Aktio

SKUPŠTINA KANTONA SARAJEVO

Zakon o prostornom uređenju

ZAKON
O PROSTORNOM UREĐENJU

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

U cilju osiguranja prostornog uređenja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton) kojim se stvaraju uvjeti za razvoj, život i rad stanovništva, ovim zakonom osigurava se plansko uređenje prostora, dokumenti prostornog uređenja, njihov sadržaj i postupak donošenja dokumenta prostornog uređenja, percelacija i uređenje građevinskog zemljišta, odobravanje građenja, nadzor i druga pitanja od značaja za prostorno uređenje.

Član 2.

Poslovi prostornog i urbanističkog planiranja su poslovi od posebnog interesa za Kanton.

Kanton, Grad i općine obezbjeđuju obavljanje poslova prostornog uređenja na način uređen ovim zakonom, drugim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona.

II - UREĐENJE PROSTORA

Član 3.

U svrhu planske izgradnje prostora utvrđuje se:

  • a)
    građevinsko zemljište,
  • b)
    poljoprivredno zemljište,
  • c)
    šumsko zemljište,
  • d)
    vodne površine,
  • e)
    zaštićena zelena i rekreaciona područja,
  • f)
    infrastrukturni sistemi
  • g)
    eksploataciona polja
  • h)
    rezervisane površine.

Površine iz prethodnog stava utvrđuju se na osnovu ovog zakona, posebnih zakona i dokumenata prostornog uređenja Kantona.

Planska izgradnja na površinama iz stava 1. ovog člana podrazumijeva plansko uređenje i izgradnju na navedenim površinama kao i uređenje i izgradnju iznad i ispod navedenih površina.

Član 4.

Odobravanje građenja i drugi zahvati u prostoru mogu se vršiti samo na građevinskom zemljištu i u urbanim područjima utvrđenim dokumentom prostornog uređenja.

Član 5.

Zavisno od potreba i mogućnosti, za pojedine dijelove područja dokumentom prostornog uređenja utvrđuju se režimi građenja i to:

  • 1.
    režim građenja prvog stepena - na užem urbanom području na kojem se planira izgradnja, rekonstrukcija, sanacija i drugi zahvati u prostoru urbanistička saglasnost se donosi na osnovu detaljnog plana;
  • 2.
    režim građenja drugog stepena - na urbanom području za koje nije obaveza donošenja detaljnog plana, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu urbanističkog plana, plana parcelacije i uvjeta utvrđenih u odluci o provođenju urbanističkog plana;
  • 3.
    režim građenja trećeg stepena za ostalo građevinsko zemljište van zona gradskog građevinskog zemljišta utvrđena prostornim planom Kantona kao urbana područja, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu prostornog plana Kantona, plana parcelacije i odluke o provođenju prostornog plana;
  • 4.
    režim građenja četvrtog stepena na područjima van zona gradskog građevinskog zemljišta, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu prostornog plana Kantona, plana parcelacije i odluke o provođenju prostornog plana;
  • 5.
    režim zabrane građenja donosi se za područja od značaja za budući razvoj i za područja za koja je u postupku izrada detaljnog plana. Na tim područjima ili dijelu područja ne dozvoljava se nikakva izgradnja građevina i uređaja, izuzimajući tekuće održavanje, dogradnju u svrhu obezbjeđenja osnovnih higijenskih uvjeta, konzervaciju građevine, a samo izuzetno podizanje novih građevina i uređaja koji služe neophodnom održavanju postojećeg dijela naselja (instalacije, neophodne javne građevine, građevine za snabdijevanje i sl.).

Režim zabrane građenja može se utvrditi Odlukom o pristupanju izradi dokumenta prostornog uređenja ili posebnom odlukom koju donosi Skupština Kantona.

Član 6.

U cilju usmjeravanja građenja, urbanističkim planom utvrđuje se urbano i uže urbano područje.

Urbano područje utvrđuje se za jedno ili više naselja koja predstavljaju prostorno funkcionalnu urbanu cjelinu ili prostorno funkcionalnu međusobno povezanu cjelinu, a koja na osnovu planskih pretpostavki imaju uvjete za dalji razvoj. Urbano područje obuhvata izgrađene i neizgrađene površine namijenjene za stanovanje, rad, odmor, urbanu opremu, infrastrukturu i površine rezervisane za budući razvoj. Urbano područje može da obuhvati pored građevinskog i druga zemljišta.

Uže urbano područje obuhvata dio naselja koje je intenzivno izgrađeno ili je dokumentom prostornog uređenja predviđeno da tako bude izgrađeno.

Granice urbanog područja, granice katastarskih općina i granice statističkih područja međusobno se usklađuju.

Urbano područje, po pravilu, obuhvata odgovarajuće katastarske općine i statističke krugove u cjelini.

Član 7.

Urbanističkim planom utvrđuju se površine i trase rezervisane za budući razvoj.

Površine i trase rezervisane za budući razvoj (zaštićena područja, površine infrastrukturnih trasa, površine za razvoj naselja, područja za koja je u toku izrada detaljnog plana) mogu se utvrditi i prije donošenja dokumenata prostornog uređenja.

Na rezervisanim površinama primjenjuje se režim zabrane građenja (član 5. tačka 5.).

Član 8.

Prilikom izgradnje kompleksnih infrastrukturnih, industrij- skih i sličnih građevina, kao i u svrhu otklanjanja posljedica od elementarnih nepogoda, ratnih razaranja i sl. mogu se graditi naselja za privremeni smještaj.

Novo naselje, u smislu prethodnog stava, planira se i izgrađuje tako da po prestanku okolnosti koje su zahtjevale njegovu izgradnju, preraste u naselje koje odgovara budućem razvoju tog područja. Ako to nije moguće, investitor je dužan da naselje ukloni i prostor dovede u prethodno stanje.

Član 9.

U cilju obezbjeđenja rekreacionih funkcija, dokumentom prostornog uređenja se utvrđuju zelene i rekreacione površine.

Pod zelenim i rekreacionim površinama, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se:

  • -
    javne zelene površine (park šume, parkovi, drvoredi, skverovi, travnjaci, zelenilo uz saobraćajnice i sl.);
  • -
    zelene površine posebne namjene (stara groblja, botanički ili zoološki vrtovi i sl.);
  • -
    površine za rekreaciju i fizičku kulturu na otvorenom prostoru (igrališta, izletišta, šetališta, fiskulturni tereni, kupališta, vježbališta, strelišta i sl.);
  • -
    zelene površine uz obale rijeka i jezera;
  • -
    zaštitne zone (uz naselja, uz industrijske zone, uz poljoprivredne pogone, duž obala i sl.);
  • -
    zelene površine uz proizvodne i poslovne građevine koje koriste pravna lica;
  • -
    zelene površine uz stambene zgrade.

