Član 1.
Kantonalni sud i općinski sudovi (u daljem tekstu: sudovi) su organi sudske vlasti, koji vrše sudsku funkciju u skladu sa nadležnostima utvrđenim Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), Ustavom Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton) i zakonom.
Član 2.
Sudovi se osnivaju i ukidaju zakonom Kantona.
Član 3.
Sudovi su u vršenju sudske funkcije samostalni i nezavisni i sude na osnovu ustava i zakona Bosne i Hercegovine, Federacije i Kantona (u daljem tekstu: ustav).
Član 4.
Sudovi odlučuju u sporovima o osnovnim ličnim odnosima, pravima i obavezama građana i pravima i obavezama općina, Kantona i Federacije, izuzev sporova koji su u nadležnosti Ustavnog suda; izriču kazne i druge mjere prema učiniocima krivičnih djela i drugih kažnjivih djela određenih zakonom; u upravnom sporu za koje nije određena nadležnost drugog suda; rješavaju sporove o imovinskim i radnim odnosima, ako rješavanje tih sporova nije povjereno drugom državnom organu; u statusno-privrednim sporovima; privrednim prestupima i rješavaju o drugim odnosima kada je to zakonom predviđeno.
Član 5.
Sudovi prate i proučavaju društvene odnose i pojave od interesa za ostvarivanje svojih funkcija i daju nadležnim državnim organima prijedloge za sprečavanje društveno opasnih i štetnih pojava i za učvršćivanje zakonitosti. Sudovi prate i proučavaju probleme sudske prakse koji su od interesa za pravilnu i jedinstvenu primjenu zakona. Radi ostvarivanja funkcije iz prethodnih stavova, Kantonalni sud može tražiti od općinskih sudova potrebna obavještenja.
Član 6.
Sudovi imaju pravo i dužnost da, u okviru ostvarivanja svojih funkcija, obavještavaju općinska vijeća, Skupštinu Kantona i Federaciju, na njihov zahtjev ili po svojoj inicijativi, o primjenjivanju zakona, potrebi donošenja, izmjene i dopune zakona i o radu sudova.
Član 7.
Kad Kantonalni sud, u toku postupka koji se vodi pred sudom, smatra da odgovarajući zakon nije u skladu sa Ustavom Federacije, zastaće sa postupkom i predložiti Ustavnom sudu Federacije pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti tog zakona. Sud se može obratiti Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine u pogledu toga da li je zakon o čijem važenju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i fundamentalnim slobodama i njegovim protokolima ili sa zakonima Bosne i Hercegovine ili u pogledu postojanja ili razmjera opšteg pravila javnog međunarodnog zakona.
Član 8.
Sudovi, pod uslovima predviđenim zakonom, pružaju pravnu pomoć građanima u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava u stvarima iz sudske nadležnosti.
Član 9.
Rad sudova je javan. Javnost rada obezbjeđuje se javnim raspravljanjem pred sudovima, objavljivanjem sastava sudskih vijeća, davanjem obavještenja o toku sudskog postupka zainteresovanim licima, pod uslovima predviđenim zakonom, javnim objavljivanjem sudskih odluka i omogućavanjem javnosti da se putem sredstava javnog informisanja upozna sa radom sudova i objavljivanjem važnijih sudskih odluka. Sudovi mogu, saglasno federalnom i kantonalnom zakonu, isključiti javnost u raspravljanju pred sudom, radi čuvanja tajne, zaštite morala, interesa maloljetnika ili radi zaštite drugih posebnih državnih interesa.
Član 10.
Sudovi sude u vijećima. Sastav vijeća određuje se zakonom. Zakonom se može odrediti da u određenim stvarima sudi sudija pojedinac.
Član 11.
Sudska vijeća sastavljena su od sudija i građana kao sudija porotnika. Zakonom se može propisati da u određenim sudovima i određenim stvarima u suđenju učestvuju samo sudije.
Član 12.
Sudska funkcija je javna funkcija i sudije kao njeni nosioci podliježu svim oblicima odgovornosti nosilaca javnih funkcija, predviđenih ustavom i zakonom.
Član 13.
Sudovi osiguravaju jednak položaj svim strankama u sudskim postupcima.
Član 14.
Sudija i sudija porotnik neće biti krivično gonjeni niti odgovorni u građanskom postupku za bilo koju radnju učinjenu u vršenju.
Član 15.
Vijeće Kantonalnog suda može ukazati općinskom sudu na nedostatke u suđenju, zapažene prilikom rješavanja o pravnom lijeku koji se pojavljuju u većem broju ili ako su od većeg značaja. Pravno shvatanje izraženo u primjedbi Kantonalnog suda nije obavezno za općinski sud.
Član 16.
Kantonalni sud može tražiti od općinskih sudova na svom području podatke koji su mu potrebni radi praćenja i proučavanja pojedinih pitanja koja se pojavljuju u ostvarivanju sudske funkcije. Radi ostvarivanja funkcije iz prethodnog stava, Kantonalni sud može vršiti neposredan uvid u rad općinskih sudova na svom području.
Član 17.
Sudovi su dužni jedni drugim pružati pravnu pomoć. Državni organi, organizacije, preduzeća i druge organizacije i zajednice dužni su pružati pomoć sudovima u vršenju službenih poslova.
Član 18.
O žalbi ili drugom pravnom sredstvu protiv sudske odluke može odlučiti samo nadležni sud.
Član 19.
Odluke sudova donesene u drugim kantonima imaju važnost i izvršive su i na teritoriji Kantona.
Član 20.
Odluke, isprave i drugi pojedinačni akti izdati od državnih organa i ovlaštenih organizacija u svim kantonima, imaju pred sudovima Kantona istu važnost.
Član 21.
