USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRESUDA
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Premijera Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti člana 1. u dijelu koji glasi "nadzemnih i podzemnih dalekovoda, nisko naponske i visoko naponske mreže", "ostalih mreža na cijelom području Općine Busovača, te njihovih predajnika" i člana 3. u dijelu koji glasi "nadzemnih i podzemnih instalacija visoko i nisko naponske mreže", "ostalih mreža na cijelom području Općine Busovača", Odluke o dopuni Odluke o komunalnoj naknadi, na osnovu člana IV.C.3.10.(2) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 23.10.2024. godine, donio je
PRESUDU
Utvrđuje se da odredba člana 1. u dijelu koji glasi "nadzemnih i podzemnih dalekovoda, nisko naponske i visoko naponske mreže, ostalih mreža" Odluke o dopuni Odluke o komunalnoj naknadi ("Službeni glasnik Općine Busovača", br. 1/09, 1/14, 1/23 i 7/23), nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Općine Busovača".
Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podneskom broj 01-02-161-16/23 od 21.8.2023. godine, preciziran dana 26.10.2023. godine, podnio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 1. u dijelu koji glasi "nadzemnih i podzemnih dalekovoda, nisko naponske i visoko naponske mreže", "ostalih mreža na cijelom području Općine Busovača, te njihovih predajnika" i člana 3. u dijelu koji glasi "nadzemnih i podzemnih instalacija visoko i nisko naponske mreže", "ostalih mreža na cijelom području Općine Busovača", Odluke o dopuni Odluke o komunalnoj naknadi (u daljem tekstu: osporene odredbe Odluke).
2. Stranke u postupku
U skladu sa članom 39. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03) stranke u ovom ustavnosudskom postupku su: podnosilac zahtjeva i Općinsko vijeće Busovača kao donosilac osporenih odredbi Odluke.
3. Bitni navodi zahtjeva
Podnosilac zahtjeva navodi da se Odlukom o komunalnoj naknadi (u daljem tekstu: Odluka) uvodi obaveza plaćanja komunalne naknade za korištenje objekata i uređaja zajedničke komunalne potrošnje i određuju se osnovi i mjerila za utvrđivanje visine naknade, način korištenja sredstava ostvarenih od komunalne naknade radi obezbjeđenja sredstava za finansiranje djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje na području Općine Busovača. Smatra da osporene odredbe Odluke u dijelu u kojem se utvrđuje obaveza plaćanja naknade za nadzemne i podzemne dalekovode, nisko naponske i visoko naponske mreže, telekomunikacijske mreže, mreže kablovske televizije, kao i za toplinske i gasovodne mreže na području Općine Busovača, nisu u skladu sa odredbom člana II.A. 2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Takođe, navodi da primjena osporenih odredaba Odluke u jedinici lokalne samouprave dovodi da različitog postupanja prema privrednim subjektima, odnosno izdvaja pojedine privredne subjekte i za njih utvrđuje drugačiji postupak kod određivanja obaveze plaćanja komunalne takse. Na taj način, različito se reguliše pitanje komunalne takse u odnosu na djelatnost koju obavlja pravno lice, odnosno izdvaja se vlasnik uređaja za prijenos električne energije, na koji način je povrijeđeno pravo na jednakost pred zakonom kao jedno od osnovnih principa Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Osporenim odredbama Odluke izdvajaju se vlasnici nadzemnih i podzemnih instalacija (elektroinstalacije, telefonske instalacije instalacije kablovskih operatera, plinovodne instalacije, vodovodne i toplovodne instalacije), dok svi ostali subjekti plaćaju komunalnu naknadu na uređenom građevinskom zemljištu. Posljedica provođenja ovakve Odluke je diskriminatorno postupanje prema privrednim subjektima, a naročito prema onima koji se bave djelatnošću prijenosa električne energije i djelatnošću distribucije električne energije koje