Član 1.
Ovim zakonom osniva se sudbena policija, utvrđuju njena ovlaštenja, ustrojstvo i sredstva za rad, prava i obaveze, radni odnosi i druga pitanja od značaja za ustrojstvo i rad sudbene policije u Federaciji Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu: Federacija).
Član 2.
Sudska policija poslove iz svoje nadležnosti utvrđene ovim zakonom vrši na način propisan ovim zakonom, zakonima o pravilima postupka i pravilima koja donosi predsjednik Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: predsjednik Vrhovnog suda).
Član 3.
Ukupna nacionalna struktura sudske policije u sudovima Federacije odražavat će nacionalnu strukturu stanovništva Federacije, a sudska policija u kantonu - županiji ili na području općinskog suda - nacionalnu strukturu stanovništva u kantonu - županiji, odnosno na području općinskog suda.
Član 4.
Predsjednik Vrhovnog suda odgovoran je za upravljanje sudskom policijom. Predsjednik Vrhovnog suda može poslove upravljanja sudskom policijom povjeriti zapovjedniku odjeljenja sudske policije.
Član 5.
Federalni propisi koji se odnose na prava i obveze funkcionera u rukovođenju federalnim organom uprave, shodno se primjenjuju na prava i obveze predsjednika Vrhovnog suda u pogledu upravljanja sudskom policijom.
Član 6.
Administrativno - stručne i tehničke poslove za odjeljenje sudske policije sudova Federacije vršit će Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine, a za odjeljenje sudske policije sudova u kantonu - županiji - najviši sud u kantonu.
Član 7.
II - OVLAŠTENJA SUDSKE POLICIJE Sudska policija pomaže Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, i sudovima u kantonu - županiji u osiguranju informacija, u izvršavanju sudskih naredbi za prinudno dovođenje svjedoka, izvršavanju sudskih naredbi za dovođenje optuženih osoba, privođenju osuđenih osoba u organ za izvršenje sankcija po naredbi suda, održavanje reda u sudnici, sigurnosti sudaca i drugih djelatnika suda, sigurnosti sudske zgrade, te u izvršavanju drugih sudskih naloga. Odredbe stava 1. ovog člana primjenjivat će se i na tužiteljstva u Federaciji kada, u skladu sa zakonima i drugim propisima, zahtijevaju pomoć i asistenciju sudske policije u vršenju svojih dužnosti ili kada je potrebno osigurati održavanje reda i sigurnosti u prostorijama tužiteljstva, sigurnost tužitelja i drugih službenika tužiteljstva u Federaciji. Sudska policija, sukladno pravilima koja donosi predsjednik Vrhovnog suda, pomaže i ombudsmane, na njihov zahtjev, kada rade na ispitivanju djelatnosti bilo koje institucije Federacije, kantona - županije ili općine, kao i bilo koje institucije ili osobe koje su negirale ljudsko dostojanstvo, prava i slobode, uključujući provođenje etničkog progona ili održavanje njegovih posljedica, ako se pri tom ispitivanju pojavi otpor te institucije ili osobe, a pomaže i u osiguranju istraživanja službenih dokumenata, uključujući i tajne, sudskih i upravnih spisa, posebno u pribavljanju potrebnih informacija, dokumenata i spisa, ako se pri tom istraživanju, odnosno suradnji pojavi otpor od odgovornog službenika.
Član 8.
U toku sudskog postupka, po nalogu suda, sudska policija osigurava prisustvo pozvanih svjedoka, privodi okrivljenoga istražnom sucu i optuženoga na glavni pretres, te sprovodi osuđenu osobu u organ za izvršenje sankcija u kojem treba izvršiti izrečenu sankciju.
Član 9.
Sudska policija održava red u sudnici, sigurnost sudaca i drugih djelatnika suda, kao i sigurnost sudske zgrade na način predviđen pravilima predsjednika Vrhovnog suda.
Član 10.
Sudska policija izvršava naloge suda o pretresanju stana i osoba i o privremenom oduzimanju predmeta, naloge u svezi s osiguranjem provođenja izvršenja sudskih odluka, te druge sudske naloge za poduzimanje radnji kojima se osigurava uspješnost vođenja odgovarajućeg sudskog postupka.
Član 11.
Predsjednik Vrhovnog suda, na zahtjev glavnog federalnog tužitelja, sklapa poseban sporazum o pružanju pomoći sudske policije Federalnom tužiteljstvu i kantonalnim tužiteljstvima.
