USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu načelnika Općine Kalesija za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, u vezi sa Zakonom o pripadnosti javnih prihoda na području Tuzlanskog kantona i finansiranju Tuzlanskog kantona, na osnovu člana IV.C.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 1. decembra 2010. godine, donio je
PRESUDU
OBRAZLOŽENJE
Utvrđuje se da Zakonom o pripadnosti javnih prihoda na području Tuzlanskog kantona i finansiranju Tuzlanskog kantona ("Službene novine Tuzlanskog kantona", br. 12/05, 8/06 i 5/09), nije povrijeđeno pravo Općine Kalesija na lokalnu samoupravu.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Općine Kalesija".
Načelnik Općine Kalesija (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) obratio se Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije), dana 24.06.2010. godine, zahtjevom za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, smatrajući da je odredbama Zakona o pripadnosti javnih prihoda na području Tuzlanskog kantona i finansiranju Tuzlanskog kantona (u daljnjem tekstu: osporeni Zakon) povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Općine Kalesija.
U zahtjevu je istaknuto da je donošenjem osporenog Zakona Skupština Tuzlanskog kantona grubo prekršila, odnosno uskratila pravo na lokalnu samoupravu Općine Kalesija, zagarantovano kako Ustavom, tako i drugim međunarodnim i domaćim propisima; da prilikom donošenja osporenog Zakona nije nikako, ili na odgovarajući način, konsultovana jedinica lokalne samouprave, te da je raspodjela prihoda između Kantona i općina, a posebno raspodjela između samih općina, očigledno izvršena proizvoljno i arbitrarno, bez uvažavanja bilo kakvih kriterija, te konsultacija podataka zvaničnih državnih organa. Istaknutu tvrdnju podnosilac zahtjeva ilustrovao je pozivom na podatke objavljene u dokumentu "Analiza socioekonomskih pokazatelja po općinama za 2008. godinu", koju je sačinio Federalni zavod za programiranje razvoja. U ovom dokumentu, između ostaloga, sadržani su podaci o nivou razvijenosti Federacije po općinama. Općina Kalesija, od rangiranih 79 općina, nalazi se na 76. mjestu. Od pet općina koje su, prema tvrdnji podnosioca zahtjeva, osporenim Zakonom "povlaštene u raspodjeli prihoda od poreza na dohodak", tri su bolje rangirane od Općine Kalesija (općina Kladanj na 46. mjestu, Doboj Istok na 64. mjestu i Čelić na 75. mjestu), dok su općine Sapna i Teočak iza Općine Kalesija na 77. i 78. mjestu. Po ocjeni podnosioca zahtjeva, sredstva koja se obezbjeđuju na način koji je naveden u osporenom Zakonu imaju izuzetan značaj za Općinu Kalesija, posebno u zadnjih nekoliko godina. Visina tih sredstava može biti od presudnog značaja za održivost i funkcioniranje lokalne samouprave Općine Kalesija. Kako je, po ocjeni podnosioca zahtjeva, osporenim Zakonom povrijeđeno pravo Općine Kalesija na lokalnu samoupravu, iz razloga što nisu primijenjene odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i drugi međunarodni propisi, predložio je da Ustavni sud Federacije, nakon provedenog postupka, donese presudu kojom će utvrditi da postoji povreda člana 4. tačka 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, te člana 56. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, te da Skupština Tuzlanskog kantona uskladi osporeni Zakon sa navedenim odredbama u roku od dva mjeseca od dana objavljivanja presude, a u kom roku se Zakon može primjenjivati.
Ustavni sud Federacije je, u skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03), dana 30.06.2010. godine zatražio od Skupštine Tuzlanskog kantona da dostavi odgovor na navode iznesene u zahtjevu.