Član 10.

Površine namijenjene za sahranjivanje utvrđuju se prostor- nim ili urbanističkim planom.

Izgradnja i uređenje grobalja vrši se na osnovu urbanističkog projekta.

Član 11.

Izgradnja infrastrukturnih sistema, građevina i uređaja vodne, saobraćajne, energetske i komunalne infrastrukture vrši se u skladu sa dokumentima prostornog uređenja.

Član 12.

Da bi infrastrukturni sistemi i građevine bili obezbijeđeni za funkciju kojoj su namijenjeni, formiraju se i uređuju zaštitni infrastrukturni pojasevi duž infrastrukturnih trasa i građevina.

Zaštitni infrastrukturni pojasevi su:

  • -
    zaštitni putni pojas;
  • -
    zaštitni pružni pojas;
  • -
    zaštitni aerodromski pojas;
  • -
    zaštitni dalekovodni odnosno cjevovodni pojas;
  • -
    zaštitna zona ili pojas za radio postrojenja ili veze;
  • -
    zaštitna zona izvorišta vode i vodoprivrednih građevina.

Posebnim zakonima (o putevima, željeznici, vodama i dr.) bliže se utvrđuju odgovarajući zaštitni pojasevi.

Širina pojaseva utvrđena dokumentom prostornog uređenja ne može biti manja od širine pojaseva utvrđenih posebnim zakonom.

Član 13.

Na prostoru obuhvaćenom zaštitnim infrastrukturnim pojasom ne mogu se graditi građevine ili vršiti radovi suprotno svrsi zbog koje je uspostavljen zaštitni pojas, ako posebnim propisom nije drugačije predviđeno.

III - PLANIRANJE U PROSTORU I DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA

Član 14.

Prostorno planiranje je obavezna i kontinuirana djelatnost.

Član 15.

Dokumentom prostornog uređenja utvrđuje se organizo- vanje, namjena i korišćenje prostora, trase infrastrukturnih sistema, te u zavisnosti od nivoa dokumenta prostornog uređenja, urbanističko-tehnički i drugi uslovi za građenje.

Član 16.

Dokumenti prostornog uređenja su:

  • a)
    prostorni planovi:
    • -
      prostorni plan Kantona
    • -
      prostorni plan posebnih obilježja Kantona
  • b)
    urbanistički planovi u Kantonu
  • c)
    detaljni planovi prostornog uređenja:
    • -
      regulacioni planovi
    • -
      urbanistički projekti.

Prostorni plan Kantona posebno će obraditi područja Grada i općina koje nisu u sastavu Grada sa ucrtanim granicama obuhvata područja Grada i granicama obuhvata područja općina.

Član 17.

Dokumenti prostornog uređenja iz prethodnog člana sastoje se iz grafičkog i tekstualnog dijela.

Sastavni dio dokumenta prostornog uređenja iz prethodnog stava je i Odluka o provođenju plana.

Član 18.

Prostorni plan Kantona preuzima i razrađuje planska opre- djeljenja iz Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 19.

Prostorni plan Kantona je osnova za izradu:

  • -
    prostornog plana područja posebnih obilježja Kantona,
  • -
    urbanističkih planova u Kantonu.

Član 20.

Urbanistički planovi u Kantonu su osnova za izradu:

  • -
    regulacionih planova i
  • -
    urbanističkih projekata.

Regulacioni plan je osnova za izradu urbanističkog projekta.

Ako izrada regulacionog plana nije obavezna, urbanistički projekat se može raditi na osnovu urbanističkog plana i projektnog programa donesenog na osnovu urbanističkog plana.

Sadržaj i način izrade projektnog programa bliže utvrđuje nosilac pripreme urbanističkog projekta.

Projektni program donosi Općinsko vijeće.

Član 21.

Dokumenti prostornog uređenja Kantona rade se na osnovu ovog zakona, posebnih zakona i posebnog akta o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja na svim nivoima prostornog planiranja u Federaciji koji donosi Federacija.

Član 22.

Prostornim planom Kantona utvrđuju se osnovna načela prostornog uređenja, ciljevi prostornog razvoja, zaštita, korištenje i namjena prostora, a naročito:

  • -
    osnovna namjena prostora (građevinsko, poljoprivredno i šumsko zemljište, vodne površine i dr.),
  • -
    sistem naselja i urbana područja,
  • -
    prostori i zone predviđeni za izgradnju privrednih građevina, infrastrukture i sl.
  • -
    građevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od značaja za Kanton sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (saobraćajna, energetska, vodoprivredna, telekomunikaciona infrastruktura i dr.),
  • -
    druga infrastruktura od značaja za Kanton (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i sl.),
  • -
    mjere zaštite okoliša sa razmještajem građevina i postrojenja koja mogu značajnije ugroziti okoliš,
  • -
    zaštitu graditeljskog i prirodnog naslijeđa,
  • -
    mjere zaštite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa i ratnih djelovanja,
  • -
    eksploatacija mineralnih sirovina,
  • -
    obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja prostora manjih prostornih cjelina unutar Kantona (prostorni plan područja posebnih obilježja, urbanistički plan i dr.),
  • -
    uvjeti korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora.

Program mjera i aktivnosti za provođenje plana i Odluka o provođenju prostornog plana Kantona sastavni su dijelovi plana.

Prostorni plan Kantona je dugoročni plan, a donosi se za period od 20 godina.

Član 23.

Prostorni plan područja posebnih obilježja Kantona može se donijeti za:

  • -
    područje zaštićenih prirodnih dobara,
  • -
    izvorišta vodosnabdijevanja, termalna ili mineralna izvorišta,
  • -
    šume i poljoprivredno zemljište,
  • -
    rekreaciona područja i banje.

Prostornim planom područja posebnih obilježja Kantona iz prethodnog stava utvrđuje se poseban režim očuvanja i korištenja područja.

Član 24.

Urbanistički planovi donose se za urbana područja Kantona.

Urbanistički planovi donose se za:

  • -
    urbano područje Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi grad, Ilidža i Vogošća,
  • -
    urbano područje Ilijaš,
  • -
    urbano područje Hadžići,
  • -
    urbano područje Trnovo.

Urbanističkim planovima u Kantonu detaljnije se razrađuju opredjeljenja iz prostornog plana Kantona, a naročito:

  • -
    temeljno organizovanje prostora,
  • -
    korišćenje i namjena površina sa prijedlogom prvenstva njihovog uređenja (granice građevinskog, poljoprivred- nog i šumskog zemljišta),
  • -
    namjena površina za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta, turizma i posebne namjene,
  • -
    zaštita graditeljskog i prirodnog nasljeđa,
  • -
    mjere za unapređenje i zaštitu okoliša,
  • -
    mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, u skladu sa Uredbom o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjeti- ma i normativima za sprječavanje stvaranja svih barijera za osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima,
  • -
    mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima,
  • -
    zaštitne zone,
  • -
    zone obnove i sanacije, saobraćajna, vodna, energetska i komunalna infrastruktura,
  • -
    druga infrastruktura (zdravstvo, obrazovanje, nauka i dr.),
  • -
    uvjeti korišćenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora.

