Aktio

SKUPŠTINA KANTONA SARAJEVO

Zakon o srednjem obrazovanju

ZAKON
O SREDNJEM OBRAZOVANJU

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Zakonom o srednjem obrazovanju regulira se, nakon završene osnovne škole, srednje obrazovanje učenika/učenica normalnog psihičkog i tjelesnog razvoja, učenika/učenica sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvoju, dopunsko obrazovanje odraslih i stručno usavršavanje koje se ostvaruje u ustanovama srednjeg obrazovanja.

Član 2.

Srednja škola je javna ili privatna škola koja pruža obrazovanje učenicima/učenicama koji su završili osnovno obrazovanje i podrazumijeva:

  • -
    gimnaziju,
  • -
    učiteljsku školu,
  • -
    srednju vjersku školu,
  • -
    srednju umjetničku školu,
  • -
    srednju tehničku i srodnu školu,
  • -
    srednju stručnu školu,
  • -
    srednju školu za učenike/učenice sa specijalnim potrebama u obrazovanju,
  • -
    srednjoškolski centar sastavljen od dvije ili više vrsta škola iz prethodnih alineja u svojstvu jednog pravnog lica, u skladu sa potrebama lokalne zajednice.

Član 3.

Škola ima status pravnog lica i upisuje se u registre u skladu sa zakonom.

Član 4.

Zakon o srednjem obrazovanju regulira srednje obrazovanje uopće, a naročito:

  • -
    osnivanje, - organizaciju i finansiranje škola,
  • -
    upravne strukture škola i procedure imenovanja nastavnika/nastavnica i drugih zaposlenih,
  • -
    status nastavnika/nastavnica i drugih zaposlenih u školi, stručno usavršavanje i nadzor rada nastavnika/ nastavnica,
  • -
    status učenika/učenica i
  • -
    druga pitanja vezana za aktivnosti škola.

Član 5.

U srednjem obrazovanju zabranjuje se svaka vrsta diskriminacije po osnovu spola, rasne, vjerske ili etničke pripadnosti.

Član 6.

Pohađanje srednje škole nije obavezno.

Srednjoškolsko obrazovanje u javnim ustanovama je besplatno.

Školovanje redovnih učenika/učenica traje tri, četiri ili pet godina, nakon čega se stječe srednja stručna sprema.

Stručna zvanja i zanimanja srednje stručne spreme iz prethodnog stava utvrđuju se nastavnim planovima i programima srednje škole.

U stručnoj školi mogu se realizirati i odgovarajući programi stručnog obrazovanja lili stepena stručne spreme, kao i stručno osposobljavanje putem kurseva.

Stjecanjem obrazovanja iz prethodnog stava ne stječe se srednja stručna sprema.

Član 7.

U srednjoj školi, osim realizacije programa općegobrazov- nog i odgovarajućeg stručnog dijela, mogu se realizirati i programi dopunskog obrazovanja odraslih i stručnog usavršavanja.

U srednjoj školi, osim realizacije programa iz prethodnog stava, mogu se realizirati i programi prekvalifikacije i programi permanentnog obrazovanja - učenje u toku cijelog radnog vijeka.

Član 8.

Nastava u školi se izvodi na zvaničnim jezicima konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, koji se imenuju jednim od tri naziva: bosanski, hrvatski i srpski jezik. Koriste se oba zvanična pisma Bosne i Hercegovine (latinica i ćirilica) a, u zavisnosti od potreba učenika/učenica, u upotrebi je i znakovno pismo.

Član 9.

Državljani Bosne i Hercegovine imaju pravo da stječu obrazovanje i odgoj u srednjim školama Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton) u skladu sa odredbama ovog zakona.

Državljani Bosne i Hercegovine koji su dio srednjeg obrazovanja stekli u inostranstvu, te strani državljani, apatridi ili osobe bez državljanstva, mogu se upisati u srednju školu uz obavezu provođenja ekvivalencije svjedodžbi na osnovu kojih se upisuju, u skladu sa zakonom.

Ministar/ministrica obrazovanja i nauke (u daljem tekstu: ministar/ministrica) vrši ekvivalenciju svjedodžbi.

Član 10.

Strani državljani i osobe bez državljanstva imaju pravo na stjecanje obrazovanja u skladu sa ovim zakonom i važećim propisima, u skladu sa konvencijama i sporazumima koje je Bosna i Hercegovina zaključila sa drugim zemljama ili međuna- rodnim organizacijama, kada se može osnovano zaključiti da će takve osobe u Bosni i Hercegovini boraviti duže od tri mjeseca.

Resorno ministarstvo će posebnim aktom propisati način ostvarivanja prava iz prethodnog stava ovog člana.

Član 11.

Državljaninu Bosne i Hercegovine koji se smatra pripadnikom nacionalne manjine, prema definiciji iz Zakona o zaštiti pripadnika nacionalnih manjina, u srednjoj školi u koju je upisan bit će osigurana nastava iz maternjeg jezika na tom jeziku.

Ako osoba na koju se primjenjuje stav 1. ovog člana želi pohađati nastavu iz svog maternjeg jezika na tom jeziku, onda će pri upisu obavijestiti školu da je pripadnik manjine, i škola će to prihvatiti kao činjenicu bez daljnjih provjera ili dokaza.

Nastava iz maternjeg jezika može se odvijati u razredu, zasebnom razredu, grupi ili pojedinačno. Nastava može biti organizirana u matičnoj školi ili za više škola ili za nivo Kantona na za to podesnom mjestu.

Nastavnik/nastavnica zadužen za takvu nastavu ima odgovarajuće znanje datog jezika, kojim se osigurava da ga može predavati uz odgovarajući standard.

Ministar/ministrica je odgovoran za ustanovljavanje nastavnog plana i programa za nastavu iz maternjeg jezika i za osiguravanje nastavnog materijala za takvo obrazovanje. Nastavni materijal odgovara potrebama date manjine i uključuje književnost, historiju, geografiju i kulturu te manjine. O nastavnom planu i programu i nastavnom materijalu, prije prihvatanja, razgovarat će se sa predstavnicima date manjine.

II. OSNIVANJE, RAD I PRESTANAK RADA SREDNJE ŠKOLE

Član 12.

Srednju školu kao ustanovu može osnovati domaće i strano pravno i fizičko lice u svim oblicima svojine (u daljem tekstu: osnivač) uz odobrenje ministra/ministrice obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: ministar/ministrica) i uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona, a koju je osnivač obavezan pribaviti prije preduzimanja radnji za obezbjeđivanje potrebnih uvjeta za osnivanje i rad srednje škole.

Srednju školu kao javnu ustanovu može osnovati Kanton ili vjerska zajednica, samostalno ili sa drugim pravnim ili fizičkim licem, kada Kanton ocijeni da za njeno osnivanje postoji javni interes u skladu sa zakonom (u daljem tekstu: osnivač).

