USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE
Odluka o dopustivosti i meritumu
na sjednici održanoj 28. aprila 2010. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU ODLUKA OBJAVLJENA U "SLUŽBENOM GLASNIKU BIH", BROJ 95/10
OBRAZLOŽENJE
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija u predmetu broj AP 3376/07, rješavajući apelaciju Vajke Lugonjić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9, člana 59. stav 2. alineja 2, člana 61. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu:
Miodrag Simović, predsjednik
Seada Palavrić, potpredsjednica
Valerija Galić, potpredsjednica
Mato Tadić, sudija
Mirsad Ćeman, sudija
Djelimično se usvaja apelacija Vajke Lugonjić.
Utvrđuje se povreda prava na poštivanje doma iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u postupku izvršenja Naredbe o pretresu stana Osnovnog suda Distrikta Brčko broj 096-0-Kpp-06-000062 od 29. marta 2007. godine.
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Vajke Lugonjić podnesena u vezi sa postupkom izvršenja Naredbe o pretresu stana Osnovnog suda Distrikta Brčko broj 096-0-Kpp-06-000062 od 29. marta 2007. godine u odnosu na član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, te u odnosu na Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i u "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine".
I. Uvod
- 1.Vajka Lugonjić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Brčkog podnijela je 17. decembra 2007. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) tvrdeći da je pretres njenog doma, koji je, na osnovu Naredbe za pretres Osnovnog suda Distrikta Brčko broj 096-0-Kpp-06-000062 od 29. marta 2007. godine, izvršila Policija Distrikta Brčko, bio nezakonit.
- 2.Od apelantice je 27. decembra 2007. godine zatraženo da dopuni apelaciju, odnosno da navede koju konačnu odluku osporava i da je dostavi uz apelaciju, te da, u nedostatku takve odluke, navede razloge za podnošenje apelacije. Također, od apelantice je zatraženo i da obavijesti Ustavni sud o tome da li je vodila postupak pred redovnim sudovima prije obraćanja Ustavnom sudu.
- 3.Apelantica je 9. januara 2008. godine dostavila dopunjenu apelaciju.
II. Postupak pred Ustavnim sudom
- 4.Na osnovu člana 22. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, od Tužilaštva Distrikta Brčko zatraženo je 23. januara 2008. godine da dostavi odgovor na apelaciju.
- 5.Tužilaštvo Distrikta Brčko je dostavilo odgovor 7. februara 2008. godine.
- 6.Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovor Tužilaštva Distrikta Brčko dostavljen je apelantici 24. marta 2010. godine.
III. Činjenično stanje
- 7.Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelanticinih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
- 8.Nalogom supervizora za Distrikt Brčko od 23. marta 2007. godine smijenjen je jedan broj zvaničnika u Vladi Distrikta Brčko, među kojim i O. L., supruga apelanticinog sina M. L. U nalogu supervizora, između ostalog, navedeno je da postoji mogućnost da su jedan ili više smijenjenih zvaničnika počinili krivična djela, pa da je zbog toga odlučeno da se ova stvar uputi Tužilaštvu Distrikta Brčko, zajedno sa dokazima koje posjeduje supervizor, a kako bi Tužilaštvo Distrikta Brčko moglo preduzeti daljnje radnje koje smatra odgovarajućim u skladu sa zakonom.
- 9.Policija Distrikta Brčko je 29. marta 2007. godine, u skladu sa čl. 51, 53. i 54. Zakona o krivičnom postupku Distrikta Brčko (u daljnjem tekstu: Zakon o krivičnom postupku) zatražila saglasnost nadležnog tužioca za izdavanje naredbe za pretresanje prostorija i privremeno oduzimanje predmeta za više lica, među kojima i O. L. U obrazloženju je istaknuto da je u nalogu supervizora Distrikta Brčko ukazano na veći broj propusta i nezakonitih radnji više lica, među kojima je i O. L., te da je, radi prikupljanja dokaza, potrebno izvršiti pretres stanova i drugih prostorija koje koriste navedena lica. Kao predmeti izvršenja krivičnog djela koji bi se mogli naći u navedenim prostorijama pobrojani su računari, nosači memorije: USB-ovi, CD-ovi, diskete, druga dokumentacija vezana za poslove koji se obavljaju, te privatna korespondencija i veća suma gotovog novca. Javno tužilaštvo je istog dana dalo svoju saglasnost za vršenje pretresa. Najzad, sudija Osnovnog suda je ocijenio da postoji osnovana sumnja da su smijenjeni zvaničnici, među kojim i O. L., počinili krivična djela, pa je, u skladu sa članom 57. Zakona o krivičnom postupku, izdao naredbu za pretres stana O. L. na naznačenoj adresi.