Urbanističkim planovima u Kantonu utvrđuje se obaveza izrade detaljnih planova.

Član 25.

Regulacioni plan donosi se za urbano područje na kojem predstoji intenzivna izgradnja, rekonstrukcija ili sanacija, kao i za uređenje prostora.

Regulacionim planom detaljno se planira uređenje prostora, a naročito:

  • -
    detaljna namjena površina,
  • -
    gustina naseljenosti,
  • -
    koeficijent izgrađenosti,
  • -
    nivelacione podatke,
  • -
    regulaciona i građevinska linija,
  • -
    uređenje prostora,
  • -
    način opremanja zemljišta komunalnom, saobraćajnom, telekomunikacijskom i drugom infrastrukturom,
  • -
    detaljni urbanističko-tehnički uvjeti,
  • -
    uvjete za građenje i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru,
  • -
    programski uvjeti za izradu urbanističkih projekata,
  • -
    mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja,
  • -
    mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima,
  • -
    uvjeti za zaštitu okoliša,
  • -
    zaštita graditeljskog i prirodnog nasljeđa,
  • -
    prijedlog plana parcelacije,
  • -
    podaci o vlasničkom statusu zemljišta,
  • -
    uvjeti uređenja građevinskog zemljišta,

te drugi elementi od važnosti za područje za koje se plan donosi.

Član 26.

Urbanistički projekat se donosi za potrebe građenja na dijelovima urbanog područja koji se izgrađuju kao cjelina ili su već djelimično izgrađeni.

Urbanističkim projektom detaljno se daju urbanističko- arhitektonska rješenja, nivelaciono-regulacioni podaci, uređenje prirodne sredine, idejni projekti saobraćajnica, komunalne infrastrukture i idejni projekti planiranih građevina.

Izrada i donošenje dokumenta prostornog uređenja

Član 27.

Priprema, izrada i donošenje dokumenta prostornog uređenja vrši se u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim aktima.

Dokument prostornog uređenja užeg područja usaglašava se sa dokumentom prostornog uređenja šireg područja.

Član 28.

Skupština Kantona, Gradsko vijeće i Općinsko vijeće, zavisno od nivoa nadležnosti za donošenje odnosnog dokumenta prostornog uređenja, odlučuju da se pristupi izradi odnosno izmjeni i/ili dopuni dokumenta prostornog uređenja.

Odluka o pristupanju izradi odnosno izmjeni i/ili dopuni dokumenta prostornog uređenja sadrži:

  • -
    vrstu dokumenta prostornog uređenja čijoj se izradi, odnosno izmjeni i/ili dopuni pristupa,
  • -
    granice područja za koje se dokument prostornog uređenja radi, mijenja i/ili dopunjuje,
  • -
    vremenski period za koji se dokument prostornog uređenja donosi,
  • -
    smjernice za izradu, izmjenu i/ili dopunu dokumenta prostornog uređenja,
  • -
    rok izrade,
  • -
    način osiguranja sredstava za izradu dokumenta prostornog uređenja,
  • -
    odredbe o javnoj raspravi,
  • -
    nosioca pripreme za izradu, izmjenu i/ili dopunu dokumenta prostornog uređenja,
  • -
    nosioca izrade, izmjene i/ili dopune dokumenta prostornog uređenja,
  • -
    subjekte planiranja,
  • -
    druge elemente ovisno od specifičnosti područja za koji se dokument radi.

Odlukom o pristupanju izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja Kantona i detaljnog plana, ovisno o namjeni prostora, utvrđuju se i obavezni elementi plana.

Odlukom o pristupanju izradi detaljnog plana, može se utvrditi režim zabrane građenja za novu izgradnju na prostoru ili dijelu prostora za koji se detaljni plan izrađuje, do donošenja detaljnog plana uređenja, a najduže u trajanju od dvije godine.

Odluka o pristupanju izradi, odnosno izmjeni i/ili dopuni dokumenta prostornog uređenja objavljuje se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Član 29.

Nosilac pripreme za izradu dokumenta prostornog uređenja za čije donošenje je nadležan Kanton, Grad i općine je: Vlada Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada Kantona), gradona- čelnik i općinski načelnik (u daljem tekstu: nosilac pripreme).

Nosilac izrade dokumenta prostornog uređenja je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: nosilac izrade dokumenta).

Nosilac izrade dokumenta može fazu izrade dokumenta prostornog uređenja ili njegovog dijela povjeriti pravnom licu registrovanom za tu vrstu djelatnosti, uz saglasnost nosioca pripreme.

Pravno lice iz prethodnog stava dužno je da obezbijedi za pojedine faze dokumenta prostornog uređenja stručno lice odgovarajuće struke koje ima formalne i stručne reference.

Nosilac izrade dokumenta dužan je pravnom licu iz stava 3. ovog člana staviti na raspolaganje dokumentaciju neophodnu za izradu dokumenta prostornog uređenja, a naročito analitičko-dokumentacione osnove dokumenta prostornog uređenja.

Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana, nosilac pripreme može izradu urbanističkog projekta koji se radi na osnovu regulacionog plana povjeriti pravnom licu, kao nosiocu izrade plana, registrovanom za tu vrstu djelatnosti uz obavezno raspisivanje natječaja za izbor pravnog lica kome se povjerava izrada urbanističkog projekta.

Član 30.

Za potrebe stručnog praćenja, usmjeravanja i utvrđivanja koncepta prostornih i urbanističkih planova, Vlada Kantona formirat će Savjet plana sastavljen od stručnih, naučnih, javnih i drugih lica.

Savjet plana formirat će se u roku od 30 dana od stupanja na snagu Odluke o pristupanju izradi, izmjeni i/ili dopuni prostornih odnosno urbanističkih planova.

Član 31.

Izradu dokumenta prostornog uređenja pokreće nosilac pripreme.

Inicijativu za izradu dokumenta prostornog uređenja nosiocu pripreme mogu podnijeti zakonodavna tijela Kantona, Grada i općine, organi uprave i službe za upravu jedinica lokalne samoupravne.

Član 32.

Nosilac pripreme utvrđuje nacrt dokumenta prostornog uređenja i podnosi ga Skupštini Kantona, Gradskom vijeću i Općinskom vijeću, zavisno od nivoa nadležnosti za donošenje dokumenta prostornog uređenja, na razmatranje i stavljanje na javni uvid i raspravu u trajanju do tri mjeseca.