Osnivanje srednje škole planira se u skladu sa dugoročnim programom razvoja i koncepcijom srednjeg obrazovanja i odgoja, koji donosi Kanton na prijedlog teritorijalno- političkih zajednica.

Poslove i nadležnosti Kantona predviđene ovim zakonom vrši Skupština Kantona.

Član 13.

Ministar/ministrica donosi propise za osnivanje privatnih škola s ciljem osiguranja osnovnih uvjeta, uključujući i odredbu kojom se od tih škola traži da pripreme resurse za najmanje jednu godinu unaprijed.

Član 14.

Svaka srednja škola mora imati pečat, koji se koristi kao dokaz autentičnosti svakog dokumenta koji škola izdaje.

Član 15.

Prije donošenja akta o osnivanju srednje škole kao javne ustanove, Kanton usvaja elaborat o društveno-ekonomskoj opravdanosti osnivanja srednje škole (u daljem tekstu: elaborat).

Elaborat obavezno sadrži: potrebe društva za obrazovanjem za određeno stručno zvanje ili zanimanje, dužinu trajanja obrazovanja, profil i stepen stručne spreme koji se stječe po završetku obrazovanja, opće i posebne uvjete po Pedagoškim standardima i odgovarajućim normativima i sredstva potrebna za ispunjenje tih uvjeta.

Član 16.

Prije ustanovljenja škole, odnosno školskog centra, osnivač imenuje komisiju koja planira i organizira ustanovljenje škole, i ta komisija priprema i osnivački dokument koji:

  • -
    određuje vrstu ili vrste škola u školi koja se osniva,
  • -
    nastavne planove i programe po kojima će se raditi,
  • -
    broj nastavnika/nastavnica i drugog osoblja,
  • -
    zgrade i objekte koji će se osigurati i
  • -
    vremenski plan ustanovljenja škole i usvajanja pravila.

Ministar/ministrica donosi propise u vezi sa uvjetima i procedurom za ustanovljenje škola te sadržajem i načinom vođenja Registra Ministarstva, kao i naknada koje će se naplaćivati od fizičkih i pravnih lica koja podnose zahtjev za ustanovljenje škole.

Član 17.

Osnivač srednje škole na području Kantona osigurava sredstva potrebna za osnivanje i rad srednje škole, u skladu s Pedagoškim standardima i normativima za srednje obrazovanje i odgoj (u daljem tekstu: Standardi) i Normativima školskog prostora, opreme, nastavnih standarda i učila (u daljem tekstu: Normativi).

Ako srednju školu osniva više pravnih odnosno fizičkih lica, međusobne odnose reguliraju ugovorom.

Normative i Standarde donosi Vlada Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada Kantona).

Član 18.

Srednja škola upisuje se u Registar srednjih škola, koji vodi Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo.)

U Registar se može upisati samo srednja škola koja ispunjava sve uvjete predviđene ovim zakonom.

Srednja škola upisuje se i u Sudski registar i danom upisa stječe svojstvo pravnog lica.

Član 19.

Srednja škola može početi sa radom nakon upisa u oba registra iz člana 18. ovog zakona.

Novoosnovana srednja škola počinje sa radom početkom školske godine.

Srednja škola upisana u registar iz stava 1. ovog člana izdaje svjedodžbe i druge javne isprave o završenom obrazovanju.

Član 20.

Statusne promjene srednje škole kao javne ustanove čiji je osnivač i suosnivač Kanton vrši Kanton na prijedlog Vlade Kantona.

Statusne promjene srednje škole čiji osnivač nije Kanton vrši osnivač uz prethodnu saglasnost ministra/ministrice.

Statusne promjene srednje škole mogu se vršiti samo na kraju školske godine.

Član 21.

Radi međusobne saradnje u ostvarivanju zajedničkih interesa i pružanja pomoći razvoju oblika obrazovnog rada, srednje škole se mogu udruživati u jednu ili više zajednica srednjih škola, s tim da svaka srednja škola zadržava svojstvo pravnog lica.

Prava, obaveze i međusobni odnosi srednjih škola udruženih u zajednicu srednjih škola utvrđuju se ugovorom.

Zajednica srednjih škola ima pravila kojima se reguliraju poslovi, zadaci i rad zajednice koja se upisuje u Registar zajednica srednjih škola koji vodi Ministarstvo.

Na pravila zajednice srednjih škola saglasnost daje ministar/ministrica.

Registar se vodi po propisu iz člana 18. ovog zakona.

Član 22.

Osnivač srednje škole može organizirati obrazovno-odgojni rad po odgovarajućem programu srednje škole i izvan Kantona, ukoliko u tom mjestu nema srednje škole takve vrste a postoje društvene potrebe za obrazovanjem za određeno stručno zvanje ili zanimanje.

Obrazovno-odgojni rad iz stava 1. ovog člana može se organizirati kada ima dovoljan broj učenika za najmanje jedno odjeljenje.

Za organiziranje obrazovno-odgojnog rada iz stava 1. ovog člana, osnivač srednje škole je dužan da prethodno pribavi odobrenje ministra/ministrice resornog ministarstva kantona na čijem se području to obrazovanje obavlja.

Obrazovno-odgojni rad iz stava 1. ovog člana može početi s radom kada ministar/ministrica na čijem se području osniva odjeljenje utvrdi da su ispunjeni uvjeti za rad u skladu sa zakonom.

Član 23.

Druga država ili kanton može organizirati rad odjeljenja srednjeg obrazovanja i odgoja na teritoriji Kantona u skladu s ovim zakonom.

Odjeljenje srednje škole druge države radi po nastavnim planovima i programima koje su donijeli organi druge države, izuzev u grupi nacionalnih predmeta.

Prethodnu saglasnost na nastavne planove i programe iz stava 2. ovog člana daje ministar/ministrica.

Odjeljenja koja organiziraju srednje škole iz stava 1. ovog člana mogu početi s radom tek kada ministar/ministrica utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom.

Član 24.

Srednja škola prestaje sa radom ako ne ispunjava uvjete i ne izvršava zadatke radi kojih je osnovana, ili ako prestane potreba za njenim radom.

Ministar/ministrica može predložiti osnivaču prestanak rada javne ustanove - srednje škole - zbog neispunjavanja uvjeta za rad predviđenih ovim zakonom.

Osnivač donosi odluku o ukidanju srednje škole i imenuje lice koje će provesti postupak ukidanja škole.

Aktom o prestanku rada srednje škole odredit će se prestanak rada srednje škole sa završetkom tekuće školske godine.

U slučaju prestanka rada srednje škole, osnivač je dužan da zatečenim učenicima/učenicama omogući nastavak i završavanje započetog obrazovanja organiziranjem redovne nastave, ukoliko ima najmanje 18 učenika/učenica, ili organiziranjem polaganja vanrednih ispita.

Član 25.

Privatne škole prestaju sa radom na prijedlog osnivača.

