Aktio

SKUPŠTINA KANTONA SARAJEVO

Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju

Na osnovu člana 12. stav 1. tačka b) i člana 18. stav 1. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96 - ispravka, 3/96 - ispravka, 16/97, 14/00, 4/01), člana 59. stav 3. Okvirnog Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 18/03), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj 22. aprila 2004. godine, donosi

ZAKON
O OSNOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju utvrđuju se principi osnovnog odgoja i obrazovanja učenika/učenica normalnog psihičkog razvoja, učenika/učenica s posebnim potrebama (slušno oštećenih, slijepih, slabovidnih, ometenih u psihičkom razvoju i dr.), osnovnog muzičkog obrazovanja, osnovnog baletskog obrazovanja, dodatnog obrazovanja nadarenih učenika/učenica i osnovnog obrazovanja odraslih, koje se ostvaruje u ustanovama osnovnog odgoja i obrazovanja.

Ovim zakonom naročito se regulira:

  • a)
    osnivanje, organizacija i finansiranje osnovnih škola,
  • b)
    upravna struktura škola i procedura izbora nastavnika/ nastavnica i drugih zaposlenih,
  • c)
    status nastavnika/nastavnica i drugih zaposlenih u školi, stručni razvoj i nadzor nad radom nastavnika/nastavnica,
  • d)
    status učenika/učenica,
  • e)
    druga pitanja vezana za aktivnosti osnovnih škola.

Osnovni odgoj i obrazovanje je djelatnost od posebnog društvenog interesa.

Član 2.

Ustanova osnovnog obrazovanja i odgoja je osnovna škola (u daljem tekstu: škola), koja može biti redovna, paralelna (osnovna muzička škola, osnovna baletska škola i sl.) i specijalna osnovna škola.

Odgoj i obrazovanje djece i mladih sa posebnim potrebama je od prioritetnog javnog interesa i sastavni je dio jedinstvenog obrazovnog sistema.

Specijalno obrazovanje organizira se i provodi u skladu sa ovim zakonom.

Član 3.

Obavezno je pohađanje redovne osnovne škole u trajanju od devet godina, i to za djecu od šest do petnaest godina starosti.

Školskim obveznikom redovne osnovne škole smatra se dijete koje će do 1. marta tekuće godine navršiti 5 i po godina života.

Škola koja ima odgovarajuće prostorne i kadrovske uvjete može, uz prethodno odobrenje Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo), omogućiti djetetu mlađem od utvrđene starosne dobi za početak obaveznog odgoja i obrazovanja upis u školu, ako to traže roditelji ili staratelji djeteta i ako škola, nakon što razmotri preporuke relevantnih stručnjaka, bude sigurna da je to u najboljem interesu djeteta.

Osnovna muzička škola svih odsjeka traje 6 godina.

Osnovna baletska škola traje 6 godine.

Osnovna muzička i baletska škola mogu organizirati odjeljenja pripremnog razreda.

U osnovnu muzičku i baletsku školu može se upisati dijete:

  • -
    u pripremno odjeljenje nakon završenog II razreda osnovne škole,
  • -
    u I razred nakon završenog III razreda osnovne škole; izuzetno talentirani učenici/učenice mogu se upisati u osnovnu muzičku i baletsku školu i ranije.

Član 4.

Osoba starija od 15 godina koja ne pohađa redovnu osnovnu školu (u daljem tekstu: odrasli) može stjecati osnovno obrazovanje u skladu s ovim zakonom i u skladu sa nastavnim planom i programom za odrasle koje odredi Agencija za nastavne planove i programe.

Nastavni plan i program za odrasle sadrži ciljeve, zadatke i sadržaj obrazovanja, sedmični i godišnji broj časova i druge oblike obrazovnog rada, kao i način i oblik izvođenja.

Član 5.

Dijete koje je mlađe od petnaest godina, a za svojom generacijom zaostaje tri i više godina, može biti izuzeto od obaveze redovnog pohađanja osnovne škole i uz obavezno pohađanje instruktivne nastave besplatnim vanrednim obrazovanjem završiti odgovarajuće razrede.

Član 6.

Za stjecanje osnovnog obrazovanja kandidata iz čl. 4. i 5. ministar/ministrica obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: ministar/ministrica) određuje uvjete i škole u kojima će se ovo obrazovanje izvoditi kao i način osiguravanja finansijskih sredstava za njegovu realizaciju.

Bliže propise o organizaciji, finansiranju i načinu polaganja ispita za stjecanje osnovnog obrazovanja donosi ministar/ ministrica.

Član 7.

Nastava u školi izvodi se na jezicima konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, koji se imenuju jednim od tri naziva: bosanski, hrvatski ili srpski jezik. Koriste se oba pisma Bosne i Hercegovine (latinica i ćirilica) a, u zavisnosti od potreba učenika/učenica, u upotrebi je i znakovno pismo.

Do kraja treće godine osnovnog odgoja i obrazovanja učenici/učenice će naučiti oba pisma Bosne i Hercegovine.

Nastavu iz maternjeg jezika će na maternjem jeziku učenika/učenica izvoditi nastavnik/nastavnica kvalificiran/a da predaje taj jezik.

Ne može se vršiti diskriminacija učenika/učenica pri prijemu, učešću u aktivnostima škole ili u bilo kojoj drugoj odluci vezanoj za tog učenika/učenicu na osnovu toga što u školi, u usmenom ili pismenom izražavanju, koristi bilo koji od zvaničnih jezika Bosne i Hercegovine.

Ne može se vršiti diskriminacija nastavnika/nastavnica ili nekog drugog zaposlenog pri izboru, uvjetima zaposlenja, napredovanju ili u bilo kojoj drugoj odluci vezano za tu osobu na osnovu toga što u školi, u usmenom ili pismenom izražavanju, koristi bilo koji od zvaničnih jezika Bosne i Hercegovine.

Škola se mora pridržavati odredaba Zakona o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine.

Član 8.

Škola je dužna osigurati uvjete da učenici/učenice pohađaju vjeronauku, ali samo uz saglasnost roditelja ili staratelja.

Škola ne smije poduzimati bilo kakve aktivnosti koje bi se mogle shvatiti kao nepoštovanje ili davanje prednosti bilo kojoj vjeroispovijesti.

Škola osigurava da učenik/učenica ne trpi bilo kakvu diskriminaciju ili štetu na osnovu vjeroispovijesti, na osnovu toga da nema vjeroispovijesti, na osnovu činjenice da ne pohađa vjeronauku neke određene vjeroispovijesti ili je ne pohađa uopće.

Učenicima/učenicama se obezbjeđuje da izučavaju o drugim vjerama i vjerovanjima, kao i o drugim tradicijama i kulturama.

Član 9.

Državljani/državljanke Bosne i Hercegovine imaju pravo da stječu osnovni odgoj i obrazovanje u osnovnim školama na području Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton) u skladu s odredbama ovog zakona.

Državljaninu/državljanki Bosne i Hercegovine koji je dio osnovnog obrazovanja stekao u inostranstvu, te stranom državljaninu/državljanki i osobi bez državljanstva, omogućit će se nastavak osnovnog obrazovanja na osnovu uvjerenja o obrazovanju stečenom u inostranstvu, a odobrenje daje nadležni ministar/ministrica na osnovu dokumentacije o obrazovanju stečenom u inostranstvu. Ministar/ministrica, po potrebi, može tražiti ocjenu ekvivalenta obrazovanja započetog u inostranstvu.