Rok iz prethodnog stava utvrđuje se odlukom o pristupanju izradi, izmjeni i/ili dopuni dokumenta prostornog uređenja.

Član 33.

Na osnovu rezultata javne rasprave o nacrtu dokumenta prostornog uređenja, nosilac pripreme utvrđuje prijedlog dokumenta prostornog uređenja i podnosi ga Skupštini Kantona, Gradskom vijeću i Općinskom vijeću na donošenje, zavisno od nivoa nadležnosti.

Uz dokument prostornog uređenja prilaže se i odluka o usvajanju.

Uz prijedlog dokumenta prostornog uređenja, nosilac pripreme dužan je Skupštini Kantona, Gradskom vijeću i Općinskom vijeću dostaviti, uz obrazloženje, prijedloge i mišljenja na nacrt dokumenta prostornog uređenja koja nisu mogla biti usvojena sa izjašnjenjem o razlozima neprihvatanja.

Član 34.

Izmjena i/ili dopuna dokumenta prostornog uređenja vrši se po postupku za donošenje.

Član 35.

Dokumente prostornog uređenja iz člana 16. pod tač. a) i b) ovog zakona donosi Skupština Kantona.

Detaljne planove prostornog uređenja iz člana 16. pod tačkom c) donose:

  • -
    regulacione planove za područja općina u sastavu Grada donosi Gradsko vijeće,
  • -
    regulacione planove za područje općine izvan teritorije Grada, donosi općinsko vijeće,
  • -
    urbanističke projekte donosi Općinsko vijeće.

Član 36.

Prostorni plan Kantona donosi Skupština Kantona po prethodno pribavljenom mišljenju općina i Grada i prethodno pribavljenoj saglasnosti Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okoliša.

Prostorni plan područja posebnih obilježja Kantona donosi Skupština Kantona po prethodno pribavljenom mišljenju općine koju obuhvata taj dokument prostornog uređenja.

Član 37.

Urbanistički plan za urbano područje Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća donosi Skupština Kantona po prethodno pribavljenom mišljenju Gradskog vijeća i općinskih vijeća tih općina.

Urbanističke planove za urbano područje Hadžići, Trnovo i Ilijaš donosi Skupština Kantona po prethodno pribavljenom mišljenju općinskih vijeća tih općina.

Član 38.

Regulacione planove koji u svom području planiranja obuhvataju prostore dviju općina ili Grada i općine koja nije u sastavu Grada donose zajednički u identičnom tekstu općinska vijeća općina čiju teritoriju obuhvataju regulacioni planovi, odnosno Gradsko vijeće i općinsko vijeće ukoliko regulacioni plan zahvata područje Grada i općine koja nije u sastavu Grada.

Pod zajedničkim donošenjem detaljnog plana podrazumijeva se donošenje odluke o pristupanju izradi detaljnog plana, odluke o usvajanju plana, odluke o provođenju plana i tekstualnog dijela plana.

Član 39.

Postupak usvajanja i donošenja dokumenta prostornog uređenja iz nadležnosti Kantona istovjetan je postupku donošenja kantonalnih zakona, a iz nadležnosti Grada i općina istovjetan je postupku donošenja gradskih odnosno općinskih propisa.

Član 40.

Po usvajanju dokumenta prostornog uređenja, u "Službenim novinama Kantona Sarajevo" objavljuju se:

  • -
    odluka o usvajanju, odluka o provođenju i tekstualni dio dokumenta prostornog uređenja.

Dokument prostornog uređenja je javni dokument koji se izlaže na stalni javni uvid i čuva kod nosioca izrade dokumenta i nosioca pripreme, odnosno Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša (u daljem tekstu: Ministarstvo) i nadležnih gradskih i općinskih službi (u daljem tekstu: gradske i općinske službe).

Član 41.

Pored utvrđenih nadležnosti iz čl. 36. i 37. ovog zakona, u okviru lokalnog samoupravnog djelokruga, Grad i općine:

  • -
    daju mišljenje na urbanistički plan koji se donosi za njihovo područje prije utvrđivanja nacrta plana,
  • -
    pokreću inicijativu da se pristupi izradi, izmjeni i/ili dopuni prostornih i urbanističkih planova,
  • -
    provode dokumente prostornog uređenja.

IV - PARCELACIJA I UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

Član 42.

Građevinsko zemljište namijenjeno za izgradnju sastoji se od građevinskih parcela.

Građevinska parcela obuhvata jednu ili više katastarskih čestica ili njihovih dijelova.

Građevinska parcela određena je brojem, oblikom i površinom.

Građevinska parcela mora da ima površinu i oblik koji osigurava građenje u skladu sa dokumentom prostornog uređenja i urbanističko-tehničkim uvjetima.

Građevinska parcela mora da ima trajan pristup na ulicu, odnosno put, kao i mogućnost priključenja na komunalnu infrastrukturu.

Član 43.

Građevinska parcela se utvrđuje prijedlogom plana parcelacije (osnovni podaci parcele) koji je sastavni dio dokumenta prostornog uređenja.

Prijedlog plana parcelacije izrađuje se na ažurnim geodetsko-katastarskim planovima koje ovjerava općinska služba za upravu nadležna za geodetske poslove i katastar.

Prijedlog plana parcelacije, po pravilu, donosi se za prostornu cjelinu na kojoj se vrši izgradnja.

Ako se prijedlog plana parcelacije ne donosi za prostornu cjelinu, parcelacija se mora izvršiti tako da se na preostalom dijelu omogući obrazovanje druge parcele.

Prijedlogom plana parcelacije utvrđuje se: veličina, oblik i položaj parcele, pristup parcelama, regulacione i građevinske linije.

Član 44.

Plan parcelacije donosi Općinsko vijeće za područja na kojima su utvrđeni režimi građenja iz člana 5. tač. 2., 3. i 4. ovog zakona.

Član 45.

Izgradnja građevina vrši se na uređenom građevinskom zemljištu.

Na užem urbanom području, izgradnja građevina vrši se samo na uređenom građevinskom zemljištu.

Član 46.

Uređenje građevinskog zemljišta vrši se u skladu sa programom uređenja gradskog građevinskog zemljišta i uvjetima utvrđenim u urbanističkoj saglasnosti, odnosno ukoliko plan prostornog uređenja nije donesen, koji je osnov za donošenje urbanističke saglasnosti, na osnovu uvjeta utvrđenih u urbanističkoj saglasnosti.

Urbanističkom saglasnošću mogu se utvrditi uvjeti uređenja građevinskog zemljišta u slučajevima kada se pravo na izgradnju stiče putem konkursa, putem prvenstvenog prava korištenja, putem neposredne pogodbe ili posebnom odlukom.