Ministar/ministrica donosi odluku o imenovanju lica koje će provesti postupak o ukidanju privatne škole ukoliko ona ne ispunjava uvjete predviđene zakonom.

Član 26.

Na osnivanje, rad, statusne promjene i prestanak rada srednje škole primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama (u daljem tekstu: Zakon), ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno.

III. OBRAZOVNO-ODGOJNI RAD SREDNJE ŠKOLE

Član 27.

Obrazovno-odgojni rad u srednjim školama ostvaruje se na osnovu nastavnih planova i programa za gimnazije, učiteljsku školu, srednju vjersku školu, srednju umjetničku školu, srednju tehničku i stručnu školu, srednju školu za učenike sa specijalnim potrebama u obrazovanju (u daljem tekstu: nastavni planovi i programi za određene tipove srednjih škola).

Nastavnim planovima i programima za određene tipove srednjih škola utvrđuju se: fond časova, nastavni sadržaji općeobrazovnih i stručnih predmeta, ciljevi, zadaci, oblici i postupci rada, uvjeti za realizaciju redovne, fakultativne, izborne, kursne nastave, prijemnog i maturskog, odnosno završnog ispita, dužina trajanja obrazovanja i stručno zvanje i zanimanje koje učenik stječe nakon završetka srednje škole, odnosno obrazovanja.

Sadržaji koji promoviraju jednakopravnost spolova sastavni su dio nastavnog programa.

Član 28.

U srednjoj školi realiziraju se i specijalni programi namijenjeni nadarenim i talentiranim učenicima, programi stručnog usavršavanja nastavnika, programi dopunskog obrazovanja odraslih, kao i stručnog osposobljavanja putem kurseva.

Član 29.

Nastavne planove i programe iz člana 27. stav 1. i člana 28. ovog zakona donosi ministar/ministrica u skladu sa zajedničkom jezgrom nastavnih planova i programa, kako to propiše Agencija za nastavne planove i programe, i objavljuje ih u "Službenom glasniku BiH", kao i drugim odgovarajućim službenim glasilima u Bosni i Hercegovini.

Član 30.

U nastavnim planovima i programima srednje škole kojoj je osnivač Kanton specifični sadržaji određenog nastavnog predmeta se ne mogu razlikovati više od 10% u odnosu na utvrđeni nastavni plan i program te srednje škole.

U nastavnim planovima i programima srednje škole kojoj osnivač nije Kanton specifični sadržaji određenog nastavnog predmeta se ne mogu razlikovati više od 20% u odnosu na utvrđeni nastavni plan i program te srednje škole.

Srednja škola može izvan utvrđenog nastavnog plana uvesti i nove sadržaje u vidu kursne nastave, fakultativne nastave, izborne nastave, novog nastavnog predmeta ili drugog oblika nastave, koji po ukupnom fondu časova sedmično ne može biti veći od 10% u odnosu na utvrđeni nastavni plan.

Sadržaje iz prethodnih stavova utvrđuje školski odbor srednje škole na osnovu prijedloga osnivača, učenika, njihovih roditelja odnosno staratelja, nastavničkog vijeća srednje škole, uz prethodnu saglasnost ministra/ministrice.

Član 31.

Školska godina traje od 1. septembra tekuće godine do 31. augusta naredne kalendarske godine.

Nastava se ostvaruje po polugodištima i traje 37 radnih sedmica, s tim da nastavnici programske sadržaje realiziraju u okviru 35 nastavnih sedmica, odnosno 175 nastavnih dana.

Nastava u završnom razredu srednje škole ostvaruje se u okviru 32 radne sedmice, s tim da nastavnici programske sadržaje realiziraju u okviru 30 nastavnih sedmica, odnosno 150 nastavnih dana.

Razlika u broju radnih i nastavnih dana koristi se za realiziranje posebnih programskih sadržaja, obilježavanje državnih i vjerskih praznika, kulturnih i sportskih aktivnosti srednje škole, planiranih godišnjim programom rada i kalendarom u razrednoj knjizi.

Član 32.

Nastava u prvom polugodištu počinje prvog radnog dana u septembru i završava se nakon navršenih 17 nastavnih sedmica.

Zimski odmor za učenike/učenice traje četiri sedmice i koristi se nakon završetka prvog polugodišta.

Srednja škola može odrediti da se dio zimskog ili ljetnog odmora za učenike/učenice koristi u toku prvog ili drugog polugodišta samo ako je to predviđeno godišnjim programom rada.

Nastava u drugom polugodištu počinje poslije zimskog odmora i završava se nakon navršenih 18 nastavnih sedmica.

Član 33.

Izleti, studijske posjete, ekskurzije, kampovanje, društveno koristan rad, škole u prirodi i drugi oblici obrazovnog rada predviđeni u godišnjem programu rada organiziraju se u skladu sa principima ustanovljenim u zajedničkom jezgru nastavnih planova i programa.

Član 34.

Srednja škola organizira redovnu nastavu u petodnevnoj radnoj sedmici.

Nastavni čas općeobrazovne, stručno-teorijske i praktične nastave u srednjoj školi traje 45 minuta, a praktične nastave u preduzećima i drugim institucijama 60 minuta.

U specijalnoj srednjoj školi nastavni čas traje 40 minuta.

Nastava u svim srednjim školama na teritoriji Kantona počinje u osam sati.

Nastava i dužina nastavnog sata koji se odvijaju po drugoj koncepciji odgojno-obrazovnog rada, koju je odobrio ministar/ ministrica, realizira se u skladu s odredbom tog nastavnog plana i programa.

Član 35.

Direktor/direktorica škole može u izuzetnim slučajevima odlučiti da produži ili skrati trajanje časova. Ministar/ministrica može u izuzetnim okolnostima odlučiti da produži ili skrati trajanje časova u pojedinim ili svim srednjim školama.

Član 36.

Ukupno opterećenje učenika u nastavi ne može iznositi više od sedam časova dnevno, odnosno 35 časova sedmično.

Član 37.

Obrazovno-odgojni rad se ne može prekidati u toku jednog polugodišta, izuzev u slučaju elementarnih nepogoda, epidemija i drugih naročito opravdanih razloga, po odluci ministra/ minis- trice, a na prijedlog osnivača.

Ministar/ministrica, na prijedlog osnivača, može odobriti, zavisno od klimatskih ili drugih uvjeta, pomjeranje početka nastave u prvom i drugom polugodištu i produžetak zimskog odmora, a najduže jednu radnu sedmicu, s tim da se u toku školske godine ostvari godišnji fond nastavnih časova predviđen nastavnim planom i programom i da svi programski sadržaji budu realizirani.

Član 38.

Srednja škola je dužna da u toku školske godine ostvari godišnji fond nastavnih časova predviđen nastavnim planom i programom.

