadekvatnih razgraničenja prava i obaveza između Kantona, Grada i općina u obezbjeđivanju obavljanja komunalnih djelatnosti, ali da prilikom utvrđivanja konačne verzije prijedloga ovog Zakona, primjedbe, prijedlozi i sugestije Grada Sarajeva nisu uvažene iako za to nisu data nikakva obrazloženja niti su dati argumenti za njihovo odbacivanje, te da je osporeni Zakon o komunalnim djelatnostima koncipiran uz potpuno zanemarivanje postojeće ustavne i zakonske regulative i to: Principa Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, Amandmana XVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, odredaba Statuta Grada Sarajeva, a naročito člana 16. Statuta kojim je propisano da je Grad, između ostalog, nadležan i za: javne službe /infrastrukturu (vodu, kanalizaciju, prikupljanje otpada, grijanje, gas, tržnice, javne parkove, vatrogasne brigade, lokalne zdravstvene službe, sportske objekte, groblja), javni saobraćaj; te, odredaba Odluke o gradskoj upravi Grada Sarajeva, u vezi sa organizacijom gradske uprave za vršenje upravnih i stručnih poslova iz djelokruga Grada.
Prema odgovoru Ministarstva finansija Kantona Sarajevo od 10.03.2010. godine, Zakonom o lokalnoj samoupravi Kantona Sarajevo, trebalo je urediti nadležnost lokalne samouprave na području Kantona Sarajevo, a isti Zakon je trebao biti osnova za donošenje Zakona o pripadnosti javnih prihoda Kantona Sarajevo kojim bi se utvrdili i pripadajući prihodi Grada Sarajeva i općina kao jedinica lokalne samouprave. Međutim, kako Zakon o lokalnoj samoupravi nije donesen, to nije došlo ni to donošenja predmetnog Zakona o pripadnosti javnih prihoda iz kojih razloga je to pitanje do danas ostalo neriješeno.
Aktom od 05.07.2010. godine, Savez općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine, obavijestio je Ustavni sud Federacije da u cijelosti podržava predmetni zahtjev Grada Sarajeva za zaštitu prava na lokalnu samoupravu shodno nadležnostima Grada Sarajeva, o čemu su Ustavnom sudu Federacije dostavljeni Zaključci Predsjedništva ove asocijacije od 15.06.2010. godine.
8. Sjednica Suda sa javnom raspravom
Ustavni sud Federacije je u skladu sa članom 25. Poslovnika Ustavnog suda Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj: 40/10), na sjednici održanoj 18.02.2010. godine, odlučio održati javnu raspravu na kojoj će se raspravljati o ovome zahtjevu.
Javna rasprava i njen nastavak održani su 03.03.2010. godine, odnosno 16.06.2010. godine, kojima su bili prisutni predstavnici učesnika u postupku pred Ustavnim sudom Federacije, a istom su bili obuhvaćeni i osporeni Zakon o komunalnim djelatnostima i osporeni Zakon o komunalnoj čistoći, nakon čega je Ustavni sud Federacije na sjednici o vijećanju i glasanju, 27.09.2010. godine, donio Djelimičnu presudu kojom je riješio predmet u odnosu na zakone, odluke i pravilnike, navedene u izreci Presude broj: U-21/09, od 27. 09.2010. godine, a istovremeno je zaključio da se u odnosu na osporeni Zakon o komunalnim djelatnostima i osporeni Zakon o komunalnoj čistoći, prikupe dodatne informacije, te da će se nakon toga donijeti odgovarajuća odluka.
U odnosu na osporeni Zakon o komunalnim djelatnostima i osporeni Zakon o komunalnoj čistoći, punomoćnik podnosioca zahtjeva je na javnoj raspravi naveo dijelove osporenih zakona za koje smatra da se istima izričito krše prava Grada Sarajeva na lokalnu samoupravu, a posebno je izdvojio čl. 3., 6., 7., 8. i 9. osporenog Zakona o komunalnim djelatnostima, i čl. 7., 27., 38. i 48. osporenog Zakona o komunalnoj čistoći, ističući da su isti propisi doneseni suprotno odredbama člana 4. tačka 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, bez konsultovanja i učešća Grada Sarajeva u donošenju zakona. Na taj način je Gradu Sarajevu onemogućeno da vrši svoja prava i obaveze kao jedinica lokalne samouprave, kao i da utvrđuje naknade i ostvaruje prihode po osnovu korištenja javnih dobara koje mu, također, po Zakonu o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine pripadaju, te su ponovljeni stavovi sadržani u zahtjevu podnosioca od 08.10.2009. godine. Također je naglašeno da se iz prezentovanih nadležnosti Kantona, Grada i općina van Grada Sarajeva u sklopu obavljanja komunalnih djelatnosti, osnovano može zaključiti da je sadašnja podjela predmetnih nadležnosti u direktnoj suprotnosti sa članom 8. stav 3. alineja 12., 13., 14., 15., 17., 18., 19., 20. i 28. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i u prethodno navedenim odredbama istog Zakona, koji propisuju obavezu prenosa nadležnosti i finansijskih sredstava za obavljanje tih nadležnosti u skladu sa članom 16. Statuta Grada Sarajeva, iako je problematika komunalnih djelatnosti koju tretiraju navedeni zakoni suštinski interes svih građana Kantona Sarajevo i Grada Sarajeva i uslov njihovog urbanog življenja.