Pod uređenim građevinskim zemljištem podrazumijeva se zemljište na kome su izvršeni radovi pripreme zemljišta za građenje i opremanje zemljišta.

Uređenje građevinskog zemljišta obuhvata:

  • a)
    pripremanje
  • b)
    opremanje građevinskog zemljišta.

Član 47.

Pripremanje građevinskog zemljišta za građenje obuhvata:

  • -
    rješavanje imovinsko pravnih odnosa i drugih stvarno pravnih odnosa s vlasnicima nekretnina,
  • -
    donošenje dokumenta prostornog uređenja koji je osnova za odobravanje građenja na odnosnom prostoru,
  • -
    izradu plana parcelacije i parcelaciju zemljišta,
  • -
    uklanjanje postojećih građevina, premještanje nadzemnih i podzemnih instalacija u skladu sa dokumentom prostornog uređenja,
  • -
    sanaciju zemljišta (osiguranje klizišta, drenaže, regula- ciju vodovoda i sl.),
  • -
    izradu dokumentacije i obavljanje radova zaštite kulturno istorijskog i prirodnog naslijeđa koji bi mogli biti ugroženi radovima na pripremanju zemljišta za građenje.

Član 48.

Opremanje građevinskog zemljišta obuhvata:

  • -
    građenje saobraćajnica uključujući kolovoze, pločnike, pješačke prelaze, trgove, parkirališta, garaže i dr.,
  • -
    podizanje objekata javne rasvjete, vertikalne saobraćajne signalizacije - semafori,
  • -
    uređenje javnih zelenih površina, rekreativnih terena, parkova, igrališta, pješačkih staza, nasada travnjaka, terena za dječija igrališta, objekata javne higijene,
  • -
    izgradnju uređaja za odvod površinskih i otpadnih voda, te za njihovo prečišćavanje,
  • -
    izgradnju građevina za potrebe snabdijevanja vodom, distribuciju električne, plinske i druge energije, telekomunikacijske objekte i uređaje,
  • -
    uređenje deponija i građenje građevina za preradu i uništavanje otpadaka,
  • -
    regulaciju vodotoka i uređenje obala voda i vodnih površina.

Član 49.

Za pojedina naselja ruralnog karaktera definisana prostornim planom Kantona kao urbana područja a koja se u smislu Zakona o građevinskom zemljištu smatraju ostalim građevinskim zemljiš- tem, odlukom o provođenju dokumenta prostornog uređenja utvrđuje se obim uređenja građevinskog zemljiša koji minimalno obuhvata:

  • -
    snabdijevanje vodom i rješenje otpadnih voda,
  • -
    kolski prilaz građevinskoj parceli, snabdijevanje električ- nom energijom.

Član 50.

Troškove uređenja građevinskog zemljišta snosi vlasnik, odnosno investitor.

Naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta obuhvata stvarne troškove pripremanja i opremanja građevin- skog zemljišta u skladu sa dokumentom prostornog uređenja i programom uređenja gradskog građevinskog zemljišta.

Iznos naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta utvrđuje se posebnim upravnim aktom koji donose općinske službe na osnovu odluke općinskog vijeća a prema m2 korisne površine građevine na koju se odnosi urbanistička saglasnost.

Za građevine za koje postupak odobravanja građenja vrši Ministarstvo, naknadu za uređenje građevinskog zemljišta obračunava Fond za uređenje građevinskog zemljišta Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Fond).

Dokaz o regulisanju troškova uređenja građevinskog zemljišta je zaključeni ugovor sa Fondom i dostavljene uplatnice prema utvrđenoj dinamici iz Ugovora.

Troškovi se uplaćuju prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za građenje.

Investitoru koji je vlastitim sredstvima izvršio uređenje građevinskog zemljišta na određenom lokalitetu na kojem je naknadno predviđeno građenje za potrebe drugih investitora, priznat će se pravo povrata uloženih sredstava.

Sredstva iz prethodnog stava bit će umanjena za iznos koji otpada na izgrađenu korisnu površinu investitora koji je izvršio građenje.

Povrat sredstava iz prethodnog stava izvršit će se neposredno kada se uređenje lokaliteta okonča kroz umanjenje ili osloba- đanje od obaveze uplate naknade za korištenje građevinskog zemljišta za određeni vremenski period.

Član 51.

Naknada za opremanje i pripremanje građevinskog zemljišta, naknada za korišćenje građevinskog zemljišta, naknada za pogodnosti korišćenja građevinskog zemljišta čine Fond uređenja građevinskog zemljišta.

Sredstva Fonda se koriste namjenski za uređenje građevinskog zemljišta, izradu dokumenta prostornog uređenja, zaštitu okoliša i dr.

Sredstva Fonda ne mogu se prenositi u privatno vlasništvo ni po kojem osnovu.

Član 52.

Fond uređenja građevinskog zemljišta obavlja poslove uređenja građevinskog zemljišta i druge poslove za potrebe općina i Kantona određene posebnim propisom Kantona.

Fond ima svojstvo pravnog lica.

Organizacija i djelatnost Fonda uredit će se posebnim propisom Kantona.

Član 53.

Način i uvjeti plaćanja naknade za dodijeljeno građevinsko zemljište, naknade za uređenje građevinskog zemljišta i naknade za korištenje građevinskog zemljišta utvrđuju se prema osnovama i mjerilima propisanim Zakonom o prostornom uređenju Federacije BiH, Zakonom o građevinskom zemljištu i Odlukom Općinskog vijeća.

V - PROVOĐENJE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

Odobravanje građenja

Član 54.

Odobravanje građenja građevina i drugi zahvati u prostoru provode se u skladu sa dokumentom prostornog uređenja, ovim zakonom, posebnim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona.

Odobravanje građenja, u smislu ovog zakona, podrazumijeva provođenje postupka izdavanja urbanističke saglasnosti, izdavanja odobrenja za građenje i upotrebne dozvole.

Član 55.

Pod odobravanjem građenja građevina u smislu stava 1. prethodnog člana podrazumijeva se izgradnja:

  • -
    građevina svih vrsta sa ili bez instalacija i ugrađenom opremom,
  • -
    saobraćajnih, vodoprivrednih, energetskih građevina i površina sa pripadajućim instalacijama,
  • -
    telekomunikacionih građevina i instalacija,
  • -
    građevina i instalacija komunalne infrastrukture,
  • -
    proizvodnih i drugih privrednih građevina i postrojenja, skladišta, sajmišta i sličnih građevina,
  • -
    trgova, javnih površina, javnih zelenih površina, igrališta, sportskih građevina, groblja, deponije otpadaka, javnih pijaca, skloništa i sličnih građevina,

Pod izvođenjem drugih zahvata, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se svi radovi na površini tla, iznad ili ispod površine tla, kojima se privremeno ili trajno zauzima prostor i mijenjaju postojeći uvjeti korišćenja tog prostora.