Ako se utvrdi da srednja škola nije ostvarila godišnji fond nastavnih časova i nastavni program u okviru predviđenog broja nastavnih sedmica, produžit će nastavu dok se ne ostvari godišnji fond nastavnih časova i nastavni program.

Srednja škola koja ne ostvari predviđeni godišnji fond nastavnih časova i nastavni program, ne može izdati svjedodžbu o završenom razredu, odnosno obrazovanju.

Član 39.

Rad u srednjoj školi u toku školske godine realizira se na osnovu godišnjeg programa rada srednje škole (u daljem tekstu: godišnji program), koji mora biti u skladu s nastavnim planom i programom srednje škole.

Godišnji program rada srednje škole sadrži oblike i raspored obrazovno-odgojnog rada, njegov obim i sadržaj.

Godišnji program rada srednje škole utvrđuje nastavničko vijeće na prijedlog direktora, a donosi ga školski odbor.

Srednja škola usvaja i dostavlja godišnji program rada najkasnije do 30. septembra za tekuću školsku godinu, i to po jedan primjerak: osnivaču, Ministarstvu i Prosvjetno-peda- goškom zavodu.

Član 40.

Srednja škola ministru/ministrici podnosi izvještaj o rezultatima u učenju i vladanju učenika/učenica na kraju prvog polugodišta i na kraju školske godine.

Član 41.

U srednjoj školi se organiziraju slobodne aktivnosti učenika/učenica radi produbljivanja i razvijanja njihovih stvaralačkih sposobnosti i stjecanja pozitivnih navika i vještina koji će ih osposobiti za život.

Zadaci i programski sadržaj slobodnih aktivnosti utvrđuju se godišnjim programom rada i pravilima srednje škole, u skladu sa Standardima, a ostvaruju se putem projekata, sekcija, klubova, družina, grupa, učeničkih zadruga i drugih oblika i unose u raspored sati sačinjen za te oblike nastave.

Učeničku zadrugu može organizirati najmanje 30 učenika/učenica srednje škole.

Učešće učenika/učenica u ovim aktivnostima je na dobrovoljnoj osnovi.

Član 42.

Izleti, stručne posjete, ekskurzije i logorovanja, predviđeni godišnjim programom rada srednje škole, organiziraju se i izvode u okviru radnih dana i u skladu s pravilnikom o organiziranju ovih oblika obrazovno-odgojnog rada, koji donosi škola.

Član 43.

Radi uvođenja novih oblika i sadržaja rada na osnovu elaborata srednje škole i stručnog mišljenja Ministarstva, ministar/ministrica određuje jednu ili više srednjih škola, odnosno jedno ili više odjeljenja srednjih škola, kao eksperimentalne.

Eksperimentalnoj srednjoj školi može se odobriti odstupanje od odredaba ovog zakona u primjeni nastavnog plana i programa, nastavne norme, dnevnog i sedmičnog opterećenja učenika, u načinu ocjenjivanja znanja i formiranju odjeljenja.

Bliže uvjete za osnivanje i rad eksperimentalne srednje škole odnosno odjeljenja iz stava 1. ovog člana utvrđuje ministar/ministrica.

Član 44.

Ministar/ministrica određuje jednu ili više škola za polaganje stručnog ispita nastavnika/nastavnica i stručnih saradnika/ saradnica za samostalan obrazovno-odgojni rad.

Na prijedlog nastavničkog fakulteta, ministar/ministrica određuje srednje škole za obavljanje pedagoško-metodičke prakse i polaganje praktičnog dijela nastave za studente koji se obrazuju na nastavničkim fakultetima.

Uvjeti obavljanja pedagoško-metodičke prakse iz stava 2. ovog člana utvrđuju se posebnim propisom koji donosi ministar/ministrica.

Nastavnički fakulteti sklapaju ugovore sa srednjim školama kojima reguliraju međusobne odnose.

Član 45.

U srednjoj školi upotrebljavaju se školski udžbenici koje je odobrio ministar/ministrica.

Školski udžbenik je obavezno nastavno sredstvo za učenike/učenice i nastavnike/nastavnice; obuhvata sadržaje iz nastavnih planova i programa za srednje obrazovanje i odgoj, a urađen je u skladu s koncepcijom školskog udžbenika.

Pod školskim udžbenikom, kao osnovnim nastavnim sredstvom, podrazumijeva se i zbirka zadataka, priručnik, radna sveska i druga literatura koja zamjenjuje školski udžbenik ili je njegov sastavni dio.

Uz udžbenike, srednja škola koristi vježbanke i ostalu literaturu koja može biti dodatak udžbeniku.

Ministar/ministrica može odobriti upotrebu udžbenika, priručnika i zbirki zadataka utvrđenih na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, države Bosne i Hercegovine, drugih kantona ili drugih država, koji svojim kvalitetom mogu doprinijeti uspješnijem izvođenju nastave.

IV. OPĆA AKTA SREDNJE ŠKOLE

Član 46.

Srednja škola ima pravila koja usvaja školski odbor uz saglasnost ministra/ministrice, a koja se izrađuju u skladu sa Zakonom.

Pravilima srednje škole, pored pitanja utvrđenih Zakonom, uređuju se i pitanja: podaci o školi, djelatnost škole, javnost rada škole, učenici i odgojno-disciplinske mjere, nastavnici, stručni saradnici, saradnici, postupak stručnog usavršavanja, donošenje pravila i drugih općih akata, rad organa upravljanja, stručnih organa, saradnja škole sa roditeljima, finansiranje rada škole i druga pitanja utvrđena ovim zakonom.

V. VRSTE SREDNJIH ŠKOLA

Gimnazija

Član 47.

U gimnaziji se obrazuju redovni i vanredni učenici/učenice, po nastavnom planu i programu za gimnaziju, u četverogodišnjem trajanju.

Nastavnim planom i programom za gimnaziju utvrđuju se izborna područja za koja se učenici mogu opredijeliti u okviru onih područja koja gimnazija ima u svom programu rada.

U skladu sa uvjetima i interesovanjem učenika/učenica, svaka gimnazija može imati jedno ili više izbornih područja.

Izborna područja u gimnaziji su:

  • -
    društveno,
  • -
    jezičko,
  • -
    prirodno,
  • -
    matematičko-informatičko,
  • -
    sportsko,
  • -
    pedagoško-psihološko područje i
  • -
    druga područja za koja se ukaže interes i potreba, a postoji utvrđen nastavni plan i program u skladu sa ovim zakonom.

Učenik/učenica koji/koja završi gimnaziju stječe uvjete za nastavak školovanja i rad.

Član 48.

U gimnaziji koja ispunjava uvjete predviđene za realiziranje programa koji su u skladu sa organizacijom međunarodne mature, ministar/ministrica može odobriti realiziranje ovih programa.

Diploma o završenoj međunarodnoj maturi je ekvivalentna diplomi o položenoj maturi po nastavnim planovima i programima gimnazije iz prethodnog člana.