- 10.Policija Distrikta Brčko je 29. marta 2007. godine, provjerom na licu mjesta, utvrdila da O. L. ne živi u stanu koji se nalazi na adresi označenoj u naredbi Osnovnog suda. Policija Distrikta Brčko je operativnim radom na terenu doznala broj telefona supruga O. L. koji ih je obavijestio o tačnoj adresi stana u kojem žive on i njegova supruga, te da koriste i porodičnu kuću u Gornjim Dubravicama bb. Na osnovu ovih saznanja, Policija Distrikta Brčko je istog dana dopunila zahtjev za izdavanje naredbe za pretres stana na novoj adresi, kao i porodične kuće na navedenoj adresi.
- 11.Osnovni sud je izdao Naredbu za pretres broj 096-0-Kpp-06-000062 od 29. marta 2007. godine i to za pretres stana koji koristi O. L. na označenoj adresi u Brčkom, te porodične kuće u Gornjim Dubravicama bb, a zbog postojanja osnovane sumnje da se u navedenim prostorijama mogu naći predmeti izvršenja krivičnog djela (računari, drugi nosači memorije: diskete, CD-ovi, USB-ovi i dr., sva dokumentacija koja se odnosi na posao koji je O. L. obavljala, privatna korespondencija-rokovnici, bilješke i sl., kao i veća suma novca - preko 50.000.00 KM). Dalje, u naredbi su označena ovlaštena službena lica Policije Distrikta Brčko (njih 13) koja će izvršiti pretres, kao i da se pretres treba izvršiti najkasnije u roku od 15 dana od dana izdavanja naredbe, u bilo koje doba dana ili noći i bez prethodne najave, jer postoji osnovana sumnja da će se traženi predmeti skloniti ili uništiti ako se naredba ne izvrši odmah. Dalje, u naredbi je konstatirano da će ovlašteno službeno lice, nakon privremenog oduzimanja predmeta, napisati i potpisati potvrdu u kojoj će navesti oduzete predmete, naznačiti naziv suda koji je izdao naredbu, te da se potvrda mora uručiti vlasniku ili stanaru. Najzad, u naredbi je konstatirano da "osumnjičeni imaju pravo obavijestiti branioca, a pretresanje se može izvršiti i bez braniočevog prisustva, jer to zahtijevaju izuzetne okolnosti".
- 12.U Zapisniku o pretresu stana broj 14-02-230-16/07 od 29. marta 2007. godine, koji je sačinila Policija Distrikta Brčko, konstatirano je da je pretres započeo u 19.30 sati, u apelanticinom stanu i drugim prostorijama, da su pretres obavila tri ovlaštena službena lica, te da su pretresu prisustvovali apelantica (vlasnik stana), te dva svjedoka. Prije početka pretresa apelantica je upoznata sa svojstvom ovlaštenog službenog lica i razlogom dolaska. Prilikom pretresa apelanticine kuće nađena je i oduzeta jedna centrala jedinica, za koju je izdata potvrda o privremenom oduzimanju predmeta. U zapisniku nisu konstatirane primjedbe lica koja su prisustvovala pretresu. Pretres je okončan u 20.40 sati. Nakon što je zapisnik pročitan prisutnima, te nakon njihovih izjava da nemaju primjedbi, zapisnik su potpisali ovlašteno službeno lice, dva svjedoka, apelantica i zapisničar. Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta uručena je apelantici. U potvrdi je konstatirano da se privremeno oduzeti predmeti oduzimaju prema naredbi Osnovnog suda, bez navođenja datuma i broja naredbe, gdje će oni biti i pohranjeni.
- 13.Apelanticin sin je 19. aprila 2007. godine podnio usmenu krivičnu prijavu Tužilaštvu Distrikta Brčko protiv sudije Osnovnog suda koji je izdao naredbu za pretres, te 13 ovlaštenih službenih lica Policije Distrikta Brčko zbog pravno neosnovanog i nezakonitog pretresa kuće u Gornjim Dubravicama, koja je apelanticino vlasništvo, a tokom pretresa stana i kuće koju koristi O. L. U prijavi je navedeno da se nezakonitost ogleda u činjenici da je Policija Distrikta Brčko, prema nalogu Tužilaštva Distrikta Brčko, došla u apelanticinu kuću, rekla da traži O. L., te otpočela sa pretresom unatoč obavještenju da O. L. ne živi u apelanticinoj kući, da O. L. nije vlasnik kuće, te da O. L. nije bila prisutna prilikom pretresa. U pismenoj dopuni prijave, koju je podnio 23. aprila 2007. godine, apelanticin sin je istakao da se pretres apelanticine kuće nije mogao obaviti bez naloga koji bi glasio na apelanticino ime i na njenu kuću, odnosno da se pretres nije mogao izvršiti prema nalogu naslovljenom na O. L.