Član 56.

U slučaju izgradnje složenijih ili većih građevina, može se izdati i rješenje o odobravanju pripremnih radova kojim se odobrava izvođenje radova na uređenju zemljišta, kao i izvođenje drugih radova za potrebe organizacije gradilišta, i primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, te izgradnju ili postavljanje privremenih objekata za potrebe gradilišta.

Odobrenje iz prethodnog stava može se donijeti po pravosnažnosti rješenja o urbanističkoj saglasnosti i u slučaju kada su riješeni imovinsko-pravni odnosi na predmetnom zemljištu.

Član 57.

Odredbe ovog zakona koje se odnose na izgradnju građevina primjenjuje se i na izvođenje drugih zahvata u prostoru: rekonstrukciju, dogradnju, sanaciju, nadziđivanje, promjenu namjene građevine, konzervaciju građevine, osim radova tekućeg održavanja za koje se ne donosi upravni akt.

Izuzetno od odredbe prethodnog stava, za radove sanacije građevine, za uklanjanje građevine i odobravanje izgradnje ili postavljanje privremene građevine donosi se jedno rješenje - odobrenje za sanaciju građevine, dozvola za uklanjanje građevine i odobrenje za građenje za izgradnju privremene građevine, bez prethodnog donošenja urbanističke saglasnosti.

Za radove hitne sanacije klizišta, u smislu ovog zakona, donosi se jedno rješenje na osnovu ovjerenog projekta za izvođenje, bez prethodnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

Član 58.

Pod rekonstrukcijom građevina, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se radovi kojima se mijenjaju konstruktivni elementi koji mogu biti od uticaja na stabilnost građevine ili njenih dijelova kojim se uvode nove instalacije i ugrađuje nova oprema u građevinu, mijenja namjena i vanjski izgled građevine kao i kojima se mijenjaju uvjeti po kojima je na osnovu odobrenja za građenje izgrađena građevina. Zamjena instalacija i opreme ako se izvode prema uvjetima utvrđenim u odobrenju za građenje ne smatra se rekonstrukcijom.

Pod rekonstrukcijom građevina podrazumijevaju se i radovi kojim se građevina čije oštećenje je nastalo zbog starosti ili kao posljedica elementarnih nepogoda, prirodnih ili tehničkih katastrofa i ratnih djelovanja i prelazi 70% oštećenja dovodi u stanje koje je imala prije oštećenja.

. Za radove rekonstrukcije na građevinama graditeljskog nasljeđa može se donijeti urbanistička saglasnost pod uvjetom da je prethodno pribavljena saglasnost kantonalne ustanove za zaštitu sa uvjetima za izradu projekta za izvođenje.

Član 59.

Pod dogradnjom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se proširenje postojeće građevine kojom se zauzima zemljište ili prostor u odnosu na tu građevinu i ako dograđeni dio ne prelazi 50% površine postojeće građevine i čini građevinsku i funkcionalnu cjelinu sa građevinom uz koju se dograđuje.

Član 60.

Pod nadziđivanjem, u smislu ovog zakona, podrazumjeva se izgradnja jedne ili više etaža, kao i preuređenje krovišta odnosno tavanskog prostora na postojećim građevinama kojima se dobija novi korisni prostor - stambeni, poslovni ili ostali korisni prostori.

Član 61.

Pod promjenom namjene građevine, u smislu ovog zakona, podrazumjeva se pretvaranje stambenog u poslovni prostor, odnosno poslovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru ako takva promjena bitno ne mijenja uvjete korišćenja te građevine, okolnih građevina i prostora, odvijanje prometa i očuvanje okoliša.

Član 62.

Pod konzervacijom građevine, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se radovi kojima se oštećena ili nedovršena građevina zaštićuje od daljnjeg propadanja, a do sticanja uvjeta za njenu sanaciju, rekonstrukciju ili dovršenje radova na nezavršenoj građevini.

Član 63.

Pod sanacijom građevine, u smislu ovog zakona, podrazu- mijevaju se radovi na oštećenim građevinama kojima se građevina dovodi u stanje prije oštećenja (elementarne nepo- gode, ratna djejstva i tehničke katastrofe).

Sanacija iz stava 1. ovog člana odnosi se na građevine koje su legalno izgrađene.

Član 64.

Pod radovima tekućeg održavanja, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se radovi koji ne utiču na konstrukciju građe- vine, zaštitu okoline, namjenu, promjenu dimenzija i vanjskog izgleda (manji popravci, malterisanje, bojenje fasade i njihovo dovođenje u prvobitno stanje, zamjena i bojenje građevinske stolarije, ustakljivanje postojećih otvora, izrada pokrova i manjih dijelova krovne konstrukcije, zidanje pregradnih zidova, zamjena i opravka oštećenih instalacija, zidanje porušenih dimnjaka i sl.) odnosno kojima se ne mijenjaju uvjeti utvrđeni urbanističkom saglasnosti i odobrenjem za građenje.

Član 65.

Pod uklanjanjem građevine, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se građevinski i drugi radovi kojima se ruši i demontira građevina ili njen dio, uključujući i zbrinjavanje građevinskog i drugog otpada i dovođenje građevinske parcele u uredno stanje. Uklanjanje građevine vrši se zbog fizičke dotrajalosti ili većih oštećenja nastalih kao posljedica ljudskog djelovanja, prirodnih nepogoda, tehničkih katastrofa i ratnih djelovanja. Uklanjanjem građevine smatra se i rušenje građevine radi privođenja zemljišta krajnjoj namjeni.

Član 66.

Pod privremenom građevinom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se građevina izgrađena ili postavljena privre- meno na određenoj lokaciji za potrebe gradilišta.

Urbanistička saglasnost

Član 67.

Urbanistička saglasnost je upravni akt i donosi se kada se utvrdi da je građenje u skladu sa dokumentom prostornog uređenja, drugim uvjetima utvrđenim za taj prostor, ovim zakonom, posebnim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona.

Član 68.

Rješenje o urbanističkoj saglasnosti (u daljem tekstu: urbanistička saglasnost) donosi se na osnovu regulacionog plana ili urbanističkog projekta (član 5. tačka 1.).

Ako donošenje plana iz prethodnog stava nije obavezno, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu urbanističkog plana, plana parcelacije i uvjeta utvrđenih u odluci o provođenju plana (član 5. tačka 2.).

Izuzetno, za rekonstrukciju, dogradnju i nadziđivanje građevine, urbanistička saglasnost se može donijeti u skladu s odredbama prethodnog stava bez plana parcelacije, ako se radovi izvode na građevini kojoj je određena parcela za njenu redovnu upotrebu.