djelatnosti obavljaju privredni subjekti u državnom vlasništvu i koje djelatnosti su od strateškog državnog interesa. Posebno ističe činjenicu da pravno lice "Elektroprenos - Elektroprijenos BiH" a.d. Banja Luka, kao nosilac državnog monopola za prijenos električne energije radi izuzetnog značaja ove djelatnosti za funkcionisanje elektroenergetskog sistema Bosne i Hercegovine, ima zakonom utvrđenu isključivu nadležnost da vrši prijenos električne energije, te da su u njegovoj isključivoj nadležnosti i trafostanice naponskog nivoa 110kV i većeg napona. U tom smislu ukazuje na Presudu ovog suda broj 13/20 od 13.10.2021. godine kojom je utvrđeno da odredbe Odluke prema kojima se utvrđivala komunalna taksa za korištenje elektroenergetskih objekata kojima se vrši prijenos električne energije, kao i tarifni brojevi kojima je propisana visina takse za korištenje trafostanica, nisu u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. U prilog iznesenim navodima, podnosilac zahtjeva citira dijelove obrazloženja iz Presude Ustavnog suda Federacije broj U-11/22 od 15.9.2022. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 80/22), te navodi kao relevantnu sudsku praksu i presude ovog suda br. U-17/20 od 13.10.2021. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 92/21), U-18/20 od 13.10.2021. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 93/21) i dr. U dostavljenom obrazloženju dijela zahtjeva, podnosilac zahtjeva ističe, ukoliko bi eventualno, bez prejudiciranja odluke Ustavnog suda Federacije u ovom predmetu, bile stavljene van snage osporene odredbe člana 1. samo u dijelu koji glasi "nadzemnih i podzemnih dalekovoda, nisko naponske i visoko naponske mreže" postojala bi mogućnost da nadležno zakonodavno tijelo općine iskoristi dio odredbe člana 1. u dijelu koji glasi "ostalih mreža na cijelom području općine Busovača, te njihovih predajnika" za propisivanje naknade za nadzemne i podzemne instalacije nisko-naponske i visoko naponske mreže, odnosno te instalacije bi bile podvedene pod dio odredbe "ostalih mreža na cijelom području općine Busovača, te njihovih predajnika."
Imajući u vidu sve naprijed navedeno, podnosilac zahtjeva predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će utvrditi da osporene odredbe Odluke nisu u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
4. Bitni navodi odgovora na zahtjev
U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je aktom broj U-41/23 od 3.11.2023. godine zatražio od Općinskog vijeća Busovača da, kao druga strana u postupku, dostavi odgovor na zahtjev podnosioca.
U odgovoru na zahtjev se navodi da se pravni osnov za donošenje Odluke zasniva prvenstveno na propisima Federacije Bosne i Hercegovine, a zatim na Zakonu o komunalnim djelatnostima ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj 13/13). Nadalje se navodi, da je sistemskim tumačenjem člana 6. Odluke, vidljivo da intencija donosioca Odluke nije bila diskriminacija po osnovu djelatnosti, već razvrstavanje obaveznika s obzirom na objektivni kriterij, što je u konkretnom slučaju vrsta "korisne površine" odnosno – da li se radi o nekretnini ili o dalekovodu, mreži i slično (specifičnost objekta). Navedeno razvrstavanje obaveznika izvršeno je iz prostog razloga što je nemoguće utvrditi kriterij koji će za mreže, dalekovode i slično biti izražen u metrima kvadratnim, kao što je to slučaj sa nekretninama, odnosno zatvorenim poslovnim prostorima. Dalje ističe, da obaveznici plaćanja komunalne naknade nisu samo prijenosnici/distributeri električne energije, jer se pod istim kriterijima, navedena naknada utvrđuje i vlasnicima plinovoda, gasovoda, kablovskih mreža i sl. U odgovoru se takođe navodi, da odluke Ustavnog suda Federacije na koje se poziva podnosilac zahtjeva nisu relevantne u konkretnom postupku, te da podnosilac zahtjeva