Posebno je istaknut potpuni nedostatak volje zakonodavnih vlasti Kantona Sarajevo da u ostavljenom roku implementiraju obavezujuće odredbe Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i da relevantne kantonalne zakone usklade sa ovim Zakonom, posebno sa odredbama čl. 58. i 59. pomenutog Zakona, koji obavezuju na prenos poslova i nadležnosti na jedinice lokalne samouprave kao i odgovornost lokalne samouprave za njihovo vršenje, uz uslov istovremenog prenosa novčanih sredstava potrebnih lokalnoj samoupravi za njihovo vršenje. U odnosu na Grad Sarajevo, od strane Kantona Sarajevo evidentno je potpuno nerazumijevanje u pogledu nalaženja optimalnog modela teritorijalne organizacije Grada Sarajeva, općina u njegovom sastavu kao i općina koje nisu u sastavu Grada Sarajevo, njihovih međusobnih odnosa i načina finansiranja u skladu sa članom 60. istog Zakona, koji takvu obavezu Kantonu Sarajevo neposredno i posebno propisuje.
9. Dodatne informacije u odnosu na osporene Zakone
U skladu sa Djelimičnom presudom Ustavnog suda Federacije, od 27.09.2010. godine, u odnosu na osporene zakone, pribavljene su nove informacije od Skupštine Kantona Sarajevo, odnosno od podnosioca zahtjeva.
Aktom broj:01-05-20701/ 15, od 23.07.2015. godine i aktom broj:01-05-22058/15, od 03.08.2015. godine, Skupština Kantona Sarajevo je dostavila očitovanje Ministarstva komunalne privrede i infrastrukture, Ministarstva pravde i uprave i Ministarstva finansija tog Kantona, prema kojima od momenta podnošenja zahtjeva za zaštitu prava Grada Sarajeva na lokalnu samoupravu pa do danas, nije bilo izmjena i dopuna osporenih zakona. Isto tako se navodi da Kanton Sarajevo nije donio ni Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Kantonu Sarajevo iz razloga što u Kantonu Sarajevo nije donesen Zakon o lokalnoj samoupravi kojim bi se definisale nadležnosti jedinica lokalne samouprave, općina i Grada, kao i da Budžetom Kantona Sarajevo za 2015. godinu, nisu planirana sredstva za finansiranje Grada Sarajeva sa jedinstvenog računa Federacije Bosne i Hercegovine koja pripadaju jedinicama lokalne samouprave, iz razloga što je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 35/14), izmijenjen način doznačavanja sredstava koja pripadaju jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo. Stupanjem na snagu tog Zakona, sredstva koja pripadaju jedinicama lokalne samouprave ne doznačavaju se na račun Kantona, nego direktno na račune općina u Kantonu Sarajevo.
Prema tome, današnji položaj Grada Sarajeva u oblastima komunalnih djelatnosti uključujući i komunalnu čistoću, u odnosu na stanje u vrijeme podnošenja zahtjeva, nije se promijenio, odnosno, pogoršao se, posebno zbog daljnjih restrikcija u pogledu njegovog finansiranja.
- 10.Relevantno pravo
Ustav Bosne i Hercegovine
član I.5.
Glavni grad
Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo.
Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
član I.4.
Glavni grad Federacije je Sarajevo.
Amandman XV na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
član V.1.2. Ustava Federacije BiH mijenja se i glasi:
(1) Svaki kanton može prenijeti svoje ovlaštenje na općinu i grad na svojoj teritoriji ili na federalnu vlast.
(2) Svaki kanton može na općinu i grad na svojoj teritoriji prenijeti ovlaštenja u vezi sa obrazovanjem, kulturom, turizmom, lokalnim poslovanjem i humanitarnom djelatnošću te radijom i televizijom, a dužan je to učiniti ako u pogledu nacionalnog sastava većinsko stanovništvo te općine, odnosno grada nije većinsko stanovništvo u kantonu kao cjelini.
Amandman XVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, iza glave: "VI-Općinske vlasti" dodaje se novo poglavlje, koje glasi:
"VI.A. Gradske vlasti
(1) Za područje dvije ili više općina koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama građana, formira se grad kao jedinica lokalne uprave i samouprave, u skladu sa federalnim zakonom.
Odgovornosti grada obuhvataju:
- a)finansije i poresku politiku, u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonima,
- b)zajedničku infrastrukturu,
- c)urbanističko planiranje,
- d)javni promet,
- e)druge nadležnosti koje gradu povjeri kanton, odnosno koje prenesu općine.
(2) Grad ima statut koji mora biti u skladu sa ovim ustavom, kantonalnim ustavom i kantonalnim zakonodavstvom.
(6) Grad ostvaruje prihode oporezivanjem, zaduživanjem i na drugi način, u skladu sa zakonom.
Amandman XXVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, iza poglavlja VI.A. "Gradske vlasti" dodaje se novo poglavlje, koje glasi:
"VI.B. Organizacija Sarajevo
- 1.U Kantonu Sarajevo osniva se Grad Sarajevo kao jedinica lokalne samouprave.
Ustavom Kantona Sarajevo bit će uređeno koje općine ulaze u sastav Grada Sarajeva.