Član 49.

Za upis u gimnaziju mogu konkurisati učenici/učenice koji su uspješno završili osnovno obrazovanje.

Upis se vrši na osnovu kriterija koje utvrđuje Vlada Kantona na prijedlog ministra/ministrice i na osnovu uspjeha postignutog u osnovnoj školi.

Učenik/učenica koji je u skladu sa Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju proglašen za učenika/učenicu generacije nema obavezu polaganja prijemnog ispita.

Član 50.

Na završetku obrazovanja u gimnazijama se polaže matura po nastavnim planovima i programima za gimnaziju.

Član 51.

Bliži propis o sadržaju i načinu polaganja mature u gimnaziji donosi ministar/ministrica.

Srednje vjerske škole

Član 52.

Srednja škola za vjerske službenike/službenice je srednja škola u kojoj se u četverogodišnjem trajanju obrazuju redovni učenici/učenice po programu općeobrazovnih predmeta i posebnom programu za stručno obrazovanje vjerskih službenika/službenica.

Član 53.

U srednjim školama za vjerske službenike/službenice učenici/učenice stječu određena stručna zvanja predviđena nastavnim planom i programom i osposobljavaju se za rad i nastavak školovanja.

Član 54.

Srednju školu za vjerske službenike/službenice osniva vjerska zajednica.

Član 55.

U srednju školu za vjerske službenike/službenice mogu se upisati učenici/učenice koji su uspješno završili redovno osnovno obrazovanje.

Član 56.

Prilikom upisa u srednju vjersku školu obavezan je prijemni ispit.

Na završetku obrazovanja u srednjoj vjerskoj školi polaže se matura.

Nastavnim planom i programom utvrđuju se sadržaj i program polaganja mature.

Bliže propise o načinu polaganja prijemnog ispita i mature donosi vjerska zajednica uz saglasnost ministra/ministrice.

Licima koja su do stupanja na snagu ovog zakona završila srednju školu za vjerske službenike/službenice priznaje se srednje obrazovanje.

Umjetničke škole

Član 57.

U umjetničkim školama se, u četverogodišnjem trajanju, obrazuju redovni učenici/učenice po općeobrazovnom programu i programu stručnog obrazovanja za muzičku, likovnu i baletsku umjetnost.

Nastavnim planom i programom odgovarajuće umjetničke škole utvrđuje se odnos općeobrazovnog dijela i dijela programa za stručno obrazovanje iz određene oblasti umjetnosti.

U umjetničkim školama obrazuju se i učenici/učenice koji redovno pohađaju drugu srednju školu po programu stručnog obrazovanja za muzičku, likovnu i baletsku umjetnost.

Član 58.

U umjetničke škole mogu se upisati učenici/učenice koji su uspješno završili redovno osnovno obrazovanje.

Za upis u umjetničku školu obavezan je prijemni ispit.

Upis se vrši na osnovu uspjeha u četiri završna razreda osnovne škole, uspjeha iz predmeta značajnih za određenu oblast umjetnosti, rezultata prijemnog ispita, te usmjerenja datog na osnovu profesionalne orijentacije i diplome "Učenik/učenica generacije".

Izuzetno se u srednju muzičku školu mogu upisati posebno talentirani učenici/učenice koji su završili najmanje šest razreda osnovne škole, s tim da paralelno s pohađanjem slijedeća dva razreda osnovne škole pohađaju i srednju umjetničku školu, kao i učenici/učenice stariji od 18 godina koji se u muzičku školu upisuju na odsjek solo pjevanja i kontrabasa, ukoliko polože prijemni ispit i posjeduju posebne psihofizičke sposobnosti.

Član 59.

Na završetku obrazovanja u umjetničkoj školi se polaže matura po nastavnom planu i programu za umjetničke škole.

Član 60.

Organizacija provjere znanja i sposobnosti učenika/učenica na prijemnom ispitu i polaganju mature u umjetničkim školama uređuje se pravilima škole.

Bliži propis o sadržaju i načinu polaganja prijemnog ispita i mature u umjetničkim školama donosi ministar/ministrica.

Srednje tehničke i srodne škole

Član 61.

U srednjim tehničkim i srodnim školama, u četverogodišnjem trajanju, obrazuju se za složenije zahtjeve rada redovni i vanredni učenici/učenice po općeobrazovnom i stručnom programu srednjeg obrazovanja, na osnovama savremene i tradicionalne tehnologije.

Član 62.

Obrazovanje se u srednjim tehničkim i srodnim školama vrši po nastavnim planovima i programima za svaku vrstu srednje škole.

U tehničkim i srodnim školama stječu se odgovarajuća stručna zvanja.

Član 63.

Za upis u tehničke i srodne škole mogu konkurisati učenici/učenice koji/koje su uspješno završili osnovno obrazovanje.

Upis se vrši na osnovu prijemnog ispita koji se provodi prema kriterijima koje donosi ministar/ministrica.

Učenik/učenica koji/koja je, u skladu sa Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju, proglašen/proglašena za učenika/ učenicu generacije nema obavezu iz odredbe prethodnog stava.

Član 64.

U tehničkim i srodnim školama koje ispunjavaju posebne uvjete mogu se dalje vanredno obrazovati za V stepen kvalificirani radnici/radnice za zvanje majstora, specijaliste, instruktora i poslovođe, uz obavezno pohađanje nastave u trajanju od najmanje jedne godine.

Pravo na obrazovanje iz prethodnog stava imaju polaznici/polaznice koji/koje su završili/završile III ili IV stepen stručne spreme i imaju najmanje dvije godine prakse u struci.

Program, uvjeti obrazovanja, način polaganja za zvanja iz stava 1. ovog člana utvrđuju se nastavnim planovima i progra- mima koje donosi ministar/ministrica.

Član 65.

Na završetku obrazovanja u tehničkim i srodnim školama polaže se matura po nastavnom planu i programu za svaku vrstu tehničke i srodne škole.

Član 66.

Učenik/učenica koji/koja završi srednju tehničku i srodnu školu osposobljen je za rad i nastavak školovanja.

Član 67.

Organizacija provjere znanja i sposobnosti učenika/učenice na prijemnom ispitu i polaganju mature u tehničkim i srodnim školama utvrđuje se pravilima škole.

Bliži propis o sadržaju i načinu polaganja prijemnog ispita i mature u tehničkim i srodnim školama donosi ministar/ ministrica.

Stručna škola

Član 68.

U stručnoj školi se za odgovarajuća zanimanja, u trogodišnjem ili četverogodišnjem trajanju, obrazuju redovni i vanredni učenici/učenice po općeobrazovnom i stručnom programu srednjeg obrazovanja, na osnovama savremene i tradicionalne tehnologije.

Član 69.

Stručne škole obrazuju učenike/učenice po nastavnim planovima i programima za odgovarajuće vrste stručne škole.