Strani državljani i osobe bez državljanstva imaju pravo na osnovno obrazovanje u skladu s ovim zakonom i važećim propisima, u skladu s konvencijama i sporazumima koje je Bosna i Hercegovina zaključila s drugim zemljama ili međunarodnim organizacijama, kada se može osnovano zaključiti da će takve osobe u Bosni i Hercegovini boraviti više od tri mjeseca.

II. OSNIVANJE I RAD OSNOVNE ŠKOLE

Član 10.

Osnovnu školu kao ustanovu može osnovati domaće i strano pravno i fizičko lice u svim oblicima svojine (u daljem tekstu: osnivač) uz odobrenje ministra/ministrice i uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona.

Osnovnu školu kao javnu ustanovu može osnovati Kanton samostalno ili s drugim pravnim odnosno fizičkim licem kada Kanton ocijeni da za njeno osnivanje postoji javni interes.

Kanton može, u skladu s međunarodnim ugovorima, otvoriti odjeljenja osnovne škole iz stava 2. ovog člana za naše građane u inostranstvu.

Rad odjeljenja iz prethodnog stava finansira podnosilac zahtjeva.

Osnivanje osnovne škole planira se u skladu s koncepcijom osnovnog odgoja i obrazovanja i u skladu s dugoročnim programom razvoja koji donosi Kanton, na prijedlog općine ili drugog pravnog lica.

Član 11.

Osnivač škole na području Kantona osigurava sredstva potrebna za osnivanje i rad osnovne škole, u skladu s Pedagoškim standardima za osnovno obrazovanje i odgoj (u daljem tekstu: Standardi) i Normativima školskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i učila (u daljem tekstu: Normativi).

Ako osnovnu školu osniva više pravnih odnosno fizičkih lica, svoje međusobne odnose uređuju ugovorom.

Standarde i Normative donosi Vlada Kantona.

Član 12.

Osnovna škola kao javna ustanova i ustanova može biti osnovana:

  • -
    ako postoji dovoljan broj učenika/učenica za formiranje najmanje 18 odjeljenja za redovnu osnovnu školu, devet odjeljenja za specijalnu osnovnu školu, dvanaest odjeljenja za osnovnu muzičku školu i za osnovnu baletsku školu dvanaest odjeljenja,
  • -
    ako je osiguran odgovarajući stručni nastavni kadar, u skladu s nastavnim planom i programom za osnovnu školu i ovim zakonom,
  • -
    ako su ispunjeni uvjeti propisani Standardima i Normativima.

Redovna osnovna škola, odnosno specijalna osnovna škola može biti osnovana i kada nije osiguran dovoljan broj učenika za formiranje 18 odjeljenja, odnosno 9 odjeljenja uz prethodnu saglasnost nadležnog ministarstva, a u skladu s odgovarajućim kriterijima.

Bliže propise o utvrđivanju kriterija iz stava 2. ovog člana donosi ministar/ministrica.

Član 13.

Odluka o osnivanju sadrži:

  • -
    naziv osnivača,
  • -
    naziv i sjedište škole,
  • -
    vrstu škole koja se osniva,
  • -
    izvore i način obezbjeđivanja sredstava za rad,
  • -
    nastavni plan i program po kom će se raditi,
  • -
    broj nastavnika/nastavnica i drugog osoblja,
  • -
    zgrade i objekte koji će biti obezbijeđeni i koji će se koristiti,
  • -
    lice koje će do imenovanja organa rukovođenja predstavljati i zastupati školu i njegova ovlaštenja i odgovornosti,
  • -
    rok za donošenje pravila škole, imenovanje školskog odbora i direktora/direktorice,
  • -
    druga pitanja značajna za rad škole.

Ministar/ministrica donosi propise za privatne škole radi osiguranja ispunjenja osnovnih uvjeta, uključujući i odredbu kojom se od tih škola traži da pripreme resurse za najmanje jednu godinu unaprijed.

Član 14.

Osnovna škola kao javna ustanova i ustanova upisuje se u Registar osnovnih škola (u daljem tekstu: Registar) koji vodi Ministarstvo.

Bliži propis o postupku utvrđivanja uvjeta o sadržaju i načinu vođenja Registra donosi Ministarstvo.

U Registar se mogu upisati samo osnovne škole koje ispunjavaju uvjete iz čl.10, 11, 12. i 13. ovog zakona.

Provjeru uvjeta za upis u Registar osnovnih škola vrši komisija koju formira ministar/ministrica, a na zahtjev osnivača.

Osnovna škola upisuje se i u Sudski registar i danom upisa stječe status pravnog lica.

Član 15.

Novoosnovana škola počinje s radom početkom školske godine ako vanredne okolnosti ne nametnu drugačije rješenje.

Odluku o početku rada prije ili nakon početka školske godine donosi osnivač uz saglasnost Ministarstva.

Član 16.

Osnovna škola upisana u Registre može izdavati svjedodžbe i druge javne isprave o završenom obrazovanju.

Škola ima pečat koji se koristi kao dokaz autentičnosti svakog dokumenta koji škola izdaje.

Član 17.

Osnovna škola se briše iz Registra kada prestane da ispunjava uvjete propisane ovim zakonom i bližim propisima koje donosi Ministarstvo.

Član 18.

Statusne promjene osnovne škole kao javne ustanove vrši Skupština Kantona na prijedlog Vlade Kantona.

Statusne promjene osnovne škole kao ustanove vrši osnivač, uz prethodnu saglasnost Ministarstva.

Statusne promjene osnovne škole mogu se vršiti samo na kraju školske godine.

Član 19.

Općinsko vijeće na čijoj teritoriji se nalazi škola utvrđuje školsko područje za svaku javnu ustanovu osnovnu školu, sa kojeg je ona obavezna upisati djecu kao učenike/učenice uz saglasnost ministra/ministrice. Pri utvrđivanju školskog područja poštovat će se osnovni princip, a to je da se djeci omogući pohađanje škole koja je najbliža njihovom mjestu stanovanja.

U izuzetnim okolnostima dijete može, bilo po prvom upisu ili pri prelasku iz jedne škole u drugu, pohađati osnovnu školu koja je izvan školskog područja u kojem živi, ali samo na zahtjev roditelja ili staratelja.

Škola može na svom školskom području organizirati nastavu i u područnim školama, a u skladu sa Standardima.

Škola kojoj osnivač nije Kanton, upisuje školske obveznike na osnovu ugovora s roditeljima odnosno starateljima školskih obveznika neovisno o školskom području, o čemu je obavezna izvijestiti osnovnu školu sa čijeg su školskog područja upisani učenici/učenice.

Član 20.

Državljaninu/državljanki Bosne i Hercegovine koji/koja se smatra pripadnikom nacionalne manjine, prema definiciji u Zakonu o zaštiti pripadnika nacionalnih manjina, bit će osigurana nastava maternjeg jezika na tom jeziku u osnovnoj školi u koju je upisan/a.

Ako osoba na koju se primjenjuje prethodni stav želi pohađati nastavu svog maternjeg jezika na tom jeziku, onda će pri upisu obavijestiti školu da je pripadnik manjine i škola će to prihvatiti kao činjenicu, bez daljnjih provjera ili dokaza.