- 2.Sastav i način odlučivanja organa Grada Sarajeva odražava multietičnost i posebnost Grada Sarajeva kao glavnog grada Federacije Bosne i Hercegovine.
- 3.Nadležnost, organizaciona struktura i način odlučivanja organa Grada Sarajeva utvrđuju se Ustavom kantona, kantonalnim zakonima i Statutom Grada, u skladu sa ovim Ustavom."
Amandman XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
U članu IV.C.10 iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:
"(3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti općine i gradovi, kao i udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odlučuje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev općinskog ili gradskog vijeća, načelnika općine ili gradonačelnika grada, ili udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine".
Dosadašnji st. (3) i (4) postaju st. (4) i (5).
Evropska povelja o lokalnoj samoupravi
Član 2.
Ustavna i zakonska osnova lokalne samouprave
Princip lokalne samouprave bit će utvrđen zakonodavstvom zemlje potpisnice i gdje je to moguće - ustavom.
Član 3.
Koncept lokalne samouprave
(1) Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost lokalnih vlasti da, u granicama zakona, reguliraju i rukovode znatnim dijelom javnih poslova, na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva. (...).
Član 4.
Djelokrug lokalne samouprave
- 1.Osnovna prava i dužnosti lokalnih vlasti bit će utvrđeni ustavom ili statutom, time se, međutim, ne sprječava prenošenje na lokalne vlasti prava i odgovornosti za specifične zadatke, u skladu sa zakonom.
- 2.Lokalne vlasti će, u granicama zakona, imati puno diskreciono pravo da provode svoje inicijative u vezi sa stvarima koje nisu isključene iz njihove nadležnosti, niti stavljene u nadležnost neke druge vlasti.
- 3.Javni poslovi će se po pravilu, vršiti prije svega od strane onih vlasti koje su najbliže građanima. Prilikom prenošenja odgovornosti na neku drugu vlast vodit će se računa o obimu i prirodi posla, kao i o zahtjevima efikasnosti i ekonomičnosti. (...).
- 6.Lokalne vlasti će biti konsultovane, u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiču.
Član 6.
Odgovarajuća organizacija uprave i izvori sredstava za obavljanje poslova lokalne vlasti
- 1.U mjeri u kojoj to nije u sukobu sa općim statutarnim odredbama, lokalne vlasti će imati mogućnost da određuju vlastitu internu upravnu strukturu, u cilju njenog prilagođavanja lokalnim potrebama i efikasnog rukovođenja radom organa uprave.
Član 9.
Izvori finansiranja lokalnih vlasti
- 1.Lokalne vlasti će, u skladu sa ekonomskom politikom zemlje, imati pravo na odgovarajuće vlastite izvore finansiranja, kojima će raspolagati slobodno, u okviru svojih ovlaštenja.
- 2.Izvori finansiranja lokalnih vlasti će biti primjereni njihovim dužnostima koje propisuju ustav i zakon.(...).
- 3.Sistemi finansiranja na kojima se zasnivaju izvori sredstava lokalnih vlasti treba da budu dovoljno raznoliki i elastični kako bi omogućili usklađivanje, u najvećoj mjeri, sa stvarnom procjenom troškova za obavljanje njihovih aktivnosti.
- 4.Potreba zaštite finansijski slabih lokalnih vlasti nalaže uspostavljanje odgovarajućih postupaka ili mjera finansijskog izjednačavanja, sa ciljem ispravljanja posljedica nejednake distribucije izvora finansiranja odnosno finansijskog opterećenja lokalnih vlasti. Takvim postupcima ili mjerama se ne mogu sužavati prava lokalnih vlasti koje one imaju u okviru svoje nadležnosti.
- 5.Lokalne vlasti će, na odgovarajući način, biti konsultovane u pogledu metoda na osnovu kojeg će im biti dodijeljeni redistributivni izvori finansiranja.
- 6.Koliko god je to moguće, sredstva koja se prenose lokalnim vlastima neće imati karakter namjenskih sredstava. Dodjelom tih sredstava ne može se ugroziti diskreciono pravo lokalnih vlasti da vode politiku u okviru svojih ovlaštenja. (...).
Član 11.
Zakonska zaštita lokalne samouprave
Lokalne vlasti imaju pravo na pravna sredstva radi osiguranja slobodnog obavljanja svojih dužnosti i poštovanja principa lokalne samouprave uspostavljenih ustavom ili zakonom zemlje kojoj pripadaju.
Član 12.
Preuzimanje obaveza
- 1.Svaka potpisnica se obavezuje na poštovanje najmanje 20 stavova Dijela 1. Povelje, od kojih najmanje 10 mora biti među sljedećim stavovima:
- -član 2;
- -član 3. stav 1. i 2;
- -član 3. stav 1, 2 i 4;
- -član 5;
- -član 7. stav 1;
- -član 8. stav 2;
- -član 9. stav 1, 2 i 3;
- -član 10. stav 1;
- -član 11.
- -
Član 13.
Vlasti na koje se Povelja odnosi
- 1.Principi lokalne samouprave, sadržani u ovoj Povelji odnose se na sve kategorije lokalnih vlasti koje postoje na teritoriji zemlje potpisnice.(...).
Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", br.: 49/06 i 51/09)
II. Definicija lokalne samouprave
Član 2.
Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost jedinica lokalne samouprave da, u granicama zakona, reguliraju i upravljaju određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva.
Član 3.
Lokalna samouprava se organizira i ostvaruje u općinama i gradovima kao jedinicama lokalne samouprave (u daljem tekstu: jedinice lokalne samouprave), a izvršavaju je organi jedinice lokalne samouprave i građani, u skladu sa ustavom i zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave. (...).
Član 5.
Grad je jedinica lokalne samouprave koja predstavlja urbanu, infrastrukturnu cjelinu povezanu svakodnevnim potrebama stanovništva. (...).
III. Samoupravni djelokrug jedinice lokalne samouprave
Član 8.
Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadležnosti ustanovljene ustavom i zakonom i ima pravo baviti se svim pitanjima od lokalnog značaja koja nisu isključena iz njene nadležnosti, niti dodijeljena u nadležnost neke druge vlasti na osnovu ustava i zakona.
Ona će biti samostalna u odlučivanju o pitanjima iz vlastitih nadležnosti, koje ne mogu biti ograničene ili uskraćene od federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u slučajevima i u okvirima utvrđenim ustavom i zakonom.
U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno spadaju:
- -osiguranje i zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Ustavom;
- -donošenje budžeta jedinice lokalne samouprave;
- -donošenje programa i planova razvoja jedinice lokalne samouprave i stvaranje uslova za privredni razvoj i zapošljavanje;
- -utvrđivanje i provođenje politike uređenja prostora i zaštite čovjekove okoline;
- -donošenje prostornih, urbanističkih i provedbenih planova, uključujući i zoniranje;
- -utvrđivanje i provođenje stambene politike i donošenje programa stambene izgradnje;
- -utvrđivanje politike korištenja i utvrđivanja naknada za korištenje javnih dobara;
- -utvrđivanje i vođenje politike raspolaganja imovinom jedinica lokalne samouprave;
- -utvrđivanje politike upravljanja prirodnim resursima jedinice lokalne samouprave i raspodjele sredstava ostvarenih na osnovu njihovog korištenja;
- -upravljanje, finansiranje i unapređenje djelatnosti i objekata lokalne komunalne infrastrukture: vodosnabdijevanje, odvođenje i prerada otpadnih voda,
- -prikupljanje i odlaganje čvrstog otpada,
- -održavanje javne čistoće,
- -gradska groblja,
- -lokalni putevi i mostovi,
- -ulična rasvjeta,
- -javna parkirališta,
- -parkovi,
- -organiziranje i unapređenje javnog prijevoza;
- -utvrđivanje politike predškolskog obrazovanja, unapređenje mreže ustanova, te upravljanje i finansiranje javnih ustanova predškolskog obrazovanja;
- -osnivanje, upravljanje, unapređenje i finansiranje ustanova i izgradnja objekata za zadovoljavanje potreba stanovništva u oblasti kulture i sporta;
- -ocjenivanje rada ustanova i kvaliteta usluga djelatnosti zdravstva, socijalne zaštite, obrazovanja, kulture i sporta, te osiguranje finansijskih sredstava za unapređenje njihovog rada i kvaliteta usluga u skladu sa potrebama stanovništva i mogućnostima jedinica lokalne samouprave;
- -analiza stanja javnog reda i mira, sigurnosti ljudi i imovine, te predlaganje mjera prema nadležnim oranima za ova pitanja;
- -organiziranje, provođenje i odgovornost za mjere zaštite i spasavanja ljudi i materijalnih sredstava od elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa;
- -uspostavljanje i vršenje inspekcijskog nadzora nad izvršavanjem propisa iz vlastitih nadležnosti jedince lokalne samouprave;
- -donošenje propisa o porezima, naknadama, doprinosima i taksama iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave;
- -raspisivanje referenduma za područje jedinice lokalne samouprave;
- -raspisivanje javnog zajma i odlučivanje o zaduženju jedinica lokalne samouprave;
- -preduzimanje mjera za osiguranje higijene zdravlja;
- -osiguranje uslova rada lokalnih radio i TV stanica u skladu sa zakonom;
- -osiguravanje i vođenje evidencija o ličnim stanjima građana i biračkih spiskova;
- -poslovi iz oblasti premjera i katastra zemljišta i evidencija o nekretninama;
- -organiziranje efikasne lokalne uprave prilagođene lokalnim potrebama;
- -uspostavljanje organizacije mjesne samouprave;
- -zaštita životinja.
Osim ukoliko zakon ne odredi da neku nadležnost treba smatrati povjerenom, nadležnost ustanovljena ili predviđena zakonom, smatra se vlastitom nadležnosti jedinica lokalne samouprave.(...).
Član 11.
Prijenos i povjeravanje novih poslova jedinicama lokalne samouprave bit će praćeni dodjelom sredstava potrebnih za njihovo obavljanje.
VII. Finansiranje i imovina jedinica lokalne samouprave
Član 33.
Jedinice lokalne samouprave imaju pravo na pokretnu i nepokretnu imovinu i na odgovarajuće izvore finansiranja kojima slobodno raspolažu u okviru svojih ovlasti, kao i na sredstva za obavljanje delegiranih ili prenesenih poslova iz okvira prava i dužnosti viših tijela vlasti.