U stručnim školama stječu se odgovarajuća zanimanja.

Član 70.

U stručne škole mogu se upisati učenici/učenice sa završenom osnovnom školom radi stjecanja III i IV stepena stručne spreme.

Učenici/učenice se upisuju u stručne škole na osnovu kriterija koje donosi ministar/ministrica.

Član 71.

Na završetku obrazovanja u stručnoj školi za III i IV stepen stručne spreme, po nastavnom planu i programu za svaku vrstu stručne škole, polaže se završni ispit s praktičnim radom.

Organizacija i način polaganja završnog ispita u stručnim školama utvrđuju se pravilima škole.

Bliži propis o sadržaju i načinu polaganja završnog ispita donosi ministar/ministrica.

Član 72.

U stručnim školama koje ispunjavaju posebne uvjete mogu se dalje vanredno obrazovati za V stepen kvalificirani radnici/ radnice za zvanje majstora, specijaliste, instruktora i poslovođe, uz obavezno pohađanje nastave u trajanju od najmanje jedne godine.

Pravo na obrazovanje iz prethodnog stava imaju polaznici/polaznice koji/koje su završili/završile III i IV stepen stručne spreme i imaju najmanje dvije godine prakse u struci.

Program, uvjeti obrazovanja, način polaganja za zvanja iz stava 1. ovog člana utvrđuju se nastavnim planovima i programima koje donosi ministar/ministrica.

Član 73.

Učenik/učenica sa završenom stručnom školom može se upisati na visokoškolsku ustanovu pod uvjetom da stekne dopunsko obrazovanje u odgovarajućoj srednjoj školi, po programu koji utvrđuje ministar/ministrica.

Bliže propise koji definišu uvjete stjecanja dopunskog obrazovanja donosi ministar/ministrica.

Član 74.

Praktična nastava u tehničkim, srodnim i stručnim školama izvodi se u skladu s nastavnim planovima i programima u školskim radionicama, laboratorijama i kabinetima, te drugim objektima za nastavu, opremljenim u skladu sa odgovarajućim normativima.

Praktična nastava se, pod stručnim nadzorom srednje škole, izvodi u privrednim društvima, ustanovama i kod samostalnih privrednika koji imaju odgovarajuću savremenu opremu, tehničko-tehnološka sredstva i druge odgovarajuće uvjete u skladu sa nastavnim planom i programom.

Uvjeti, oblici, metode i postupci izvođenja praktične nastave i stručni nadzor reguliraju se ugovorom srednje škole s preduzećem, ustanovom ili samostalnim privrednikom.

Član 75.

Nastavnim planom i programom srednjih tehničkih, srodnih škola i stručnih škola utvrđuju se program, vrijeme i trajanje ferijalne prakse učenika/učenica.

Bliži uvjeti izvođenja ferijalne prakse utvrđuju se ugovorom sa privrednim društvima, ustanovom ili samostalnim privrednikom.

Srednja škola za učenike sa specijalnim potrebama u obrazovanju

Član 76.

Specijalni odgoj i obrazovanje znači odgoj i obrazovanje za učenike/učenice koji/koje imaju posebne odgojno-obrazovne potrebe zbog fizičkog ili psihofizičkog invaliditeta.

Obrazovanje djece i mladih sa posebnim obrazovnim potrebama je od prioritetnog javnog interesa i sastavni je dio jedinstvenog obrazovnog sistema.

Osnovni cilj specijalnog obrazovanju je da se svim učenicima/učenicama daju iste mogućnosti učešća i uživanja koristi od obrazovanja i učešća u društvu, na način koji se zasniva na principu najboljeg interesa djeteta.

Učenici/učenice sa posebnim obrazovnim potrebama imaju pravo na posebna budžetska sredstava da bi se pokrili troškovi posebnog programa ili da bi se školsko okruženje prilagodilo njihovim potrebama.

Član 77.

U srednjoj školi za učenike/učenice sa specijalnim potrebama u obrazovanju se u trajanju od jedne do četiri godine, po prilagođenim programima za odgovarajuće profile I, II i III stepena stručne spreme obrazuju redovni i vanredni učenici/učenice sa smetnjama u psihičkom i fizičkom razvoju.

U ustanovama za edukaciju i rehabilitaciju učenika/učenica oštećenog vida, sluha i govora obrazuju se redovni i vanredni učenici/učenice po nastavnim planovima i programima za I, II, III, IV i V stepen stručne spreme srednje tehničke, srodne i stručne škole.

Član 78.

Specijalno obrazovanje odvija se u redovnim srednjim školama na osnovu principa integriranog obrazovanja, što znači da svi učenici/učenice, uključujući i učenike/učenice sa posebnim potrebama, imaju pravo da budu u redovnom razredu, ukoliko za to postoje odgovarajući uvjeti uz prethodno pribavljeno mišljenje resornog ministra/ministrice.

Član 79.

Nastavnim planovima i programima utvrđuju se zanimanje, trajanje obrazovanja i odnos općeobrazovnih i stručno-teorijskih sadržaja praktične nastave.

Član 80.

U srednju školu za učenike/učenice sa specijalnim potrebama u obrazovanju i u druge srednje škole učenici/učenice se mogu upisati na osnovu svjedodžbe o završenoj specijalnoj i redovnoj osnovnoj školi, a na osnovu nalaza i mišljenja komisije za ocjenjivanje sposobnosti djece sa smetnjama u razvoju i rješenja o kategorizacije djeteta, koje donosi Kantonalni centar za socijalni rad.

Upis učenika/učenica oštećenog vida, sluha i govora u ustanovama za edukaciju i rehabilitaciju učenika/učenica oštećenog vida, sluha i govora regulira se pravilima ustanove.

Član 81.

Srednja škola za učenike/učenice sa specijalnim potrebama u obrazovanju i ustanove mogu organizirati svoj rad u okviru školskog centra koji ima svojstvo pravnog subjekta, sa specijalnim predškolskim ustanovama i specijalnim osnovnim školama.

Odgojno-obrazovni rad i stručni nadzor nad radom školskog centra obavlja se u skladu s odgovarajućim nastavnim planom i programom za svaku školu - nivo obrazovanja - koji su u sastavu školskog centra.

Prilikom imenovanja školskog odbora, direktora/direktorice i nadzornog odbora školskog centra, primjenjuje se odgovarajuća odredba ovog zakona.

VI. UČENICI/UČENICE

Član 82.

Status učenika/učenice srednje škole stječe se upisom u srednju školu.

Upis u srednju školu je uvjetovan propisima koje utvrđuje Vlada Kantona na prijedlog ministra/ministrice i pravilima škole.

Učenik/učenica koji/koja je, u skladu sa Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju, proglašen/proglašena za učenika/učenicu generacije nema obavezu iz odredbe prethodnog stava.