U sudovima su u službenoj upotrebi bosanski i hrvatski jezik i latinično pismo. U vršenju sudske funkcije sudovi obezbjeđuju ravnopravnu upotrebu službenih jezika Federacije, a kao sredstvo komunikacije mogu koristiti i ostale jezike. Kad sud odlučuje u prvom stepenu, ovjeren prepis odluke dostavlja se ovlaštenom organu ili stranci na službenom jeziku na kome je odluka donesena, s tim da se stranci odluka može dostaviti i na drugom jeziku na kome je svojim podneskom stranka pokrenula postupak, odnosno dala odgovor u vezi sa pokretanjem postupka ili se u toku postupka služila drugim jezikom. Ovjeren prepis odluke, koju je sud donio u postupku po redovnom ili vanrednom pravnom lijeku, dostavlja se sudu, odnosno drugom organu čija je odluka razmatrana, na službenom jeziku na kome je odluka koja je razmatrana donesena, a prepis odluke namijenjen stranci, odnosno drugom učesniku u postupku, na tom službenom jeziku, a može se dostaviti i na drugom jeziku kojim se u postupku služilo. Tužbe, žalbe i drugi podnesci mogu se sudovima upućivati i na jeziku koji nije u službenoj upotrebi u sudu. Odredbe st. 3. i 4. ovog člana shodno se primjenjuju i prilikom dostavljanja poziva i drugih sudskih pismena strankama i drugim učesnicima u postupku.
Član 22.
U toku suđenja i javnog objavljivanja odluka sudija nosi togu.
Član 23.
Sudijama se izdaje službena legitimacija. Ministar pravde Kantona, posebnim pravilnikom, propisuje obrasce i način izdavanja službene legitimacije.
Član 24.
II - ORGANIZACIJA SUDOVA Sudovi Kantona su: općinski sudovi i Kantonalni sud.
Član 25.
Općinski sud osniva se za područje više općina.
Član 26.
Kantonalni sud osniva se za područje Kantona.
Član 27.
Sudovi imaju pečat, u skladu sa Zakonom o pečatima Kantona. Na zgradi u kojoj je smješten sud, mora biti istaknut naziv suda i grb Kantona.
Član 28.
Općinski sudovi mogu pružati pravnu pomoć građanima, vršiti poslove ovjere potpisa, održavati glavne pretrese i rasprave, kao i ročišta u vanparničnim stvarima i na sudskim danima, van sjedišta suda. Odluku o održavanju sudskih dana, po prethodno pribavljenom mišljenju ministra pravde Kantona, donosi predsjednik suda. Odluka o održavanju sudskih dana sadrži podatke o mjestu, području i vremenu održavanja sudskih dana, a objavljuje se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo" i na drugi pogodan način.
Član 29.
III - NADLEŽNOST SUDOVA 1. Općinski sudovi Općinski sudovi su nadležni: 1. da u prvom stepenu sude: a) za krivična djela za koja je zakonom predviđena kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do deset godina, ako za pojedina krivična djela nije nadležan Kantonalni sud ili Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine; b) za krivična djela za koja je posebnim zakonom određena nadležnost općinskog suda; c) građansko-pravne sporove, ako za pojedine vrste sporova nije zakonom propisana nadležnost drugog suda; d) u sporovima u kojima su stranke federalne vlasti, kantoni ili općine, izuzev sporova koji su u nadležnosti Ustavnog suda, preduzeća i druge organizacije i zajednice, kao i kada u tim sporovima, pored ovih lica, učestvuju kao suparničari druga fizička ili pravna lica; e) u sporovima u kojima je jedna stranka federalna vlast, Kanton ili općina, preduzeće i druga organizacija i zajednica, a druga stranka inostrano pravno ili fizičko lice, kao i kada u tim sporovima, pored ovih lica učestvuju kao suparničari i druga fizička ili pravna lica; f) u sporovima koji proizilaze iz međusobnih privrednih odnosa imalaca radnji i drugih pojedinaca koji, u vidu registrovanog zanimanja, obavljaju neku privrednu djelatnost, odnosno iz međusobnih privrednih odnosa tih lica i federalne vlasti, Kantona ili općine; g) u sporovima iz radnih odnosa; h) privredne prestupe; 2. da sprovode istragu, pojedine istražne radnje, kao i pripremni postupak prema maloljetnicima, za krivična djela iz svoje nadležnosti; 3. da odlučuju o žalbama protiv rješenja istražnih sudija općinskog suda; 4. da rješavaju u posebnim postupcima, ako zakonom nije drukčije određeno; 5. da obavljaju zemljišno-knjižne poslove, ako zakonom nije drukčije određeno; 6. da određuju i sprovode izvršenja i obezbjeđenja, ako zakonom nije drukčije određeno; 7. odlučuje o brisanju osude ili prestanku mjera bezbjednosti i pravnih posljedica osude, na osnovu sudske odluke; 8. da daju mišljenja povodom podnesenih molbi za pomilovanje; 9. da vrše poslove međunarodne pravne pomoći u skladu sa zakonom; 10. da pružaju pravnu pomoć sudovima Federacije i Kantona; Odluku iz tačke 7. ovog člana donosi općinski sud koji je sudio u prvom stepenu.
Član 30.
Za vršenje zemljišno-knjižnih poslova i poslova međunarodne pravne pomoći iz tačke 9. prethodnog člana za područje Kantona, nadležan je Općinski sud I u Sarajevu. Za vršenje poslova po zamolnicama sudova, za područje Kantona, nadležan je Općinski sud II u Sarajevu.
Član 33.
