Aktio

Zakon o porezima Kantona Sarajevo

Verzija 4

Izmjene i dopune
Objavljeno
28. 02. 2002.
Stupila na snagu
28. 02. 2002.
Glasilo
Sl. novine KS 4/2002
Broj članova
167 članova

Akt: ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZIMA KANTONA SARAJEVO

Algoritamski rekonstruisano - nije zvanični prečišćeni tekst.

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se porezi koje plaćaju pravna i fizička lica (u daljem tekstu: porezi) na području Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton).

Član 2.

Porezi propisani ovim zakonom su prihod Kantona i uplaćuju se na uplatne račune kod Zavoda za platni promet Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zavod). Izuzetno od prethodnog stava porezi iz člana 3. tač. 2. i 3. ovog zakona 60% su prihod Kantona, a 40% opština na području Kantona (u daljem tekstu: općina), a porez iz člana 3. tačka 7. ovog zakona je 30% prihod Kantona, a 70% prihod općine.

Član 3.

II - VRSTE POREZA Porezi propisani ovim zakonom su: 1. porez na dobit fizičkih lica; 2. porez na imovinu; 3. porez na prihod od imovine i imovinskih prava; 4. porez na prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unaprijeđenja; 5. porez na naslijeđe i poklon; 6. porez na dobitke od igara na sreću; 7. porez na prihod od poljoprivrednih djelatnosti; 8. porez na ukupan prihod fizičkih lica; 9. porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljstvu 1.

Član 4.

Porez na dobit fizičkih lica Porez na dobit fizičkih lica (u daljem tekstu: porez na dobit) plaća se: prema ostvarenoj dobiti, u paušalnom iznosu i u procentu od svakog pojedinačno ostvarenog prihoda.

Član 5.

Obveznik poreza na dobit je fizičko lice koje na osnovu rješenja nadležnog organa ličnim radom u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja samostalno obavlja privrednu ili profesionalnu djelatnost u zemlji i inostranstvu radi sticanja dobiti (samostalni privrednik). Obveznik poreza na dobit je i fizičko lice - profesionalni sportista i sportski radnik kada ostvari prihod po osnovu transvera i nagrada na domaćim i stranim takmičenjima. Obveznik poreza na dobit je fizičko lice koje obavlja sporedne djelatnosti u privredi kao što je odgajanje živine, zečeva, pčela, svilenih buba, riba i riblje mlađi, cvijeća, sadnica i sl. preko vlastitih potreba: proizvodnja jaja, gljiva, skupljanje bilja i šumskih plodova; povremeno iskorišćavanje zemljišta u druge svrhe van poljoprivrede, kao što je vađenje pijeska, šljunka, kamena, pečenje cigle, crijepa i dr. Obveznik poreza na dobit je i strani državljanin koji ostvari dobit od obavljanja djelatnosti na teritoriji Kantona.

Član 6.

Osnovica poreza na dobit prema ostvarenoj dobiti, je dobit koju čini razlika između ukupnih prihoda i troškova poslovanja ostvarenih u godini za koju se vrši razrez poreza utvrđenih u skladu sa ovim zakonom. Izuzetno od prethodnog stava mjesečna osnovica za razrez akontacije poreza na dobit za obveznike koji obavljaju djelatnost kao dopunsko zanimanje ne može biti niža od 1/4 mjesečne neto plaće zaposlenih u Kantonu prema posljednjem objavljenom podatku službe za statistiku Kantona, osim u slučaju korištenja olakšica umanjenja osnovice poreza na dobit do visine utvrđenih olakšica, a najviše do visine utvrđene osnovice. Ukoliko je osnovica poreza na dobit manja od iznosa 12 mjesečnih akontacija konačan obračun poreza će se izvršiti na osnovicu koja čini zbir mjesečnih osnovica za razrez mjesečnih akontacija poreza na dobit Osnovicu poreza na dobit fizičkih lica u paušalnom iznosu utvrđuje Vlada Kantona (u daljem tekstu: Vlada). Osnovica poreza na dobit u procentu od svakog pojedinačno ostvarenog prihoda je svaki pojedinačno ostvareni bruto prihod.

Član 7.

Vlada posebnim propisom uređuje da određeni porezni obveznici porez na dobit mogu plaćati u paušalnom iznosu. Porez na dobit u paušalnom iznosu ne mogu plaćati porezni obveznici koji obavljaju ugostiteljsku i trgovinsku djelatnost i porezni obveznici koji naplatu svojih prihoda od drugih lica vrše preko računa. Na zahtjev poreznog obveznika koji porez na dobit plaća u paušalnom iznosu, porez na dobit će se utvrditi prema ostvarenoj dobiti ako porezni obveznik podnese zahtjev najkasnije do 31. decembra, godine koja predhodi godini za koju obveznik traži da porez na dobit plaća prema ostvarenoj dobiti, odnosno u roku od 8 dana nakon stupanja na snagu ovog zakona za plaćanje poreza za 1997. godinu.

Član 8.

Obvezniku poreza na dobit koji se duži porezom na dobit u paušalnom iznosu, a u toku poslovne godine za koju je razrezan paušalnim porezom na dobit, otpočne vršiti naplatu svojih prihoda preko računa od pravnih lica i samostalnih privrednika pored paušalnog poreza, platit će i porez na dobit u procentu od svakog pojedinačno ostvarenog bruto prihoda na svaki pojedinačni bruto prihod naplaćen preko računa.

Član 9.

Fizičko lice koje, bez rješenja nadležnog organa izvrši pravnom licu ili samostalnom privredniku određene poslove, porez na dobit plaća u procentu od svakog pojedinačno ostvarenog bruto prihoda.

Član 10.

Ako više lica obavlja zajedničku djelatnost svako od tih lica plaća porez na dobit srazmjerno udjelu ostvarene dobiti. Udio ostvarene dobiti utvrđuje se na osnovu ugovora zaključenog izmedju lica iz stava 1. ovog člana, a ako ta lica nisu zaključila ugovor udio u ostvarenoj dobiti utvrđuje se u jednakim djelovima.

Član 11.

Obveznici poreza na dobit koji porez plaćaju prema ostvarenoj dobiti, dužni su da izdaju račun, putni nalog ili odsječak iz kasene trake za svaki pojedinačno ostvareni prihod. Račun, odnosno odsječak iz kasene trake za isporučenu robu ili izvršenu uslugu izdaje se kupcu u momentu izdavanja robe, odnosno izvršene usluge, a iznos na računu ili odsječku mora odgovarati vrijednosti iz cjenovnika. Računi, putni nalozi i kasene trake moraju imati kopiju i serijski broj i čine knjigovodstvenu dokumentaciju obveznika poreza. Blokovi računa, putnih naloga i kasene trake prije upotrebe moraju se ovjeriti kod Porezne uprave - Kantonalni ured - ispostava (u daljem tekstu: Porezna uprava).

Član 12.

Fizičko lice, osim lica iz člana 5. stav 1. ovog zakona koje ostvari prihod od pravnih lica i samostalnih privrednika dužno je radi evidentiranja, prije podnošenja ugovora, odnosno potvrde ili drugih dokumenata za naplatu, te dokumente podnijeti nadležnoj Poreznoj upravi opštine u kojoj ima prebivalište, radi evidentiranja. Račun iz prethodnog stava podnosi se Poreznoj upravi u tri primjerka.

Član 13.

banke će obustaviti od izvršenja svaku isplatu prihoda, osim ličnih primanja iz redovnog radnog odnosa, naknade poslanicima i prihodima koji se u skladu sa zakonom o plaćama ne smatraju plaćom, fizičkim licima po ugovorima i drugim dokumentima koji nisu ovjereni u Poreznoj upravi.

Član 14.

Obveznici poreza na dobiti dužni su otvoriti račun i prijaviti ga Poreznoj upravi. Isplata prihoda vrši se preko računa obveznicima poreza koji su po predhodnom stavu dužni otvoriti žiro-račun vrši se samo preko računa. Obveznici poreza na dobit koji porez plaćaju prema stvarnoj dobiti, izuzev obveznika koji obavljaju niskoakumulativne ili deficitarne djelatnosti utvrđene kantonalnim propisom, dužni su na račun polagati ukupne dnevne pazare, najkasnije narednog dana od dana naplate.

Član 15.

Obveznicima poreza na dobit koji porez plaćaju prema ostvarenoj dobiti, osnovica poreza na dobit je razlika između ukupnih prihoda i ukupnih troškova poslovanja, utvrđena na osnovu Porezne prijave i tačno vođenih poslovnih knjiga. Ukupni prihod čini ukupan iznos naplaćenih prihoda od prodaje isporučenih proizvoda, odnosno roba i izvršenih usluga. Troškovi poslovanja čine: 1. plaća obveznika sa plaćenim porezima i doprinosima; 2. plaća zaposlenih radnika sa plaćenim porezima i doprinosima: 3. palaćeni porez na promet za period za koji se vrši razrez poreza; 4. ostali troškovi poslovanja propisani članom 16. ovog zakona.

Član 16.

Ostali troškovi poslovanja iskazuju se pojedinačno i utvrđuju na osnovu vjerodostojnih dokumenata. Pojedinačni ostali troškovi poslovanja su: 1. nabavna vrijednost utrošenog osnovnog, pomoćnog i pogonskog materijala kao i troškovi prevoza tog materijala; 2. plaćeni troškovi energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara; 3. kalo, rastur, kvar i lom, pod uslovom da je dokumentovan i proknjižen u momentu nastanka, a najviše do iznosa koji se po tom osnovu priznaje u preduzećima iste ili srodne djelatnosti; 4. amortizacija osnovnih sredstava, alata i poslovnih prostorija, prema propisima koji važe za preduzeće; 5. otpis sitnog inventara; 6. otpis autoguma; 7. troškovi održavanja osnovnih sredstava osim troškova koji se prema propisima koji važe za preduzeća smatraju izdacima za investicije; 8. plaćene premije osiguranja radnika, sredstava rada i poslovnih prostorija; 9. zakupnine za poslovne prostorije i osnovna sredstva; Svi troškovi u prijavi moraju biti iskazani i odgovarajućim dokumentima dokazani (računi, zaključnice, platne liste, ugovori i putni nalozi i dr.), čiju vjerodostojnost cijeni Porezna uprava. Visinu dokumentovanih troškova i njihovu nužnost za ostvarenje ukupnog prihoda priznaje Porezna uprava na osnovu stvarnih normativa i ostalih uslova privređivanja obveznika poreza. Dokumentovani troškovi, koji nisu zasnovani na stvarnim normativima obveznika poreza ili ti normativi nedostaju, priznaće se na osnovu normativa preduzeća koje obavlja istu ili srodnu djelatnost, pod istim ili sličnim uslovima. Na zahtjev Porezne uprave obveznik poreza dužan je podnijeti kalkulaciju troškova proizvodnje i izvršenih usluga.

Član 17.

Ako Porezna uprava utvrdi u postupku razreza da poslovne knjige nisu vođene ili da nisu vjerodostojne ili da u njima nisu iskazani svi prihodi koje je trebalo iskazati kao i u slučaju da obveznik poreza nije podnio poreznu prijavu dobit će se utvrditi na osnovu podataka kojima raspolaže Porezna uprava. Podaci iz prethodnog stava smatraju se podaci: iz poslovnih knjiga, iz evidentiranih računa o naplaćenim prihodima preko računa, o izvršenim isplatama od strane pravnih lica, o prihodu utvrđenom u postupku razreza i o prihodima utvrđenim eventualnim snimanjem prihoda, ukoliko ti podaci služe kao jedini podaci za utvrđivanje ukupnog naplaćenog prihoda za godinu za koju se vrši razrez. Izuzetno, ako Porezna uprava nema podataka iz prethodnog stava ili su ti podaci nepotpuni, ukupan prihod utvrdiće se, uz učešće obveznika u postupku razreza, upoređivanjem sa poda-cima o ukupnom prihodu poreznog obveznika iste djelatnosti, koji samostalno privređuje ili organizacione jedinice preduzeća, a koji djelatnost obavljaju pod približno jednakim uslovima, pri čemu se kao elementi upoređivanja uzimaju u obzir naročito: lokacija i kapacitet poslovne prostorije, broj zaposlenih, asortiman i cijena proizvoda i usluga, ili tako što će se osnovica utvrđena rješenjem o razrezu za prethodnu godinu uvećati za 30%.

Član 18.