Učenik/učenica može steći izuzetan status učenika/učenice paralelno upisujući i neko drugo zanimanje, odnosno stručno zvanje, u istoj ili drugoj srednjoj školi, te steći drugo zanimanje, odnosno stručno zvanje, polažući razliku predmeta u odnosu na nastavni plan i program po kome se redovno obrazuje.

Razliku predmeta iz prethodnog stava određuje nastavničko vijeće škole u kojoj je učenik/učenica stekao/stekla izuzetan status, cijeneći podudarnost nastavnih planova i progama škole koju učenik/učenica redovno pohađa i škole u kojoj je stekao/stekla izuzetan status.

Član 83.

Ne može se vršiti diskriminacija učenika/učenice pri prijemu, odnosno upisu u školu, učešću u aktivnostima škole ili pri bilo kojim pitanjima vezanim za tog učenika/učenicu, na osnovu toga što u školi, u usmenom ili pismenom izražavanju, koristi bilo koji od zvaničnih jezika Bosne i Hercegovine.

Član 84.

Učenici/učenice se u prvi razred srednje škole upisuju na osnovu konkursa koji se objavljuje u dnevnim novinama, najmanje dva mjeseca prije početka školske godine.

Konkurs za upis redovnih učenika/učenica u prvi razred srednje škole kao javne ustanove sadrži:

  • -
    broj kandidata koji će se finansirati iz budžeta Kantona,
  • -
    broj kandidata koji samostalno plaćaju troškove školovanja,
  • -
    visinu troškova školovanja za učenike/učenice iz prethodne alineje,
  • -
    kriterije za upis učenika/učenica u prvi razred.

Elemente iz alineje 1., 2. i 3. utvrđuje Vlada Kantona na prijedlog Ministarstva, a kriterije iz alineje 4. ministar/ministrica.

Pravo upisa u prvi razred srednje škole u statusu redovnog učenika/učenice imaju kandidati koji pored ostalih uvjeta iz ovog zakona ispunjavaju uvjet da do kraja tekuće godine ne navršavaju više od 18 godina života.

Pravo upisa u prvi razred srednje škole za učenike/učenice sa specijalnim potrebama u obrazovanju imaju kandidati koji pored ostalih uvjeta iz ovog zakona ispunjavaju uvjet da do kraja tekuće godine ne navrše više od 20 godina života.

Član 85.

Učenici/učenice državljani Bosne i Hercegovine koji/koje su završili/završile osnovnu školu u Bosni i Hercegovini izvan Kantona, upisuju se pod istim uvjetima kao i učenici/učenice s područja Kantona.

Član 86.

Strani državljani nastavljaju obrazovanje u srednjoj školi pod istim uvjetima kao i državljani Bosne i Hercegovine, ako ugovorima i drugim konvencijama nije drugačije određeno.

Član 87.

Srednja škola upisanim učenicima/učenicama izdaje učeničku knjižicu u kojoj se evidentira uspjeh učenika/učenice u učenju i vladanju i prate aktivnosti i napredovanje učenika/ učenice u toku obrazovno-odgojnog procesa.

Učenička knjižica predstavlja javnu ispravu kojom se u toku srednjeg obrazovanja dokazuje status učenika/učenice srednje škole.

Obrazac učeničke knjižice propisuje ministar/ministrica.

Član 88.

Srednja škola objavljuje konkurs za upis vanrednih učenika/učenica najmanje 15 dana prije početka školske godine.

O izvršenom upisu redovnih i vanrednih učenika/učenica srednja škola je obavezna dostaviti izvještaj osnivaču, ministru/ ministrici i Prosvjetnoj inspekciji.

Konkurs i prijem vanrednih učenika/učenica mora biti okončan do kraja septembra tekuće školske godine.

Status vanrednog učenika/učenice stječe se upisom u odgovarajuću vrstu srednje škole, pohađanjem instruktivno- konsultativne nastave i polaganjem ispita.

Predmete, nastavne sadržaje, fond časova instruktivno- konsultativne nastave za svako stručno zvanje/zanimanje utvrđuje nastavničko vijeće škole. Ukupan fond časova instruk- tivno-konsultativne nastave ne može biti manji od 25% ukupnog godišnjeg broja časova za određeno stručno zvanje/zanimanje.

Srednja škola organizira u toku školske godine tri redovna ispitna roka (januarsko-februarski, junski i augustovsko- septembarski ispitni rok), a po potrebi i jedan vanredni rok.

U slučajevima nepravilnosti polaganja ispita za vanredne učenike/učenice koje utvrdi nastavničko vijeće i Prosvjetna inspekcija, direktor/direktorica škole poništava ispit.

Bliže propise o upisu, organizaciji i načinu polaganja ispita za vanredne učenike/učenice donosi ministar/ministrica.

Član 89.

Redovan učenik/učenica koji/koja iz opravdanih razloga (bolest u dužem periodu i u drugim opravdanim slučajevima) nije mogao/mogla redovno pohađati nastavu i biti ocijenjen/ocijenjena iz jednog ili više predmeta, polaže predmetni ili razredni ispit.

Nastavničko vijeće srednje škole može uputiti učenika/ učenicu na razredni odnosno predmetni ispit ukoliko učenik/ učenica izostane više od 1/4 ukupnog fonda nastavnih časova predviđenih nastavnim planom i programom, odnosno više od 1/4 godišnjeg fonda nastavnih časova iz određenog predmeta.

Redovan učenik/učenica iz stav 1. i 2. ovog člana podnosi molbu nastavničkom vijeću, koje u svakom konkretnom slučaju cijeni opravdanost razloga nepohađanja nastave i donosi odluku.

Član 90.

Učenik/učenica gubi status redovnog učenika/učenice u svim srednjim školama kada i drugi put sa uspjehom ne završi razred.

Status učenika/učenice u srednjoj školi u koju je učenik/učenica upisan za tekuću školsku godinu prestaje:

  • -
    ispisivanjem iz srednje škole,
  • -
    isključenjem iz srednje škole,
  • -
    napuštanjem srednje škole.

Član 91.

Redovan učenik/učenica koji/koja s uspjehom ne završi razred ima pravo ponoviti razred.

U toku redovnog obrazovanja učenik/učenica može samo jedanput ponoviti razred, s tim da dodatno participira u troškovima tog obrazovanja.

Redovan učenik/učenica koji u toku obrazovanja zaostaje u savladavanju nastavnih sadržaja ili ne završi razred, može se preusmjeriti na obrazovanje za jednostavniji program.

Učenik/učenica koji/koja pokazuje izuzetne rezultate u učenju i vladanju može se preusmjeriti, uz polaganje razlike predmeta, na složenije zanimanje.

Redovan učenik/učenica koji/koja je napustio/napustila srednju školu, ukoliko želi ponovo nastaviti obrazovanje, plaća troškove instruktivne nastave.

Bliži propis o participaciji troškova učenika/učenice iz st. 2. i 5. ovog člana donosi ministar/ministrica.

Član 92.