Član 34. stav 1.
Jedinice lokalne samouprave imaju pravo na odgovarajuće sopstvene finansijske izvore kojima lokalni organi mogu slobodno raspolagati u okviru svoje nadležnosti u skladu sa zakonom.(...).
Finansijska sredstva jedinica lokalne samouprave bit će srazmjerna njihovim nadležnostima koje su im dodijeljene zakonom. Svaki prijenos novih funkcija bit će praćen finansijskim sredstvima potrebnim za njihovo efikasno izvršavanje.
Zakonodavac je dužan pribaviti mišljenje Saveza općina i gradova o svim pitanjima koja se odnose na dodjelu sredstava, kao i o svim promjenama zakona koje mogu utjecati na finansijske obaveze jedinica lokalne samouprave.
U skladu sa utvrđenom fiskalnom politikom, zakonom se utvrđuju vrste poreza, naknada, doprinosa i taksi koji u cijelosti ili djelimično pripadaju jedinicama lokalne samouprave kao izvorni prihodi.
Član 36.
U zakonom propisanim okvirima jedinice lokalne samouprave donose propise o naknadama i taksama, kao i provedbene propise o oporezivanju.
Član 37.
Jedinicama lokalne samouprave pripadaju prihodi:
- a)vlastiti prihodi:
- -porezi za koje jedinice lokalne samouprave samostalno određuju stopu u skladu sa zakonom;
- -lokalne takse i naknade čije iznose utvrđuje vijeće u skladu sa zakonom;
- -kazne i kamate u skladu sa zakonom;
- -prihod od upotrebe i prodaje imovine;
- -prihod od preduzeća i drugih pravnih lica u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, kao i prihod od koncesija u skladu sa zakonskim propisima;
- -darovi, nasljedstva, pomoći i donacije;
- -prihodi od samodoprinosa;
- -prihodi od budžetskih korisnika;
- -drugi prihodi utvrđeni zakonom ili odlukom vijeća.
- -
- b)drugi prihodi:
- -prihodi od dodijeljenih poreza, definisani zakonom;
- -transferi i grantovi viših nivoa vlasti; dug u skladu sa zakonom.
- -
Član 38.
Raspodjela sredstava jedinicama lokalne samouprave vršit će se na osnovu kriterija i formula za dodjelu koji će biti utvrđeni posebnim zakonom, uvažavajući princip solidarnosti i fiskalnog izjednačavanja.
XII. Odnos i saradnja federalnih i kantonalnih vlasti i jedinica lokalne samouprave.
Član 52.
U vršenju vlasti i ostvarivanja prava i dužnosti građana kantonalne i vlasti jedinica lokalne samouprave djeluju zajednički na partnerskim osnovama, izuzev u oblasti administrativnog nadzora koji veže federalne i kantonalne vlasti u pogledu rada vlasti jedinica lokalne samouprave.
Član 53.
Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su razmotriti inicijative, prijedloge i sugestije jedinica lokalne samouprave i o svom stavu i preduzetim aktivnostima obavijestiti jedinice lokalne samouprave u roku od 30 dana od dana prijema inicijative, prijedloga ili sugestije.
Član 56.
Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su u najvećoj mogućoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču.
Konsultovanje u smislu prethodnog stava ovog člana, federalne,odnosno kantonalne vlasti vrše putem Saveza općina i gradova.
XIV. Prijelazne i završne odredbe.
Član 58.
Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da važi Zakon o osnovama lokalne samouprave ("Službene novine Federacije BiH", broj:6/95).
Federacija BiH i kantoni dužni su uskladiti svoje zakone sa ovim zakonom, te izvršiti prijenos poslova i nadležnosti, kao i odgovornosti dodijeljenih jedinicama lokalne samouprave ovim zakonom u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
Jedinice lokalne samouprave dužne su uskladiti svoje statute sa ovim zakonom u roku od 12 mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju da važe odredbe kantonalnih zakona o lokalnoj samoupravi i odredbe statuta jedinica lokalne samouprave koje su u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.
Član 59.
Prijenos poslova i nadležnosti dodijeljenih ovim zakonom, kao i odgovornost jedinica lokalne samouprave za njihovo vršenje, počet će istovremeno sa prijenosom sredstava potrebnih za njihovo obavljanje.
Član 60.
Odredbe ovog zakona primjenjivat će se i na Grad Sarajevo i na Grad Mostar, osim onih koje su u suprotnosti sa odredbama Ustava Federacije BiH koje su regulisale status Grada Sarajeva i Grada Mostara.
U Kantonu Sarajevo, ustavom, zakonom i statutom, uredit će se pitanja nadležnosti i teritorijalne organizacije Grada Sarajeva, općina u sastavu Grada Sarajeva, kao i općina koje nisu u sastavu Grada Sarajeva, njihovi međusobni odnosi i način finansiranja, s obzirom na specifičnosti organizacije Sarajeva, u roku od 12 mjeseci od dana donošenja ovog zakona.
Ustav Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br.: 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 04/01, 28/04, 6/13)
Član 2.
Uspostavljanje Kantona
Područje Grada Sarajeva koje je razgraničenjem između entiteta u Bosni Hercegovini izvršenim Mirovnim sporazumom za Bosnu i Hercegovinu potpisanim u Parizu 14. decembra/prosinca 1995. godine, (dalje: Mirovni sporazum) pripalo Federaciji Bosne i Hercegovine (dalje: Federacija), organizira se kao kanton saglasno Ustavu Federacije i ovom Ustavu.