Porez na dobit plaća se po stopi od 25%. Izuzetno od prethodnog stava porezni obveznik iz člana 5. stav 3. porez na dobit plaća po stopi od 15%.

Član 19.

Obračunati iznos poreza na dobit koju državljanin BiH ostvari u inostranstvu umanjiće se za iznos poreza koji je po tom osnovu plaćen u inostranstvu.

Član 20.

Obvezniku poreza na dobit koji djelatnost obavlja kao osnovnu a porez plaća prema ostvarenoj dobiti, osim ugostiteljske i trgovinske djelatnosti, umanjit će se osnovica poreza po osnovu početka obavljanja djelatnosti, ulaganja u nabavku osnovnih sredstava, ulaganja u izgradnju i adaptaciju poslovnog prostora i povećanja broja zaposlenih radnika, a obvezniku koji obavlja zanatsku ili uslužnu niskoakumulativnu i deficitarnu djelatnost kao dopunsku umanjit će se osnovica poreza na dobit samo po osnovu početka obavljanja djelatnosti. Pod početkom obavljanja djelatnosti u smislu stava 1. ovog člana podrazumjeva se datum prvog izdavanja rješenja za obavljanje djelatnosti poreznom obvezniku od strane nadležnog organa. Pod početkom obavljanja djelatnosti ne smatra se: promjena djelatnosti, promjena mjesta obavljanja djelatnosti, prelazak iz pravne u fizičku osobu, nastavljanje djelatnosti u roku od 5 godina, kao i podjela radnje ili spajanje dvije ili više radnji u jednu. Uvjerenje o početku obavljanja djelatnosti poreznom obvezniku izdaje Općinski organ nadležan za poslove privrede. Stranom državljaninu obvezniku poreza na dobit, koji prvi put počinje da obavlja djelatnost izuzev ugostiteljske, trgovinske i uslužne djelatnosti gdje je u ukupnom prihodu prihod od usluga veći od 50% umanjuje se osnovica poreza na dobit za 100% za prve tri godine rada. Da bi porezni obveznik ostvario pravo na olakšice iz tačke 1. ovog člana obavezan je neprekidno poslovati najmanje 5 godina. Ako obveznik prestane sa radom prije navedenog roka zadužiće se porezom koga je bio oslobođen uvećanim za stopu rasta cijena na malo. 2. Obvezniku poreza na dobit umanjiće se osnovica poreza na dobit za izvršena ulaganja u nabavku osnovnih sredstava i ulaganja u izgradnju i adaptaciju poslovnog prostora u vlasništu u iznosu izvršenih ulaganja u toj godini, a najviše do visine iznosa osnovice poreza na dobit utvrđene za tu godinu. Ako se osnovno sredstvo za čiju je nabavku umanjena osnovica poreza na dobit, otuđi u roku od tri godine, obveznik poreza zadužiće se porezom za koji je bio oslobođen. 3. Obvezniku poreza na dobit umanjiće se za 10% osnovica poreza na dobit za svako novootvoreno radno mjesto na kome se uposli novi radnik u godini u kojoj je radnik zaposlen i to tako da ukupno umanjenje osnovice može iznositi najviše do 50%. Obvezniku poreza na dobit koji zapošljava invalidna lica sa preko 50% invaliditeta i članove šehitskih porodica umanjuje se osnovica za razrez poreza na dobit u iznosu od 15% za svakog novouposlenog radnika, a najviše u iznosu do 75%. Da bi porezni obveznik ostvario pravo na olakšice iz tačke 3. ovog člana obavezan je imati prijavljenog radnika na tom radnom mjestu najmanje 24 mjeseca. Ako obveznik otpusti radnika prije navedenog roka zadužiće se porezom koga je bio oslobođen uvećanim za stopu rasta cijena na malo. Olakšice u smislu ovog člana priznaju se za kalendarsku godinu za koju se razrez poreza vrši.

Član 21.

2. Porez na imovinu Obveznik poreza na imovinu je pravno i fizičko lice koje je vlasnik sljedeće imovine: 2. poslovne prostorije stambene zgrade ili stana, koji se izdaju pod zakup; 3. garaže koja se izdaje pod zakup; 4. putničkog motornog vozila preko 1.900 cm3 radne zapremine motora; 5. motocikla preko 50 cm3 radne zapremine motora; 6. plovnog objekta preko 5 m dužine; Obveznik poreza na imovinu je pravno i fizičko lice koje je vlasnik ili korisnik slijedeće imovine: 1. stola u kasinu; 2. automata za igru na sreću; 3. automata za zabavne igre; Ako je imovina u vlasništvu ili korisništvu više lica svako od njih je obveznik poreza srazmjerno dijelu vlasništva, odnosno korisništva.

Član 22.

Porez na imovinu plaća se u godišnjem paušalnom iznosu koji ne može biti manji od: 1. za stambenu zgradu i stan koje obveznik koristi 1 KM po 1 m2; 2. za zgradu ili stan za odmor i rekreaciju 3 KM po 1 m2; 3. za poslovnu prostoriju, stambenu zgradu ili stan koji se daju pod zakup 4 KM po 1 m2; 4. za garažu koja se daje u zakup 3 KM po 1 m2; 5. za putnička motorna vozila do 7 godina starosti i to: a) do 1.600 cm3 radne zapremine, u iznosu od 50 KM; b) od 1.600 do 1.800 cm3 radne zapremine, u iznosu od 80 KM; c) od 1.800 do 2.000 cm3 radne zapremine, u iznosu od 100 KM; d) preko 2.000 cm3 radne zapremine, u iznosu od 200 KM; 6. za motocikle i to: a) do 50 cm3 radne zapremine, u iznosu od 50 KM; b) preko 50 cm3 zapremine, u iznosu od 100 KM; 7. za plovni objekat dužine preko 5 m u iznosu od 150 KM; 8. po stolu u kasinu u iznosu od 12.000 KM; 9. za automat za igre na sreću u iznosu od 2.400 KM; 10. za automat za zabavne igre u iznosu od 840 KM. Visina poreza utvrđuje se općinskim propisom u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Obveznici poreza na imovinu koja podliježe obavezi registracije, dužni su prilikom registracije priložiti dokaz o uplati poreza.

Član 23.

Porez na imovinu ne plaćaju: 1. BiH, Federacija BiH, Kantoni i općine; 2. strane države pod uslovom reciprociteta; 3. ratni vojni invalidi i ratni invalidi civilne zaštite i civilne žrtve rata sa pomagalima za putničke automobile i fizička lica koja obavljaju usluge prevoza putnika taksi automobilima na taksi automobile 4. vjerske institucije za imovinu koja se koristi za vjerske namjene.

Član 24.

Ako u toku kalendarske godine dođe do promjene vlasništa nad imovinom novi vlasnik ne plaća porez na imovinu ako je taj porez naplaćen od ranijeg vlasnika.

Član 25.

Porez na imovinu razrezuje se unaprijed u godišnjem iznosu za imovinu zatečenu u posjedu poreznog obveznika, odnosno imovinu datu pod zakup na dan 1. januara godine za koju se razrez vrši, srazmjerno periodu vlasništva, odnosno davanja pod zakup, a za imovinu stečenu tokom godine ili datu pod zakup u toku godine, u visini koja odgovara srazmjerno vremenu od dana sticanja, odnosno davanja pod zakup do kraja godine

Član 26.

Nadležni općinski organi koji vode evidenciju o imovini iz člana 21. ovog zakona na koju se plaća porez dužni su dostaviti Poreznoj upravi podatke, o vlasnicima i njihovoj imovini. Organi nadležni za izdavanje odobrenja za građenje objekata dužan je i da o izdatim odobrenjima mjesečno obavještavaju nadležnu Poreznu upravu na čijem području se vrši građenje i na čijem je području prebivalište vlasnika objekta.

Član 27.

3. Porez na prihod od imovine i imovinskih prava Obveznik poreza na prihod od imovine i imovinskih prava (u daljem tekstu: porez od imovine) je fizičko lice koje ostvari prihod od imovine na teritoriji Kantona Obveznik poreza od imovine je fizičko lice koje ostvaruje prihod od izdavanja u zakup nepokretnih ili pokretnih stvari ili prihod od druge imovine i imovinskih prava. Obveznik poreza od imovine je i fizičko lice koje ostvari prihod koji potiče iz dobiti preduzeća ili samostalne radnje čiji je on vlasnik ili suvlasnik. Obveznik poreza od imovine je i fizičko lice koje daje novčane pozajmice pravnim licima i samostalnim privrednicima kada ostvari dobit od pozajmice. Obveznik poreza od imovine je i fizičko lice koje ostvari prihod prodajom pokretnih stvari prije isteka roka od 3 godine od dana njihove nabavke.

Član 28.

Osnovicu poreza na prihod od izdavanja u zakup nepokretnih i pokretnih stvari je ukupan prihod ostvaren u godini za koju se vrši razrez ovog poreza, umanjen za troškove koji su bili nužni za ostvarivanje tog prihoda, u iznosu od 30% od ostvarenog prihoda. Osnovica poreza na prihod od novčanih pozajmica datih na zajam preduzećima i samostalnim privrednicima je prihod od kamate. Osnovica poreza na prihod od imovine koja potiče iz ostvarene dobiti preduzeća ili samostalne radnje je ukupan iznos koji fizičko lice uzima u lične svrhe iz ostvarene dobiti. Osnovica poreza na prihod od imovine ostvarena prodajom pokretnih stvari je vrijednost koju utvrđuje Porezna uprava. Ako je u periodu od nabavke do prodaje pokretnih stvari došlo do značajnih promena cijena, izvršiće se valorizacija nabavke vrijednosti prodatih pokretnih stvari, množenjem nabavne vrijednosti opštim indeksom kretanja cijena robe na malo u periodu od nabavke do prodaje.

Član 29.

Ako je zakupnina primljena za više godina unaprijed, osnovicu poreza čini ukupno primljena zakupnina.

Član 30.

Ako je prijavljena zakupnina manja od zakupnine propisane kantonalnim propisom, kao prihod od imovine i imovinskih prava uzima se vrijednost godišnje zakupnine koja se prema propisima opštinskih vijeća može postići izdavanjem u zakup zgrade, stana, odnosno poslovne prostorije i drugih građevinskih objekata.

Član 31.

Porez od imovine plaća se po stopi koja ne može biti niža od 20%. Stope poreza od imovine utvrđuje općina propisom koji će donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 32.

Porez od imovine ne plaća se na: 1. primanja po osnovu osiguranja života i posljedica nesretnog slučaja; 2. kamate na štednju i po zajmovima državi BiH, Kantonu i općini.

Član 33.

4. Porez na prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja Obveznik poreza na prihod od autorskih prava na teritoriji Kantona, patenata i tehničkih unapređenja (u daljem tekstu: porez od autorskih prava) je fizičko lice koje ostvari prihod od autorskih prava iz oblasti književnosti, nauke, umjetnosti i dr. oblasti stvaralaštva kao što su: 1. pisana djela (knjige, brošure, članci, recenzije, publicistička i dr. djela); 2. govorna djela (predavanja, govori, besjede i dr. osim predavanja po nastavno naučnom programu škola i fakulteta). 3. dramska i dramsko-muzička djela, 4. koreografska i pantonimska djela čije je prestavljanje utvrđeno pismeno ili na drugi način, 5. djela koja potiču iz folklora, 6. kinematografska djela, 7. djela iz oblasti slikarstva, vajarstva, arhitekture kao i ostala djela likovnih umjetnosti, 8. kartografska djela (kartografske karte i topografske karte i sl.), 9. zbirke autorskih djela kao što su enciklopedije, antologije, muzičke zbirke koje s obzirom na izbor i raspored prestavljaju samostalne tvorevine, 10. nagrade na takmičenjima za izradu umjetničkih znanstvenih stručnih i ostalih autorskih djela, nagrade na takmučenjima za izradu idejnih projekata, te nagrade na postignuti uspjeh u znanosti i umjetnosti, ako ovim zakonom nije drugačije određeno pod uslovom ako je natječaj za iste objavljen u javnim glasilima ili je napravljen pozivni konkurs, 11. muzička djela sa riječima ili bez riječi, 12. prihodi ostvareni izvođenjem programa narodne, zabavne muzike i drugih estradnih programa, 13. prihodi ostvareni od patenata i tehničkih unaprijeđenja. Obveznik poreza na prihod od autorskih prava je i strani državljanin koji ostvari prihod na području Kantona, a koji nema prebivalište u BiH i državljanin BiH koji ima prebavilište u inostranstvu.