Učenik/učenica se može ispisati iz srednje škole:

  • -
    kada iz objektivnih razloga mora prekinuti obrazovanje,
  • -
    kada prelazi u drugu srednju školu.

Učenik/učenica se može ispisati i u drugim slučajevima, ali najkasnije dva mjeseca prije završetka nastave u drugom polugodištu, odnosno dva mjeseca prije završetka obrazovanja.

Srednja škola ispisanim učenicima/učenicama izdaje uvjerenje o postignutom uspjehu na posljednjoj klasifikaciji.

Maloljetnog učenika/učenicu ispisuju roditelji ili staratelji, a mlađi punoljetni učenik/ učenica se ispisuje sam, uz saglasnost roditelja ili staratelja.

Član 93.

Učenik/učenica se isključuje iz srednje škole kada neopravdano izostane s nastave duže od 35 nastavnih časova ili učini teži disciplinski prekršaj utvrđen pravilima srednje škole.

Učenik/učenica koji/koja je isključen/isključena iz srednje škole može nastaviti školovanje u drugoj srednjoj školi.

Smatra se da je učenik/učenica napustio/napustila srednju školu ukoliko u kontinuitetu izostane duže od dvije radne sedmice a o razlogu izostanka škola ne bude obaviještena.

Škola je dužna pismenim ili drugim zvaničnim putem obavijestiti roditelje ili staratelje učenika/učenice iz prethodnog stava nakon kontinuiranog izostanka učenika/učenice u trajanju od jedne radne sedmice.

Član 94.

Srednja škola će učenicima/učenicama koji/koje su proglašeni perspektivnim i vrhunskim sportistima, izuzetnim umjetničkim talentima i nadarenim učenicima/učenicama s vrhunskim rezultatima na kantonalnom, federalnom, državnom ili međunarodnom takmičenju odobriti dugoročno ili kratkoročno odsustvovanje sa nastave radi pripremanja i učešća na takmičenjima, u skladu s pravilima škole.

Srednja škola će učenicima/učenicama iz prethodnog stava osigurati specijalni status radi omogućavanja redovnog treniranja i razvijanja potencijala do prirodnog genetskog maksimuma. Ovim učenicima/učenicama srednja škola će omogućiti da putem instruktivno-konsultativne nastave i polaganjem predmetnih ispita u toku školske godine završe odgovarajući razred.

Učenici/učenice iz prethodnog stava se izuzimaju od odredbe člana 89. stav 1. ovog zakona.

Status učenika iz stava 1. ovog člana dodjeljuje resorno ministarstvo Kantona, koje je obavezno učeniku/učenici koji/koja zadovoljava uvjete za stjecanje ovog statusa potvrditi status na početku svake školske godine, poslije uvida u izvještaje sa takmičenja i testiranja, koje su klubovi i druge relevantne ustanove obavezne pravovremeno dostaviti resornom ministarstvu.

Član 95.

Srednja škola je dužna da u toku obrazovanja sistematično prati razvoj učenika/ učenice, njihove sklonosti i sposobnosti i vrednuje rezultate njihovog rada.

Ako učenik/učenica iz zdravstvenih razloga ne može učestvovati u nekoj fizičkoj aktivnosti ili vježbi, ili ako bi takva vježba mogla ugroziti njegovo/njeno zdravlje, dati učenik/ učenica će biti privremeno ili trajno izuzet/izuzeta iz takvih aktivnosti.

Odluku o izuzimanju učenika/učenice iz određenih aktivnosti na period duži od dvije sedmice donijet će nastavničko vijeće škole na preporuku nadležne zdravstvene ustanove.

Član 96.

Ocjenjivanje u srednjoj školi je brojčano.

Brojčane ocjene su: odličan (5), vrlodobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1).

Ocjenjivanje u srednjoj školi je javno i kontinuirano.

Prilikom ocjenjivanja, uz brojčanu ocjenu upisuje se i datum.

Zaključna ocjena iz svakog predmeta pojedinačno se izvodi na polugodištu i na kraju školske godine.

Pored ovih ocjena, mogu se, u pismenoj formi, na kraju školovanja, odnosno uz prepis ocjena, dati i karakteristike učenika/učenice vezane za njegovo/njeno napredovanje, sklonosti, posebne osobine i slično.

Karakteristike iz prethodnog stava se daju na osnovu pedagoškog kartona učenika/učenice.

Škola ocjenjuje svakog učenika/učenicu u smislu akademskog uspjeha, kao i ponašanja i discipline, u skladu sa propisima koje donosi ministar/ministrica, a rezultati takvog ocjenjivanja izražavaju se kao brojčana ocjena.

Bliže propise o napredovanju, vrednovanju i ocjenjivanju učenika/učenice donosi ministar/ministrica.

Član 97.

Izuzetak od stava 8. prethodnog člana su učenici/učenice sa posebnim potrebama u obrazovanju, koji/koje umjesto godišnje svjedodžbe sa ocjenama dobijaju pismeni godišnji izvještaj koji opisuje rezultate učenika/učenica u odnosu na ciljeve iz plana.

Ako su problemi učenika/učenica takve prirode da im specijalno obrazovanje omogućava da budu ocijenjeni na redovan način, onda se ocjenjuju ocjenom u skladu sa ovim zakonom.

Član 98.

Opći uspjeh učenika/učenica utvrđuje se na osnovu zaključnih ocjena iz pojedinih nastavnih predmeta na kraju oba polugodišta, a poslije obavljenih ispita za učenike/učenice upućene na popravni ispit.

Prilikom zaključivanja ocjena iz nastavnih predmeta, pored numeričke ocjene uzima se u obzir i profesorova/profesoricina pedagoška procjena rada i zalaganja učenika/učenice.

Nastavničko vijeće sredinom oba polugodišta analizira realizaciju nastavnog plana i programa, sa osvrtom na kontinuitet ocjenjivanja.

Član 99.

Zaključnu ocjenu nastavnih predmeta utvrđuje odjeljensko vijeće na prijedlog predmetnog nastavnika/nastavnice.

Učenik/učenica i njegovi roditelji imaju pravo prigovora na zaključnu pojedinačnu ocjenu na kraju školske godine.

Prigovor se podnosi nastavničkom vijeću, u roku od 48 sati nakon saopćenja ocjene.

Nastavničko vijeće dužno je da u roku od tri dana donese odluku o prigovoru.

Ako nastavničko vijeće usvoji prigovor, obrazovat će komisiju koja će provjeriti znanje učenika/učenice u roku od dva dana.

Ocjena komisije je konačna.

Član 100.

Učenik/učenica je ostvario pozitivan opći uspjeh na kraju polugodišta odnosno na kraju školske godine ukoliko iz pojedinačnih predmeta nema ocjenu nedovoljan (1).

Sudska praksa po ovom aktu

4 odluka iz 1 člana

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.

Općenite reference na ovaj akt (3)