Nastava maternjeg jezika može se odvijati u razredu, u zasebnom razredu, grupi, ili pojedinačno.

Nastavnik/nastavnica zadužen za takvu nastavu ima odgovarajuće znanje datog jezika, kojim se osigurava da ga može predavati uz odgovarajući standard.

Ministar/ministrica je odgovoran za ustanovljavanje nastavnog plana i programa za nastavu maternjeg jezika i za osiguravanje nastavnih sredstava za takvo obrazovanje. Nastavna sredstva odgovaraju potrebama date manjine i uključuju književnost, historiju, geografiju i kulturu te manjine. I o nastavnom planu i programu i o nastavnim sredstvima će se prije prihvatanja razgovarati sa predstavnicima date manjine.

Član 21.

Radi međusobne saradnje u ostvarivanju zajedničkih interesa i pružanja pomoći u odgojno-obrazovnom radu, osnovne škole se mogu udruživati u jednu ili više asocijacija osnovnih škola, s tim da svaka osnovna škola zadržava status pravnog lica.

Prava, obaveze i međusobni odnosi osnovnih škola udruženih u asocijaciju osnovnih škola utvrđuju se ugovorom.

Asocijacija osnovnih škola upisuje se u Registar asocijacija osnovnih škola, koji vodi Ministarstvo.

Osnovne škole mogu sarađivati i međusobno udruživati neke zajedničke poslove, mogu sarađivati i udruživati neke zajedničke poslove i s predškolskim ustanovama, kao i sa srednjim školama, s tim da svaka osnovna škola zadržava status pravnog lica.

Član 22.

Kada ministar/ministrica utvrdi da škola ne ispunjava uvjete koji su propisani ovim zakonom, odredit će rok u kojem osnivač mora otkloniti utvrđene nedostatke.

Ako u datom roku nedostaci ne budu otklonjeni, ministar/ministrica će predložiti osnivaču prestanak rada škole.

Ukoliko osnivač ne donese akt o prestanku rada škole u roku od tri mjeseca od dana podnošenja prijedloga o prestanku rada škole, ministar/ministrica će donijeti rješenje o prestanku rada škole i pokrenut će postupak brisanja škole iz Registra osnovnih škola.

Aktom o prestanku rada škole odredit će se rok za prestanak rada, koji ne može biti prije završetka školske godine.

U slučaju prestanka rada škole, osnivač je dužan da zatečenim učenicima omogući nastavak započetog odgoja i obrazovanja.

Privatne škole prestaju sa radom na prijedlog osnivača. Ministar/ministrica donosi odluku o imenovanju lica koja će provesti postupak ukidanja privatne škole ukoliko ona ne ispunjava uvjete predviđene zakonom.

Učenike/učenice ukinute privatne škole obavezne su primiti javne ustanove osnovne škole u skladu sa školskim područjem.

Član 23.

Na osnivanje, rad, statusne promjene i prestanak rada škole primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno.

III. OPĆA AKTA OSNOVNE ŠKOLE

Član 24.

Osnovna opća akta škole su pravila škole koja donosi školski odbor škole uz saglasnost ministra/ministrice.

Pravilima osnovne škole, pored pitanja utvrđenih zakonom, uređuje se:

  • -
    naziv, sjedište i pečat škole,
  • -
    osnivač škole,
  • -
    djelatnost škole,
  • -
    unutrašnja organizacija škole,
  • -
    odgojno-obrazovni rad u školi,
  • -
    prava i dužnosti učenika/učenica, nastavnika/nastavnica i stručnih saradnika/saradnica,
  • -
    vođenje pedagoške dokumentacije i evidencije,
  • -
    stručni organi škole,
  • -
    organi upravljanja, rukovođenja i kontrole poslovanja,
  • -
    saradnja i način ostvarivanja saradnje škole sa roditeljima učenika,
  • -
    način izbora predstavnika roditelja učenika/učenica u školski odbor škole,
  • -
    formiranje i rad vijeća roditelja,
  • -
    formiranje i rad vijeća učenika/učenica,
  • -
    ostvarivanje javnosti rada škole,
  • -
    ostvarivanje prava učenika/učenica koji su stekli zvanje "vrhunski sportista",
  • -
    organizacija rada u produženom ili cjelodnevnom boravku u školi,
  • -
    sadržaj i oblici društvene, kulturne i sportske aktivnosti škole,
  • -
    opći akti koji se donose u školi kao i način njihovog donošenja,
  • -
    način napredovanja učenika/učenica i završavanje dva razreda za jednu školsku godinu,
  • -
    odgojno-disciplinske mjere koje se mogu izreći učenicima/učenicama, procedura i postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti učenika/učenica, postupnost izricanja,
  • -
    disciplinske mjere koje se mogu izreći zaposlenicima i postupak prema nastavniku/nastavnici koji/koja je udaljen/a iz nastavnog procesa kao i njegov ili njen daljnji radnopravni status,
  • -
    druga pitanja utvrđena zakonom.

IV. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD OSNOVNE ŠKOLE

Član 25.

Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se na osnovu nastavnog plana i programa za osnovni odgoj i obrazovanje (u daljem tekstu: nastavni plan i program).

Nastavni plan je školski dokument kojim se propisuju odgojno-obrazovna područja odnosno nastavni predmeti koji će se izučavati u osnovnoj školi, redoslijed izučavanja tih predmeta po razredima, sedmični i godišnji fond časova za svaki predmet, a u vezi s tim i struktura školske godine.

Nastavni program je školski dokument kojim se propisuje obim, dubina i redoslijed nastavnih sadržaja u pojedinom nastavnom predmetu.

Nastavne planove i programe za sve vrste škola donosi Ministarstvo, u skladu sa zajedničkim jezgrom nastavnih planova i programa, kako to propiše Agencija za nastavne planove i programe, i objavljuje ih u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Ministar/ministrica će osigurati da sadržaji koji promoviraju jednakost polova budu sastavni dio nastavnog plana i programa.

Predmete u okviru fakultativne nastave biraju učenici/učenice i roditelji ili staratelji učenika/učenica na početku školske godine sa liste koju utvrđuje Ministarstvo i kad se da izjašnjenje o odabranim časovima, fakultativna nastava za datog učenika/učenicu postaje obavezna.

Broj, vrsta i trajanje fakultativne nastave određuje se godišnjim programom rada škole u skladu sa nastavnim planom i programom i resursima kojima škola raspolaže.

Ministarstvo je obavezno da na kraju svake školske godine izvrši analizu potreba za izmjenama i dopunama nastavnog plana i programa.

Član 26.

U redovnoj osnovnoj školi realizira se nastavni plan i program za učenike/učenice normalnog psihičkog razvoja i dodatni programi za nadarene učenike/učenice, individualni prilagođeni programi za djecu s posebnim potrebama i nastavni plan i program za odrasle.

U odjeljenje redovne osnovne škole može se uključiti i dijete s posebnim potrebama, s kojim se realizira individualni prilagođeni plan i program.

Odgojno-obrazovni rad sa djecom sa posebnim potrebama odvija se i u redovnim osnovnim školama na osnovu principa integriranog odgoja i obrazovanja, što znači da svi učenici/učenice, uključujući i učenike/učenice sa posebnim potrebama, imaju pravo da budu u redovnim odjeljenjima, s tim što je rad sa djecom sa posebnim potrebama integralni dio odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar odjeljenja.