2. Kantonalni sud Kantonalni sud je nadležan da: 1. u prvom stepenu sudi: a) za krivična djela za koja je zakonom predviđena kazna zatvora preko 10 godina ili smrtna kazna; b) za krivična djela za koja je posebnim zakonom određena nadležnost Kantonalnog suda; c) sporove iz autorskog prava, kao i sporove koji se odnose na zaštitu ili upotrebu i zaštitu pronalazaka, uzoraka, modela ili žigova, o pravu na upotrebu i zaštitu firme, kao i sporove iz nelojalne konkurencije i monopolističkih sporazuma; d) u statusno-privrednim sporovima u kojima su obje stranke državni organi, preduzeća, zajednice i druge organizacije, odnosno u kojima je jedna stranka državni organ, preduzeće, organizacija ili zajednica, a druga stranka inostrano pravno ili fizičko lice; e) u sporovima koji nastanu u toku i povodom sprovođenja postupka prinudnog poravnanja, stečaja i redovne likvidacije preduzeća; f) po tužbama iz osnova nezakonite radnje kojom se narušava jedinstvo tržišta u oblasti prometa robe i usluga; 2. upravno-računske sporove; 3. sprovodi istragu i pojedine istražne radnje za krivična djela iz svoje nadležnosti; 4. odlučuje o žalbama protiv odluka općinskih sudova, kao i u pogledu odluka donesenih u postupku prema maloljetnicima; 5. odlučuje o žalbama protiv rješenja istražnog sudije Kanto- nalnog suda; 6. rješava sukobe o mjesnoj nadležnosti između općinskih sudova sa područja Kantona; 7. odlučuje o prenošenju mjesne nadležnosti sa jednog općinskog suda na drugi općinski sud na području Kantona; 8. vrši poslove međunarodne pravne pomoći u skladu sa zakonom; 9. odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera bezbjednosti i pravnih posljedica osude, na osnovu sudske odluke; 10. rješava o priznavanju odluka stranih sudova, stranih trgovačkih sudova i stranih arbitraža; 11. sprovodi postupak redovne likvidacije, prinudnog poravnanja i stečaja; 12. odlučuje o zakonitosti konačnih upravnih akata u upravnom sporu za koje nije određena nadležnost drugog suda i to prema sjedištu prvostepenog organa, organizacije ili zajednice koja je donijela upravni akt, kao i o zahtjevu za zaštitu sloboda i prava utvrđenih ustavom, ako su takve slobode i prava povrijeđeni konačnim pojedinačnim aktom ili radnjom službenog lica u organima uprave Kantona, odnosno odgovornog lica u preduzeću ili drugoj organizaciji ili zajednici, kada za zaštitu tih prava nije obezbjeđena druga sudska zaštita; 13. odlučuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijeko- vima, ako je to određeno kantonalnim zakonom; 14. sprovode istragu, pojedine istražne radnje, kao i priprem- ni postupak prema maloljetnicima, za krivična djela iz svoje nadležnosti; 15. vodi registar pravnih subjekata, ako zakonom nije drukčije određeno. 16. daje mišljenja povodom podnesenih molbi za pomilovanje. 17.vrši poslove u vezi sa izručenjem okrivljenih i osuđenih stranaca sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu sa zakonom.
Član 34.
Po žalbama na odluke Kantonalnog suda i vanrednim pravnim lijekovima uloženim na pravomoćne odluke općinskih i Kantonalnog suda, odlučuje Vrhovni sud Federacije BiH.
Član 35.
Svaka strana u žalbenom postupku, u kome je sud izrekao presudu bez prava na žalbu, može, iz bilo kojeg razloga, osim zbog isteka roka za koji je odgovorna strana koja je pokrenula postupak, podnijeti žalbu na presudu Sudu za ljudska prava, na osnovu bilo kojeg pitanja iz okvira njegove nadležnosti. Kantonalni sud, na zahtjev bilo koje od strana u žalbenom postupku pred njim ili na vlastitu inicijativu u odnosu na takvu žalbu, može se obratiti Sudu za ljudska prava s pitanjem koje je proizašlo iz žalbe, ako je to pitanje u vezi sa bilo čim iz nadležnosti tog suda.
Član 36.
Ukoliko postupak pred nekim sudom Kantona neopravdano dugo traje, žalba se može podnijeti Sudu za ljudska prava.
Član 37.
IV - SJEDIŠTE I PODRUČJE SUDOVA 1. Općinski sudovi Općinski sudovi, sa sjedištem u Sarajevu, su: Općinski sud I u Sarajevu i Općinski sud II u Sarajevu. Općinski sud I u Sarajevu osniva se za područje općina: Centar Sarajevo, Ilijaš, Stari grad Sarajevo i Vogošća. Općinski sud II u Sarajevu osniva se za područje općina: Hadžići, Ilidža, Novi grad Sarajevo, Novo Sarajevo i Trnovo.
Član 38.
2. Kantonalni sud u Sarajevu Kantonalni sud u Sarajevu obuhvata područje općina: Centar Sarajevo, Ilijaš, Stari grad Sarajevo, Vogošća, Hadžići, Ilidža, Novi grad Sarajevo, Novo Sarajevo i Trnovo (u daljem tekstu: Kantonalni sud). Sjedište Kantonalnog suda je u Sarajevu.
Član 39.
V - UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA I RADNI ODNOSI Unutrašnja organizacija u Kantonalnom sudu i općinskim sudovima utvrđuje se pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji. Pravilnik iz prethodnog stava donosi predsjednik Kantonal- nog, odnosno općinskog suda, po prethodnoj saglasnosti ministra pravde Kantona.
Član 40.
1. Sudska uprava Poslovi kojim se obezbjeđuju uslovi za pravilan rad i poslovanje suda obavljaju se u okviru sudske uprave. Poslove sudske uprave, u okviru ovlašćenja datih propisima, vrši predsjednik suda.
Član 41.