Za ruralna naselja, odnosno ostalo građevinsko zemljište urbanistička saglasnost se donosi na osnovu prostornog plana Kantona, plana parcelacije i odluke o provođenju plana (član 5. tačka 3.).

Na vanurbanim područjima, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu prostornog plana Kantona, plana parcelacije i odluke o provođenju plana (član 5. tačka 4.).

Član 69.

Ako dokument prostornog uređenja propisan kao osnova za donošenje urbanističke saglasnosti nije donesen, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu pozitivnog stručnog mišljenja nosioca izrade dokumenta iz člana 29. stav 2 ovog zakona.

Nosilac izrade dokumenta provjerava da li je zahtjev usaglašen sa dokumentom prostornog uređenja šireg područja, uvjetima za planiranje na odnosnom području, zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona, a koji neposredno ili posredno uređuju odnose u prostoru.

Pozitivno stručno mišljenje nosioca izrade dokumenta sadrži urbanističko-tehničke uvjete za izgradnju, odnosno vršenje drugih zahvata u prostoru i lokacionu dokumentaciju, a za veće građevine uvjete za izradu detaljnog plana.

Član 70.

Za zone koje su prema važećem urbanističkom planu označene kao:

  • 4.
    posebne namjene,
  • 5.
    rezervisane površine,
  • 6.
    zaštitna područja I i II zaštitne zone izvorišta vode za piće, kao i u zonama građenja označenim nomenklaturom:

1.8. saobraćajna i energetska infrastruktura

1.9. vodna infrastruktura

1.10. sport i rekreacija i zaštitno zelenilo

1.12. komunalne građevine

moguća je izgradnja građevina u funkciji namjene zone i građevina saobraćajne, komunalne i energetske infrastrukture.

Odobravanje građenja u zonama i prema namjenama iz stava 1. ovog člana vrši se na osnovu stručnog mišljenja nosioca izrade dokumenta, a u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisima.

Zahtjeve koji se odnose na izgradnju građevina u zonama, a suprotno namjenama iz stava 1. ovog člana, prvostepeni organ rješava uz primjenu važećih dokumenata prostornog uređenja, ovog zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona, bez pribavljanja stručnog mišljenja nosioca izrade dokumenta.

Član 71.

Urbanistička saglasnost donesena suprotno odredbama ovog zakona, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i donesenom dokumentu prostornog uređenja ništava je.

Rješenje oglašava ništavim organ koji je donio rješenje, a u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku.

Član 72.

Zahtjev za donošenje urbanističke saglasnosti podnosi se općinskom načelniku, gradonačelniku ili Ministarstvu (u daljem tekstu: nadležnom organu), zavisno od nivoa nadležnosti.

Zahtjev za donošenje urbanističke saglasnosti podnosi se općinskom načelniku za:

  • -
    izgradnju građevina i vršenje drugih zahvata na području općine,
  • -
    izgradnju saobraćajne, komunalne i energetske infrastrukture na području općine ili za dio infrastrukture koji se odnosi na područje općine.

Zahtjev za donošenje urbanističke saglasnosti podnosi se gradonačelniku za: izgradnju građevina na području dvije ili više općina u sastavu Grada.

Zahtjev za donošenje urbanističke saglasnosti podnosi se Ministarstvu za:

  • -
    izgradnju građevina na području dvije ili više općina koje nisu u sastavu Grada ili na području općine i Grada,
  • -
    izgradnju građevina čija je korisna površina preko 5000 m2,
  • -
    rekostrukciju, dogradnju, nadziđivanje, sanaciju, konzervaciju, promjenu namjene, za građevine čija je korisna površina veća od 5000 m2 i za koje je postupak odobravanja građenja provelo Ministarstvo.

Za izgradnju građevina iz alineja 1. i 2. prethodnog stava, zahtjev za donošenje urbanističke saglasnosti podnosi se Ministarstvu, ukoliko nisu u nadležnosti federalnog ministarstva.

Član 73.

Zahtjev za donošenje urbanističke saglasnosti sadrži:

  • -
    kopiju katastarskog plana i zemljišni izvadak, radi identifikacije,
  • -
    idejni projekt ili idejno rješenje ili programsku skicu, u zavisnosti od složenosti građenja,
  • -
    rješenje, odluka, ugovor ili saglasnost propisane poseb- nim zakonom,
  • -
    obrazloženje zahtjeva sa podacima potrebnim za utvrđivanje urbanističko-tehničkih i drugih uvjeta.

Za građevine za koje je to posebnim zakonom predviđeno potrebno je uz zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti priložiti i okolinsku dozvolu.

Nadležni organ za donošenje urbanističke saglasnosti može zahtijevati i druge priloge u zavisnosti od složenosti građenja.

Član 74.

Urbanističku saglasnost donosi nadležni organ, u skladu sa odredbama člana 72. ovog zakona.

Protiv rješenja o urbanističkoj saglasnosti općinskog načel- nika i gradonačelnika u drugom stepenu rješava Ministarstvo.

Protiv rješenja o urbanističkoj saglasnosti Ministarstva u drugom stepenu rješava Vlada Kantona.

Rok za rješavanje po žalbi iz st. 2. i 3. ovog člana je 30 dana.

Član 75.

Općinski načelnik dužan je u slučajevima kada urbanističku saglasnost donosi gradonačelnik ili Ministarstvo, dostaviti mišljenje o podnesenom zahtjevu kao i sve podatke o kojima općinske službe posjeduju evidenciju, naročito podatke koji proizilaze iz primjene odredbi Zakona o građevinskom zemljištu.

Uz mišljenje i podatke iz prethodnog stava, općinski načelnik dostavlja potpisan i ovjeren:

  • -
    izvod iz dokumenta prostornog uređenja i
  • -
    lokaciju objekta.

Lokacija objekta iz prethodnog stava je sastavni dio urbanističke saglasnosti koju donosi gradonačelnik ili Ministarstvo.

Član 76.

Rješenje o urbanističkoj saglasnosti dostavlja se općinskoj, gradskoj ili kantonalnoj urbanističko građevinskoj inspekciji i Zavodu za planiranje razvoja Kantona.

Član 77.