Rad sa djecom sa posebnim potrebama može da bude u manjim grupama u školi ili kao pojedinačni rad sa nastavnikom/nastavnicom - defektologom.

Odgoj i obrazovanje djece sa posebnim potrebama odvija se u specijalnoj školi ili ustanovi. Mogućnost prelaska učenika iz specijalne u redovnu školu zavisi od pedagoškog, psihološkog, defektološkog, logopedskog i socijalnog statusa učenika/ učenice.

Procjenu vrši specijalna osnovna škola ili ustanova.

Uz obučavanje učenika/učenica i unapređivanje njihovih sposobnosti, da bi se što prije vratili u školu najbližu njihovom mjestu stanovanja, specijalne škole odgovorne su i za obučavanje nastavnika/nastavnica za rad sa djecom sa posebnim potrebama kao i za obučavanje roditelja učenika/učenica sa posebnim potrebama, s ciljem povratka i zadržavanja učenika/učenica u redovnoj osnovnoj školi najbližoj njihovom mjestu stanovanja.

U specijalnoj osnovnoj školi realiziraju se nastavni plan i program za specijalni odgoj i nastavni plan i program za umjereno i teže mentalno retardiranu djecu i omladinu.

Specijalna osnovna škola može biti organizirana i u sastavu odgojno-obrazovnog centra koji ima status pravnog lica u čijoj se djelatnosti, osim osnovnog obrazovanja i odgoja, realiziraju i programi drugih nivoa obrazovanja, dijagnostički postupci, razvrstavanje i rana rehabilitacija djece sa smetnjama u razvoju. Za te učenike/učenice može biti organiziran i cjelodnevni boravak.

Odgojno-obrazovni rad i stručni nadzor nad radom odgojno-obrazovnog centra iz prethodnog stava obavlja se u skladu s odgovarajućim nastavnim planom i programom za svaku školu - nivo obrazovanja, koji su u sastavu odgojno-obrazovnog centra.

Prilikom imenovanja organa upravljanja, rukovođenja i kontrole poslovanja školskog centra, primjenjuju se odgovarajuće odredbe zakona koji regulira rad pravnog subjekta najvišeg nivoa obrazovanja u tom odgojno-obrazovnom centru.

U osnovnoj muzičkoj školi realizira se nastavni plan i program za osnovnu muzičku školu, a u osnovnoj baletskoj školi nastavni plan i program za baletsku školu, kao i posebni dodatni programi za nadarene učenike/učenice tih škola.

Član 27.

Djeca sa posebnim potrebama imaju pravo na trajanje školovanja kako je propisano čl. 3. i 4. ovog zakona.

Djeca sa posebnim potrebama imaju pravo na individualni nastavni plan i program čijom realizacijom se ostvaruju ciljevi i zadaci nastave, a prilagođen je mogućnostima učenika/učenica.

Ustanove koje obrazuju učenike/učenice sa posebnim potrebama imaju pravo na posebna budžetska sredstva da bi se pokrili troškovi posebnog programa ili da bi školsko okruženje bilo prilagođeno fizičkim potrebama učenika/učenica.

Član 28.

Škola je odgovorna za evidentiranje i opis posebnih potreba učenika/učenica i za opći plan zadovoljenja tih potreba uz pomoć specijalizirane službe ili odgovarajućih stručnjaka.

Individualni prilagođeni plan i program izrađuje razredni nastavnik/nastavnica u saradnji sa stručnim timom (pedagog, defektolog, logoped). Stručni tim prati realizaciju individualnog prilagođenog plana i programa. Roditelj treba da bude upoznat sa izradom individualnog prilagođenog programa.

Stručni tim u redovnoj osnovnoj školi čine: pedagog- psiholog, ili pedagog, defektolog, logoped.

Zadaci stručnog tima su: analiza dokumentacije učenika/uče- nica upisanih u prvi razred, određivanje defektološkog, logo- pedskog, pedagoško-edukativnog statusa, izdrada individualnog prilagođenog plana i programa, praćenje metodičko-didaktičke realizacije, provođenje defektološkog i logopedskog tretmana, saradnja sa nastavnicima/nastavnicama i roditeljima i evaluiranje individualnog prilagođenog plana i programa.

Član 29.

U školi čiji osnivač nije Kanton nastavni plan i program može da ima najviše do 20% specifičnih sadržaja u odnosu na nastavni plan i program iz čl. 25. i 26. ovog zakona.

Na nastavni plan i program iz stava 1. ovog člana saglasnost daje ministar/ministrica.

Član 30.

Druga država ili drugi kanton može organizirati rad odjeljenja osnovnog odgoja i obrazovanja na teritoriji Kantona Sarajevo u skladu sa ovim zakonom.

Rad odjeljenja osnovne škole druge države vrši se po nastavnim planovima i programima koje su donijeli organi druge države, izuzev iz nacionalne grupe predmeta.

Prethodnu saglasnost za nastavne planove i programe iz stava 2. ovog člana daje ministar/ministrica.

Odjeljenja koje organiziraju osnovne škole iz stava 1. ovog člana mogu početi sa radom tek kada ministar/ministrica utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom.

Član 31.

Broj učenika/učenica u odjeljenjima svih tipova osnovnih škola određuje se Standardima.

U osnovnim školama čiji osnivač nije Kanton broj učenika može biti i manji, što utvrđuje školski odbor te škole, uz saglasnost osnivača.

Ukoliko u školi nema dovoljan broj učenika/učenica, nastava se može organizirati u kombinovanim odjeljenjima koja se formiraju sastavljanjem učenika/učenica iz dva ili više razreda u jedno odjeljenje.

Osnovna škola može organizirati produženi ili cjelodnevni boravak učenika/učenica i određene vrste tečajeva za odrasle, uz saglasnost ministra/ministrice.

Član 32.

Školska godina traje od 1. septembra tekuće do 31. augusta naredne godine.

Ministar/ministrica propisuje školski kalendar za svaku školsku godinu i objavljuje ga najkasnije 10 dana prije početka nastave.

Nastava u osnovnoj školi izvodi se po polugodištima i traje 37 radnih sedmica, s tim da se nastavni plan i program planira i realizira u okviru 35 nastavnih sedmica.

Nastava u završnom razredu osnovne škole, iz prethodnog stava ovog člana, traje 36 radnih sedmica, s tim da se nastavni plan i program planira i realizira u okviru 34 nastavne sedmice.

Razlika u broju radnih i nastavnih sedmica koristi se za realizaciju posebnih programskih sadržaja: obilježavanje državnih i vjerskih praznika, kulturnih, sportskih i drugih aktivnosti škole utvrđenih godišnjim programom rada.

Član 33.

U prvom polugodištu nastava počinje prvog ponedjeljka u septembru, osim ako ministar/ministrica odluči da, iz jasno navedenih izuzetnih razloga, počinje neki drugi dan i završava se nakon navršenih 17 nastavnih sedmica.

Zimski odmor za učenike/učenice traje četiri sedmice i počinje nakon završenog prvog polugodišta.