Član 12.
III - ORGANIZACIJA I SREDSTVA ZA RAD SUDSKE POLICIJE Sudska policija, ovlaštenja utvrđena Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i ovim zakonom, vrši u odjeljenju sudske policije sudova Federacije i odjeljenjima sudske policije sudova u kantonima - županijama (u daljem tekstu: odjeljenje sudske policije). Unutarnja organizacija odjeljenja sudske policije iz stavka 1. ovog članka, uređuje se pravilnikom o unutarnjoj organizaciji sudske policije. Pravilnik iz stavka 2. ovog članka donosi predsjednik Vrhovnog suda, uz saglasnost Vlade Federacije.
Član 13.
Radom odjeljenja sudske policije rukovodi zapovjednik odjeljenja sudske policije na način koji posebnim pravilima utvrdi predsjednik Vrhovnog suda. Za zapovjednika odjeljenja sudske policije može se postaviti osoba koja ispunjava uvjete za prijem u radni odnos na rad sudskog policajca i koja ima najmanje VI. stupanj izobrazbe (viša stručna sprema) i tri godine radnog iskustva na poslovima sudskog pilicajca ili sličnim poslovima u organima uprave i organima za izvršenje sankcija. Zapovjednika odjeljenja sudske policije postavlja i razrješava predsjednik Vrhovnog suda.
Član 14.
Ukupan broj sudskih policajaca u odjeljenjima sudske policije iz članka 12. stavak 1. ovog zakona, utvrđuje Vlada Federacije na prijedlog predsjednika Vrhovnog suda.
Član 15.
Sredstva za rad sudske policije osiguravaju se u proračunu Federacije.
Član 16.
Materijalno-financijske poslove za odjeljenje sudske policije sudova Federacije vrši Vrhovni sud Federacije, a za odjeljenje sudske policije sudova u kantonu - županiji - najviši sud u kantonu - županiji.
Član 17.
Odredbe federalnog zakona o sredstvima za rad federalnog organa uprave shodno se primjenjuju i na sredstva za rad sudske policije.
Član 18.
IV - PRAVA I OBVEZE SUDSKIH POLICAJACA Sudski policajci su naoružani i jednako odjeveni. Sudski policajci imaju pravo na besplatnu odoru, opremu za obavljanje poslova i naoružanje. Sudski policajci imaju službenu iskaznicu koja im služi za dokazivanje svojstva sudskog policajca i pravo na nošenje i uporabu oružja. Službenu iskaznicu sudskim policajcima izdaje predsjednik Vrhovnog suda.
Član 19.
Sudski policajci obvezni su poslove iz svojih ovlaštenja obavljati i u slučaju kada izvršenje tih poslova dovodi u opasnost i njihov život.
Član 20.
Sudski policajci u obavljanju poslova mogu uporabiti sredstva prinude i to: tjelesnu snagu, gumenu palicu i druga sredstva prinude, samo onda kad je te neophodno da se spriječi tjelesni napad na suce i druge djelatnike suda, ombudsmane i druge osobe koje štite, bijeg svjedoka, okrivljenoga i osuđenoga ili prouzrokovanje materijalne štete sudu. Tjelesna snaga može se uporabiti naročito onda kada je nužno da se spriječi otpor osobe prema kojoj se izvršava nalog suda.
Član 21.
Ako sudski policajac uporabom sredstva prinude iz članka 20. ovog zakona, ne može osigurati zaštitu odnosno obavljanje poslova, može uporabiti vatreno oružje, ako drukčije ne može: 1. zaštiti živote koje je dužan štititi; 2. odbiti neposredni napad kojim se ugrožava njegov život ili život sudaca i drugih djelatnika suda, ombudsmena i drugih osoba koje je dužan štititi; 3. spriječiti bijeg okrivljenoga ili osuđenoga, koga osigurava, privodi ili sprovodi, ako osobite okolnosti opra-vdavaju bojazan da će ta osoba upotrijebiti vatreno oružje protiv druge osobe ili ako na to ukazuje način izvršenja, posljedice ili druge okolnosti krivičnog djela koje je ta osoba učinila. Pri uporabi vatrenog oružja sudski policajac obvezan je čuvati i život drugih ljudi, a o uporabi vatrenog oružja obvezan je odmah pismenim putem izvijestiti zapovjednika odjeljenja sudske policije.
Član 22.