U odgovoru na zahtjev Tuzlanski kanton je istakao da je zahtjev u cijelosti neutemeljen, te da osporeni Zakon ničim ne povređuje pravo na lokalnu samoupravu Općine Kalesija. Posebno je navedeno da je u postupku donošenja osporenog Zakona Skupština Tuzlanskog kantona omogućila svim jedinicama lokalne samouprave, pa tako i Općini Kalesija, da putem poslanika blagovremeno stave primjedbe i iskažu interese specifične za svoju općinu. Aktuelnost problematike, te neophodnost da se u veoma kratkom roku reguliše postupanje u ovoj oblasti, uslovila je da osporeni Zakon nije donijet u redovnom postupku, tako da nije prošao javnu raspravu. Podsjetili su da je Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06, 43/08 i 22/09), utvrđena formula pojedinačnog učešća jedinica lokalne samouprave u raspodjeli prihoda s jedinstvenog računa, te učešće jedinica lokalne samouprave u ostalim javnim prihodima. Skupština Tuzlanskog kantona je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda na području Tuzlanskog kantona i finansiranju Tuzlanskog kantona ("Službene novine Tuzlanskog kantona broj 12/05), kojim je utvrđen procenat ustupanja poreza na plaće ostvarenog na nivou svake općine i to u iznosu od 20%, izuzev takozvanih "rubnih općina", za koje je utvrđen veći procenat između 46% i 100%. U skladu sa kriterijima iz federalnog zakona, donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda Tuzlanskog kantona i finansiranju Tuzlanskog kantona ("Službene novine Tuzlanskog kantona broj 8/06), kojim je povećan procenat učešća općina Kladanj, Sapna i Teočak u raspodjeli naplaćeneg poreza na plaću na nivou ovih općina na 100%. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/09) utvrđeno je da kantonima pripada najviše 65,54% od poreza na dohodak, uplaćen u svakoj jedinici lokalne samouprave, a općinama najmanje 34,46%. Saglasno sa ovakvim opredjeljenjem, Skupština Tuzlanskog kantona pristupila je donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda na području Tuzlanskog kantona i finasiranju Tuzlanskog kantona ("Službene novine Tuzlanskog katnona", broj: 5/09). Ovim izmjenama povećan je procenat ustupljenog prihoda po osnovu poreza na dohodak, tako što je Tuzlanski kanton, u cilju boljeg finansiranja položaja jedinica lokalne samouprave na svom području, povećao ustupljeni procenat poreza na dohodak sa 34,46% na 37%, a smanjio svoje učešće sa 65,54% na 63%. Za općine na teritoriji Tuzlanskog kantona, koje su novoosnovane i nalaze se u teškoj finansijskoj situaciji, ovaj procenat utvrđen je sa 80%. Kako je osporenim Zakonom, tj. njegovim izmjenama i dopunama, povećano učešće jedinica lokalne samouprave u raspodjeli dohotka, to, po navodima Tuzlanskog kantona, nije počinjena povreda prava na lokalnu samoupravu utvrđena Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi i Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Nakon održane javne rasprave dana 01.12.2010. godine, na koju su pristupili općinski pravobranilac, kao opunomoćenik načelnika Općine Kalesija i kantonalni pravobranilac, kao opunomoćenik Tuzlanskog kantona, Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci presude iz slijedećih razloga:
Ustavni sud Federacije utvrdio je da je Tuzlanski kanton donio Zakon o pripadnosti javnih prihoda na području Tuzlanskog kantona i finansiranju Tuzlanskog kantona 2005. godine, a slijedeći obaveze utvrđene u Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2006. i 2009. godini donio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda na području Tuzlanskog kantona i finansiranju Tuzlanskog kantona ("Službene novine Tuzlanskog kantona", broj 8/06 i 5/09). Ovim izmjenama i dopunama Zakona povećan je procenat ustupljenog prihoda po osnovu poreza na dohodak u korist jedinica lokalne samouprave u odnosu na onaj koji je utvrđen federalnim zakonom. Tako je Tuzlanski kanton povećao ustupljeni procenat poreza na dohodak opštinama sa 34,46% na 37%, a smanjio svoje učešće sa 65,54% na 63%. Za općine na teritoriji Tuzlanskog kantona, koje su novoosnovane i nalaze se u teškoj finansijskoj situaciji, ovaj procenat utvrđen je sa 80%. Ovakvim postupanjem Tuzlanski kanton realno je stvorio značajnije mogućnosti finansiranja jedinica lokalne samouprave, posebno za one koje se nalaze u teškoj finansijskoj situaciji.
Kao osnovu za donošenje navedenih zakona Skupština Tuzlanskog kantona je koristila analizu prikupljanja prihoda po osnovu poreza na plaću po općinama u cijeloj Federaciji Bosne i Hercegovine, koju je pripremilo Federalno ministarstvo financija/Federalno ministarstvo finansija. Upravo je na osnovu ovih podataka Ministarstvo finansija Tuzlanskog kantona, kao obrađivač navedenih zakona, izradilo Listu o raspodjeli sredstava po općinama. Vršeći sve analize i konsultacije s Federalnim ministarstvom financija/Federalnim ministarstvom finansija, a u cilju što pravednije raspodjele prihoda, Tuzlanski kanton je donio i općinama ustupio veći dio prihoda po osnovu poreza na dohodak u odnosu na procenat koji im je utvrđen federalnim zakonom.
Podnosilac zahtjeva nije na odgovarajući način osporio podatke iz provedene analize, niti je u toku trajanja postupka pred Ustavnim sudom Federacije prezentirao dokaze koji bi upućivali na osnovanost tvrdnje da je Zakonom uskraćeno ili ograničena pravo Općine Kalesija na lokalnu samoupravu, što bi bilo suprotno Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi i Zakonu o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud Federacije, u postupanju pri donošenju ove presude, u osporenom Zakonu nije našao elemente koji predstavljaju povredu prava na lokalnu samoupravu Općine Kalesija, te je odlučio kao u izreci ove presude.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije je donio jednoglasno u sastavu: mr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović i mr. Faris Vehabović, sudije Suda.
Broj U-22/10
1. decembra 2010. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog Suda
Federacije Bosne i Hercegovine
Mr. Kata Senjak, s. r.