Osnovna škola godišnjim programom rada može predvidjeti da se dio zimskog odmora za učenike/učenice koristi u toku prvog ili drugog polugodišta.

Nastava u drugom polugodištu počinje poslije zimskog odmora i završava se nakon navršenih 18 nastavnih sedmica, a za učenike/učenice završenog razreda nakon 17 nastavnih sedmica.

Član 34.

Osnovna škola organizira nastavni proces u petodnevnoj radnoj sedmici.

Škole koje rade u tri smjene nastavu mogu organizirati i šest dana u sedmici, ali samo uz saglasnost ministra/ministrice.

Nastavni čas u osnovnoj školi traje 45 minuta a u specijalnoj osnovnoj školi 40 minuta.

Broj časova u toku radne sedmice utvrđuje se nastavnim planom i programom, s tim da u toku dana učenici/učenice od I do IV razreda ne mogu imati više od pet, a od V do IX razreda više od šest časova redovne, izborne, kursne i ostalih oblika nastave.

Učenici/učenice od I-IV razreda imaju sedmično opterećenje najviše 25 časova nastave, a učenici od V - IX razreda imaju sedmično opterećenje najviše 30 časova nastave.

Direktor/direktorica škole može, u izuzetnim slučajevima, odlučiti da produži ili skrati trajanje časova, ali to može učiniti samo uz saglasnost ministra/ministrice. Ministar/ministrica može, u izuzetnim okolnostima, odlučiti da produži ili skrati trajanje časova u pojedinim ili svim osnovnim školama na području Kantona.

Član 35.

Odgojno-obrazovni rad se ne smije prekidati u toku polugodišta, odnosno školske godine, izuzev u slučaju elementarnih nepogoda, epidemije i drugih posebno opravdanih razloga, bez odluke ministra/ministrice.

Završetak prvog polugodišta i trajanje zimskog odmora za učenike/učenice osnovnih škola na području Kantona je, u pravilu, istovremen.

Ministar/ministrica može odobriti, zavisno od klimatskih ili drugih uvjeta, pomjeranje početka nastave u prvom i drugom polugodištu i produžetak zimskog odmora, s tim da u toku školske godine bude ostvaren godišnji fond nastavnih časova predviđen nastavnim planom i programom i da su realizirani svi programski sadržaji.

Član 36.

Škola je obavezna da u toku školske godine realizira nastavni plan i program.

Ako se utvrdi da škola nije realizirala godišnji fond nastavnih časova, mora produžiti nastavu dok ne ostvari planirani godišnji fond nastavnih časova.

Član 37.

Odgojno-obrazovni rad realizira se na osnovu godišnjeg programa rada škole (u daljem tekstu: godišnji program), koji mora biti zasnovan na nastavnom planu i programu.

Godišnji program rada škole utvrđuje nastavničko vijeće na prijedlog direktora/direktorice, usvaja ga školski odbor, a njime se utvrđuju obaveze škole i rad u cjelini u tekućoj školskoj godini. Sastavni dio godišnjeg programa rada škole je i izvještaj o realizaciji godišnjeg programa rada škole u protekloj školskoj godini.

Škola donosi godišnji program rada najkasnije do 30. septembra za tekuću školsku godinu i dostavlja po jedan primjerak osnivaču, Ministarstvu, Prosvjetno-pedagoškom zavodu i nadležnom organu općine.

Član 38.

Vannastavne aktivnosti učenika/učenica obuhvataju različite aktivnosti učenika/učenica u školi i organizaciji škole izvan programa redovne nastave. Slobodnijom organizacijom, planskim izvođenjem i raznovrsnijim sadržajem vannastavne aktivnosti zadovoljavaju se posebne sklonosti i interesovanja učenika/učenica i integralni su dio odgojno-obrazovnog rada škole.

Zadaci i programski sadržaji vannastavnih aktivnosti utvrđuju se godišnjim programom rada škole, u skladu sa Standardima, a ostvaruju se putem društava, sekcija, klubova, družina, grupa, učeničkih zadruga i drugih oblika.

Učešće učenika/učenica u ovim aktivnostima je na dobrovoljnoj osnovi.

Učenička zadruga se može osnovati ako ima najmanje 25 učenika/učenica.

Član 39.

Izleti, posjete, ekskurzije, logorovanja, društveno koristan rad, rad u prirodi i drugi oblici odgojno-obrazovanog rada predviđeni godišnjim programom organiziraju se i izvode u okviru radnih dana.

Član 40.

Radi uvođenja novih oblika i sadržaja rada, na prijedlog ministra/ministrice, može se jedna ili više osnovnih škola proglasiti eksperimentalnom ili osnovati eksperimentalna osnovna škola.

Eksperimentalnoj osnovnoj školi može se odobriti odstupanje od odredaba ovog zakona u primjeni nastavne norme, dnevnog i sedmičnog opterećenja učenika/učenica časovima, načina ocjenjivanja, formiranja odjeljenja i realizacije nastavnog plana i programa.

Osnivanje i rad eksperimentalnih osnovnih škola i proglašavanje postojećih škola eksperimentalnim uređuje se propisom koji donosi ministar/ministrica.

Član 41.

Na prijedlog nastavničkih škola i fakulteta, ministar/ ministrica određuje osnovne škole za izvođenje pedagoške i metodičke prakse studenata/studentica i učenika/učenica sred- njih škola sa pedagoškim usmjerenjem.

Nastavničke škole i fakulteti zaključuju s osnovnom školom u kojoj se realizira pedagoška i metodička praksa ugovor kojim se reguliraju međusobna prava i obaveze.

Troškove pedagoške i metodičke prakse snosi Ministarstvo.

Član 42.

Školski udžbenik je obavezno nastavno sredstvo za učenike/učenice i nastavnike/nastavnice, a u udžbeniku su sadržaji nastavnog programa određenog predmeta.

Osim školskog udžbenika, učenici/učenice mogu koristiti zbirke zadataka, priručnike, radne sveske, stručnu literaturu i sl.

Škola omogućava besplatno korištenje udžbenika, priručnika, zbirki zadataka, knjiga za lektiru i drugu literaturu koju posjeduje.

Nastavni plan i program se ne može primjenjivati ako nema odgovarajućih udžbenika.

Udžbenike, priručnike i nastavna sredstva koji se koriste u osnovnoj školi odobrava ministar/ministrica.

Član 43.

U osnovnoj školi zabranjeno je političko organiziranje i djelovanje.

Škola uživa određeni stepen autonomije u skladu sa važećim propisima, a naročito u pogledu zapošljavanja nastavnog, stručnog i drugog kadra, te slobode rada nastavnika/nastavnica.

Škola poštuje slobodu nastavnika/nastavnica da izvode nastavu na način koji smatraju odgovarajućim, pri čemu škola mora voditi računa o standardima i održivosti postojećih i primjeni novih oblika i metoda u nastavnom procesu.

Škola pruža nastavnicima/nastavnicama optimalnu podršku pri ostvarivanju profesionalnih standarda u izvođenju nastave.

V. UČENICI

Član 44.

Svako dijete ima pravo i obavezu da pohađa školu u toku perioda predviđenog za obavezno obrazovanje i Ministarstvo je obavezno da osigura da se to pravo i obaveza provede u praksi.

Roditelji ili staratelji djeteta koje je uzrasta za obavezno školovanje dužni su da osiguraju da dijete bude upisano u školu, da redovno pohađa školu kao i da sarađuju sa školom.