- 14.Tužilaštvo Distrikta Brčko je apelanticinom sinu dostavilo Obavijest broj Kta-81/07 od 15. novembra 2007. godine da neće postupati povodom njegove krivične prijave jer iz prijave i prikupljenih dokaza proizlazi da ne postoje osnovi sumnje da su lica protiv kojih je prijava podnesena počinila krivično djelo.
- 15.Protiv ove obavijesti apelanticin sin je podnio pritužbu na koju mu je Tužilaštvo Distrikta Brčko dostavilo odgovor na pritužbu broj Kta-81/07 od 23. novembra 2007. godine. Tužilaštvo Distrikta Brčko je istaklo da je nakon zaprimljene prijave donijelo naredbu o provođenju određenih istražnih radnji (prikupljena dokumentacija vezana za izdavanje naredbe za pretres, dokumentacija vezana za postupak pretresa, predmeti pronađeni tom prilikom) na osnovu kojih nije moglo zaključiti da je prilikom pretresa apelanticine kuće počinjeno krivično djelo. Dalje, u vezi sa navodima da se pretres apelanticine kuće nije mogao izvršiti jer ona nije osumnjičena, istaknuto je da je članom 51. Zakona o krivičnom postupku regulirano da se pretres može obaviti u stanu osumnjičenog, kao i drugih lica kada postoji dovoljno osnovane sumnje da se i kod drugih lica možda nalaze predmeti koji su važni za postupak. U vezi s tim je zaključeno da je činjenica da je O. L. koristila porodičnu kuću, apelanticino vlasništvo, pružila dovoljno sumnje da se u kući mogu naći predmeti značajni za krivični postupak, pa je, prema tome, naredba izdata u skladu sa navedenom zakonskom odredbom. U pogledu navoda da je sam postupak pretresa obavljen nezakonito, Tužilaštvo Distrikta Brčko je, na osnovu zapisnika o pretresu i potvrde o privremeno oduzetim predmetima, zaključilo da su pretres obavila ovlaštena službena lica, da su pretresu prisustvovali apelantica i dva svjedoka, da je apelantica tom prilikom upoznata sa razlogom pretresa, te da su bile ispunjene pretpostavke za zakonit pretres prema relevantnim zakonskim odredbama.
IV. Apelacija
a) Navodi iz apelacije
- 16.Apelantica smatra da su joj zbog nezakonitog pretresa njene kuće povrijeđena sljedeća prava: pravo da ne bude podvrgnuta mučenju, nečovječnom postupanju i kažnjavanju iz člana II/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 3. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na ličnu slobodu i sigurnost iz člana II/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 5. Evropske konvencije, pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, pravo na privatni i porodični život, dom i prepisku iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije, pravo na efektivan pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije, pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i pravo na slobodu kretanja i prebivališta iz člana II/3.m) Ustava Bosne i Hercegovine. Najzad, apelantica ističe da su povrijeđeni i čl. 16. i 17. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima kojima se garantiraju pravo na pravni subjektivitet i zaštita od samovoljnog miješanja u privatni život, porodicu, stan i prepisku. Povreda navedenih prava, prema apelanticinom mišljenju, ogleda se u činjenici da je pretres njene porodične kuće izvršen bez valjane sudske naredbe, odnosno da nije postojala naredba za pretres koja je glasila na njeno ime, a izvršen je pretres kuće koja je njeno vlasništvo. U vezi s tim, apelantica ističe da Tužilaštvo Distrikta Brčko u odgovoru na pritužbu nju označava kao "drugo lice" iako ona ima svoje ime i prezime, svoju imovinu, odnosno subjekt je prava, sa statusom koji joj u skladu s tim pripada. Dalje, apelantica tvrdi da joj prilikom pretresa nije predočena ili predata naredba o pretresu, odnosno da joj nije predat ni primjerak zapisnika o izvršenom pretresu. Prilikom pretresa nije pronađen niti jedan dokument koji je glasio na ime O. L. Apelantica tvrdi da su je ovlaštena službena lica primorala na sve radnje koje je preduzela u toku pretresa, i to pod prijetnjom prinudnog izvršenja, te da su svjedoci prilikom pretresa izjavili da O. L. ne živi u njenoj kući. Apelantica ističe da joj je prilikom pretresa bilo uskraćeno pravo na advokata, da je pretres vršen suprotno obavezi zaštite ličnih podataka, jer su provjeravani sadržaj njene dokumentacije, albumi za slike, frižider, korpe sa krompirom itd., te da je obavljen i pretres prostorija koje nemaju stambeni karakter (garaža, ložionica i dr.). Najzad, apelantica ističe da je Jedinica za profesionalne standarde Policije Distrikta Brčko na njenu žalbu od 30. marta 2007. godine, podnesenu zbog načina rada i postupanja ovlaštenih službenih lica, odgovorila da nije bilo protivpravnih radnji prilikom pretresa njenog doma. Također, Tužilaštvo Distrikta Brčko je obavijestilo da ne postoje okolnosti koje ukazuju na postojanje osnovane sumnje da je prilikom pretresa njenog doma počinjeno krivično djelo, a u povodu krivične prijave koju je podnio njen sin.