Poslovi sudske uprave obuhvataju obezbjeđenje uslova za pravilan rad i poslovanje suda, a naročito: - organizovanje unutrašnjeg poslovanja u sudu, - staranje da se poslovi u sudu vrše uredno i na vrijeme, - stručne poslove u vezi sa ostvarivanjem prava i dužnosti radnika iz radnog odnosa, - organizovanje stručnog obrazovanja sudija, stručnih saradnika, pripravnika i ostalih radnika suda, - vođenje statistike i izvještajne službe suda, - poslove pozivanja i raspoređivanja sudija porotnika, - poslove u vezi sa stalnim sudskim tumačima i vještacima, - poslove izvršenja krivičnih sankcija, - poslove ovjere isprava namijenjenih za upotrebu u inostranstvu, - poslove u vezi sa pritužbama stranaka na rad suda. - finansijsko-materijalno poslovanje suda i - druge poslove propisane zakonom i drugim propisima.
Član 42.
Poslovima sudske uprave rukovodi predsjednik suda.
Član 43.
Predsjednik suda predstavlja sud prema drugim organima i organizacijama.
Član 44.
Predsjednik suda je naredbodavac za izvršenje finansijskog plana i predračuna sredstava suda.
Član 45.
Predsjednik suda utvrđuje raspored poslova i obezbjeđuje njegovo izvršenje. Rasporedom poslova obavezno se određuje sudija za maloljetnike, a u Kantonalnom sudu i drugostepeno vijeće za maloljetnike.
Član 46.
Predsjednik suda ima zamjenika koji ga zamjenjuje u njegovoj odsutnosti ili spriječenosti i koji mu pomaže u vršenju pojedinih poslova sudske uprave.
Član 47.
Sudovi mogu imati sekretara suda, koji pomaže predsjedniku suda u poslovima sudske uprave. Predsjednik suda može prenijeti na sekretara suda vršenje određenih poslova sudske uprave.
Član 48.
2. Sudska odjeljenja i sjednica svih sudija U sudovima u kojima ima dva ili više vijeća, odnosno sudija pojedinaca koji odlučuju u stvarima iz iste pravne oblasti, obrazuju se sudska odjeljenja, u čiji sastav ulaze sudije koji odlučuju u stvarima iz iste pravne oblasti.
Član 49.
U sjednicama sudskih odjeljenja razmatraju se pitanja od interesa za rad odjeljenja, a naročito: organizovanje unutrašnjeg poslovanja odjeljenja; praćenje stanja poslova odjeljenja; ujednačavanje sudske prakse po pravnim i drugim pitanjima odjeljenja; unapređenje metoda rada odjeljenja i stručno usavršavanje sudija, stručnih saradnika i pripravnika - diplomiranih pravnika i volontera.
Član 50.
Sjednica sudskog odjeljenja se saziva i kada se utvrdi da o pitanjima primjene zakona postoji nesaglasnost u shvatanjima između pojedinih vijeća. Sjednica sudskog odjeljenja usvaja pravna shvatanja većinom glasova svih sudija odjeljenja. Pravna shvatanja usvojena na sjednici sudskog odjeljenja nisu obavezujuća za vijeća koja su u sastavu odjeljenja. Pravna shvatanja iz prethodnog stava, obavezno se objavljuju u pravnim biltenima ili službenim glasilima koja odredi predsjednik suda.
Član 51.
Sudskim odjeljenjem rukovodi predsjednik odjeljenja, koji se određuje rasporedom poslova. Sjednicu sudskog odjeljenja saziva i njenim radom rukovodi predsjednik odjeljenja. Predsjednik suda može učestvovati u radu sjednice sudskog odjeljenja i ima pravo glasa.
Član 52.
U sudovima se održavaju sjednice svih sudija, na kojima se razmatraju pitanja od interesa za rad suda, kao i pitanja koja su značajna za društvene odnose i pojave koje je sud pratio i proučavao i na probleme sudske prakse, pripremaju izvještaje i obavještenja za nadležne skupštine i druge organe i organizacije i daje mišljenje predsjedniku suda za raspored sudijskih poslova. Presjednik suda može, na sjednicu svih sudija, pozivati i sudije porotnike kada se razmatraju pitanja koja se odnose na društvene odnose i pojave, izvještaje i obavještenja za nadležne skupštine i druge organe i organizacije, kao i druga slična pitanja.
Član 53.
Sjednicu svih sudija saziva i njenim radom rukovodi predsjednik suda.
Član 54.
3. Stručni saradnici i drugi radnici suda U sudovima postoji potreban broj stručnih saradnika i drugih radnika za vršenje stručnih i administrativno-tehničkih poslova.
Član 55.
Za stručnog saradnika, prima se, odnosno raspoređuje diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom. Stručni saradnik pomaže sudiji u: proučavanju i pripremanju predmeta za rasprave, pretrese i referisanje; proučavanju pravnih pitanja u vezi sa radom suda u pojedinim predmetima; izradi sudskih odluka; uzimanju na zapisnik tužbi, prijedloga i drugih podnesaka i izjava stranaka i vrše, samostalno ili pod nadzorom i po uputstvima sudije, druge stručne poslove predviđene zakonom ili pravilnikom o unutrašnjem poslovanju redovnih sudova ili aktom o unutrašnjoj organizaciji suda. Broj stručnih saradnika i drugih radnika za vršenje stručnih i administrativno-tehničkih poslova, kao i uslovi za obavljanje tih poslova u sudu, utvrđuju se aktom o unutrašnjoj organizaciji suda.
Član 56.
4. Pripravnici U sudovima postoji određen broj pripravnika - diplomiranih pravnika. Broj pripravnika iz prethodnog stava utvrđuje se aktom o unutrašnjoj organizaciji.
Član 57.