Sudski policajac koji obavlja poslove u sastavu grupe, smije uporabiti vatreno oružje samo po naređenju rukovoditelja grupe. Naređenje za uporabu oružja iz stavka 2. ovog članka, može se izdati samo u slučaju i pod uvjetima predviđenim ovim zakonom.
Član 23.
Predsjednik Vrhovnog suda, uz prethodno pribavljeno mišljenje federalnog ministra unutarnjih poslova, donosi bliže propise o uporabi vatrenog oružja, i drugih sredstava prinude.
Član 24.
Pri neposrednom hvatanju okrivljenoga koji se prinudno dovodi ili osuđenoga koji je sprovodi u organ za izvršenje sankcija, sudski policajac može ući bez posebne dozvole u tuđi stan i druge prostorije i, po potrebi, pretražiti te prostorije i bez prisustva svjedoka, da bi se pronašla skrivena pobjegla osoba, ako je vidio ili dobio informacije da se sklonila u tuđi stan ili druge prostorije. U slučaju iz stavka 1. ovog članka, neće se sastavljati zapisnik nego će se korisniku, odnosno držatelju stana ili prostorije odmah izdati potvrda u kojoj će se naznačiti razlog i vrijeme ulaženja u stan ili drugu prostoriju.
Član 25.
O svakoj uporabi sredstva prinude i vatrenog oružja, zapovjednik odjeljenja sudske policije obvezan je odmah pismenim putem izvjestiti predsjednikaVrhovnog suda.
Član 26.
Osobe koje na zahtjev sudskog policajca pruže pomoć ili samoinicijativno sudjeluju u savlađivanju osobe koja pruža otpor ili hvatanju osobe koja je pobjegla i tim povodom budu ozlijeđene, razbole se ili trajnije budu spriječeni za rad, imaju prava iz socijalnog osiguranja, kao i osobe u stalnom radnom odnosu. Ako osoba iz stavka 1. ovog članka, prilikom pružanja pomoći sudskom policajcu izgubi život, pokopat će se o trošku sudske policije, u mjestu koje odredi njezina obitelj. U slučaju iz stavka 2. ovog članka, obitelji ili osobi koju je izdržavala poginula osoba pripada jednokratna novčana pomoć, koja ne može biti manja od ukupne plaće koju je poginula osoba ostvarila za posljednjih šest mjeseci. Ako poginula osoba nije bila u radnom odnosu, visinu novčane pomoći određuje predsjednik Vrhovnog suda. Osobe iz stavka 1. i osobe iz stavka 3. ovgo članka imaju pravo na naknadu štete ukoliko nisu obeštećene nakon ostvarivanja prava iz stavak 1. do 3. ovog članka.
Član 27.
Bliže propise o odori i oznakama sudske policije, naoružanju i opremi i njihovim rokovima trajanja i naknadi kada se upropaste, o službenoj iskaznici sudskog policajca i o boji i oznakama vozila sudske policije donosi predsjednik Vrhovnog suda, po prethodno pribavljenom mišljenju federalnog ministra unutarnjih poslova i federalnog ministra pravde.
Član 28.
Sudski policajci obvezni su čuvati službenu tajnu. Kao službena tajna, u smislu ovog zakona, smatraju se: 1. podaci i isprave do kojih je sudski policajac došao u obavljanju poslova i koji su zakonom, odnosno propisom doneseni na osnovu zakona predviđeni kao službena tajna; 2. podaci i isprave do kojih je sudski policajac došao u obavljanju poslova, a njihovim saopćenjem ili odavanjem na drugi način neovlaštenoj osobi bi se moglo osujetiti ili otežati obavljanje poslova sudske policije, ili opravdan interes građanina ili pravne osobe. Predsjednik Vrhovnog suda bliže određuje šta se smatra službenom tajnom, način čuvanja službene tajne i oslobađanje od čuvanja službene tajne.
Član 29.
V - RADNI ODNOSI I DISCIPLINSKA ODGOVORNOST 1. Radni odnosi Odredbe federalnog zakona o radnim odnosima službenika u federalnim organima uprave, shodno se primjenjuju i na radne odnose sudske policije, ako ovim zakonom nije drugčije određeno.
Član 30.