Član 34.

Osnovicu poreza od autorskih prava čini prihod ostvaren po osnovu autorskih prava, umanjen za troškove koji su bili nužni za ostvarenje tog prihoda.

Član 35.

Kao nužni troškovi u smislu prethodnog člana priznaju se za: 1. kiparska djela, naučna djela, tapiserije izrađene u materijalu, keramoplastiku i umjetničku keramiku i vitra" - 50% od ukupnog prihoda; 2. umjetničku fotografiju u oblasti nauke, kulture i privrede, zidno slikarstvo i slikarstvo u prostoru tehnikama: fresko, grafiko, mozaik intarzija, emajl, i sl, kostimografiju (pozorišni i modni kostimi izrađeni u materijalu) i umjetničku obradu tekstila (tkani i štampani tekstil) - 35% od ukupnog prihoda; 3. slikarska djela, grafička djela, industrijsko oblikovanje sa izradom modela i maketa, sitnu plastiku, radove vizuelnih komunikacija, radove u oblasti unutrašnje arhitekture, idejna rješenja (arhitektonskih objekata, rekonstrukcija i urbanih cjelina i prostora), radove na području hortikulture i vršenje umjetničkih nadzora nad izvođenjem sa izradom modela i maketa, umjetnička rješenja za scenografiju, stručna književno - publicistička, prevodilačka, muzička i kinematografska djela i restauratorska i konzervatorska djela u oblasti kulture i umjetnosti - 30% od ukupnog prihoda; 4. izvođenje umjetničkih djela (pjevanje, pozorišna i filmska gluma, recitovanje), snimanje filmova i idejne skice za tapiseriju i kostimografiju kad se ne izrađuju u materijalu - 15% od ukupnog prihoda i 5. izvođenje umjetničkih djela sviranjem i ostala djela, izuzev patenata i tehničkih unapređenja - 25% od ukupnog prihoda. Ako je autor kiparskog, naučnog ili stručnog djela, kao i slikarskog djela izrađenog na zidnim, stropnim ili podnim plohama imao veće troškove od određenih u prethodnom stavu, priznaće mu se na njegov zahtjev stvarni troškovi pod uslovom da podnese uredne isprave (račune i druge dokaze). Od bruto prihoda ostvarenih autorskih prava, pored troškova iz prethodnih stavova, odbija se i naknada koju autor plaća autorskoj agenciji, kao i drugim licima ovlašćenim za prodaju i naplatu prihoda od umjetničkih i ostalih autorskih prava.

Član 36.

Na ime troškova nužnih za ostvarenje ukupnog prihoda od patenata i tehničkih unapređenja priznaju se: 1. takse i troškovi koji se plaćaju za zaštitu patenata i tehničkih unapređenja prema potvrdi nadležnog organa za zaštitu patenata; 2. troškovi izrade nacrta i tehničkog opisa patenata odnosno tehničkog unapređenja koji su bili sastavni dio prijave, kojom se traži od nadležnog organa zaštita patenata odnosno tehničkog unapređenja, uz potvrdu stručnog lica koje je izradilo te nacrte i tehničke opise. Realnost ovih troškova pronalazaka dokazuje potvrdom pribavljenom od Udruženja pronalazača; 3. troškovi za izradu samo jednog prototipa u svrhu provjeravanja patenta odnosno tehničkog unapređenja koje je prijavljeno odnosno zaštićeno, ako je prototip izrađen u preduzeću koje može potvrditi da je troškove izrade prototipa snosio sam pronalazač. Ako je pronalazač izradio prototip u vlastitoj režiji, priznaće se stvarni troškovi izrade prototipa. Realnost ovih troškova pronalazač dokazuje potvrdom pribavljenom od Udruženja pronalazača.

Član 37.

Licima koji nisu autori djela, nego samo nosioci imovinskih autorskih prava (nasljednici i drugi nosioci imovinskih autorskih prava), priznaju se kao troškovi samo naknade koje plaćaju autorskoj agenciji i ostalim ustanovama ovlaštenim za prodaju i naplatu prihoda od umjetničkih i ostalih autorskih djela.

Član 38.

Na prihod od autorskih prava koje obveznik poreza ostvari od pravnih lica plaća se porez od autorskih prava pri svakoj isplati prihoda. Na prihod od autorskih prava koje obveznik poreza ostvari od fizičkih lica, plaća se porez od autorskih prava za svaki pojedinačno ostvareni prihod. Ovaj porez plaća se u roku od 15 dana od dana ostvarenja prihoda kod Porezne uprave općine na čijem području obveznik poreza ima prebivalište.

Član 39.

Stope poreza od autorskih prava su proporcionalne i različite zavisno od vrste autorskog prava, kao i od toga da li prihod od autorskih prava ostvaruje sam autor ili lice na koje je autorsko pravo preneseno. Stope poreza od autorskih prava su: - za autorsko djelo iz člana 33. tačke 13. stopa iznosi 10%, - za autorsko djelo iz člana 33.tač. 1. do 10. stopa iznosi 15%, - za autorsko djelo iz člana 33. tač. 11. i 12. stopa iznosi 20%, izuzev za muzička djela ozbiljne muzike za koje stopa iznosi 5%. Stope poreza na autorsko pravo iz prethodnog stava uvećavaju se za 20% kada se autorsko pravo naslijeđuje ili prenosi.

Član 40.

Obračunati iznos poreza na prihod od autorskih prava, koji državljanin BiH ostvari u inostranstvu umanjuje se porez plaćen u inostranstvu na taj prihod.

Član 41.

5. Porez na nasljeđe i poklon Obveznik poreza na nasljeđe i poklon je fizičko lice koje na teritoriji Katona naslijedi ili primi na poklon imovinu podložnu plaćanju poreza na nasljeđe i poklon. Obveznik poreza na nasljeđe i poklon je i lice koje naslijedi odnosno primi na poklon pravo uživanja ili korišćenje nepokretnosti. Obveznik poreza na nasljeđe i poklon je i fizičko lice koje diobom primi više imovine nego što mu pripada po njegovom suvlasničkom pravu na taj dio.

Član 42.

Porezu na nasljeđe i poklon podliježu zemljišta, zgrade i ostala nepokretna imovina, kao i pravo uživanja, odnosno korišćenja, na toj nepokretnoj imovini koju fizičko lice stiče na teritoriji Kantona na osnovu Zakona o nasljeđivanju, odnosno ugovora o poklonu među živim ili za slučaj smrti. Porezu na nasljeđe i poklon podliježe pokretna imovina čija vrijednost prelazi 2.000 DEM.

Član 43.

Porezna obaveza poreza na nasljeđe i poklon nastaje u trenutku pravnosnažnosti rješenja o nasljeđivanju odnosno u trenutku prijema poklona. Poklon se smatra primljenim u trenutku potpisivanja ugovora o poklonu, a ako ugovor nije zaključen u trenutku kad je poklon primljen. Ako je nepokretna imovina koja je predmet nasljeđa odnosno poklona opterećena pravom uživanja, obaveza nasljednika odnosno poklonoprimca za plaćanje poreza na nasljeđe i poklon nastaje po prestanku prava uživanja.

Član 44.

Osnovica poreza na nasljeđe i poklon je prometna vrijednost naslijeđene ili na poklon primljene imovine u času nastanka porezne obaveze po odbitku dugova i troškova koji terete imovinu na koju se plaća ovaj porez. Osnovica iz prethodnog stava umanjuje se i za iznos sredstava koje je nasljednik uložio u imovinu koja je predmet nasljeđa prije nastanka Porezne obaveze.

Član 45.

Prometnu vrijednost naslijeđene ili na poklon primljene imovine u prethodnom članu, utvrđuje Porezna uprava na način i po postupku utvrđenom propisima o porezu na promet nepokretnosti i prava. Obveznik poreza mora se pozvati najmanje tri dana prije dana određenog za vršenje procjene da učestvuje kao stranka u postupku procjene. Obveznik poreza ima pravo da u postupku procjene stavlja prijedloge i primjedbe, a komisija koja vrši procjenu dužna je da prijedloge i primjedbe koje ne usvoji unese u zapisnik. Procjena imovine može se izvršiti, iako se obveznik poreza ne odazove uredno dostavljenom pozivu.

Član 46.

Vrijednost svih poklona primljenih u toku jedne kalendarske godine od istog poklonodavca čini jednu Poreznu osnovicu. Ako se nasljeđe ili poklon sastoji iz imovine na koju se plaća porez na nasljeđe i poklon i iz imovine na koju se ovaj porez ne plaća od vrijednosti imovine koja podliježe porezu odbija se srazmjerni dio ukupnih dugova, tereta i troškova koji otpadaju na tu imovinu.

Član 47.

Porez na naslijeđe i poklon plaća se: - na nepokretnu imovinu po stopi od 6%, - na pokretnu imovinu po stopi od 10%

Član 48.

Porez na nasljeđe i poklon ne plaća: 1. nasljednik odnosno, poklonoprimac prvog nasljednog reda, bračni drug ako je u drugom nasljednom redu, roditelji kada nasljeđuju i primaju na poklon imovinu od djece maloljetna djeca bez oba roditelja; 2. nasljednik drugog nasljednog reda koji nasljeđuje jedan stan, pod uslovom da je sa ostaviocem u trenutku njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu i da on i članovi njegove porodice nemaju drugi stan u vlasništvu; 3. nasljednici, odnosno poklonoprimci, braća i sestre, pod uslovom da se ta imovina ne može otuđiti u roku od tri godine. 4. nasljednik koji naslijeđuje poljoprivredno zemljište, a kome je poljoprivreda osnovno zanimanje.

Član 49.

Porez na nasljeđe i poklon ne plaća se na: - predmete domaćinstva; - na imovinu na koju nasljednik, odnosno poklonoprimac ne može steći pravo vlasništva, pravo uživanja, odnosno korištenja; - na imovinu koja je nasljeđenja ili na poklon primljena, a koju porezni obveznik ustupi bez naknade državi BiH, Federaciji, Kantonu, općini i vjerskim institucijama. Porez uplaćen prije ustupanja nasljeđa ili poklona ne vraća se.

Član 50.

Razrez poreza na nasljeđe i poklon vrši Porezna uprava općine na čijem se području nalazi imovina. U slučaju da naslijeđena imovina, odnosno poklon, sadrži samo pokretnu imovinu, porez razrezuje nadležna Porezna uprava u prebivalištu obveznika poreza. Ako se naslijeđena ili na poklon primljena imovina nalazi na području dvije ili više općina, razrez poreza vrši Porezna uprava prema mjestu gdje se imovina nalazi.

Član 51.

Primjerak pravosnažnog rješenja o nasljeđu i ugovora o poklonu nepokretne imovine, nadležni sud je dužan dostaviti Poreznoj upravi, u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti rješenja, odnosno ovjere ugovora.

Član 52.

6. Porez na dobitke od igara na sreću Obveznik poreza na dobitke od igara na sreću je lice koje ostvari pojedinačni dobitak od igara na sreću u iznosu većem od 100 DEM.

Član 53.

Osnovica poreza na dobitke od igara na sreću je svaki pojedinačni dobitak od igara na sreću čiji je iznos veći od 100 DEM. Ako se dobitci od igara na sreću sastoje od stvari i prava, osnovica poreza na dobitke igara na sreću je prometna vrijednost stvari ili prava u momentu ostvarenja dobitka. Prometnu vrijednost iz stava 2. ovog člana utvrđuje nadležna Porezna uprava.

Član 54.

Porez na dobitke od igara na sreću plaća se po stopi od 20%.

Član 55.

7. Porez na prihod od poljoprivredne djelatnosti Obveznik poreza na prihod od poljoprivredne djelatnosti (u daljem tekstu: porez od poljoprivrede) je vlasnik ili korisnik zemljišta, koji se kao takav vodi u katastru zemljišta prema stanju na dan 31. decembra godine koja prethodi godini za koju se vrši razrez poreza, kao i svako drugo lice koje ostvaruje prihod od poljoprivredne djelatnosti. Ako više lica iz prethodnog stava čini jedno domaćinstvo obveznik poreza je, po pravilu, jedan od punoljetnih članova domaćinstva. Obveznik poreza od poljoprivrede kome je poljoprivreda osnovni izvor prihoda smatra se obveznik u čijem domaćinstvu ima bar jedan član domaćinstva osiguran po propisima zdravstvenog, odnosno invalidsko penzionog osiguranja poljoprivrednika. Obveznik poreza na prihod od poljoprivrednih djelatnosti je fizička osoba koja nije državljanin Bosne i Hercegovine ako je vlasnik ili korisnik zemljišta na području Kantona.