Sudovi mogu primati na praksu i druga lica koja su diplomirala na pravnom fakultetu, ako im je ta praksa potrebna radi stručnog osposobljavanja i sticanja uslova za polaganje pravosudnog ispita, bez zasnivanja radnog odnosa (u daljem tekstu: pripravnici - volonteri). Pripravnicima - volonterima za vrijeme obavljanja prakse, ne pripada naknada za rad. Broj pripravnika - volontera iz stava 1. ovog člana utvrđuje se aktom o unutrašnjoj organizaciji suda, zavisno od mogućnosti za obavljanje ove prakse, kao i osiguranih sredstava od nadležnih organa za plaćanje obaveznih doprinosa za slučaj invalidnosti i tjelesnog oštećenja prouzrokovanih povredom na radu ili profesionalnom bolešću.
Član 58.
Pripravnici - volonteri primaju se na praksu i provode ovu praksu u sudu shodno odredbama koje važe za pripravnike - diplomirane pravnike. Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev pripravnika - volontera za prijem na praksu, podnosilac zahtjeva može izjaviti žalbu ministru pravde Kantona, u roku od petnaest dana. Zbog te�e povrede radne dužnosti, predsjednik suda može, rješenjem, pripravniku - volonteru, prekinuti dalje obavljanje prakse. Protiv rješenja iz prethodnog stava može se izjaviti žalba ministru pravde Kantona u roku od petnaest dana.
Član 59.
Pripravnički staž u sudovima traje dvije godine. Za vrijeme pripravničkog staža pripravnik se, kroz praktičan rad na odgovarajućim poslovima i zadacima, uz stručnu pomoć i pod stručnim nadzorom predsjednika suda ili određenog sudije, osposobljava za samostalno vršenje poslova i zadataka čije je vršenje uslovljeno pravosudnim ispitom. Pripravnički staž provodi se po programu kojeg utvrđuje ministar pravde Kantona.
Član 60.
Uslovi za sticanje prava na polaganje pravosudnog ispita, program i način polaganja tog ispita, uređuje se federalnim zakonom.
Član 61.
5. Radni odnosi Propisi o sredstvima za rad i radnim odnosima radnika, funkcionera, njihovih zamjenika i rukovodećih radnika u organima uprave, shodno se primjenjuju i na predsjednika i zamjenika predsjednika suda, sudije, rukovodeće i druge radnike suda, ako zakonom nije drukčije određeno.
Član 62.
VI - PRAVOSUDNA UPRAVA Poslove pravosudne uprave obavlja Ministarstvo pravde Kantona. U pravosudnu upravu spadaju poslovi koji se odnose naročito na: - staranje o provođenju zakona i drugih propisa i mjera koje se odnose na organizaciju i rad; - sudova, vođenje propisanih upisnika, pomoćnih knjiga i drugih evidencija; - praćenje organizacije, metoda rada i funkcionisanja rada suda i preduzimanje mjera za unapređenje njegove organizacije i poslovanja; - staranje o osiguranju materijalnih i drugih uslova za rad suda; - davanje uputstava sudu za pravilno obavljanje poslova sudske uprave; - preduzimanje mjera za uredno i blagovremeno obavljanje poslova suda u skladu sa zakonom i drugim propisima; - ispitivanje osnovanosti pritužbi na rad suda u odnosu na poslove sudske uprave,dužinu trajanja postupka i odnos sa strankama, i - davanje uputstava za prikupljanje i vođenje statističkih i drugih podataka o radu suda. Ministarstvo pravde Kantona može od suda tražiti izvještaje i podatke koji su mu potrebni za obavljanje poslova iz prethodnog stava.
Član 64.
Ministar pravde Kantona: - propisuje organizaciju i način unutrašnjeg poslovanja u sudovima, - utvrđuje orijentaciona mjerila o potrebnom broju sudija , - vrši i druge poslove predviđene zakonom. Propise iz alineja 1. i 2. prethodnog stava, ministar pravde Kantona donosi, po prethodno pribavljenom mišljenju sudova.
Član 65.
Kada se ustanovi da se poslovi sudske uprave u sudu ne vrše u skladu sa propisima ili da se ne vrše blagovremeno, usljed čega je otežano izvršavanje funkcije suda, Ministarstvo pravde Kantona upozoriće predsjednika suda i dati uputstva za izvršenje odgovarajućih poslova i otklanjanje propusta. Ako se i pored toga upozorenja propusti ne otklone, Ministarstvo pravde Kantona će o tome obavijestiti nadležnu skupštinu i predložiti preduzimanje određenih mjera.
Član 66.
Ministarstvo pravde Kantona provodi postupak i odlučuje povodom zahtjeva oštećenog za naknadu štete, rehabilitaciju i ostvarivanje drugih prava lica neopravdano osuđenih i neosnovano lišenih sloboda.
Član 67.
VII - UNUTRAŠNJE POSLOVANJE SUDOVA Propisom iz alineje 1. člana 64. ovog zakona utvrđuje se organizacija i način unutrašnjeg poslovanja u sudovima, a naročito: - rad sudske uprave, - način vođenja evidencija i sudske statistike, - rad stalnih sudskih vještaka, - pružanje pravne pomoći građanima i održavanje sudskih dana, - informisanje javnosti o radu sudova, - evidencija, pozivanje i raspoređivanje sudija porotnika, - evidencija vršenja pripravničke prakse u sudovima, - načela unutrašnje organizacije poslovanja suda, - način organizovanja i poslovanja sudskih odjeljenja, - vrsta, sadržaj i način vođenja upisnika i pomoćnih knjiga, - obrasci za rad sudova, - postupanje sa sudskim spisima, - rad u vijećima, - poslovanje na sjednicama sudskih odjeljenja, - rad na sjednicama svih sudija, - materijalno i finansijsko poslovanje (poslovi depozita), - način vršenja poslova međunarodne pravne pomoći.
Član 68.