Osoba koja zasniva radni odnos na poslovima sudskog policajca, pored uvjeta propisanih federalnim zakonom o radnim odnosima za službenike u federalnim organima uprave, treba da ispunjavati zdravstvene i psihotjelesne uvjete prem normativima predviđenim za policajce Federalnog ministarstva unutarnjih poslova. Zdravstvenu i psihotjelesnu sposobnost osoba iz stavka 1. ovog članka, ocjenjuje odgovarajuća zdravstvena ustanova koju odredi predsjednik Vrhovnog suda.
Član 31.
O prijemu u radni odnos sudskih policajaca odlučuje predsjednik Vrhovnog suda ili zapovjednik odjeljenja sudske policije, ako ga na to ovlasti predsjednik Vrhovnog suda.
Član 32.
Osoba koja se prvi put prima u radni odnos u sudsku policiju prima se kao pripravnik. Izuzetno, za sudskog policajca može se bez svojstva pripravnika primiti osoba koja je završila školu za policajce, koja daje izobrazbu IV stupnja i koja je položila stručni ispit za zvanje policajca, kao i osoba koja je u aktivnoj službi u Vojsci Federacije provela najmanje tri godine i radila na poslovima sličnim poslovima sudske policije. Osoba iz stavka 2. ovog članka, obvezna je položiti stručni ispit iz dopunskih predmeta u roku jedne godine od dana stupanja na rad u sudsku policiju.
Član 33.
Za pripravnika u sudskoj policiji može se primiti osoba koja je, pored uvjeta za prijem u radni odnos iz članka 30. ovog zakona, regulirala vojnu obvezu i koja nije starija od 25 godina.
Član 34.
Pripravnički staž traje šest mjeseci. Za stučno obrazovanje pripravnika sudske policije organizira se praktična obuka putem tečajeva, seminara i drugih oblika izobrazbe koju određuje predsjednik Vrhovnog suda. Pripravnik je obvezan u roku od mjesec dana po isteku pripravničkog staža pristupiti polaganju stručnog ispita za sudskog policajca. Stručni ispit za sudskog policajca polaže se po programu za polaganje stručnog ispita za sudskog policajca koga donosi predsjednik Vrhovnog suda, po prethodno pribavljenom mišljenju federalnog ministra pravde. Stručni ispit za sudskog policaica polaže se pred komisijom koju imenuje predsjednik Vrhovnog suda.
Član 35.
Pripravniku koji, nakon završenog pripravničkog staža, ne položi stručni ispit za sudskog policajca, prestaje radni odnos u sudskoj policiji. Pripravnik koji položi stručni ispit za sudskog policajca raspoređuje se na poslove sudskog policajca.
Član 36.
Ako se za stručno obrazovanje pripravnika sudskog policajca organizira tečaj, tečaj se održava po posebnom programu koga donosi predsjednik Vrhovnog suda, po prethodno pribavljenom mišljenju federalnog ministra unutarnjih poslova i federalnog ministra pravde. Pripravniku za vrijeme trajanja tečaja osigurava se smještaj i ishrana, odora, obuća i rublje i udžbenici. Trajanje tečaja utvrđuje predsjednik Vrhovnog suda.
Član 37.
Pripravnik koji samovoljno napusti tečaj, zbog svoje krivice bude isključen sa tečaja, ne završi tečaj s uspjehom ili ne ostane na radu u sudskoj policiji najmanje dvije godine ili mu, uslijed njegove krivice, radni odnos prestane prije isteka roka od dvije godine, obvezan je nadoknaditi troškove tečaja, odnosno srazmjeran dio tih troškova.
Član 38.
Na početku tečaja pripravnik zaključuje posebni pismeni ugovor sa odjeljenjem sudske policije o uvjetima obuke na tečaju i obvezama nakon završenog tečaja, u skladu sa ovim zakonom.
Član 39.
Kad interesi sudske policije zahtijevaju, sudski policajac može biti privremeno upućen na rad u drugo odjeljenje sudske policije najduže tri mjeseca, a po svom pristanku najduže šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini. Sudski policajac može se, na njegovu molbu, premijestiti na rad u drugo odjeljenje sudske policije. Rješenje o privremenom upućivanju iz stavka 1. odnosno o premještaju iz stavka 2. ovog članka, donosi predsjednik Vrhovnog suda ili zapovjednik odjeljenja sudske policije, ako ga na to ovlasti predsjednik Vrhovnog suda.
Član 40.
Kad interesi vršenja poslova sudske policije zahtijevaju, sudski policajac je obvezan posao obavljati i duže od punog radnog vremena, ali ne duže od 21 časa sedmično, o čemu se donosi posebno rješenje.