Član 3.
Naziv i sjedište Kantona
Službeni naziv Kantona je, Kanton Sarajevo.
Sjedište Kantona je u Sarajevu.
Član 4.
Teritorij Kantona
Teritorij Kantona obuhvata područja općina Centar Sarajevo, Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Novi Grad Sarajevo, Novo Sarajevo, Stari Grad Sarajevo, Trnovo i Vogošća, kako je to utvrđeno Mirovnim sporazumom. Ovaj teritorij se utvrđuje posebnim propisom Skupštine Kantona (dalje: Skupština Kantona) u skladu sa federalnim zakonima.(...).
Član 6.
Odnos prema Bosni i Hercegovini i Federaciji
Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine i Federacije, kako je to utvrđeno njihovim ustavima.
Organi vlasti u Kantonu su dužni obezbijediti punu zaštitu interesa Bosne i Hercegovine i Federacije u njihovom glavnom gradu. Oni ne mogu donositi bilo kakve propise ili druge akte niti preduzimati radnje kojima bi se na bilo koji način ograničavala prava ili narušavali interesi Bosne i Hercegovine ili Federacije na ovom području.
Član 12.
Isključive nadležnosti
U okviru svojih nadležnosti Kanton je nadležan za:
- a)uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga;
- b)utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja;
- c)utvrđivanje i provođenje kulturne politike;
- d)utvrđivanje stambene politike, uključujući i donošenje propisa koji se tiču uređivanja i izgradnje stambenih objekata;
- e)utvrđivanje politike koja se tiče regulisanja i osiguravanja javnih službi;
- f)donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta, uključujući i zoniranje;
- g)donošenje propisa o unapređivanju lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti;
- h)donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti;
- i)utvrđivanje politike u vezi sa osiguranjem radija i televizije, uključujući donošenje propisa o osiguranju njihovog rada i izgradnji;
- j)provođenje socijalne politike i uspostava službi socijalne zaštite;
- k)stvaranje i primjena politike turizma i razvoja turističkih resursa;
- l)stvaranje pretpostavki za optimalni razvoj privrede koja odgovara urbanoj sredini;
- m)finansiranje djelatnosti kantonalnih vlasti ili kantonalnih agencija oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima.
Finansiranje Kantona
Finansiranje Kantona vrši se iz poreza, taksi i doprinosa koje uvodi Skupština. Finansiranje se može vršiti i iz drugih izvora, kao što su dotacije Bosne i Hercegovine i Federacije, zaduživanje kod banaka i drugih finansijskih organizacija, donacije i slično, o čemu odlučuje Skupština posebnim propisima.(...)
Amandman I na Ustav Kantona Sarajevo
Iza člana 4. dodaje se novi član 4a. koji glasi:
"U kantonu Sarajevo općine Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad čine Grad Sarajevo kao jedinicu lokalne samouprave.
Nadležnost i unutrašnja organizacija Grada uređuje se Statutom Grada.
Statut Grada uređuje pitanja od vitalnog nacionalnog interesa".
Amandman III na Ustav Kantona Sarajevo
U članu 18. pod (j), riječ "općine" zamjenjuje se riječima "općinu, Grad".
Amandman XII na Ustav Kantona Sarajevo
U članu 38. posljednji stav se mijenja i glasi:
"Funkcije Kantona, Grada i općina finansiraju se kroz budžet koji donosi Skupština Kantona, Gradsko vijeće i općinska vijeća, pojedinačno, u skladu sa kantonalnim i federalnim propisima."
Zakon o lokalnoj samoupravi – Prečišćeni tekst
("Službene novine Kantona Sarajevo", broj: 22/00)
Član 1.
Ovim zakonom uređuju se pitanja samoupravnog djelokruga općina i Grada Sarajeva (u daljem tekstu:Grad), kao jedinica lokalne samouprave na području Kantona Sarajevo (u daljem tekstu:Kanton), neposredno učestvovanje građana u odlučivanju, organi općine, odnosno Grada, mjesna samouprava, imovina i finansiranje lokalne samouprave, propisi i druga akta općine, nadzor i zaštita lokalne samouprave i druga pitanja od značaja za ostvarivanje lokalne samouprave.
Član. 2. stav 2.
U Gradu, kao jedinici lokalne samouprave, koju čine općine Centar Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, Novo Sarajevo i Stari Grad Sarajevo (u daljnjem tekstu: općine u sastavu Grada), građani ostvaruju lokalnu samoupravu u poslovima utvrđenim Ustavom, zakonom i Statutom Grada.
Član 10. stav 1.
Grad u okviru samoupravnog djelokruga, obavlja poslove utvrđene Statutom Grada i zakonom.
Član 11. st. 1. i 2.
Poslovi uprave iz samoupravnog djelokruga općine i grada i poslovi kantonalne uprave koji se obavljaju u općini i Gradu određuju se zakonom.
Troškovi obavljanja poslova kantonalne uprave koji su preneseni na općine odnosno Grad, podmiruju se iz budžeta Kantona.
Član 54.