Član 56.

Osnovica poreza od poljoprivrede je katastarski prihod. Utvrđivanje katastarskog prihoda reguliše se posebnim propisom.

Član 57.

Stope poreza od poljoprivrede su proporcionalne i mogu biti različite zavisno da li se porez plaća prema katastarskom prihodu, ostvarenoj dobiti, zavisno od toga da li je obvezniku poljoprivreda osnovno ili dopunsko zanimanje i zavisno od toga da li se zemljište obrađuje. Za obveznike poreza čije se zemljište nalazi u više katastarskih općina, za koje su općine propisale različite stope poreza od poljoprivrede, porez se razrezuje po stopi koja važi za katastarsku općinu u kojoj obveznik poreza ima prebivalište. Općinska vijeća će u skladu sa sporazumom sa drugim općinama na području Kantona svojim propisima utvrditi stope poreza od poljoprivrede.

Član 58.

Porez od poljoprivrede plaća se na katastarski prihod zemljišta koje se može iskorišćavati za poljoprivrednu proizvodnju, bez obzira da li se ono iskorištava ili ne. Porez od poljoprivrede neće se plaćati ako ukupan katastarski prihod iznosi manje od 10% iznosa prosječne neto plaće zaposlenih u privredi Kantona.

Član 59.

Porez od poljoprivrede ne plaća se za: 1) zemljišta čije je iskorišćavanje za poljoprivrednu proizvodnju zabranjeno od strane nadležnog organa; 2) zemljišta stranih država uz zgrade diplomatskih i konzularnih predstavništava pod uslovom reciprociteta, kao i za zemljišta međunarodnih organizacija; 3) zemljište pod zgradama, kao i za dvorišta do 1000 m2 ako se ne izdaje pod zakup ili ne uživa odvojeno od zgrade; 4) dvorišta vjerskih objekata, grobalja i mezarja; 5) zemljišta na kojima su podignuti nasipi, kanali (prokopi) i njihove ustave, odbrambeni vrbaci i zasadi i zemljišta pod pojasevima za zaštitu od vjetra, kao i drugi objekti sistema odbrane od poplava i bujica, odvodnjavanja i navodnjavanja. Oslobađanja iz prethodnog stava prestaju čim se zemljište prestane koristiti u svrhu koja daje pravo na oslobađenje. Prestanak uslova za oslobađanje po ovom članu obveznik poreza dužan je da prijavi Poreznoj upravi u roku od 30 dana od dana nastale promjene. Kada se poljoprivredno zemljište počne ili prestane koristiti kao dvorište, obveznik je dužan da o tome podnese prijavu nadležnoj Poreznoj upravi radi promjene kulture u katastarskom operatu.

Član 60.

Vlasnik zemljišta ne plaća porez od poljoprivrede za ono zemljište koje je dao u zakup ili korišćenje Kantonu ili općini za koje doživotno prima dogovorenu naknadu.

Član 61.

Općinska vijeća mogu propisati oslobađanja od plaćanja poreza od poljoprivrede na katastarski prihod od novih vinograda, voćnjaka, šuma, vještačkih livada i oslobađanja za obveznike čiji ukupan katastarski prihod ne prelazi iznos koji vijeća odrede.

Član 62.

Općinska vijeća mogu propisati olakšice u vidu smanjenja poreza od poljoprivrede na prihod za voćnjake na kojima je vršena asanacija, za zemljište izloženo eroziji, klizišta, za investiciona ulaganja u ekonomske zgrade, poljoprivredne strojeve i opremu, za ulaganja za deficitarnu proizvodnju osnovnih poljoprivrednih proizvoda (pšenica, kukuruz, šećerna repa, soja, suncokret, uljana repica, mlijeko, goveđe i ovčije meso, perad, jaja i sl.) ako se ulaganja vrše na osnovu ugovora o dugoročnoj proizvodnoj saradnji sa zemljoradničkim zadrugama, kao i u slučaju kada poljoprivrednik ostvaruje prihod iz trajnije saradnje sa zemljoradničkom zadrugom.

Član 63.

Ako je usljed elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i štetočina ili drugih vanrednih događaja koje obveznik poreza nije mogao spriječiti smanjen prinos na jednoj ili više parcela zemljišta, smanjiće se katastarski prihod svake od tih parcela za onoliko procenata za koliko je smanjen prinos na njima. Ako ukupan iznos smanjenja katastarskog prihoda po prethodnom stavu u odnosu na ukupan katastarski prihod obveznika poreza iznosi više od 25%, ukupan katastarski prihod smanjiće se za tako utvrđeni procenat štete. Razlika između ranije razrezanog poreza i poreza na smanjeni katastarski prihod otpisaće se. Propis o načinu smanjenja katastarskog prihoda usljed nastale štete za događaje iz stava 1. ovog člana donosi ministar finansija Kantona (u daljem tekstu: ministar finansija). Rješenje o smanjenju katastarskog prihoda kao osnovice poreza i odgovarajućeg dijela poreza donosi Porezna uprava.

Član 64.

Obveznik poreza od poljoprivrede dužan je prijaviti štetu nastalu smanjenjem prinosa Poreznoj upravi u roku od osam dana nakon njezina nastanka, a ako je šteta nastala neposredno prije ili za vrijeme žetve prijavu treba podnijeti u roku od 3 dana nakon štete. Visinu štete utvrđuje komisija za procjenu štete od elementarnih nepogoda koju imenuju općinska vijeća.

Član 65.

Ako odlukom državnih organa dođe do promjene vlasništa na zemljištu na zahtjev obveznika poreza od poljoprivrede ili na zahtjev državnog organa, otpisaće se porez od poljoprivrede koji tereti to zemljište i to za svo vrijeme u kome obveznik nije sticao prihod od zemljišta.

Član 66.

Općinska vijeća mogu svojim propisima utvrditi oslobađanja od plaćanja poreza od poljoprivrede za domaćinstvo koje nema muških članova ispod 60, odnosno ženskih ispod 55 godina i za koje, na njegov zahtjev, Porezna uprava utvrdi da, s obzirom na konkretne uslove života i privređivanja, nije u stanju bez opasnosti po svoju egzistenciju udovoljiti svojoj poreznoj obavezi. Domaćinstvo iz prethodnog stava oslobađa se plaćanja poreza od poljoprivrede, ako vlasnik izjavi da pristaje da se zemljište koje je predmet plaćanja poreza, poslije njegove smrti prenese u državnu svojinu. Izjava treba da bude, ovjerena od nadležnog organa. Obrazac izjave iz prethodnog stava propisuje ministar finansija.

Član 67.

8. Porez na ukupan prihod fizičkog lica Obveznik poreza na ukupan prihod fizičkog lica (u daljem tekstu: porez na ukupan prihod) je lice koje ima prebivalište u Kantonu, a koje u toku jedne kalendarske godine ostvari ukupan neto prihod iz jednog ili više izvora preko prosječne godišnje plaće ostvarene u Kantona u godini za koju se vrši razrez poreza, uvećane tri puta, a prema podacima Službe za statistiku Kantona. Prosječna godišnja plaća u smislu prethodnog stava, jednaka je prosječnoj mjesećnoj plaći u prvih devet mjeseci ostvarenoj u Kantona uvećanoj dvanaest puta. Obveznik poreza na ukupan prihod je i fizičko lice koje ostvari plaću u predstavništvima ili organizacijama u inostranstvu, kao i radnik upućen u inostranstvo radi stručnog usavršavanja. Osnovica za obračun poreza iz prethodnog stava je prosječna godišnja plaća ostvarena u zemlje u kojoj obveznik radi, u godini za koju se vrši razrez poreza, a prema podacima nadležnog organa. Obveznik poreza na ukupan prihod je i strani državljanin, koji radom u Kantonu ostvari neto prihod iz jednog ili više izvora preko dvostrukog iznosa iz stava 1. ovog člana.

Član 68.

Ukupnim čistim prihodom smatra se ukupan iznos svih plaća i prihoda koji podliježu plaćanju poreza a koje je obveznik poreza na ukupan prihod naplatio u jednoj kalendarskoj godini u Bosni i Hercegovini kao i prihod ostvaren u smislu stava 2. prethodnog člana, umanjen za poreze koji se plaćaju po ovom zakonu i druge poreze, doprinose i druga izdvajanja koja se plaćaju na plaću. Stranom državljaninu ukupan čist prihod umanjiće se za 30% na ime izdatka za zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje i drugih izdataka u vezi sa njegovim troškovima boravka u BiH. U ukupan čist prihod ulaze i primanja po osnovu penzija i naknade plaća za vrijeme privremene spriječenosti za rad usljed bolesti. U ukupan čist prihod ne ulazi naknada koja se isplaćuje po osnovu članstva u akademiji nauka, dobici od igara na sreću i iznos kamata na štednju.

Član 69.

Obvezniku poreza na ukupan prihod umanjuje se osnovica poreza za svakog izdržavanog člana porodice u visini 60% prosječne godišnje plaće zaposlenih u privredi Kantona. Izdržavanim članom smatra se bračni drug, maloljetna djeca, usvojena djeca, djeca na redovnom školovanju do 27 godina života, djeca koja su završila školovanje, a nisu zaposlena, kao i lica nesposobna za privređivanje koje je obveznik poreza ili njegov bračni drug dužan po zakonu da izdržava. Ako u porodici ima dva ili više obveznika poreza na ukupan prihod fizičkog lica osnovica iz stava 1. ovog člana smanjuje se za iznos olakšice onom obvezniku koji je ostvario veći ukupan prihod. Ako lica iz stava 1. ovog člana imaju druge vlastite prihode obvezniku poreza na ukupan prihod, od iznosa ukupnog smanjenja osnovice odbiće se godišnji iznos tih prihoda.

Član 70.

Od osnovice poreza na ukupan prihod odbiće se i iznos koji je obveznik poreza dao u godini za koju se vrši razrez poreza: - na ime poklona državi, kantonu, općinama, zdravstvenim i humanitarnim organizacijama, organizacijama socijalne zaštite građana, naučnim i kulturno-prosvjetnim, obrazovnim organizacijama, sportskim organizacijama i ustanovama i vjerskim institucijama; - za izgradnju objekata komunalne infrastrukture; - za podizanje i adaptaciju grobalja i vjerskih objekata; - fondovima za stipendiranje učenika i studenata; - na ime školovanja, specijalizacije i usavršavanja talenata; - na ime donatorskih doprinosa za finansiranje međunarodnih sportskih takmičenja na kojima učestvuju sportisti iz BiH; - na ime kupovine hartija od vrijednosti koje emituju Država, Kanton i općina; - na ime troškova odbrane doktorske disertacije i magistarskog rada; - na ime troškova za svaki neotkupljeni patent i tehničko unapređenje u godini u kojoj su patentirani; - za plaćanje alimentacije po odluci suda; - na ime troškova liječenja u inostranstvu, medicinski iniciranog od strane nadležne ljekarske komisije. Smanjenje osnovice po prethodnom stavu vršiće se samo na zahtjev obveznika poreza i na osnovu dokaza koje je obveznik poreza dužan podnijeti uz prijavu za razrez poreza.

Član 71.

Obvezniku poreza od autorskih prava, prihod od djela koje je autor stvarao duže od jedne godine dijeli se, na zahtjev obveznika koji je to učinio vjerovatnim, na jednake dijelove na onoliko godina koliko je godina autor djelo stvarao, a najviše na pet godina.

Član 72.

Porez na ukupan prihod plaća se po stopi od 20%.

Član 73.

Ako strani državljanin iz člana 63. ovog zakona u preduzeću u kome su uložena sredstva stranog lica, ostvari primanja za rad koji je trajao kraće od jedne godine razrezaće mu se porez na ukupan čist prihod umanjen za neoporezivi minimum za prethodnu godinu, utvrđen u članu 52. ovog zakona. Preduzeća je dužno da u roku određenom za podnošenje prijava za razrez poreza na ukupan prihod, na ostvareni čist prihod stranog državljanina u prethodnoj godini, po odbitku neoporezivog iznosa, obračuna i obustavi od primanja stranog državljanina i uplati odgovarajući porez u roku od sedam dana od dana posljednje isplate. Ako strani državljanin prestane da radi u preduzeću, prije isteka roka za podnošenje prijave za razrez poreza na ukupan prihod, preduzeće je dužno da obračuna, obustavi i uplati odgovarajući porez u roku od sedam dana od dana posljednje isplate. Ako preduzeće ne postupi po st. 2. i 3. ovog člana odgovarajući porez na ukupan prihod za stranog državljanina platiće iz sopstvenih sredstava.