u bitnom smatra da ako je Ustavni sud Federacije donio odluke u kojima je oglasio neustavnim pojedine odredbe odluka o komunalnoj taksi, analogno tome su i neustavne osporene odredbe Odluke. Prije svega, radi se o potpuno različitim odlukama, koje definišu različitu vrstu javnih prihoda za različite protučinidbe (kod komunalne takse može se reći da protučinidba i ne postoji) i različitu vrstu obaveznika. Takse podrazumijevaju različite vrste nameta koje često mogu predstavljati parafiskalni izvor budžetskih prihoda države koje privreda i građani plaćaju za "korištenje dobara od općeg interesa" (voda, šuma, rudno blago, građevinsko zemljište i drugi resursi) ili pak usluga državne administracije. U slučaju Odluke radi se o naknadi koju su dužna plaćati sva fizička i pravna lica, a koja se prema članu 1. Odluke plaća za "korištenje objekata i uređaja zajedničke komunalne potrošnje", odnosno za usluge koje Općina Busovača obavlja izvršavanjem djelatnosti na objektima i uređajima zajedničke komunalne potrošnje. Poziva se na Presudu Ustavnog suda Federacije broj U-25/11 od 13.12.2011. godine koju je Ustavni sud Federacije donio po zahtjevu Premijera Federacije Bosne i Hercegovine i utvrdio da je Odluka o komunalnoj naknadi ("Službeni glasnik Općine Novi Travnik", broj 2/10) u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Član III.1. c)
U isključivoj su nadležnosti Federacije:
- c)donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije,
Član IV.C.3.10.(2). d)
(1) Ustavni sud:
- d)na zahtjev premijera, ili kantona, utvrđuje da li neki predloženi ili usvojeni propis koje je donijelo neko tijelo kantonalne, gradske ili općinske vlasti u skladu sa ovim ustavom.
Član VI.4. c)
Općinsko vijeće:
- c)donosi druge propise u izvršavanju općinskih nadležnosti.
B. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 , 94/15 i 17/22).
Član 13. stav 1. tačka c) i stav 4.
Učešće jedinica lokalne samouprave u ostalim javnim prihodima
Pored udjela u raspodjeli prihoda iz člana 6. ovog Zakona, jedinicama lokalne samouprave pripadaju i drugi javni prihodi kako slijedi:
- c)naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave;
Općinska vijeća donose propise kojima se utvrđuje visina naknada po osnovu korištenja i uređenja zemljišta, kao i visina drugih naknada, novčanih kazni i taksi u njihovoj nadležnosti.
C. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09)
Član 8. stav 3. alineja 20.
U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno spadaju:
- -donošenje propisa o porezima, naknadama, doprinosima i taksama iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave;
Član 13. stav 1. i stav 2. alineja 4.
Organ odlučivanja jedinice lokalne samouprave je općinsko vijeće u općini, a gradsko vijeće u gradu (u daljem tekstu: vijeće).
Vijeće u okviru svojih nadležnosti:
- -donosi propise o porezima, taksama, naknadama i doprinosima jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom;
Član 36.
U zakonom propisanim okvirima, jedinice lokalne samouprave donose propise o naknadama i taksama, kao i provedbene propise o oporezivanju.
Član 37. stav 1. tačka a) alineje 1. i 2.
Jedinicama lokalne samouprave pripadaju prihodi:
- a)vlastiti prihodi:
- -porezi za koje jedinice lokalne samouprave samostalno određuju stopu u skladu sa zakonom,
- -lokalne takse i naknade čije iznose utvrđuje vijeće u skladu sa zakonom.
- -
D. Odluka o komunalnoj naknadi ("Službeni glasnik Općine Busovača", br. 1/09, 1/14, 1/23 i 7/23)
Član 1.
Ovom odlukom uvodi se obaveza plaćanja komunalne naknade za korištenje objekata i uređaja zajedničke komunalne potrošnje.
Određuju se osnovi i mjerila za utvrđivanje visine naknade, način korištenja sredstava ostvarenih od komunalne naknade, radi obezbjeđenja sredstava za finansiranje djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje.