Odredbe ovog zakona shodno se primjenjuju na Grad, kao jedinicu lokalne samouprave i njegove službe, ako Ustavom Kantona, zakonom i Statutom Grada nije drugačije određeno.
Član 57.
Stupanjem na snagu Zakona o lokalnoj samoupravi ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj: 19/97), na području Kantona neće se primjenjivati odredbe Zakona o principima postupka obrazovanja mjesnih zajednica ("Službeni list SR BiH", broj: 22/81 i 8/91).
Statut Grada Sarajeva - Prečišćeni tekst
("Službene novine Kantona Sarajevo", broj: 34/08)
I. Osnovne odredbe
Član 2.
Grad Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine i sjedište Kantona Sarajevo.
Grad Sarajevo je jedinica lokalne samouprave.
Član 3.
Općine: Centar Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, Novo Sarajevo i Stari Grad Sarajevo čine Grad Sarajevo.
II. Ostvarivanje i zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda
Član 15.
Grad Sarajevo je samostalan u odlučivanju u poslovima iz samoupravnog djelokruga, u skladu sa ustavom i zakonom.
Član 16.
Grad Sarajevo nadležan je za:
- 1.urbano planiranje/upotrebu lokalnog zemljišta,
- 2.javne službe/infrastrukturu (vodu, kanalizaciju, prikupljanje otpada, grijanje, gas, tržnice, javne parkove, vatrogasne brigade, lokalne zdravstvene službe, sportske objekte, groblja),
- 3.gradske finansije,
- 4.javni saobraćaj,
- 5.kulturu,
- 6.osnovno i srednje obrazovanje,
- 7.lokalni biznis,
- 8.dobrotvorne organizacije,
- 9.lokalni radio i televiziju,
- 10.lokalni turizam,
- 11.izvršne aspekte stambene politike (dodjela stanova, planiranje, izgradnja i održavanje zgrada u društvenom vlasništvu, odluke o visini stanarina),
- 12.druge nadležnosti koje Gradu Sarajevu prenese Kanton Sarajevo, odnosno povjere općine.
Obavljanje pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Sarajeva može se, u skladu sa zakonom, povjeriti ustanovama, preduzećima i drugim pravnim licima osnovanim radi obavljanja javnih službi u Gradu Sarajevu.
IV.4. Gradska uprava
Član 48.
Za obavljanje poslova lokalne samouprave i upravnih poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Sarajeva, kao i prenesenih poslova državne uprave, Gradonačelnik organizuje Gradsku upravu Grada Sarajeva (u daljem tekstu: Gradska uprava).
VI. 1. Prihodi Grada Sarajeva
Član 70.
Gradu Sarajevu pripadaju prihodi za obavljanje dužnosti i ovlaštenja u skladu sa zakonom i propisom Kantona.
Prihodi Grada Sarajeva su:
- -iz budžeta Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo, kao i naknada troškova iz budžeta Kantona Sarajevo za obavljanje poslova kantonalne uprave koji su preneseni na Grad Sarajevo,
- -prihodi iz dijela poreza Kantona Sarajevo,
- -gradski porezi i takse, čije stope, u granicama određenim zakonom, utvrđuje samostalno,
- -prihodi od nepokretnih i pokretnih stvari u vlasništvu Grada Sarajeva,
- -prihodi od preduzeća i drugih pravnih lica u vlasništvu Grada Sarajeva, kao i prihodi od koncesija koje odobrava Grad Sarajevo,
- -prihodi od prodaje pokretnih i nepokretnih stvari u vlasništvu Grada Sarajeva,
- -pokloni, nasljedstva, legati,
- -pomoć, donacije, zajam, kredit i samodoprinos,
- -drugi prihodi utvrđeni zakonom i aktima Gradskog vijeća, u skladu sa zakonom.
Radi zadovoljenja potreba građana, sredstva se mogu prikupljati na osnovu neposrednog izjašnjavanja građana, u skladu sa zakonom, odnosno ovim statutom.
VI.3. Imovina Grada Sarajeva
Član 73.
Imovinu Grada Sarajeva čine pokretna i nepokretna imovina, a imovinom se smatraju stvari, prava i novčana sredstva stečena kupovinom ili na drugi način u skladu sa zakonom.
11. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije
Podnosilac je obrazloženim zahtjevom od 08.10.2009. godine, smatrao da su u vezi sa osporenim Zakonom o komunalnim djelatnostima Kantona Sarajevo i drugim propisima, učinjene povrede prava Grada Sarajeva na lokalnu samoupravu jer osporeni Zakon o komunalnim djelatnostima i drugi propisi nisu usklađeni sa relevantnim odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, Ustavom Kantona Sarajevo, kao i da je zbog neusaglašenosti Zakona o lokalnoj samoupravi Kantona Sarajevo sa navedenim propisima, Statut Grada Sarajeva koji je usklađen sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonom Federacije Bosne i Hercegovine i drugim međunarodnim ugovorima i sporazumima koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji, i Ustavom Kantona Sarajevo, derogiran, ostao neprimjenjiv, odnosno, da je na navedeni način Kanton Sarajevo učinio povredu prava Grada Sarajeva na lokalnu samoupravu.