Direktor/direktorica škole pokreće postupak protiv jednog roditelja ili staratelja djeteta ako roditelji ili staratelji ne izvršavaju svoje obaveze.

Djeca koja navrše petnaest godina starosti nemaju obavezu da pohađaju redovnu osnovnu školu.

Djetetu koje je pacijent u bolnici i iz tog razloga ne može pohađati školu gdje je registrirano, obrazovanje će biti pruženo u bolnici.

Dijete koje stanuje u ustanovi za socijalnu zaštitu pohađa školu koja je najbliža toj ustanovi.

Djetetu koje ne može pohađati školu zbog teškog oboljenja ili duže bolesti, usluge obrazovanja pružat će škola koja je najbliža njegovom mjestu stanovanja.

Član 45.

Upis u redovnu osnovnu školu obavlja se u aprilu i augustu mjesecu na osnovu spiskova školskih obveznika koje školama dostavlja nadležni organ općine na čijoj teritoriji se nalazi škola.

Upis u prvi razred osnovne škole čiji osnivač nije Kanton vrši se na osnovu javnog konkursa, koji se objavljuje u sredstvima javnog informiranja.

Školski odbor škole iz stava 2. ovog člana utvrđuje kriterije za upis učenika/učenica u prvi razred i na prijedlog direktora/direktorice škole imenuje komisiju za upis učenika/učenica u prvi razred.

S roditeljima odnosno starateljima učenika/učenica koji budu upisani u školu iz stava 2. ovog člana osnovna škola je obavezna zaključiti ugovor.

Upis u specijalnu osnovnu školu vrši se tokom cijele godine, na osnovu nalaza i mišljenja komisije za ocjenjivanje sposobnosti djece sa smetnjama u razvoju i rješenja o kategorizaciji djeteta koje donosi Kantonalni centar za socijalni rad.

Upis odraslih polaznika/polaznica u osnovnu školu vrši se na osnovu konkursa, koji škola objavljuje najkasnije 10 dana prije početka nastave.

Upis u osnovnu muzičku školu i osnovnu baletsku školu vrši se u mjesecu maju.

Član 46.

Ocjenu sposobnosti djece pri upisu u osnovnu školu obavlja komisija sastavljena od pedagoga (pedagoga-psihologa ili psihologa) i nastavnika/nastavnice razredne nastave, uz prethodno pribavljeno ljekarsko uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove. Ocjenu sposobnosti djece s oštećenjima sluha i govora vrši Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju, a djece oštećenog vida Centar za slijepu i slabovidnu djecu.

Na osnovu mišljenja komisije iz stava 1. ovog člana, školski obveznik se može privremeno osloboditi upisa u redovnu osnovnu školu, najdalje do navršenih sedam godina života.

Član 47.

U specijalnu osnovnu školu može se, izuzetno, upisati i školski obveznik s navršenih 9 godina života, na osnovu mišljenja komisije iz člana 45. i člana 46. ovog zakona.

Član 48.

Osnovna škola obavezna je da po obavljenom upisu školskih obveznika dostavi izvještaj o upisu osnivaču, Ministarstvu i općini na čijem području se nalazi, najkasnije do 15. juna za aprilski upisni rok, a najkasnije do 31. augusta za augustovski upisni rok.

Osnovna škola određena za obrazovanje odraslih podnosi izvještaj o upisu osnivaču, Ministarstvu i općini na čijem području se nalazi, najkasnije 10 dana nakon početka nastave.

Član 49.

Ako u toku školovanja kod učenika/učenice nastupe promjene koje zahtijevaju prelaz iz specijalne osnovne škole u redovnu osnovnu školu ili iz redovne osnovne škole u specijalnu osnovnu školu, škola će u toj školskoj godini uputiti učenika/učenicu komisiji za ocjenjivanje sposobnosti djece sa smetnjama u razvoju.

Na osnovu nalaza i mišljenja komisije iz prethodnog stava ovog člana, učenik/učenica će se upisati u odgovarajuću školu.

Član 50.

Upisanim učenicima/učenicama, na početku školovanja, škola izdaje učeničku knjižicu koja važi do kraja odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi.

Učenička knjižica je javna isprava kojom se u toku osnovnog odgoja i obrazovanja dokazuje status učenika/učenica osnovne škole.

Član 51.

Prelazak učenika/učenica iz jedne osnovne škole u drugu vrši se na osnovu pisanog akta - prevodnice, koja se dostavlja službenim putem.

Učenici/učenice koji su se školovali u drugom kantonu, Republici Srpskoj ili Distriktu Brčko upisuju se u osnovnu školu u odgovarajući razred i nastavljaju obrazovanje pod istim uvjetima kao i učenici/učenice u Kantonu Sarajevo.

Učenici/učenice koji završe pojedine razrede osnovne škole u inostranstvu nastavljaju obrazovanje u slijedećem razredu, uz postupak ekvivalencije svjedodžbe koju vrši Ministarstvo.

Član 52.

Učenik/učenica koji iz opravdanih razloga (bolest u dužem trajanju i u drugim opravdanim slučajevima) nije mogao redovno pohađati nastavu i biti ocijenjen iz jednog i više predmeta, može polaganjem ispita ili drugim oblikom nastavnog rada nadoknaditi izgubljeno vrijeme i steći osnovno obrazovanje u redovnom roku.

Učenik/učenica koji iz opravdanih razloga nije mogao redovno pohađati nastavu, pa je izostao sa nastave u određenom razredu jednu trećinu od ukupnog fonda sati predviđenih nastavnim planom i programom, može polagati predmetni ili razredni ispit u toku školske godine, kako bi u redovnom roku završio odgovarajući razred osnovne škole.

Nastavničko vijeće, u svakom konkretnom slučaju, cijeni opravdanost razloga nepohađanja nastave i donosi odluku o polaganju ispita.

Član 53.

Škola će, u skladu sa svojim pravilima, učenicima/učenicama koji su proglašeni perspektivnim i vrhunskim sportistima/ sportistkinjama i nadarenim učenicima/učenicama s vrhunskim rezultatima na kantonalnom, federalnom, državnom ili međunarodnom takmičenju odobriti dugoročno ili kratkoročno odsustvovanje s nastave radi pripremanja i učešća na takmičenjima.

Škola će učenicima/učenicama kojima je dodijeljena titula perspektivni ili vrhunski sportista/sportistkinja osigurati specijalni status radi omogućavanja redovnog treniranja i razvijanja potencijala do prirodnog maksimuma. Ovim učenicima/učenicama škola će omogućiti da putem instruktivno-konsultativne nastave i polaganjem ispita u toku školske godine završe odgovarajući razred.

Učenici/učenice iz prethodnog stava se izuzimaju od odredaba člana 52. ovog zakona.

Titulu perspektivni i vrhunski sportista dodjeljuje Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, koje je obavezno učeniku/učenici koji zadovoljava uvjete za stjecanje ove titule potvrditi titulu na početku svake školske godine, poslije uvida u izvještaje s takmičenja i testiranja, koje su klubovi obavezni pravovremeno dostaviti naznačenom ministarstvu.

Član 54.

Ocjenjivanje u osnovnoj školi je brojčano i opisno.