Član 74.

9. Porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljstvu Na potrošnju alkoholnih pića, piva, svih bezalkoholnih pića i mineralnih voda, kahve i čaja plaća se porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljstvu (u daljem tekstu porez na potrošnju pića).

Član 75.

Porezni obveznik poreza na potrošnju pića je pravno lice i samostalni privrednik koji pruža ugostiteljske usluge.

Član 76.

Osnovica za obračun poreza na potrošnju pića je prodajna cijena pića koja u sebi ne sadrži porez na promet usluga.

Član 77.

Porez na potrošnju pića plaća se: - na potrošnju alkoholnih pića po stopi od 20%, - porez na potrošnju bezalkoholnih pića po stopi od 5%.

Član 78.

III - POSTUPAK UTVRĐIVANJA I NAPLATE POREZA 1. Porezne prijave Obveznici poreza, osim obveznika poreza koji porez na dobit plaćaju u procentu, obveznika poreza od poljoprivrede i obveznika poreza na potrošnju pića, dužni su poreznoj upravi podnijeti prijavu sa podacima potrebnim za utvrđivanje visine poreza. Obrazac Porezne prijave propisuje ministar za finansije. Obveznik poreza na dobit prema ostvarenoj dobiti koji u toku godine prestane sa obavljanjem djelatnosti, dužan je podnijeti poreznu prijavu u roku od 30 dana od dana prestanka obavljanja djelatnosti

Član 79.

Obveznici poreza koji su dužni podnijeti prijavu za razrez poreza, moraju javnim pozivom biti pozvani blagovremeno na podnošenje prijave. Javni poziv za podnošenje prijave za razrez poreza, objavljuje Porezna uprava oglasom u sredstvima informisanja. Rok za podnošenje prijave, određuje Porezna uprava.

Član 80.

Obveznik poreza na dobit prema ostvarenoj dobiti, obveznik poreza od imovine i obveznik poreza na ukupan prihod dužni su Poreznu prijavu podnijeti do 31. januara po isteku godine za koju se vrši utvrđivanje poreza. Ako prijavljivanje ukupnog prihoda zavisi od razreza drugih poreza koji nisu izvršeni do roka iz prethodnog stava, prijava za razrez ovog poreza podnosi se u roku od 15 dana od dana pravnosnažnosti rješenja o razrezu tih poreza. Obveznik poreza na dobit prema ostvarenoj dobiti i obveznici poreza na prihod od imovine koji u toku godine počne da obavlja djelatnost ili stiče prihod od imovine dužan je Poreznoj upravi podnijeti Poreznu prijavu prije obavljanja djelatnosti, odnosno prije sticanja prihoda od imovine.

Član 81.

Pravna i fizička lica koja imaju namjeru učiniti dostupnim javnosti autorska djela, umjetničke izvedbe i druge predmete koji uživaju autorsko pravnu zaštitu dužni su podnijeti prijavu o toj namjeri Poreznoj upravi općine na čijem području je sjedište pravnog ili fizičkog lica, odnosno za javno izvođenje Poreznoj upravi općine na čijem se području namjerava izvoditi kulturno-umjetnički ili estradni program. Prijava iz prethodnog stava se podnosi najkasnije tri dana prije početka obavljanja djelatnosti, odnosno tri dana prije izvođenja kulturno-umjetničkog ili estradnog programa, i uz nju se prilaže po jedan primjerak ugovora iz kojeg je vidljivo da su autor i umjetnik izvođač, ili njihov ovlašteni zastupnik dali dozvolu za iskorištavanje autorskih prava putem javnog izvođenja ili prikazivanja. Pravna i fizička lica, organizatori programa, koja imaju namjeru izvoditi kulturno-umjetnički ili estradni program dužni su uz prijavu iz stava 1. ovog člana podnijeti na ovjeru i blokove ulaznica koje moraju imati serijski broj, a lica koja nisu državljani Bosne i Hercegovine i radnu dozvolu. Pravnim i fizičkim licima koja ne ispune uslove iz ovog člana Porezna uprava će rješenjem zabraniti obavljanje djelatnosti, odnosno održavanje kulturno-umjetničkog ili estradnog prog- rama

Član 82.

Obveznik poreza od imovine koji ostvari prihod prodajom pokretnih stvari dužan je podnijeti Poreznu prijavu u roku od 15 dana od izvršene prodaje.

Član 83.

Obveznici poreza na imovinu dužni su Poreznu prijavu za razrez poreza podnijeti do 15. januara tekuće godine za koju se vrši utvrđivanje poreza. Obveznici poreza na imovinu koji su već jednom podnijeli Poreznu prijavu za razrez poreza na imovinu nisu dužni podnijeti godišnje prijave, ako nije bilo promjena u stanju imovine. Ako obveznik poreza na imovinu u toku godine stekne imovinu na koju se plaća porez na imovinu dužan je o tome podnijeti prijavu Poreznoj upravi u roku od 15 dana od dana sticanja imovine. Porezni obveznici, koji su prvi put na osnovu ovog zakona postali obveznici poreza na imovinu, dužni su Poreznu prijavu podnijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 84.

Obveznici poreza na nasljeđe i poklon dužni su Poreznu prijavu za razrez poreza podnijeti u roku od 15 dana od dana zaključivanja ugovora, odnosno od dana prijema rješenja o nasljeđu.

Član 85.

Obveznici poreza na potrošnju pića dužni su podnijeti mjesečnu Poreznu prijavu o obračunatom i plaćenom porezu nadležnoj Poreznoj upravi do 15-og dana u mjesecu za prethodni mjesec. Pored mjesečne prijave obveznici poreza iz prethodnog stava dužni su podnijeti i godišnju konačnu prijavu o obračunatom i plaćenom porezu. Samostalni privrednici Poreznu prijavu podnose do 31. januara, a pravna lica do 28. februara tekuće godine. Obrasce poreznih prijava propisuje ministar finansija.

Član 86.

Fizičko lice koje podnese zahtjev za registraciju preduzeća ili za vršenje samostalne privredne i profesionalne djelatnosti, dužno je uz zahtjev priložiti pismenu izjavu o tome da li je ranije vršilo istu ili drugu djelatnost na području druge općine. Ako je fizičko lice ranije vršilo neku djelatnost iz prethodnog stava dužno je u potpunosti izmiriti sve svoje obaveze u općini na čijem je području vršio djelatnost. Organ nadležan za registraciju preduzeća i izdavanje odobrenja za vršenje djelatnosti ne može, bez izjave, odnosno dokaza iz st. 1. i 2. ovog člana izdati rješenje, odnosno odobrenje.

Član 87.

Organi uprave, banke, preduzeća, sudovi i dr. pravna lica, samostalni privrednici i dr. fizička lica dužni su na zahtjev Porezne uprave dostaviti podatke sa kojima raspolažu i koji su im poznati ako su ti podaci od značaja za utvrđivanje njihove Porezne obaveze ili poreznih obaveza drugih lica sa kojima su u poslovnom odnosu. Licima iz stava 1. ovog člana koja na zahtjev Porezne uprave ne dostave tražene podatke Porezna uprava će zabraniti raspolaganje sredstvima sa njihovih računa otvorenih kod banke.

Član 88.

Nadležni općinski organ dužan je Poreznoj upravi dostaviti rješenja kojima se odobrava vršenje djelatnosti, odnosno određuje privremena obustava ili prestanak djelatnosti. Općinski organ uprave koji izdaje odobrenje za građenje, adaptaciju i upotrebu zgrade dužan je primjerak tog odobrenja dostaviti i Poreznoj upravi. Nadležni organi za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću dužni su primjerak tog odobrenja dostaviti Poreznoj upravi.

Član 89.

2. Obračun i razrez poreza Obračun i razrez poreza iz člana 3. tač. 1, 2, 3, 5, 7. i 8. ovog zakona vrši Porezna uprava. Porezi iz prethodnog stava, koji ne prelaze iznos od 20 KM, ne razrezuju se Obračun poreza od autorskih prava vrši isplatilac prihoda. Obračun i obustavu poreza na dobitke od igara na sreću vrši priređivač igara na sreću pri svakoj isplati dobitka. Obračun poreza na potrošnju pića vrši obveznik poreza.

Član 90.

Ako Porezna uprava u postupku ustanovi da podaci koje je obveznik poreza pružio u prijavi ne odgovaraju stvarnom stanju, utvrdiće osnovicu poreza po svojim nalazima na način utvrđen ovim zakonom.

Član 91.

Razrez poreza iz člana 3. tač. 1, 2, 3, 7. i 8. vrši se najkasnije do 30. aprila po isteku godine za koju se vrši razrez poreza. Izuzetno od predhodnog stava porez iz člana 3. tač. 2. i 6. razrezuje se u istom roku unaprijed za tekuću godinu. Razrez poreza na naslijeđe i poklon vrši se u roku od 30 dana od dana podnošenja Porezne prijave. Obračun poreza od autorskih prava i poreza na dobit u procentu od svakog pojedinačno ostvarenog prihoda vrši se u momentu isplate prihoda. Obračun poreza na potrošnju pića obveznik poreza vrši u času izvršene potrošnje alkoholnih i bezalkoholnih pića. Porezna uprava dužna je obvezniku poreza dostaviti rješenje o razrezu poreza u roku od 15 dana po isteku roka za razrez poreza.

Član 92.

Općinski organ uprave koji vodi katastar nekretnina dužan je da do 28. februara svake godine dostavi Poreznoj upravi koja vrši razrez poreza spisak domaćinstava sa podacima o katastarskom prihodu zemljišta koje se nalazi na području općine i podacima o prebivalištu obveznika poreza. Nadležni organ uprave općine na čijem se području nalazi zemljište obveznika poreza koji imaju prebivalište na području druge općine, dužan je odmah po prijemu spiskova, dostaviti izvještaj o visini katastarskog prihoda Poreznoj upravi općine na kojoj obveznik ima prebivalište.

Član 93.

Fizičko lice koje bez odobrenja nadležnog organa vrši djelatnost za koju je propisano predhodno pribavljanje odobrenja za rad ili za koju se odobrenje ne može izdati, zadužiće se porezom. Osnovica poreza za obveznike iz prethodnog stava je ukupno naplaćeni prihod na koju se primjenjuje stopa poreza na dobit u iznosu od 50%. Porezna uprava dužna je o svakom slučaju iz stava 1. ovog člana obavjestiti općinski organ nadležan za izdavanje odobrenja odnosno dozvole.

Član 94.

Podaci o prijavljenoj i utvrđenoj Poreznoj osnovici, porezu i podaci o prekršajnom postupku su javni.

Član 95.

3. Žalba Protiv rješenja Porezne uprave može se izjaviti žalba u roku od 15. dana od dana prijema rješenja. Žalba se podnosi nadležnom drugostepenom organu Porezne uprave koja je donijela prvostepeno rješenje. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja o razrezu poreza.

Član 96.

Porezna uprava može i bez zahtjeva obveznika poreza odložiti naplatu poreza do donošenja rješenja po žalbi, o čemu je dužna izvjestiti organ koji rješava po žalbi.

Član 97.

4. Obnova postupka Porezna uprava koja je donijela rješenje kojima je okončan postupak razreza poreza, dužna je sama ili na zahtjev obveznika poreza,obnoviti postupak razreza u roku od pet godina po njegovoj pravosnažnosti, ako se naknadno saznaju činjenice ili dokazi koji nisu bili poznati prilikom razreza poreza.

Član 98.

Pravosnažno rješenje o razrezu poreza može se po zahtjevu stranke i po službenoj dužnosti izmjeniti u roku od pet godina od dana pravosnažnosti, ako se utvrdi da su propisi nepravilno primjenjeni na štetu ili u korist poreznog obveznika.

Član 99.

Odredbe člana 252. Zakona o opštem upravnom postupku u pogledu obnove postupka ne dolaze do primjene, kada se obnova postupka vrši u postupku razreza poreza.

Član 100.