Član 2.
Kao djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje na području Općine Busovača smatraju se:
- 1.Čišćenje javnih saobraćajnih površina u naselju koje obuhvata prikupljanje, održavanje, deponovanje i uništavanje otpadaka i padavina sa saobraćajnih površina,
- 2.Održavanje i uređivanje javnih zelenih površina kao što su parkovi, drvoredi, skverovi, travnjaci, rekreacioni centri, zelenilo uz saobraćajnice i zelene površine uz stambene zgrade, koje obuhvataju reproduktivnu sadnju drveća, trave i drugog rastinja,
- 3.Održavanje javnih saobraćajnih površina u naselju, koje obuhvata popravke i modernizaciju ulica, pločnika, trgova, objekata za javnu rasvjetu i vertikalne i horizontalne signalizacije,
- 4.Odvođenje atmosferskih voda iz naselja,
- 5.Javna rasvjeta u naseljima kojom se osvjetljavaju saobraćajne i druge javne površine, što obuhvata plaćanje utroška električne energije kao i održavanje stupova rasvjete i rasvjetnih tijela,
- 6.Održavanje javnih parkirališta bez naplate,
- 7.Djelatnosti zimske službe u gradu i na nekategorisanim putevima i pravcima,
- 8.Dekoracija grada, koja obuhvata ukrašavanje javnih površina i prostora povodom državnih i vjerskih praznika, održavanja kulturnih, zabavnih, sportskih, sajamskih i drugih manifestacija prikladnim ukrasnim rekvizitima,
- 9.Čišćenje i održavanje regulisanih i neregulisanih vodotokova,
- 10.Održavanje spomen-obilježja,
- 11.Održavanje urbane opreme (koševi za otpatke, klupe, natpisne ploče ili stupovi, odnosno panoi za javno plakatiranje zaštitne ograde, javne česme i fontane),
- 12.Obavljanje kafilerijskih usluga, što obuhvata poslove stalnog i sigurnog uklanjanja životinja, pasa lutalica, lešina životinja, određene nejestive nus proizvode klanja, konfiskata i valioničkog otpada sa javnih površina i poslove eutanazije životinja,
- 13.Učešće u izgradnji objekata zajedničke komunalne potrošnje,
- 14.Učešće u izgradnji objekata za zaštitu od poplava.
Član 6.
Komunalnu naknadu plaćaju vlasnici, odnosno korisnici kada je to vlasnik ugovorom ovjerenim od nadležne poreske uprave prenio na korisnika: 1.) stambenog prostora, 2.) poslovnog prostora, 3.) proizvodnog prostora, 4.) građevinskog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja djelatnosti i 5.) neizgrađenog građevinskog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja djelatnosti.
Obaveznici komunalne naknade su i korisnici javnih površina, koji naknadu plaćaju prema površini koju koriste na osnovu rješenja nadležne općinske Službe. Ako na jednoj nekretnini, odnosno građevinskom zemljištu ima više nosilaca prava korištenja, odnosno vlasnika, nadležna općinska Služba će donijeti posebno rješenje za svakog nosioca prava korištenja, odnosno suvlasnika proporcionalno njegovom udjelu u korištenju ili suvlasništvu.
E. Odluka o dopuni Odluke o komunalnoj naknadi ("Službeni glasnik Općine Busovača", broj 1/09)
Član 1. - odredba čiji su dijelovi osporeni
U članu 6. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
Obaveznici komunalne naknade su i vlasnici nadzemnih i podzemnih dalekovoda, nisko naponske i visoko naponske mreže, telekomunikacijske mreže, mreža kablovske televizije, kao i ostalih mreža na cijelom području Općine Busovača te njihovih predajnika, a ista se utvrđuje po metru dužnom navedenih mreža.
Dosadašnji stav 3. postaje stav 4.