VIII - STALNI SUDSKI TUMAČI I SUDSKI VJEŠTACI Stalne sudske tumače i sudske vještake postavlja i razrješava ministar pravde Kantona. Propise o pravima i dužnostima stalnih sudskih tumača i sudskih vještaka donosi nadležni organ.
Član 69.
IX - SUDIJE I SUDIJE POROTNICI Broj sudija Kantonalnog suda i općinskih sudova, utvrđuje se propisom Skupštine Kantona. Broj sudija porotnika u sudu, kao i postupak za njihov izbor, utvrđuje se propisom Skupštine Kantona.
Član 70.
1. Izbor i imenovanje sudija i sudija porotnika Sudije Kantonalnog suda bira većinom glasova Skupština Kantona, na prijedlog predsjednika Kantona, pod uslovima, na način i po postupku utvrđenom Zakonom o sudijskoj i tužilačkoj funkciji u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federalni zakon) i ovim zakonom.
Član 71.
U Kantonalni sud se biraju sudije Bošnjaci i Hrvati i odgovarajući broj ostalih, srazmjerno nacionalnoj strukturi stanovništva Kantona. Za sudiju Kantonalnog suda može biti izabran kandidat koji, pored općih uslova utvrđenih zakonom kojim se regulišu radni odnosi službenika u upravi, ima završen pravni fakultet, položen pravosudni ispit i najmanje pet godina radnog staža kao sudija ili predsjednik općinskog suda, općinski tužilac ili njegov zamjenik, pravobranilac ili advokat i koji ispunjava druge uslove utvrđene Federalnim zakonom.
Član 72.
Sjednicu svih sudija, na kojoj se bira predsjednik i zamjenik predsjednika suda, saziva najstariji sudija Kantonalnog suda Kantonalni sud, iz reda sudija Kantonalnog suda, bira i razrješava predsjednika i zamjenika predsjednika Kantonalnog suda, dvotrećinskom većinom glasova svih sudija, s tim da se izbor vrši tajnim glasanjem između najmanje dva predložena kandidata Predsjednik i zamjenik predsjednika Kantonalnog suda bira se na četiri godine i nakon isteka mandata može biti ponovo izabran, ali ne više od dva puta uzastopno. Nakon isteka mandata iz prethodnog stava, predsjednik i zamjenik predsjednika Kantonalnog suda nastavlja funkciju kao sudija u tom sudu.
Član 73.
Sudija Kantonalnog suda biće u službi do dobi od 70 godina, ukoliko ne podnese ostavku ili ne bude smijenjen od vršenja službe.
Član 74.
Sudije porotnike Kantonalnog suda bira većinom glasova Skupština Kantona, na prijedlog predsjednika Kantonalnog suda. Za sudiju porotnika Kantonalnog suda može biti izabran državljanin Bosne i Hercegovine koji je punoljetan i koji posjeduje najviše moralne osobine za obavljanje službe sudije porotnika Kantonalnog suda. Sudije porotnici Kantonalnog suda biraju se na četiri godine i po isteku tog roka mogu biti ponovo birani.
Član 75.
Prije stupanja na službu sudija i sudija porotnik daje svečanu izjavu. Svečana izjava glasi: "Svečano izjavljujem da ću se u vršenju službe predsjednika - sudije - sudije porotnika Kantonalnog suda - općinskog suda, pridržavati ustava i zakona Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo i da ću službu vršiti savjesno i nepristrasno." Sudije Kantonalnog suda daju svečanu izjavu pred predsjednikom Skupštine Kantona, a sudije općinskog suda daju svečanu izjavu pred predsjednikom Kantonalnog suda. Sudije porotnici Kantonalnog suda svečanu izjavu daju pred predsjednikom Skupštine Kantona, a sudije porotnici općinskog suda svečanu izjavu daju pred predsjednikom Kantonalnog suda.
Član 76.
Kada je protiv sudije porotnika pokrenut krivični postupak ili pokrenut postupak za njegovo smjenjivanje od službe, neće se pozivati sudija porotnik da vrši službu dok se ovi postupci pravomoćno ne dovrše.
Član 77.
Sudijama porotnicima za vršenje službe pripada naknada nastalih troškova, naknada za neostvarenu plaću ili zaradu i nagrada. Uslove, visinu naknada i nagrade iz prethodnog stava određuje ministar pravde Kantona.
Član 78.
Odredbe Federalnog zakona koje se odnose na principe ostvarivanja sudijske funkcije, shodno se primjenjuju i na sudije porotnike.
Član 79.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na broj i nacionalnu strukturu sudija Kantonalnog suda, shodno se primjenjuju i na sudije porotnike Kantonalnog suda.
Član 80.
Sudije općinskog suda imenuje predsjednik Kantonalnog suda, nakon konsultacija sa općinskim načelnicima općina za koje je osnovan sud, pod uslovima, na način i po postupku utvrđenom Federalnim zakonom. Nacionalna struktura općinskog suda u cjelini odražava nacionalnu strukturu stanovništva općina za koje je osnovan općinski sud.
Član 81.
Za sudiju općinskog suda može biti imenovan kandidat koji, pored općih uslova utvrđenih zakonom kojim se regulišu radni odnosi službenika u upravi, ima završen pravni fakultet, položen pravosudni ispit i najmanje tri godine radnog staža na pravnim poslovima poslije položenog pravosudnog ispita i koji ispunjava druge uslove utvrđene Federalnim zakonom
Član 82.
Sjednicu svih sudija, na kojoj se bira predsjednik i zamjenik predsjednika suda, saziva najstariji sudija općinskog suda Općinski sud, iz reda sudija općinskog suda, bira i razrješava predsjednika i zamjenika predsjednika općinskog suda, dvotrećinskom većinom glasova svih sudija. Predsjednik i zamjenik predsjednika općinskog suda bira se na četiri godine i nakon isteka mandata može ponovo biti izabran, ali ne više od dva puta uzastopno, s tim da se izbor vrši tajnim glasanjem između najmanje dva predložena kandidata
Član 83.