Kanton Sarajevo/Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Kantona, aktom broj:- 01-05-27146-1/09, od 03.12.2009. godine, i aktom broj: 01-05-4411/10 od 15.03.2010. godine, dostavila je Ustavnom sudu Federacije objedinjene odgovore ministarstava u čijoj su nadležnosti provođenje osporenih zakona i drugih propisa. Prema stanovištu Zakonodavno-pravne komisije, zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu Grada Sarajeva je neosnovan iz razloga što Kanton Sarajevo shodno Ustavu Kantona, Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavu Bosne i Hercegovine, ima nadležnost da na svom području zakonskim propisima uređuje oblasti koje su predmet osporenih zakona i drugih propisa, da su svi osporeni zakoni, uključujući i osporeni Zakon o komunalnim djelatnostima i osporeni Zakon o komunalnoj čistoći, doneseni u propisanoj proceduri te da se istima ne osporava pravo Gradu Sarajevo da svoja ovlaštenja ostvaruje u okvirima ustava i Statuta. Navode, da u sadašnjem uređenju Grad Sarajevo obnaša funkciju na suženom lokalitetu i njegova uloga u hijerarhiji lokalne samouprave je mnogo ograničenija nego što je bila u bivšem sistemu, te stoga ova Komisija predlaže Ustavnom sudu Federacije da zahtjev podnosioca odbaci.
Prema odgovoru Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo u vezi sa osporenim Zakonom o komunalnim djelatnostima i osporenim Zakonom o komunalnoj čistoći, razlog preuzimanja nadležnosti od strane Kantona Sarajevo, a koje su predmet regulisanja navedenih zakona, sadrži se u jedinstvenosti i nedjeljivosti komunalnih sistema koja se ogleda u tehničko-tehnološkim i funkcionalnim cjelinama, koje po pravilu, obuhvataju prostor više općina i njima nije moguće segmentarno upravljati (npr.: jedinstveni vodovodni i kanalizacioni sistem koji obuhvata šest općina, gasna mreža se prostire na prostoru svih devet općina, proizvodnja i distribucija toplotne energije obuhvata šest općina, održavanje komunalne čistoće i zelenih površina prostire se na sve općine Kantona Sarajevo, i sl.), dok se u odgovoru Ministarstva finansija Kantona Sarajevo navodi da je jasno definisanje finansiranja jedinica lokalne samouprave, uključujući i Grad Sarajevo, ostalo sve do danas neriješeno iz razloga što u Kantonu Sarajevo nije donesen usaglašeni, odnosno novi Zakon o lokalnoj samupravi kojim je trebalo urediti nadležnost, prava, dužnosti i odgovornosti lokalne samouprave, a koji zakon bi bio osnova za donošenje Zakona o pripadnosti javnih prihoda Kantona Sarajevo, a time i pripadnost javnih prihoda jedinicama lokalne samouprave.
Ustavni sud Federacije je odlučujući o navedenom zahtjevu podnosioca, na osnovu člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave kojom su obuhvaćeni i osporeni Zakon o komunalnim djelatnostima i osporeni Zakon o komunalnoj čistoći, na sjednici održanoj dana 27.09.2010. godine, donio Djelimičnu presudu U-21/09 ("Službene novine Federacije BiH" broj:. 85/10) i istovremeno je odlučio da će o dijelu zahtjeva koji se odnosi na osporeni Zakon o komunalnim djelatnostima i osporeni Zakon o komunalnoj čistoći, naknadno donijeti odluku.
Podnosilac zahtjeva je aktom broj: 01-05-5684/14, od 31.12.2014. godine, zatražio od Ustavnog suda Federacije donošenje Dopunske presude po zahtjevu podnosioca za zaštitu prava Grada Sarajeva na lokalnu samoupravu u vezi Djelimične presude od 27.10.2010. godine, i to u dijelu koji se odnosi na osporeni Zakon o komunalnim djelatnostima i osporeni Zakon o komunalnoj čistoći, ostajući kod svih navoda iz zahtjeva od 02.10.2009. godine, a koji se odnose i na navedene osporene zakone. Također, podnosilac zahtjeva navodi da od dana podnošenja zahtjeva do danas nije došlo do izmjene osporenih zakona u odnosu na Grad Sarajevo kao jedinicu lokalne samouprave, te da su osporeni zakoni u neposrednoj vezi sa Zakonom o lokalnoj samoupravi Kantona Sarajevo koji zakon nikada nije usaglašen sa Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine zbog čega je Grad Sarajevo kao jedinice lokalne samouprave u okviru Kantona Sarajevo u istom položaju u 2015. godini, kao i u vrijeme podnošenja zahtjeva Ustavnom sudu za zaštitu prava na lokalnu samoupravu 2009. godine.
Nakon uvida u zahtjev podnosioca i u njegova obrazloženja, u odgovore protivne strane na zahtjev i dodatnih informacija u odnosu na osporene Zakone, te nakon održane javne rasprave, Ustavni sud Federacije je utvrdio da je Skupština Kantona Sarajevo osporeni Zakon o komunalnim djelatnostima donijela na osnovu člana 12.e) i člana 18.b) Ustava Kantona Sarajevo kao propis u isključivoj nadležnosti zakonodavne vlasti ovog Kantona, iako su predmet regulisanja ovog Zakona i pitanja komunalnih djelatnosti koja su u nadležnosti i Grada Sarajeva kao jedinice lokalne samouprave.