Član 3. - odredba čiji su dijelovi osporeni
Iza člana 16. dodaje se novi član 16a) koji glasi:
Mjesečna komunalna naknada za nadzemne i podzemne instalacije visoko i nisko naponske mreže i telekomunikacijske mreže, mreža kablovske televizije, kao i ostalih mreža na cijelom području Općine Busovača utvrđuje se po metru dužnom navedenih mreža, i ista iznosi 0,03 KM po dužnom metru.
F. Odluka o izmjenama i dopuni Odluke o komunalnoj naknadi
("Službeni glasnik Općine Busovača", broj 1/23)
U članu 6. stav 3. brišu se riječi: "na cijelom području Općine Busovača, te njihovih predajnika".
G. Odluka o izmjenama Odluke o komunalnoj naknadi ("Službeni glasnik Općine Busovača", broj 7/23)
Član 16a) Odluke o komunalnoj naknadi Općine Busovača ("Službeni glasnik Općine Busovača", br. 1/09, 1/14 i 1/23) se briše.
6. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije
Presude br. U-17/20 od 13.10.2021. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 92/21), U-11/22 od 15.9.2022 ("Službene novine Federacije BiH", broj 80/22) i U-9/23 od 12.3.2024 ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/24) i dr.
7. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije
Nakon analize navoda iz zahtjeva i preciziranog zahtjeva, odgovora na zahtjev, osporenih odredbi Odluke u svjetlu relevantnog prava i ustavnosudske prakse, utvrđeno je sljedeće:
Podnosilac zahtjeva je u skladu sa odredbom člana IV.C.3.10. (2) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, lice ovlašteno za podnošenje ovog zahtjeva za utvrđivanje ustavnosti. Općinsko vijeće Busovača je na sjednici održanoj dana 7.4.2009. godine donijelo Odluku čije se odredbe osporavaju u ovom ustavnosudskom predmetu. Članom 1. Odluke uvodi se obaveza plaćanja komunalne naknade za korištenje objekata i uređaja zajedničke komunalne potrošnje, te se određuju osnovi i mjerila za utvrđivanje visine naknade, način korištenja sredstava ostvarenih od komunalne naknade, radi obezbjeđenja sredstava za finansiranje djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje. Djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje definisane su članom 2. Odluke, a radi se o čišćenju javnih saobraćajnih površina, održavanju i uređivanju zelenih površina, održavanju javnih saobraćajnih površina u naselju, odvođenju atmosferskih voda iz naselja, javnoj rasvjeti, održavanju javnih parkirališta bez naplate, djelatnosti zimske službe u gradu i na nekategorisanim putevima i pravcima, dekoracija grada i druge aktivnosti. Takođe, članom 6. Odluke propisani su obaveznici plaćanja komunalne naknade za korištenje objekata i uređaja odnosno usluga zajedničke komunalne potrošnje.
Osporenim odredbama Odluke kao obaveznici komunalne naknade obavezani su i vlasnici nadzemnih i podzemnih dalekovoda, nisko naponske i visoko naponske mreže i ostalih mreža na cijelom području Općine Busovača, te njihovih predajnika.
Djelatnost koju vrše vlasnici pomenutih instalacija ne samo da je na opću korist i u javnom interesu, nego se bez tih djelatnosti i javne usluge koje pružaju (pa tako i bez za to neophodnih instalacija) ni većina komunalnih djelatnosti zajedničke potrošnje definisanih osporenom Odlukom ne bi mogla uspješno ostvarivati. Osim toga, instalacije koje služe za snabdijevanje električnom energijom, telefonske instalacije, instalacije kablovskih operatera, plinovodne instalacije, vodovodne i toplovodne instalacije de facto su funkcionalni dio općinske/gradske infrastrukture i doprinose kvaliteti života stanovništva. Dakle, energetski subjekti koji pružaju javne usluge, ne mogu se nikako podvesti pod definiciju obaveznika ove komunalne naknade i dovesti u istu ravan sa vlasnicima odnosno korisnicima stambenog prostora, poslovnog prostora, proizvodnog prostora, građevinskog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja djelatnosti i neizgrađenog građevinskog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja djelatnosti. Nema nikakvog pravnog, niti bilo kojeg drugog osnova, da se komunalna naknada u konkretnom predmetu naplaćuje za "nadzemne i podzemne dalekovode, nisko naponske i visoko naponske mreže i ostale mreže" u Općini Busovača čijem stanovništvu i privrednim subjektima de facto služe. Na osnovu svega navedenog, može se zaključiti da u ovom slučaju nema elementarnih pretpostavki za naplatu komunalne naknade ove vrste. Naime nikakva usluga obaveznicima od kojih se traži komunalna naknada za već postojeće instalacije se ne pruža od strane jedinica lokalne samouprave, te pravni subjekti koji pomoću predmetnih instalacija vrše djelatnost i pružaju javne usluge nisu redovni konzumenti usluga koje proističu iz djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje koje preduzimaju općina ili grad.