5. Naplata poreza Porez na dobit prema ostvarenoj dobit i u paušalnom iznosu plaća se u jednakim mjesečnim iznosima do 15-tog u mjesecu za predhodni mjesec prema sjedištu poslovne prostorije u kojoj obveznik obavlja djelatnost. Porez na dobit fizičkog lica u procentu od svakog pojedinačno ostvarenog prihoda plaća se u momentu isplate prihoda prema prebivalištu poreznog obveznika. Porez na dobit obveznika koji djelatnost obavlja bez poslovnog prostora plaća se u jednakim mjesečnim iznosima do 15-tog u mjesecu za predhodni mjesec prema mjestu prebivališta obveznika.

Član 101.

Porez na imovinu plaća se u roku od 30 dana od dana prijema rješenja i to: - za nepokretnu imovinu prema mjestu gdje se imovina nalazi, a za pokretnu imovinu prema sjedištu - prebivalištu obveznika.

Član 102.

Porez od imovine plaća se u jednakim mjesečnim iznosima do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, i to: - za nepokretnu imovinu prema mjestu gdje se imovina nalazi, - za pokretnu imovinu prema sjedištu - prebivalištu obveznika. Porez na prihod koji potiče iz dobiti društva ili samostalne radnje čiji je vlasnik obveznik i porez na prihod koji potiče iz ostvarene dobiti od pozajmica, plaća se prema mjestu ostvarivanja tog prihoda, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Porez na prihod koji potiče od prodaje pokretnih stvari, prije isteka roka od 3 godine od njihove nabavke, plaća se prema mjestu ostvarenog prometa, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja

Član 103.

Porez na prihod od autorskih prava plaća se u momentu isplate prihoda prema mjestu prebivališa poreznog obveznika.

Član 104.

Porez na naslijeđe i poklon plaća se u roku od 90 dana od dana prijema rješenja i to za nepokretnu imovinu prema mjestu gdje se nepokretnost nalazi, a za pokretnu imovinu prema mjestu prebivališa poreznog obveznika.

Član 105.

Porez na dobitke od igara na sreću koji je priređivač igara naplatio i obustavio od dobitnika uplaćuje se 15-tog i zadnjeg dana u mjesecu za tekući mjesec prema sjedištu obveznika.

Član 106.

Porez od poljoprivredne djelatnosti plaća se u jednakim tromjesečnim iznosima u roku od 15 dana po isteku tromjesečja prema mjestu gdje se zemljište nalazi.

Član 107.

Porez na ukupan prihod plaća se u roku od 30 dana od dana prijema rješenja Porezne uprave prema mjestu prebivališa poreznog obveznika.

Član 108.

Porez na potrošnju pića plaća se u roku od 5 dana po isteku sedmice u kojoj je izvršena potrošnja pića prema sjedištu lica odnosno poslovne jedinice gdje je potrošnja pića izvršena.

Član 109.

Na iznos poreza propisanih ovim zakonom koji nisu plaćeni u propisanom roku plaća se kamata po stopi od 0,06% dnevno za svaki dan zakašnjenja. Smatra se da porez nije plaćen u propisanom roku i kada nije uplaćen na propisan uplatni račun. Obveznicima poreza kojima je odobren poček plaćanja zaračunava se kamata po stopi od 0,03% dnevno.

Član 110.

U opravdanim slučajevima Kantonalni ured Porezne uprave može obvezniku poreza odobriti poček za plaćanje dospjelog poreza ili odobriti plaćanje poreza u više rata. Ako obveznik poreza ne uplati ratu u određenom roku, Porezna uprava koja je odobrila poček može u svako doba da povuče odobrenje i da preduzme mjere da se zaostali dug naplati. Odobreni poček ne oslobađa obveznika poreza od plaćanja kamata na neblagovremeno uplaćene iznose poreza.

Član 111.

Obveznik poreza na dobit prema ostvarenoj dobiti i obveznik poreza od imovine dužan je da do donošenja rješenje o razrezu poreza plaća akontaciju poreza prema rješenju iz prethodnog perioda za koji je razrez izvršen, a u propisanim rokovima. Ako se dobit ili prihod od imovine i imovinskih prava tokom godine bitno poveća ili smanji Porezna uprava će na osnovu prijave ili podataka sa kojima raspolaže donijeti rješenje o povećanju ili smanjenju akontacije poreza.

Član 112.

Ako je rješenjem Porezne uprave utvrđen veći porez od poreza plaćenog u vidu akontacija obveznik poreza je dužan platiti razliku između plaćene akontacije i razreza poreza u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja.

Član 113.

POVRAT POREZA Obveznik poreza ili drugo lice koje je na ime poreza, kamata, i troškova prinudne naplate platilo više nego što je bilo dužno, ima pravo na povrat više plaćenog iznosa. Povrat poreza vrši se na osnovu zahtjeva poreznog obveznika koji se podnosi Poreznoj upravi prema mjestu sjedišta poreznog obveznika, odnosno prebivališta obveznika. Povrat sredstava iz stava 1. ovog člana vrši se u roku od 30 dana od dana podnošenja ovog zahtjeva. Ako obveznik poreza ne podnese zahtjev, više plaćeni iznosi iz prethodnog stava uračunavaju se u naredne uplate poreza.

Član 114.

6. Prinudna naplata poreza a) Prinudna naplata poreza od fizičkih lica Od obveznika poreza koji dospjeli porez nije platio u propisanom roku, naplata će se izvršiti izdavanjem naloga za prinudnu naplatu putem prijenosa sredstava sa računa poreskog obveznika na odgovarajući uplatni račun ili prinudnim putem iz pokretne imovine, prihoda i potraživanja Prinudna naplata vrši se na osnovu rješenja o prinudnoj naplati.

Član 115.

Prinudna naplata poreza vrši se iz cjelokupne imovine, prihoda i potraživanja obveznika poreza, osim iz imovine, prihoda i potraživanja koji su ovim zakonom izuzeti od prinudne naplate. Porezna uprava koja vrši prinudnu naplatu može popisati svu pokretnu imovinu koju nađe u poslovnoj prostoriji i stanu obveznika poreza ili na drugom mjestu, osim ako postoje dokazi ili ako iz okolnosti nesumnjivo proizilazi da pokretne stvari nisu svojina obveznika poreza. Prinudna naplata može se izvršiti iz imovine i prihoda svih članova domaćinstva koji su živjeli u domaćinstvu s obveznikom poreza u vrijeme kada su stvoreni prihodi na koje se odnosi dužni porez.

Član 116.

Ne mogu biti predmetom prinudne naplate poreza sljedeća imovina i prihodi: 1) odjeća, obuća, rublje, posteljina i posuđe neophodno potrebno obvezniku poreza i članovima njegovog domaćinstva; 2) kreveti, odnosno ležaji za obveznika poreza i članove njegovog domaćinstva, štednjak i ostali najnužniji namještaj; 3) naučne, stručne i školske knjige, koje su neophodne obvezniku poreza i članovima njegovog domaćinstva; 4) hrana i ogrijev za četiri mjeseca za obveznika poreza i članove njegovog domaćinstva; 5) potraživanje po osnovu osiguranja imovine i lica; 6) dvije trećine plaće radnika kao i dvije trećine penzije, invalidskih penzija i invalidnina, s tim da dužniku mora ostati najmanje iznos koji odgovara visini najniže plaće prema posljednjem objavljenom podatku; 7) primanja dužnika namjenjena za pokriće stvarnih troškova kod izvršavanja službenog zadatka; 8) dodaci za djecu, kao i socijalne pomoći; 9) ortopedska pomagala;

Član 117.

Prinudnu naplatu poreza iz pokretne imovine vrši Porezna uprava koja je donijela prvostepeno rješenje o razrezu poreza. Prinudnu naplatu iz potraživanja obveznika poreza vrši Porezna uprava kod koje se vodi dugovanje. Na zahtjev Porezne uprave organi policije pružiće pomoć u zaštiti radi izvršavanja prinudne naplate. Prinudna naplata iz pokretne imovine obveznika poreza koja se nalazi na području druge općine vrši se preko Porezne uprave koja je dužna pokrenuti postupak za naplatu u roku od 30 dana.

Član 118.

Prinudna naplata sastoji se iz popisa sa procjenom i prodaje imovine. Prije preduzimanja prinudne naplate poreza nadležna Porezna uprava dužna je obvezniku poreza dostaviti pismenu opomenu za plaćanje duga. Popis sa procjenom imovine ne može se izvršiti prije nego što protekne najmanje tri dana od dana dostavljanja pismene opomene, a prodaja imovine prije nego što protekne osam dana od izvršenog popisa sa procjenom. Izuzetno, ako se popisuje odnosno prodaje roba podložna kvaru ove radnje se mogu vršiti i u rokovima kraćim od osam dana.

Član 119.

Popis i prodaja pokretne imovine obveznika poreza vrši ovlašteni radnik nadležne Porezne uprave, na osnovu rješenja o prinudnoj naplati.

Član 120.

Prije pristupanja popisu, ovlašteni radnik je dužan da pozove obveznika poreza da plati dužni iznos poreza sa kamatom i nastalim troškovima. Ako obveznik poreza ne plati dužni porez ni poslije poziva iz prethodnog stava, ovlašteni radnik dužan je da mu uruči rješenje o prinudnoj naplati i pristupi popisu i procjeni imovine. Ukoliko obveznik ili punoljetni članovi njegovog domaćinstva odbiju prijem rješenja o prinudnoj naplati to će se konstatovati u zapisniku o popisu i procjeni imovine i smatrat će se kao da je rješenje uručeno i pristupi popisu i procjeni imovine.

Član 121.

Protiv rješenja o prinudnoj naplati obveznik poreza može u roku od osam dana od prijema rješenja podnijeti nadležnoj Poreznoj upravi prigovor. Prigovor iz prethodnog stava obustavlja daljni postupak prinudne naplate. O prigovoru rješava Porezna uprava koja je donijela rješenje o prinudnoj naplati. Protiv rješenja o prigovoru može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana prijema rješenja Poreznoj upravi. Žalba ne zadržava prinudnu naplatu.

Član 122.

Popis pokretne imovine vrši se u prisustvu obveznika ili jednog od punoljetnih članova njegovog domaćinstva. Ako kod popisa nije prisutan obveznik poreza ili punoljetan član njegovog domaćinstva, popis se može izvršiti samo u prisustvu dva svjedoka.

Član 123.

Ako obveznik poreza odbije da sam otvori poslovne ili stambene prostorije i pokaže stvari koje mogu biti predmet popisa radi izvršenja popisa.Ovlašteni radnik može otvoriti zaključane prostorije, namještaj i druge predmete da bi izvršio popis i procjenu.

Član 124.

Sa popisom se vrši i procjena popisane pokretne imovine. Procjenu vrši ovlašteni radnik, a po potrebi može se pozvati poseban procjenitelj.

Član 125.

Imovina obveznika poreza popisuje se sljedećim redom: 1) gotov novac; 2) sredstva na računima; 3) obveznice zajma i drugih hartija od vrijednosti ako su dospjele za naplatu ili se mogu eskontovati; 4) nakit i druge dragocjenosti; 5) ostale pokretne stvari i to prvenstveno one koje se mogu unovčiti. Obveznik poreza može ponuditi red popisa imovine. Nadležna Porezna uprava dužna je usvojiti ponudu obveznika poreza o redu popisa imovine, ako se na taj način ne bi otežala blagovremena naplata poreza. Popisane pokretne stvari ostavljaju se na čuvanje obvezniku poreza. Izuzetno, ako postoji osnovana sumnja da će obveznik poreza otuđiti popisane pokretne stvari, ove stvari može nadležna Porezna uprava oduzeti da ih sama čuva ili ih može drugom dati na čuvanje.

Član 126.

Ako obveznik poreza izjavi da su popisane stvari vlasništvo trećeg lica, a ne pruži za to dokaze ni on, ni treće lice, ovlašteni radnik može i ove stvari popisati, ali je dužan da upozori zainteresovane da mogu podnijeti tužbu redovnom sudu u roku od pet dana radi utvrđivanja svog prava vlasništva. Podnošenje tužbe odlaže prodaju popisanih stvari iz prethodnog stava do okončanja sudskog postupka.

Član 127.

Ako obveznik poreza otuđi, uništi ili ošteti popisane stvari, nadležna Porezna uprava dužna je da podnese krivičnu prijavu nadležnom organu i izvrši novi popis preostale imovine obveznika poreza bez posebnog rješenja. Važnost popisa prestaje ako se prinudna prodaja ne izvrši najdalje u roku od jedne godine od dana izvršenog popisa, odnosno okončanja postupka po prigovoru, žalbi ili tužbi.

Član 128.