Sudija općinskog suda biće u službi do dobi od 70 godina, ukoliko ne podnese ostavku ili ne bude smijenjen od vršenja službe.
Član 84.
Sudije porotnike općinskog suda bira predsjednik Kantonalnog suda, na osnovu jedinstvene liste sudija porotnika, koju utvrđuje predsjednik općinskog suda za čije se područje biraju sudije porotnici. Predsjednik općinskog suda utvrđuje jedinstvenu listu sudija porotnika tog suda na osnovu pojedinačnog prijedloga općinskih vijeća općina sa čijeg se područja bira sudija porotnik. Za sudiju porotnika općinskog suda može biti izabran državljanin Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine koji je punoljetan i koji posjeduje najviše moralne osobine za obavljanje službe sudije porotnika općinskog suda. Sudije porotnici općinskih sudova biraju se na četiri godine i po isteku tog roka mogu biti ponovo izabrani.
Član 85.
2. Prestanak službe sudije i sudije porotnika Sudiji i sudiji porotniku služba prestaje smjenjivanjem od vršenja službe, podnošenjem ostavke na vršenje službe ili navršavanjem 70 godina životne dobi.
Član 86.
Smjenjivanje sudije vrši se u skladu s Federalnim zakonom i ovim zakonom.
Član 87.
Sudija Kantonalnog suda smijenjuje se konsenzusom sudija Vrhovnog suda Federacije BiH. Sudija općinskog suda smjenjuje se konsenzusom sudija Kantonalnog suda.
Član 88.
U postupku smjenjivanja, sudiji će se omogućiti da se izjasni o razlozima smjenjivanja, kao i koristi druga prava u skladu sa Federalnim zakonom.
Član 89.
Prijedlog za pokretanje postupka za smjenjivanje sudije Kantonalnog suda podnosi predsjednik Kantona, a sudije općinskog suda predsjednik Kantonalnog suda, u skladu s Federalnim zakonom.
Član 90.
Udaljenje od vršenja sudijske službe vrši se u skladu s Federalnim zakonom i ovim zakonom. Sudija će biti udaljen od vršenja službe ako je protiv njega određen pritvor. Sudija može biti udaljen od vršenja službe ako je protiv njega pokrenut krivični postupak ili postupak za smjenjivanje od vršenja službe.
Član 91.
Postupak udaljenja sudije pokreće i odluku o udaljenju sudije donosi predsjednik suda u kojem sudija obavlja službu. Odlukom iz prethodnog stava utvrđuje se i period na koji se sudija udaljava od vršenja službe. Na odluku iz stava 1. ovog člana sudija ima pravo žalbe općoj sjednici svih sudija suda u kojem obavlja službu, pet dana od dana prijema odluke. Žalba ne odlaže izvršenje odluke. Opća sjednica svih sudija odlučuje o žalbi iz iz stava 3. ovog člana u roku 48 sati od prijema žalbe. Ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno,na postupak donošenja odluke o udaljenju sudije odgovarajuće se primjenjuju odredbe zakona kojim se reguliše upravni postupak.
Član 91a.
Udaljenje od vršenja službe sudije može trajati do isteka pritvora,odnosno okončanja istražnog postupka ili postupka za smjenjivanje od vršenja službe. Za vrijeme udaljenja od vršenja službe sudije,sudiji pripada naknada plaće koja iznosi 70%, a ako izdržava porodicu 85%, osnovne mjesečne plaće koju je imao u vrijeme donošenja odluke o udaljenju. Puna plaća pripada sudiji od dana vraćanja na mjesto sa kojeg je udaljen, a ako bude uvažena žalba protiv odluke o udaljenju, od prvog dana udaljenja. Sudiji koji je bio udaljen od vršenja sudijske službe isplaćuje se obustavljeni dio plaće i u slijedećim slučajevima: 1) ako je pravosnažnim rješenjem obustavljen krivični postupak, 2) ako je pravosnažnom presudom u krivičnom postupku, odnosno pravosnažnim rješenjem oslobođen od odgovornosti ili je optužba odbijena, ali ne iz razloga nenadležnosti. Za vrijeme izdržavanja kazne zatvora do šest mjeseci sudiji ne pripada plaća ni naknada plaće.
Član 92.
Sudija i sudija porotnik Kantonalnog suda podnosi ostavku na vršenje službe predsjedniku Kantona. Sudija i sudija porotnik općinskog suda podnosi ostavku za vršenje službe predsjedniku Kantonalnog suda. Sudiji odnosno sudiji porotniku prestaje vršenje službe slijedećeg dana od dana u koji je ostavka primljena.
Član 93.
Odluku o smjenjivanju sudija porotnika Kantonalnog suda donosi Skupština Kantona, a odluku o smjenjivanju sudija porotnika općinskog suda donosi predsjednik Kantonalnog suda., analogno članu 84. ovog zakona. Odredbe o smjenjivanju sudije, shodno se primjenjuju i na smjenjivanje sudija porotnika.
Član 94.
3. Prava i dužnosti sudija Sudija ima prava i dužnosti utvrđene Federalnim zakonom i ovim zakonom.
Član 96.
Sudija za vrijeme službe ima pravo na plaću i druge naknade utvrđene kantonalnim zakonom. Plaće i druge naknade sudija ne mogu biti umanjene tokom trajanja službe.
Član 97.
Kanton odgovara za štetu koju u vršenju službe nanese sudija građaninu ili pravnoj osobi svojim nepravilnim ili nezakonitim radom. Kanton može od sudije zahtijevati naknadu isplaćene svote samo kada je sudija štetu učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje.
Član 97a.