Ustavni sud Federacije, a na što i podnosilac zahtjeva ukazuje, utvrdio je u svojim ranijim presudama da je obaveza plaćanja komunalne naknade koja je propisana osporenim odredbama Odluke usmjerena na pravna lica čija je osnovna privredna aktivnost od općeg ineteresa za Federaciju Bosne i Hercegovine. Ostvarivanje te aktivnosti iziskuje korištenje složene tehničke infrastrukturne opreme, uređaja i instalacija, pa je u tom pogledu podložno tehničkim, ali i pravnim standardima, te obavezi plaćanja posebnih naknada utvrđenih propisima na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine. Takav složen sistem nadilazi granice jedinica lokalne samouprave i iziskuje pravnu regulaciju sa najvišeg nivoa, u ovom slučaju državnog i entitetskog, odnosno federalnog. Da bi taj sistem bio u stanju kontinuirano ostvarivati svoju funkciju u skladu sa strogim zahtjevima propisanim domaćim i međunarodnim pravnim i tehničkim standardima, on mora biti iznad, odnosno izvan partikularne pravne regulacije na nivou jedinica lokalne samouprave, izuzev onih propisa koji se neposredno odnose na pribavljanje dozvole za građenje elektroenergetskih objekata, odnosno postavljanje nadzemnih i podzemnih instalacija na lokalnom zemljištu.
Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud Federacije je u Presudi broj U-17/20 od 13.10.2021. godine, kao i drugim presudama, precizirao svoje stanovište u pogledu sve učestalijeg propisivanja općinskih naknada i taksi za korištenje uređaja, opreme i instalacija koje služe za snabdijevanje energijom, te pružanje telekomunikacijskih usluga kao što su PTT usluge, fiksna i mobilna telefonija, pristup internetu, kablovska televizija i tome slično, pa stoga Ustavni sud Federacije upućuje donosioca Odluke na obrazloženje gore navedene presude koja je relevantna za odlučivanje u ovom ustavnosudskom predmetu.
Amandmanom VIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno članom III. 1. tačka c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da su u isključivoj nadležnosti Federacije donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije. Na osnovu navedenih ustavnih ovlaštenja, Federacija Bosne i Hercegovine je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 , 94/15 i 17/22 u daljem tekstu: Zakon o pripadnosti javnih prihoda), kojim se uređuje pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Ovim zakonom pripadnost svih javnih prihoda je podijeljena između Federacije Bosne i Hercegovine, kantona i jedinica lokalne samouprave (član 6. Zakona). Članom 13. Zakona o pripadnosti javnih prihoda propisano je da jedinicama lokalne samouprave između ostalog pripadaju prihodi od korištenja i uređenja zemljišta, kao i naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave. Prema Zakonu o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09 u daljem tekstu: Zakon o principima lokalne samouprave) jedinicama lokalne samouprave pripadaju lokalne takse i naknade čije iznose utvrđuje općinsko/gradsko vijeće u skladu sa zakonom.