Brojčane ocjene su: odličan (5), vrlodobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1).

Ocjenjivanje u osnovnoj školi je javno i kontinuirano.

Prilikom ocjenjivanja, uz brojčanu ocjenu upisuje se i datum.

Zaključna ocjena iz svakog predmeta pojedinačno izvodi se na polugodištu i na kraju školske godine, izuzev za učenike/učenice prvog razreda.

Pored ocjena, daju se i karakteristike učenika/učenica vezano za njihovo napredovanje, sklonosti, posebne osobine i slično, u pisanoj formi na kraju školovanja, odnosno uz prepis ocjena.

Karakteristike iz prethodnog stava se daju na osnovu pedagoškog kartona učenika/učenica.

Odredbe ovog člana ne primjenuju se na specijalno obrazovanje. Umjesto ocjena učenici/učenice sa posebnim potrebama dobijaju pismeni godišnji izvještaj koji opisuje rezultate koje je postigao učenik/učenica u realizaciji nastavnog plana i programa. Ukoliko su problemi učenika/učenica ograničeni i ako im specijalno obrazovanje omogućava da budu ocijenjeni na redovan način, onda im se daju i ocjene.

Bliže propise o praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju učenika/učenica donosi ministar/ministrica.

Član 55.

Opći uspjeh učenika/učenica i rezultati postignuća učenika/učenica iz nastavnih predmeta utvrđuju se na kraju svakog polugodišta.

Opći uspjeh učenika/učenica utvrđuje se na osnovu zaključenih ocjena iz nastavnih predmeta.

Zaključnu ocjenu u razrednoj nastavi utvrđuje nastavnik/nastavnica razredne nastave.

Zaključne ocjene u predmetnoj nastavi utvrđuje odjeljenjsko vijeće, na prijedlog predmetnog nastavnika/nastavnice.

Zaključne ocjene glavnog predmeta na kraju drugog polugodišta u muzičkoj školi utvrđuje komisija koju formira nastavničko vijeće.

Ocjena iz fakultativne nastave ne ulazi u opći uspjeh učenika/učenica.

Nastavničko vijeće sredinom oba polugodišta analizira realizaciju nastavnog plana i programa, s osvrtom na postignuća učenika/učenica i kontinuitet u ocjenjivanju.

Član 56.

Učenik/učenica je ostvario/ostvarila pozitivan opći uspjeh na kraju polugodišta, odnosno na kraju školske godine, ukoliko iz pojedinačnih predmeta nema ocjenu nedovoljan (1). Učenik/učenica je završio/završila razred:

  • -
    s odličnim uspjehom ako je postigao/postigla srednju ocjenu najmanje 4,50
  • -
    s vrlodobrim uspjehom ako je postigao/postigla srednju ocjenu najmanje 3,50
  • -
    s dobrim uspjehom ako je postigao/postigla srednju ocjenu najmanje 2,50
  • -
    s dovoljnim uspjehom ako je postigao/postigla srednju ocjenu najmanje 2,00.

U svjedodžbe i druge dokumente u koje se upisuje opći uspjeh učenika/učenice, pored ocjene odličan, vrlodobar, dobar i dovoljan, upisuje se i prosječna ocjena općeg uspjeha zaokružena na dvije decimale.

Član 57.

Učenik/učenica nije s uspjehom završio/završila razred ako ima jednu ili više ocjena nedovoljan (1).

Učenici/učenice II i III razreda koji na kraju nastavne godine imaju jednu ili dvije ocjene nedovoljan (1) prevode se u viši razred, a ako imaju više od dvije ocjene nedovoljan (1), ponavljaju razred.

Učenici/učenice od IV do IX razreda koji na kraju nastavne godine imaju više od dvije ocjene nedovoljan (1) ponavljaju razred.

Učenici/učenice od IV do IX razreda koji na kraju nastavne godine imaju jednu ili dvije nedovoljne ocjene (1) upućuju se na popravni ispit u augustovskom ispitnom roku.

Učenik/učenica koji/koja ne zadovolji na popravnom ispitu ponavlja razred.

Učenik/učenica IX razreda koji/koja na kraju nastavne godine ima jednu ocjenu nedovoljan (1) može biti izuzet/izuzeta od odredbe iz stava 1. ovog člana i po vlastitom izboru popravni ispit polagati u junskom ili augustovskom ispitnom roku.

Učeniku/učenici iz prethodnog stava koji/koja se prijavi da popravni ispit polaže u junskom ispitnom roku, škola je dužna organizirati polaganje popravnog ispita. U slučaju da na ovom popravnom ispitu učenik/učenica dobije ocjenu nedovoljan (1), upućuje se da ponovi razred.

Učenik/učenica koji/koja je upućen/a da ponovi određene razrede može zadržati status redovnog učenika/učenice do navršene 17. godine života, a u slučaju nemarnog odnosa prema učenju i neprimjerenog ponašanja može, po odluci nastavničkog vijeća, izgubiti status redovnog učenika/učenice škole s navršenih 16 godina života.

Član 58.

Roditelj učenika/učenice ima pravo prigovora na utvrđenu ocjenu ili opći uspjeh na kraju drugog polugodišta, odnosno na kraju školske godine.

Prigovor se podnosi nastavničkom vijeću škole u roku od 48 sati od dana saopćavanja uspjeha učenika/učenice.

Nastavničko vijeće u roku od tri dana odlučuje o prigovoru roditelja.

Kada nastavničko vijeće usvoji prigovor, obrazovat će komisiju koja će provjeriti znanje učenika/učenice u roku od dva dana.

Ocjena komisije je konačna.

Prigovorom se može tražiti izuzeće predmetnog nastavnika/ nastavnice u radu komisije.

Član 59.

Učenik/učenica koji/koja pokazuje izuzetne sposobnosti i ima odličan uspjeh, može u toku jedne školske godine završiti dva razreda, pod uvjetom i na način utvrđen pravilima škole, a u skladu s propisima o praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju učenika/učenica.

Član 60.

U osnovnoj školi ocjenjuje se i vladanje učenika/učenice.

Ocjene iz vladanja su: primjerno, vrlodobro, dobro, zadovoljava i loše.

Ocjenu iz vladanja u razrednoj nastavi utvrđuje nastavnik/nastavnica razredne nastave, a u predmetnoj nastavi odjeljenjsko vijeće, na prijedlog razrednika/razrednice.

Član 61.

O završenom osnovnom obrazovanju učeniku/učenici se izdaje svjedodžba, koja je javna isprava.

Uz svjedodžbu, osnovna škola je dužna da učeniku/učenici izda i list profesionalne orijentacije.

Član 62.

Na kraju osnovnog obrazovanja, škola proglašava učenika/učenicu generacije.

Bliži propis o izboru učenika/učenice generacije donosi ministar/ministrica.

Učeniku/učenici koji/koja u toku devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja i odgoja postigne odličan uspjeh iz svih nastavnih predmeta i ima primjerno vladanje, izdaje se u znak priznanja i posebna diploma o postignutim rezultatima.

Učenicima koji su naročito uspješni u odgojno-obrazovnom procesu i drugim aktivnostima u školi može se dodijeliti pohvala i nagrada prema kriterijima utvrđenim pravilima škole.

Član 63.

Škola vodi dokumentaciju i evidenciju o radu u skladu sa propisom koji donosi ministar/ministrica.