Ako se prodaja popisanih stvari podležnih kvaru vrši neposredno prodajom, prodaja će se izvršiti, po pravilu, po tržišnim cjenama, ali ne ispod dvije trećine tih cijena, osim ako na nižu cijenu pristane obveznik poreza.

Član 129.

Na zahtjev obveznika poreza nadležna Porezna uprava će dozvoliti obvezniku da sam proda popisane stvari. Ako postoji opasnost da obveznik poreza neće isplatiti dužni iznos, nadležna Porezna uprava može zahtjevati jemstvo trećeg lica ili dozvoliti takvu prodaju u prisustvu ovlaštenog radnika. Nadležna Porezna uprava može, radi postizanja bolje cijene i smanjenja troškova, odrediti da se popisana pokretna imovina proda i preko komisione radnje ili trgovinske mreže.

Član 130.

Javna prodaja sprovodi se na osnovu javnog oglasa, objavljenog u sredstvima informisanja. Javna prodaja može se vršiti pod uslovom da u nadmetanju učestvuju najmanje dva zainteresovana lica. Stvari izložene javnoj prodaji ne mogu kupovati: obveznik poreza, članovi njegovog domaćinstva, radnici Porezne uprave i lica koja su učestvovala u popisu. Popisana pokretna imovina izložiće se javnoj prodaji sa početnom cijenom koja je utvrđena pri popisu. Ako se na javnoj prodaji ne postigne utvrđena početna cijena, popisana pokretna imovina će se prodati po najvećoj cijeni, s tim da ta cijena ne može biti manja od polovine vrijednosti utvrđene procjenom. Ako se za pojedine stvari na javnoj prodaji ne postigne utvrđena početna cijena, popisana pokretna imovina će se prodati po najvećoj cijeni, s tim da ta cijena ne može biti manja od polovine vrijednosti utvrđene procjenom. Ako se za pojedine stvari na javnoj prodaji ne postigne ni polovina procjenjene vrijednosti, može se u roku koji ne može biti kraći od pet dana, odrediti ponovna javna prodaja, na kojoj se stvari mogu prodati bez obzira na visinu postignute cijene. U slučaju da se ni na ponovnoj javnoj prodaji popisana pokretna imovina nije mogla prodati, nadležna Porezna uprava može odrediti da se takva imovina komisiono proda.

Član 131.

Porezna uprava može po odobrenju Vlade Kantona preuzeti nepokretnu imovinu koju je pismeno ponudio obveznik radi naplate dužnog poreza, pod uslovom da vrijednost te imovine ne prelazi iznos dužnog poreza. Primljena nepokretna imovina unosi se u državnu svojinu. Ako je vrijednost nepokretne imovine iz stava 1. ovog člana veća od iznosa dužnog poreza Vlada Kantona može odlučiti da se ponuđena nepokretna imovina primi u cjelini, s tim da se vrijednost nepokretne imovine koja prelazi iznos dužnog poreza, isplati obvezniku.

Član 132.

Obveznik poreza snosi sve troškove postupka prinudne naplate.

Član 133.

Trošak pismene opomene u postupku prinudne naplate iznosi 1% od iznosa, ali ne manje od 20 DEM. Za isti dug troškovi se mogu računati samo jedanput mjesečno. Troškovi popisa i prinudne prodaje obračunavaju se po stopi od 3%, a najmanje 50 DEM, i to posebno za popis, a posebno za prodaju Svi ostali troškovi (čuvanja i prenosa stvari ) terete obveznika poreza u stvarnom iznosu prema mjesnim prilikama.

Član 134.

Prinudna naplata poreza obustavlja se kad obveznik poreza isplati dužni porez sa kamatom i troškovima, ili kad dug na drugi način prestane.

Član 135.

Porezna uprava može radi naplate dospjelog poreza rješenjem blokirati račun odnosno staviti zabranu na plaću, na druga potraživanja, na imovinu obveznika poreza, kojom se njegovom dužniku nalaže da isplatu potraživanja izvrši u korist dužnog poreza. Dužnik obveznika poreza može, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja o stavljanju zabrane, podnijeti nadležnoj Poreznoj upravi prigovor o nepostojanju potraživanja obveznika poreza, da je potraživanje uslovno i da nije dospjelo za naplatu. Ako dužnik obveznika poreza podnese prigovor po prethodnom stavu nadležna Porezna uprava dužna je, ako prigovor smatra neosnovanim, podnijeti tužbu sudu radi utvrđivanja osnovanosti prigovora. Ako dužnik obveznika poreza u određenom roku ne postupi po rješenju kojim je stavljana zabrana na potraživanja poreznog obveznika, naplata duga će se izvršiti iz njegove imovine.

Član 136.

Prinudna naplata iz nepokretne imovine obveznika poreza može se vršiti samo ako se nije mogla izvršiti iz pokretne imovine, prihoda i potraživanja obveznika poreza. Prinudnu naplatu poreza iz nepokretne imovine obveznik poreza na zahtjev nadležne Porezne uprave vrši redovni sud i to u roku od tri mjeseca od primljenog zahtjeva.

Član 137.

Ako postoji opasnost da obveznik poreza osujeti naplatu još nedospjelog iznosa poreza, mogu se preduzeti mjere za obezbjeđenje naplate. Mjere obezbjeđenja iz prethodnog stava sastoje se u popisu pokretne imovine, zabrane raspolaganja potraživanja obveznika poreza, oduzimanju pokretnih stvari i predbilježbi založnog prava na nepokretnost imovine.

Član 138.

Od ukupno plaćenih ili prinudnim putem naplaćenih obaveza prvo se podmiruju troškovi prinudne naplate, zatim kamate i najzad dužni porez po vremenu dospjeća i novčane kazne.

Član 139.

b) Prinudna naplata poreza od pravnih lica Od pravnog lica obveznika poreza, koji porez nije platio u propisanom roku naplata će se izvršiti prinudnim putem. Prinudnu naplatu sprovodi Porezna uprava podnošenjem banci naloga za prinudnu naplatu. Nalogom za prinudnu naplatu Porezna uprava će naložiti banci za platni promet da izvrši prenos duga poreza, pripadajuće kamate i troškova prisilne naplate sa računa poreznog obveznika na odgovarajući uplatni račun. Na iznos duga iz prethodnog stava Porezna uprava zaračunaće i 1% sredstava poreznom obvezniku za pokriće svojih troškova.

Član 140.

Ukoliko se na način iz predhodnog člana ovog zakona ne može podmiriti porezna obaveza u roku od 60 od dana izdavanja naloga za prinudnu naplatu nadležna Porezna uprava će donijeti rješenje o prinudnoj naplati duga iz cjelokupne imovine poreznog obveznika. Prinudna naplata po prethodnom stavu sprovešće se po propisima po kojima se sprovodi naplata potraživanja od pravnih lica.

Član 141.

c) Posebne odredbe o prinudnoj naplati U cilju sprovođenja postupka prinudne naplate poreza propisanog ovim zakonom, kamate i troškova prinudne naplatePorezna uprava može pod uslovima iz člana 142. ovog zakona, poreznom obvezniku izreći zaštitnu mjeru zatvaranja radnje - poslovnog objekta.

Član 142.

Poreznom obvezniku, samostalnom privredniku koji ne izvrši uplatu duga u roku od 3 dana po dostavljanju pismene opomene za plaćanje duga, odnosno pravnom licu u roku od 30 dana od podnošenja naloga za prinudnu naplatu Zavodu za platni promet, Porezna uprava će izreći zaštitnu mjeru zatvaranja radnje - poslovnog objekta. O zatvaranju radnje - poslovnog objekta Porezna uprava će izdati rješenje čiji se jedan primjerak dostavlja obvezniku, drugi primjerak se stavlja na vrata radnje - poslovnog objekta uz istovremeno pečaćenje radnje - poslovnog objekta, dok ostale primjerke zadržava Porezna uprava. Radnju - poslovni objekat će otpečatiti Porezna uprava u roku od 30 dana od dana izmirenja obaveza.

Član 143.

7. Otpis poreza zbog nenaplativosti Dospjeli dužni porez koji se ne može naplatiti prinudnim putem, otpisuje se kao nenaplativ. Dospjeli dužni porez smatra se nenaplativim: 1) ako je dužnik umro ili je nepoznatog boravišta, a nije ostavio ni pokretne ni nepokretne imovine iz koje bi se mogao naplatiti porez. Kada se dužnik vrati ili se sazna za njegovo boravište, ponovo će se zadužiti otpisanim porezom, Ne smatra se nenaplativim i ne može se otpisati dospjeli dužni porez za koji postoji jemstvo po odredbama ovog zakona, na osnovu kojeg se može izvršiti naplata. Vlada na prijedlog Porezne uprave vrši otpis poreza zbog nenaplativosti iz prethodnog stava. Vlada može odlučiti da se dužni porez u cjelini ili djelimično otpiše, ako bi se izvršenjem naplate dovelo u pitanje izdržavanje obveznika poreza i članova njegovog domaćinstva.

Član 144.

8. Jemstvo Ako se porez nije mogao naplatiti iz imovine obveznika, naplata će se izvršiti iz imovine članova njegovog domaćinstva koji su tu imovinu stekli od obveznika po bilo kom osnovu. Ako je obveznik poreza, da bi izbjegao plaćanja poreza, otuđio imovinu pravnim poslom u korist lica koja nisu članovi njegovog domaćinstva, nadležna Porezna uprava može takav pravni posao pobijati pred redovnim sudom, ako je lice u čiju korist je izvršeno otuđenje znalo za takvu namjeru obveznika poreza. Za naplatu poreza koji se plaća putem obustave jemči isplatilac.

Član 145.

Ako više lica ostvaruje plaću i dobit zajedničkim vršenjem zanatske djelatnosti ili druge privredne djelatnosti, odnosno zajedničkim vršenjem profesionalne djelatnosti, prinudna naplata poreza koji otpada na pojedinog obveznika može se vršiti iz cjelokupne imovine kojom se takva zajednička djelatnost, odnosno usluge, vrše.

Član 146.

Ako se porez ne može naplatiti od poreznog obveznika koji u momentu izdavanja u zakup imovine, i u toku trajanja zakupa, nema prebivališe u BiH, zakupoprimci solidarno odgovaraju sa zakupodavcem za naplatu dužnog poreza.

Član 147.

Lica koja vlasnicima putujućih zabavnih radnji odnosno priređivačima zabavnih priredbi, ustupe bez naknade ili uz naknadu poslovni prostor, odgovaraju solidarno s obveznikom za sve obaveze u vezi sa održanom priredbom koja nije bila prijavljena u skladu sa ovim zakonom.

Član 148.

Fizičko lice koje otuđi ili stiče nepokretnu imovinu dužno je, prilikom ovjeravanja ugovora o prenosu takve imovine kod nadležnog organa, podnijeti dokaz o plaćenom dospjelom porezu, utvrđenom po odredbama ovog zakona. Prilikom podnošenja zahtjeva sudu za prenos nepokretne imovine po osnovu poravnanja kod suda, kao i po odluci suda o prenosu na osnovu priznanja ranijeg vlasnika o prodaji nepokretne imovine, fizičko lice od kojeg se po tim osnovama vrši prenos nepokretne imovine, kao i fizičkog lica na koje se taj prenos vrši, dužno je podnijeti dokaz o plaćenom dospjelom porezu, utvrđenom po odredbama ovog zakona. Nadležni općinski organ uprave za poslove održavanja premjera i katastra nekretnina dužan je da Poreznoj upravi dostavi sve akte po kojim je izvršen prenos nepokretne imovine, a za koje nije priložen dokaz o plaćenom porezu na promet nepokretnosti i prava. Za fizičko lice koje stiče nepokretnu imovinu na području opštine na kojoj nema prebivalište, organ koji je izvršio ovjeravanje ugovora o prenosu imovine, kao i organ kod koga je izvršen prenos nepokretne imovine u smislu stava 2. ovog člana dužan je jedan primjerak ugovora, odnosno odluke organa dostaviti Poreznoj upravi općine na čijem području je prebivalište lica na koje se prenos nepokretne imovine vrši, i to u roku od 30 dana od dana ovjeravanja ugovora, odnosno od dana donošenja odluke nadležnog organa na osnovu koje se vrši prenos prava svojine na nepokretnoj imovini. Fizičko lice koje izgradi stambenu zgradu ili drugi građevinski objekat na području opštine u kojoj nema prebivalište, organ te opštine koji izdaje odobrenje za upotrebu izgrađene stambene zgrade, odnosno drugog objekta, dužan je jedan primjerak odobrenja dostaviti nadležnoj Poreznoj upravi opštine na čijem području je prebivalište lica kome je izdato odobrenje, i to u roku od 30 dana od dana izdavanja odobrenja za upotrebu zgrade, odnosno objekta.