Dakle, u skladu sa odredbama Zakona o principima lokalne samouprave i Zakona o pripadnosti javnih prihoda, donosilac osporenog akta je nadležan da donese propis kojim se uređuje režim naplaćivanja naknada i taksi na području Općine Busovača. Međutim, to mu ne daje za pravo da postupa na način da propisuje takse i druge vrste naknada bez ikakvih ograničenja, posebno u situacijama kada su posebnim zakonima i propisima, propisane naknade, kao što je to slučaj kod privrednih subjekata koji se bave prijenosom i snabdijevanjem električne energije, odnosno kada se radi o privrednim subjektima koji su od posebnog društvenog interesa. U skladu sa naprijed navedenim je i odredba člana 37. stav 1. tačka a) alineje 1. i 2. Zakona o principima lokalne samouprave kojima je propisano da jedinicama lokalne samouprave pripadaju vlastiti prihodi i to porezi za koje jedinice lokalne samouprave samostalno određuju stopu u skladu sa zakonom i lokalne takse i naknade čije iznose utvrđuje vijeće u skladu sa zakonom. Dakle, propisivanje vrste i visine taksi i naknada od strane jedinica lokalne samouprave, mora biti u skladu sa zakonom koji je donesen na državnom ili federalnom nivou. Stoga je potrebno zakonom utvrditi parametre za utvrđivanje iznosa takse i ovlastiti jedinice lokalne samouprave da na osnovu tih parametara utvrđuju visinu takse, odnosno uvedu porez ili neku drugu vrstu naknade na nivou jedinice lokalne samouprave. U svakom slučaju to ne može biti porez, taksa ili naknada za korištenje sredstava za rad i to posebno onih sredstava putem kojih se obezbjeđuju elementarni uslovi za normalan život građana, a to su djelatnosti iz oblasti snabdijevanja energijom (električna energija, plin, voda, grijanje i sl.), telekomunikacije, kablovska televizija i bežični internet, te PTT usluge, sa podzemnim i nadzemnim instalacijama iz ovih oblasti.
U odnosu na član 1. osporene odredbe Odluke u dijelu koji glasi "na cijelom području Općine Busovača, te njihovih predajnika" ukazujemo da su Odlukom o izmjenama i dopuni Odluke o komunalnoj naknadi ("Službeni glasnik Općine Busovača", broj 1/23) naprijed osporene odredbe brisane, pa shodno tome Ustavni sud Federacije nije ispitivao njihovu ustavnost.
Takođe, kada je u pitanju član 3. osporene odredbe Odluke u dijelu koji glasi "nadzemnih i podzemnih instalacija visoko i nisko naponske mreže", "ostalih mreža na cijelom području Općine Busovača", Ustavni sud Federacije nije ispitivao njegovu ustavnost s obzirom da je isti u potpunosti brisan Odlukom o izmjenama Odluke o komunalnoj naknadi ("Službeni glasnik Općine Busovača", broj 7/23).
Analizirajući član 1. osporene odredbe Odluke u dijelu koji glasi "ostalih mreža", Ustavni sud Federacije je ispitao da li isti ima potreban kvalitet u smislu jasnoće, predvidivosti i preciznosti. Primjenjujući navedene kriterije na osporenu odredbu Odluke, Ustavni sud Federacije je zaključio da nema potreban kvalitet jer nije jasna, predvidiva i precizna. Ustavni sud Federacije podsjeća, da zahtjevi pravne sigurnosti i vladavine prava traže da pravna norma za lica na koja se primjenjuje bude dovoljno precizna da ta lica mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i obaveze, kako bi se prema njima mogli ponašati. Kad se taj zahtjev ne poštuje, neodređene i neprecizne pravne norme otvaraju prostor arbitrarnom odlučivanju nadležnih tijela. U pravnom poretku zasnovanom na vladavini prava zakonske posljedice trebaju biti izvjesne za one na koje će se zakon primjenjivati.
Na osnovu svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Mirko Milićević, prof. dr. Edin Muminović, dr. sc. Kata Senjak, Ajša Softić i mr. sc. Alen Taletović, sudije Suda.
Broj U-41/23
23. oktobra 2024. godine
Sarajevo
Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.