Škola je obavezna uredno i blagovremeno voditi dokumentaciju i evidenciju.

Podaci u matičnoj knjizi su trajne vrijednosti.

Za redovno vođenje dokumentacije i evidencije i tačnost podataka odgovorni su direktor/direktorica i nastavnik/ nastavnica škole.

Član 64.

Škola izriče odgojno-disciplinsku mjeru učeniku/učenici koji/koja:

  • -
    neopravdano izostaje sa nastave,
  • -
    neprimjereno se ponaša prema drugim učenicima/ učenicama, nastavnicima/nastavnicama ili osoblju škole,
  • -
    nanosi štetu na imovini škole.

Odgojno-disciplinske mjere su:

  • -
    ukor razrednika/razrednice,
  • -
    ukor odjeljenjskog vijeća,
  • -
    ukor direktora/direktorice,
  • -
    ukor nastavničkog vijeća i premještaj u drugo odjeljenje iste škole,
  • -
    premještaj u drugu najbližu osnovnu školu na području općine, a ta škola je obavezna da primi učenika/učenicu. Ova mjera se može izreći samo za učenike/učenice od petog do devetog razreda.

Odgojno-disciplinske mjere se, po pravilu, donose postupno i povlače snižavanje ocjene iz vladanja.

Odgojno-disciplinska mjera važi za školsku godinu u kojoj je izrečena, a može se u toku školske godine ublažiti ili ukinuti ukoliko učenik/učenica svojim ponašanjem pokaže da je došlo do prestanka razloga za izricanje mjere.

Bliže odredbe o prirodi i opsegu disciplinskih mjera koje se poduzimaju u školi, o postupku za utvrđivanje disciplinske odgovornosti učenika/učenice, o proceduri za primjenu takvih mjera (uključujući i osobe ili organe ovlaštene da ih izriču i primjenjuju), o dužini izrečene odgojno-disciplinske mjere i njenom ublažavanju, ukidanju, posljedičnom odnosu na ocjenu iz vladanja učenika/učenice i naknadi počinjene materijalne štete, o praktičnoj proceduri kojima ih roditelji ili staratelji učenika/učenice mogu osporiti, utvrđuju se pravilima škole.

Član 65.

U slučaju disciplinske mjere koja bi mogla imati značajan utjecaj na školovanje djeteta, roditelji ili staratelji učenika/učenice mogu podnijeti žalbu školskom odboru u roku od 7 dana od dana izricanja mjere.

Ako roditelj ili staratelj podnese žalbu u skladu s ovim članom, izvršenje disciplinske mjere odgađa se do odluke o žalbi.

U odlučivanju o žalbi školski odbor, u roku od 8 dana, može:

  • a)
    potvrditi odluku,
  • b)
    preinačiti odluku i eventualno primijeniti drugu disciplinsku mjeru.

Škola provodi odluku školskog odbora donesenu u skladu sa prethodnim stavom.

Ukoliko roditelji ili staratelji učenika/učenice nisu zadovoljni odlukom školskog odbora, mogu uputiti žalbu ministru/ministrici i odluka ministra/ministrice je konačna.

Član 66.

Škola, nastavnici/nastavnice i drugi zaposleni u školi brinu o fizičkom i mentalnom zdravlju učenika/učenica, zaštiti i unapređenju zdravlja učenika/učenica i o istom pravovremeno obavještavaju roditelje ili staratelje učenika/učenica i zdravstvene ustanove.

Škola obavlja aktivnosti na zdravstvenoj zaštiti u skladu sa važećim zakonima o zdravstvu i propisima ustanova socijalne zaštite i organizacija za zaštitu prava djece i porodice.

Škola učenicima/učenicama može pružiti smještaj i obroke, prema resursima kojima raspolaže i u saradnji sa nadležnim ustanovama.

Član 67.

Ako učenik/učenica iz zdravstvenih razloga ne može učestovati u nekoj fizičkoj aktivnosti ili vježbi ili ako bi takva vježba mogla ugroziti njegovo/njeno zdravlje, učenik/učenica će biti privremeno ili trajno izuzet/izuzeta iz takvih aktivnosti.

Ako se stav 1. ovog člana primjenjuje na nastavni predmet, učenik/učenica će iz tog predmeta dobiti ocjenu na osnovu drugih sadržaja predmeta iz kojih učenik/učenica nije izuzet.

Odluku o izuzimanju učenika/učenice iz određenih aktivnosti na period duži od dvije sedmice donijet će odjeljensko vijeće škole, na preporuku nadležne zdravstvene ustanove.

Član 68.

Škola, zajedno sa ustanovama za socijalnu zaštitu, prati socijalne probleme učenika/učenica i poduzima mjere da svaki učenik/učenica dobije pomoć i savjet potreban za prevazilaženje takvih problema.

Član 69.

Općine osiguravaju da učenici/učenice koji stanuju na udaljenosti većoj od dva kilometara od škole koju pohađaju ili trebaju pohađati imaju besplatan prijevoz do te škole.

U slučaju da učenik/učenica ima većih problema u kretanju, općine će osigurati prijevoz neovisno o udaljenosti između mjesta stanovanja učenika/učenice i škole.

Prijevoz učenika/učenica može se organizirati u sistemu redovnog gradskog prijevoza ili posebno osiguranim prijevoznim sredstvima.

Član 70.

Škola je obavezna na početku školske godine upoznati učenike/učenice i roditelje ili staratelje učenika/učenica s njihovim pravima, dužnostima i odgovornostima utvrđenim ovim zakonom i pravilima škole, kao i o nadležnostima određenih institucija za rješavanje problema.

VI. NASTAVNICI/NASTAVNICE, STRUČNI SARADNICI/SARADNICE I DRUGI ZAPOSLENI

Član 71.

Nastavnik/nastavnica je lice kvalificirano za izvođenje odgojno-obrazovnog rada sa djecom i odraslima, koje treba da ima široko i temeljno opće obrazovanje, da dobro poznaje disciplinu koju predaje, da poznaje psihološko-pedagoške i metodičke osnove nastave i odgoja, kao i da ima ljudske kvalitete neophodne za nastavničku profesiju.

Primarni zadatak nastavnika/nastavnica u osnovnoj školi je odgoj i obrazovanje učenika/učenica prema savremenim pedagoškim kriterijima, u okviru utvrđenog nastavnog plana i programa, uvažavajući slobodu pedagoškog rada, principe demokratičnosti i ljudskih prava.

Član 72.

Nastavnim planom i programom, u zavisnosti od vrste osnovne škole, utvrđuje se odgovarajući profil i stručna sprema nastavnika/nastavnica razredne nastave i nastavnika/nastavnica predmetne nastave.

Nastavnik/nastavnica razredne nastave koji/koja izvodi nastavu od I - IV razreda ima visoku ili višu stručnu spremu.

Nastavnik/nastavnica predmetne nastave koji/koja izvodi nastavu od V - IX razreda ima visoku ili višu stručnu spremu.

Nastavu u osnovnoj muzičkoj i baletskoj školi izvode profesori/profesorice i nastavnici/nastavnice sa završenim II ili I stepenom muzičke akademije, odgovarajućeg odsjeka.

Sudska praksa po ovom aktu

2 odluka iz 2 članova

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.