Član 41.
Sudskom policajcu može se odgoditi, odnosno prekinuti godišnji odmor kad to zahtijeva potreba izvršenja neogdodivih i važnih službenih poslova. Odluku o odgodi, odnosno prekidu godišnjeg odmora, donosi zapovjednik odjeljenja sudske policije. Sudski policajac ima pravo na naknadu troškova prouzrokovanih odgodom, odnosno prekidom godišnjeg odmora.
Član 42.
Sudski policajci u pravima iz radnog odnosa, zravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja, kao i drugim pravima po osnovu rada, izjednačavaju se sa pravima koja ima policija Federalnog ministra unutarnjih poslova. U pogledu ostvarivanja prava sudskog policajca iz stavka 1. ovog članka, predsjednik Vrhovnog suda ima sva ovlaštenja koja ima federalni ministar unutarnjih poslova prema policajcima Federalnog ministarstva unutarnjih poslova.
Član 43.
2. Disciplinska odgovornost Za povrede radne obaveze sudski policajci odgovaraju disciplinski.
Član 44.
Težom povredom radne obaveze, pored težih povreda radne obaveze utvrđenih federalnim zakonom za službenike u federalnim organima uprave, smatraju se i: 1. samovoljno napuštanje radnog mjesta i osiguranja određenih objekata; 2. nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjera u okviru svojih obveza potrebnih za sigurnost sudaca i drugih djelatnika suda, sigurnost suda, osoba i povjerenih stvari; 3. nezakonito raspolaganje sredstvima ili protupravno pribavljanje osobne i materijalne koristi u svezi s obavljanjem poslova; 4. nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjera ili nepružanje pomoći u okviru svojih ovlaštenja drugim sudskim policajcima kad izvršavaju službene radnje; 5. prikrivanje činjenica u pogledu vremena, obujma i načina izvršavanja službenih radnji ili uporabe sredstava prinude od strane drugog sudskog policajca kad je izvršenjem te radnje, odnosno uporabom sredstava prinude, učinio težu povredu radne obveze; 6. svaka radnja, odnosno propuštanje radnje koja onemogućava, ometa ili otežava izvršenje službenih poslova; 7. ponašanje koje šteti ugledu sudske policije; 8. izbjegavanje obveza u svezi sa stručnim osposobljavanjem ili usavršavanjem; 9. izbjegavanje liječničkih pregleda radi utvrđivanja sposobnosti za rad.
Član 45.
Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudskog policajca pokreće i vodi predsjednik Vrhovnog suda ili zapovjednik odjeljenja sudske policije koga ovlasti predsjednik Vrhovnog suda. Disciplinski postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudskog policajca uređuje predsjednik Vrhovnog suda, po prethodno pribavljenom mišljenju federalnog ministra pravde.
Član 46.
Sudski policajac udaljit će se privremeno sa radnog mjesta na koje je raspoređen ili iz sudske policije, kada je protiv njega pokrenut krivični ili disciplinski postupak za težu povredu radne dužnosti, ako se, s obzirom na prirodu krivičnog djela, odnosno teže povrede radne obaveze, okolnosti pod kojima je djelo ili povreda izvršena i druge okolnosti, može osnovano zaključiti da bi bilo štetno po interes sudske policije da sudski policajac i dalje ostane na radnom mjestu na koje je raspoređen, odnosno u sudskoj policiji. Rješenje o mjeri privremenog udaljenja po odredbama stavka 1. ovog članka, donosi predsjednik Vrhovnog suda ili zapovjednik odjeljenja sudske policije ako ga na to ovlasti predsjednik Vrhovnog suda. U slučaju iz stavka 1. ovog članka, sudskom policajcu oduzimaju se službena iskaznica, sredstva prinude, oružje i značka i za vrijeme udaljenja ne smije nositi službenu odoru.
Član 47.
VI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ovaj zakon će se primjenjivati i u općinama grada Mostara i u gradu Mostaru dok su pod upravom Europske unije, ako drugačije ne odluči upravitelj Europske unije.
Član 48.
Propise iz čl. 23. i 27. odnosno program iz članka 34. stavak 4. ovog zakona, predsjednik Vrhovnog suda donijet će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Pravila o sudskoj policiji i pravilnik o unutarnjoj organizaciji sudske policije predsjednik Vrhovnog suda donijet će u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 49.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".