Član 149.

Obveznik poreza koji otuđi mašine, uređaje, inventar ili dru- ga sredstva za rad koja su mu služila za obavljanje djelatnosti, ili otuđi radnju u cjelini, dužan je predhodno izmiriti svoje Porezne obaveze. Ako novi vlasnik preuzme imovinu iz prethodnog stava, a porez nije plaćen, za naplatu dospjelog poreza jemči solidarno sa ranijim vlasnikom do visine vrijednosti preuzete imovine.

Član 150.

9. Zastarjelost poreza Pravo na razrez poreza zastarjeva za 5 godina po isteku godine u kojoj je nastala porezna obaveza Pravo na naplatu poreza, kamate i troškova naplate poreza zastarijeva za 5 godina po isteku godine u kojoj je porez utvrđen. Pravo obveznika poreza na povrat bez osnove uplaćenog iznosa, kamate i troškova prinudne naplate zastarijeva za 5 godina po isteku godine u kojoj je naplata izvršena.

Član 151.

Rok zastarjelosti prava na razrez poreza naplatu poreza, kamata i troškova prinudne naplate prekida se svakom službenom radnjom nadležne Porezne uprave izvršenom radi razrez naplate koja je stavljena do znanja nosiocu tih obaveza. Rok zastarjelosti prava na povraćaj bez osnova ili više naplaćenog poreza, kamata i troškova prekida se svakom radnjom obveznika poreza preduzetom kod nadležnog organa radi povraćaja. Poslije svakog prekida roka zastarjelosti nastupa novi rok zastarjelosti. U svakom slučaju, zastarjelost nastupa po isteku deset godina od dana kada je prvi put počela teći.

Član 152.

IV - POSLOVNE KNJIGE I IZVJEŠTAVANJE 1. Poslovne knjige U cilju utvrđivanja poslovnih rezultata, obveznici koji plaćaju porez prema ostvarenoj dobiti dužni su da vode knjigu prihoda i rashoda i knjigu osnovnih sredstava (u daljem tekstu: poslovne knjige). Pored poslovnih knjiga iz predhodnog stava samostalni ugostitelji i samostalni trgovci, dužni su da vode i knjigu nabavke alkoholnih i bezalkoholnih pića. Ministar finansija donosi propise o sadržaju i načinu vođenja poslovnih knjiga.

Član 153.

U poslovnim knjigama obezbjeđuju se tačni, ažurni i uredni podaci za utvrđivanje ukupnog prihoda, troškova poslovanja, dobiti i podaci o uplati javnih prihoda. U poslovne knjige uvode se svakodnevno sve poslovne promjene. Knjigovodstveno stanje mora u svakom momentu odgovarati stvarnom stanju. Obveznik poreza dužan je prije upotrebe, ovjeriti poslovne knjige kod Porezne uprave.

Član 154.

Obveznici poreza dužni su da poslovne knjige drže u svojim poslovnim prostorijama i da ih na zahtjev inspektora stave na uvid. Ako je vođenje poslovnih knjiga povjereno drugim licima koji na osnovu odobrenja nadležnog organa obavljaju djelatnost vođenja poslovnih knjiga i evidencija, poslovne knjige obveznika poreza, mogu se nalaziti u poslovnim prostorijama tih lica. Obveznici poreza koji djelatnost vrše bez poslovnih prostorija dužni su da poslovne knjige drže u mjestu izvođenja radova, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, a obveznici poreza od samostalnog obavljanja prevozničke djelatnosti u vozilu. Obveznik poreza je dužan da, u slučaju odsutnosti, ovlasti zaposlenog radnika ili člana domaćinstva da na zahtjev inspektora ili ovlaštenog radnika, stavi poslovne knjige na uvid. Uvid u poslovne knjige, odnosno njihov pregled, kao i pregled dokumentacije vrši se, po pravilu, u poslovnim prostorijama obveznika, lica kome je povjereno vođenje poslovnih knjiga pod uslovom da je obezbjeđen nesmetan rad. Rok čuvanja poslovnih knjiga je pet godina po isteku godine na koju se odnose.

Član 155.

Obveznik poreza na dobit, dužan je šestomjesečno na osnovu podataka iz poslovnih knjiga, sačiniti pregled ukupno naplaćenih prihoda i troškova poslovanja i podnijeti ga Poreznoj upravi najkasnije 15 dana po isteku polugodišta.

Član 156.

Ako Porezna uprava kontrolom utvrdi nepravilnosti u vođenju poslovnih knjiga izdaće nalog da se nedostaci otklone u roku od pet dana, od dana dostavljanja naloga.

Član 157.

Poslovne knjige ne smatraju se vjerodostojnim i ne služe kao osnov za utvrđivanje poreza, ako: 1.obveznik poreza nije izdavao račune ili odsječke iz kasene trake za prodatu robu ili izvršene usluge duže od sedam dana u toku godine za koju se vrši razrez; 2. u njima nisu iskazani svi prihodi, a što je utvrđeno inspekcijskim nadzorom ili na drugi način; 3. je snimanjem utvrđeno da ukupan godišnji prihod ne odgovara ukupnom prihodu iskazanom u poslovnim knjigama; 4. se u tri inspekcijska pregleda utvrdi da obveznik poreza ne izda račune ili odsječke iz kasene trake za prodatu robu ili izvršene usluge. Porezna uprava cijeni da li su poslovne knjige vjerodostojne u istom postupku u kojem utvrđuje osnovicu poreza. Ako Porezna uprava utvrdi da podaci u poslovnim knjigama nisu vjerodostojni i da ne mogu poslužiti kao osnov za utvrđivanje poreza dužna je o tome iznijeti razloge u rješnju o razrezu poreza.

Član 158.

V - KAZNENE ODREDBE Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 10.000 DEM kazniće se za prekršaj pravno lice: 1. Ako ne postupi po nalogu Porezne uprave iz člana 12. ovog zakona; 2. Ako izvrši isplatu prihoda fizičkim licima na osnovu računa ili druge dokumentacije koja nije ovjerena u Poreznoj upravi (član 13.); 3. Ako Poreznoj upravi ne podnese prijavu o organizovanju kulturno umjetničkih i estradnih programa (član 81.); 4. Ako ne podnese mjesečnu ili godišnju prijavu o obračunatom i plaćenom porezu (član 85.); 5. Ako ne postupi po zahtjevu Porezne uprave (član 87.); 6. Ako ne obračuna i ne obustavi porez od autorskih prava, porez na dobitke od igara na sreću ili porez na potrošnju pića (član 89. st. 2, 3. i 4.); 7. Ako ne obračuna porez na dobit u procentu od svakog pojedinačno ostvarenog prihoda (član 91. stav 4.); 8. Ako ne uplati, obračunati i obustavljeni porez na dobitke od igara na sreću (član 105.); 9. Ako ne uplati porez na potrošnju pića (član 108.). Za prekršaj iz prethodnog stava ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 100 do 1.000 DEM.

Član 159.

Novčanom kaznom u iznosu od 100 do 500 DEM kazniće se za prekršaj odgovorno lice u nadležnom organu: 1 . Ako izvrši registraciju preduzeća ili radnje bez dokaza da su plaćeni porezi i doprinosi (član 86.); 2. Ako Poreznoj upravi ne dostavi rješenje kojim se odobrava vršenje djelatnosti, odnosno određuje privremena obustava ili prestanak djelatnosti (član 88.).

Član 160.

Novčanom kaznom u iznosu od 200 do 2.000 DEM kaznit će se za prekršaj obveznik poreza - fizičko lice: 1. Ako ne izda račun, putni nalog ili odsječak kasene trake za svaki pojedinačno ostvareni prihod (član 11.); 2. Ako Poreznoj upravi radi evidentiranja ne podnese račune i druge dokumente za naplatu (član 12.); 3. Ako na račun ne polaže ukupne dnevne pazare (član 14. stav 2 i 3.); 4. Ako ne podnese prijavu ili u prijavi prikaže netačne podatke za razrez poreza (čl. 78, 80, 82, 83, 85 i 94.) 5. Ako Poreznoj upravi ne podnese prijavu o obavljanju djelatnosti, odnosno organizovanju kulturno umjetničkih i estradnih programa (član 81); 6. Ako ne izvrši uplatu poreza u propisanim rokovima (čl. 100, 102, 104 i 107); 7. Ako ne izvrši uplatu akontacije poreza u skladu sa članom 111; 8. Ako ometa ili ne dozvoli izvršenje postupka prinudne naplate; 9. Ako netačno ili neažurno ili neuredno vodi poslovne knjige, ili ih ne ovjeri kod Porezne uprave (član 153. st. 1. i 4.); 10. Ako knjigovodstveno stanje ne odgovara stvarnom stanju (član 153. stav 3.); 11. Ako poslovne knjige ne drži na propisanom mjestu (član 154.); 12. Ako u slučaju odsutnosti ne ovlasti zaposlenog radnika ili člana domaćinstva da na zahtjev inspektora i ovlaštenih radnika Porezne uprave stavi poslovne knjige na uvid (član 154. stav 3.); 13. Ako Poreznoj upravi ne dostavi šestomjesečni pregled ukupno naplaćenih prihoda i troškova poslovanja (član 155.);

Član 161.

Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 3.000 DEM kaznit će se za prekršaj obveznik poreza - fizičko lice: 1. Ako ne otvori račun ili ne prijavi ga Porezoj upravi (član 14. stav 1.); 2. Ako da netačnu - lažnu izjavu (član 86.); 3. Ako ne vodi poslovne knjige (član 152.); 4. Ako inspektoru i ovlaštenom radniku Porezne uprave ne dozvoli pregled poslovnih knjiga (član 154.).

Član 162.

VI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Porezne obaveze nastale do dana stupanja na snagu ovog zakona izvršiće se po propisima koji su bili na snazi u momentu nastajanja porezne obaveze. Izuzetno od predhodnog stava za Porezne obveznike koji se porezom na dobit duže u paušalnom iznosu, na lični zahtjev, razrez poreznih obaveza u 1997.godini izvršiće se u skladu sa ovim zakonom.

Član 163.

U dijelu poslova vezanih za porez na potrošnju pića, ukoliko isti nisu regulisani ovim zakonom, primjenjivaće se Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95).

Član 164.

Provedbeni propisi donešeni na osnovu propisa koji su u primjeni do dana stupanja na snagu ovog zakona primjenjivaće se do donošenja istih u skladu sa ovim zakonom.

Član 165.

Prije prijenosa prihoda od poreza propisanih ovim zakonom u korist budžeta Kantona i općina, banka sa propisanih uplatnih računa izvršiće prijenos 1% uplaćenih prihoda na račun Kantonalne Porezne uprave.

Član 166.

Danom početka primjene ovog zakona na području Kantona prestaje sa primjenom Zakon o porezima građana ("Službeni list SRBiH", broj 18/91, prečišćeni tekst br. 25/94 i 2/96), Zakon o stopama poreza i doprinosa na dobit od privredne i profesionalne djelatnosti ("Službeni list SRBiH", br. 36/90 i 2/96) i odredbe čl. 1. do 17. i čl. 20. do 27. Zakona o oporezivanju igara na sreću i zabavnih igara ("Službeni list RBiH", broj 2/96).

Član 167.

Ovaj zakon stupa na snagu i primjenjuje se danom objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo", izuzev poglavlja 7. Porez na prihod od poljoprivredne djelatnosti koje će se primjenjivati od 01. januara 2003. godine.

Sudska praksa po ovom zakonu

4 odluka iz 2 članova

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog zakona. Klik otvara odluku.

Općenite reference na ovaj zakon (4)

Sve verzije zakona

  1. Verzija 7 · 31. 08. 2006. · Službene novine 25/2006
  2. Verzija 6 · 01. 04. 2003. · Službene novine 8/2003
  3. Verzija 5 · 11. 04. 2002. · Službene novine 8/2002
  4. Verzija 4 · 28. 02. 2002. · Službene novine 4/2002
  5. Verzija 3 · 26. 12. 2001. · Službene novine 33/2001
  6. Verzija 2 · 14. 08. 1998. · Službene novine 15/1998
  7. Verzija 1 · 05. 02. 1998. · Službene novine 2/1998
  8. Verzija 0 · 21. 10. 1997. · Službene novine 19/1997