Urbanistička saglasnost sadrži:

  • a)
    podatke o namjeni, položaju, funkciji i oblikovanju građevine odnosno drugih radova,
  • b)
    naziv i podatke iz dokumenta prostornog uređenja na osnovu kojeg se donosi urbanistička saglasnost ili iz stručnog mišljenja iz člana 70. ovog zakona,
  • c)
    obaveze u odnosu na susjede i prava drugih lica,
  • d)
    propisane saglasnosti odnosno uvjete za gradnju nadležnih organa i pravnih lica,
  • e)
    urbanističko-tehničke uvjete iz člana 78. ovog zakona,
  • f)
    uvjete za utvrđivanje inžinjersko-geoloških i geotehničkih karakteristika tla,
  • g)
    obaveze u odnosu na prava lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima,
  • h)
    uvjete zaštite okoliša utvrđene okolinskom dozvolom (za građevinu za koju je to predviđeno posebnim zakonom),
  • i)
    iznos troškova uređenja građevinskog zemljišta utvrđen prema posebnom upravnom aktu općinske službe koji se donosi u skladu sa odredbama člana 50. ovog zakona ili iznos utvrđen ugovorom, odnosno obavezu investitoru da snosi troškove uređenja u skladu sa odredbama odluke općinskog vijeća prije izdavanja odobrenja za građenje,
  • j)
    uvjete za uređenje građevinskog zemljišta na neuređenom građevinskom zemljištu,
  • k)
    posebne uvjete za slučajeve propisane ovim zakonom ili drugim posebnim zakonima za građevine odnosno radove kako u izgradnji tako i u njenom korišćenju,
  • l)
    druge podatke i uvjete od značaja za građenje.

U postupku donošenja urbanističke saglasnosti, propisane saglasnosti iz prethodnog stava pribavlja organ po službenoj dužnosti.

Saglasnosti i uvjeti za građenje pribavljeni u postupku donošenja urbanističke saglasnosti, smatra se da su pribavljeni i za postupak donošenja odobrenja za građenje.

Urbanističko-tehničke i druge uvjete koji nisu utvrđeni odgovarajućim dokumentom prostornog uređenja i odlukom o njihovom provođenju, a propisani su zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona, utvrđuje nadležni organ za donošenje urbanističke saglasnosti.

Član 78.

Urbanističko-tehničkim uvjetima utvrđuje se:

  • -
    građevinska i regulaciona linija,
  • -
    nivelacione kote poda prizemlja građevine u odnosu na javni put,
  • -
    uvjeti uređenja zemljišta, posebno obaveze i način priključivanja parcele odnosno građevine na javni put i mrežu instalacija, a ako mreža instalacija nije izgrađena, minimalni obim uređenja građevinskog zemljišta,
  • -
    koeficijent izgrađenosti kao i procenat izgrađenosti parcele gdje je to potrebno,
  • -
    visina i odstojanje građevine od susjednih građevina,
  • -
    uvjeti za arhitektonsko oblikovanje (oblik, materijal, boja, krov, pokrov i sl.)
  • -
    uvjeti za otklanjanje i sprječavanje stvaranja arhitek- tonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica,
  • -
    uređenje parcela,
  • -
    površine za parkiranje odnosno garažiranje vozila: za stanovanje - jedan stan - jedno parking mjesto odnosno garažno mjesto; za poslovne odnosno proizvodne prostore i druge namjene, broj parking mjesta utvrditi prema normativima koje donosi kantonalno ministarstvo nadležno za poslove prometa i komunikacija,
  • -
    uvjeti za zaštitu od prirodnim i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja.

Član 79.

Nadležni organ dužan je u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za donošenje urbanističke saglasnosti obavijestiti podnosioca zahtjeva o potrebi upotpunjavanja eventualno nepotpune dokumentacije prema odredbama člana 74. ovog zakona.

Zahtjev za donošenje urbanističke saglasnosti nadležni organ dužan je riješiti u roku od 30 dana od dana upotpune dokumentacije iz prethodnog stava, te pribavljene dokumentacije iz člana 77. ovog zakona.

Član 80.

Urbanistička saglasnost donosi se za cijelu građevinsku parcelu koja je dokumentom prostornog uređenja utvrđena za izgradnju građevine.

Član 81.

Regulacionom linijom utvrđuju se pojedinačne građevinske parcele.

Građevinskom linijom utvrđuje se granična linija građevine u odnosu na javnu površinu, ulicu, vodotok i druge građevine od kojih mora biti odvojena iz funkcionalnih, estetskih ili zaštitnih razloga.

Građevinska linija utvrđuje se detaljnim planom prostornog uređenja.

Na području za koje nije donesen detaljni plan prostornog uređenja, građevinska linija utvrđuje se urbanističkom saglasnošću.

Građevinska linija označava liniju po kojoj se gradi odnosno iskolčava građevina, kao i liniju koju građevina odnosno njen najistureniji dio ne smije preći.

Ako građevinska linija prelazi preko postojeće građevine, za tu građevinu se ne može odobriti nikakva izgradnja, osim tekućeg održavanja.

Član 82.

Urbanistička saglasnost za građevine na području prirodnog i graditeljskog naslijeđa za koje nije donesen prethodno planski dokument, izdaje se uz prethodno pribavljenu saglasnost nadležnog zavoda za zaštitu spomenika.

Član 83.

U postupku donošenja urbanističke saglasnosti primjenjuje se Zakon o upravnom postupku.

Član 84.

Urbanistička saglasnost važi godinu dana od dana njene konačnosti u kojem roku se može podnijeti zahtjev za odobrenje za građenje.

Važnost urbanističke saglasnosti može se izuzetno produžiti, ali najviše za godinu dana.

Član 85.

Investitor ili vlasnik zemljišta može tražiti od nadležnog organa izdavanje urbanističko-tehničkih uvjeta za gradnju na odnosnom zemljištu ako je za građevinu koja se namjerava graditi donesen detaljni plan prostornog uređenja (regulacioni plan ili urbanistički projekat) u skladu sa odredbama člana 39. st. 4. i 5. Zakona o prostornom uređenju Federacije Bosne i Hercegovine.

Investitor iz prethodnog stava je pravno ili fizičko lice koje je po osnovu odredbi Zakona o građevinskom zemljištu steklo pravo da gradi na određenom zemljištu.

Odobrenje za građenje i upotrebna dozvola

Član 86.

Odobrenje za građenje i upotrebnu dozvolu donosi nadležni organ koji je donio urbanističku saglasnost iz člana 74, a u skladu s odredbama člana 72. ovog zakona.

Odobrenje za građenje donosi se u skladu sa odredbama člana 36. Zakona o građenju Federacije BiH.

Protiv rješenja o odobrenju za građenje i rješenja o upotrebnoj dozvoli općinskog načelnika i gradonačelnika u drugom stepenu rješava Ministarstvo.

Protiv rješenja o odobrenju za građenje i rješenja o upotrebnoj dozvoli koje donosi Ministarstvo u drugom stepenu rješava Vlada Kantona.

Rok za rješavanje po žalbi iz st. 3. i 4. ovog člana je 30 dana.

Odnos prema bespravno izgrađenim građevinama

Član 87.

Građenje građevina bez pravosnažnog odobrenja za građenje nije dozvoljeno.

Posebnim propisom Kantona regulisat će se odnos prema bespravno izgrađenim građevinama.

Sudska praksa po ovom aktu

2 odluka iz 1 člana

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.

Općenite reference na ovaj akt (1)