4. Upućivanje sudije na privremeni rad u drugi sud Član 97a. Sudija općinskog suda ili sudija Kantonalnog suda može se uputiti na privremeni rad u drugi sud najduže tri mjeseca, a po svom pristanku najduže šest mjeseci u jednoj godini. Upućivanje na privremeni rad u drugi sud vrši se samo ako zbog spriječenosti ili izuzeća sudija ili iz drugih opravdanih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vršenje poslova u tom sudu. U općinski sud može se uputiti na privremeni rad sudija Kantonalnog suda ili sudija općinskog suda. Rješenje o upućivanju na privremeni rad u drugi sud donosi predsjednik suda iz kojeg se sudija upućuje na privremeni rad, na zahtjev predsjednika suda u koji se sudija upućuje na privremeni rad, vodeći računa o ravnomjernom upućivanju sudija. U slučaju iz stava 1. ovog člana, sudiji pripada plaća utvrđena u skladu sa zakonom koja je za njega povoljnija.
Član 99.
XI - ČUVANJE SLUŽBENE TAJNE Sudije, sudije porotnici, sekretar suda, stručni saradnici i ostali radnici u sudu dužni su čuvati službenu tajnu, bez obzira na način na koji su je doznali. Pod službenom tajnom podrazumijeva se naročito: ono što je kao službena tajna određeno zakonom ili drugim propisom, što je kao službena tajna, odnosno poslovna tajna, određeno općim aktima državnih tijela, pravnih lica, ustanova i drugih institucija, preduzeća i drugih pravnih lica, podaci i isprave posebno označene kao službena odnosno poslovna tajna od strane državnih organa, ustanova ili drugih institucija, preduzeća i drugih pravnih lica, te podaci i isprave koje je predsjednik suda ili ovlašteni radnik suda označio kao službenu tajnu.
Član 100.
Obaveza čuvanja službene tajne traje i nakon prestanka rada u sudu. Predsjednik suda može sudiju, odnosno radnika, osloboditi obaveze čuvanja službene tajne, ako u pojedinom slučaju za to postoje opravdani razlozi. Za predsjednika suda odluku iz prethodnog stava donosi sjednica svih sudija.
Član 101.
Obavještenja za javnost putem sredstava javnog informisanja, u vezi s postupkom u konkretnom predmetu, kao i s radom suda, daje predsjednik suda ili sudija kojeg on na to ovlasti.
Član 102.
Sudija i radnik u sudu ne smiju neovlaštenim licima davati podatke o ličnim, porodičnim i imovinskim prilikama građana. Uvid u sudske spise odobrava sudija ili drugi radnik, određen godišnjim rasporedom poslova ili pravilnikom o unutrašnjem poslovanju suda, licima koja na to imaju pravo po zakonu.
Član 103.
XII - SREDSTVA ZA RAD SUDOVA Sredstva za rad sudova obezbjeđuju se u budžetu Kantona, u skladu s Federalnim zakonom i kantonalnim zakonom kojim se određuju plaće i naknade sudija.
Član 104.
Finansijsko i materijalno poslovanje sudova obavlja se na način utvrđen za organe državne uprave, a finansijsko i materijalno poslovanje sa strankama, na način određen zakonom i propisom koji donosi ministar pravde Kantona.
Član 105.
XIII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Kantonalni i općinski sud počinju sa radom danom izbora, odnosno imenovanja sudija, a najkasnije do 15. aprila 1997. godine. Do dana početka sa radom Kantonalnog i općinskih sudova, izabrat će se sudije i sudije porotnici ovih sudova, kao i donijeti propis o broju sudija.
Član 106.
Na dan koji počinju sa radom Kantonalni i općinski sudovi, Viši sud u Sarajevu, Osnovni sud I u Sarajevu i Osnovni sud II u Sarajevu ustupiće predmete iz svoje nadležnosti, utvrđene ovim zakonom, Kantonalnom sudu, Općinskom sudu I u Sarajevu i Općinskom sudu II u Sarajevu.
Član 107.
Predmeti iz dosadašnje nadležnosti Višeg suda u Sarajevu, a za koje su nadležni kantonalni sudovi na teritoriji Federacije i u kojima ne bude završen postupak u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, ustupit će se nadležnim kantonalnim sudovima.
Član 108.
Do osnivanja i početka rada nadležnih kantonalnih sudova na teritoriji Federacije, Kantonalni sud će voditi postupak u svim predmetima iz dosadašnje nadležnosti Višeg suda u Sarajevu.
Član 109.
Radnike Višeg suda u Sarajevu, Osnovnog suda I u Sarajevu i Osnovnog suda II u Sarajevu, koji se na dan stupanja na snagu ovog zakona zateknu na radu u ovim sudovima, preuzet će Kantonalni sud, Općinski sud I u Sarajevu i Općinski sud II u Sarajevu.
Član 110.
Neutrošena novčana sredstva, inventar i drugu imovinu s kojom bude raspolagao Viši sud u Sarajevu, Osnovni sud I u Sarajevu i Osnovni sud II u Sarajevu na dan stupanja na snagu ovog zakona, preuzet će Kantonalni sud, Općinski sud I u Sarajevu i Općinski sud II u Sarajevu. Kantonalni sud, Općinski sud I u Sarajevu i Općinski sud II u Sarajevu preuzet će i registratorski materijal i arhivsku građu koja se na dan stupanja na snagu ovog zakona zatekne u sudovima iz prethodnog stava.
Član 111.
Predsjednik Kantonalnog i općinskih sudova donijet će, u roku od 30 dana od početka rada sudova, pravilnik o unutrašnjoj organizaciji sudova.
Član 112.
Do donošenja propisa, koje po odredbama ovog zakona donosi ministar pravde Kantona, primjenjivat će se postojeći propisi, ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. Propisi za čije je donošenje, po odredbama ovog zakona, ovlašten ministar pravde Kantona, donijet će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 113.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".