b) Odgovor na apelaciju
- 17.Tužilaštvo Distrikta Brčko je u odgovoru na apelaciju istaklo da je naredba za pretres stana izdata u skladu sa članom 51. Zakona o krivičnom postupku koji u stavu 1. regulira da se pretres stana i ostalih prostorija osumnjičenog, odnosno optuženog i drugih lica, kao i njihovih pokretnih predmeta izvan stana, može preduzeti samo onda ako ima dovoljno osnova za sumnju da se kod njih nalaze učinilac, saučesnik, tragovi krivičnog djela i predmeti važni za postupak. U skladu sa citiranom odredbom, pretres se može izvršiti i u objektima drugih lica, a ne samo u objektima koji su vlasništvo osumnjičenog, naravno ako postoji dovoljno osnova za sumnju da se kod njih nalaze predmeti važni za postupak. S obzirom na to da je suprug O. L., apelanticin sin, izjavio da O. L. boravi u stanu na adresi u Brčkom koju je sam dao, kao i u porodičnoj kući u Gornjim Dubravicama, to se realno moglo očekivati da i u porodičnoj kući mogu biti pronađeni predmeti važni za krivični postupak. Na osnovu navedenog, Tužilaštvo Distrikta Brčko je zaključilo da su zahtjev za pretres kao i naredba za pretres potpuno pravno zasnovani. Također, Tužilaštvo Distrikta Brčko je istaklo da je analizom predmetnog spisa utvrdilo da je apelantica kao vlasnica kuće bila upoznata sa činjenicom pretresa, da su pretresu prisustvovala dva punoljetna svjedoka, te da je apelantica potpisala potvrdu o privremeno oduzetim predmetima koji su pronađeni prilikom pretresa.
V. Relevantni propisi
- 18.Zakon o krivičnom postupku Distrikta Brčko ("Službeni glasnik Distrikta Brčko" br. 10/03, 48/04, 6/05, 14/07, 19/07 i 21/07) u relevantnom dijelu glasi:
Član 58.
Sadržaj naredbe za pretresanje
Naredba za pretresanje sadrži:
Š...Ć
- f)određivanje ili opis mjesta, prostorija ili lica koja se traže, uz navođenje adrese, vlasništva, imena ili sličnog za sigurno utvrđivanje identiteta,
- g)uputstvo da se naredba treba izvršiti između 6 sati i 21 sat ili ovlaštenje da se naredba
može izvršiti u bilo koje vrijeme ako to sud izričito odredi,
- h)ovlaštenje izvršiocu naredbe da može bez prethodne najave ući u prostorije koje se trebaju pretresti ako to sud izričito odredi,
- i)uputstvo da se naredba i oduzete stvari donesu u sud bez odlaganja,
- j)pouku da osumnjičeni ima pravo obavijestiti branioca i da se pretresanje može izvršiti i
bez braniočevog prisustva ako to zahtijevaju izuzetne okolnosti.
Član 60.
Postupak izvršenja naredbe za pretresanje
(1) Prije početka pretresanja ovlašteno službeno lice mora dati obavještenje o svojoj funkciji i razlogu dolaska i predati naredbu za pretresanje licu kod kojeg će se ili na kojem će se izvršiti pretresanje. Ako je nakon toga ovlaštenom službenom licu pristup uskraćen, može upotrijebiti silu u skladu sa zakonom.
Š...Ć
VI. Dopustivost
- 19.U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
- 20.U skladu sa članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
Dopustivost u odnosu na član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije, te u odnosu na Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima
- 21.Ustavni sud podsjeća na to da, u skladu sa članom 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, apelacija neće biti dopuštena ako je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
- 22.U konkretnom slučaju apelantica se žali da joj je zbog nezakonitog pretresa povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
- 23.Ustavni sud podsjeća na to da član 6. Evropske konvencije, na koji se apelantica poziva, garantira pravičan postupak prilikom "utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe" protiv nekog lica. S obzirom na to da se u konkretnom slučaju apelantica žali na nezakonit pretres njenog doma, koji je proveden na osnovu naredbe za pretres koju je izdao nadležni sud, očigledno je da nije bilo utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve optužbe u smislu člana 6. Evropske konvencije.
- 24.Stoga, slijedi da je predmetna apelacija u odnosu na navodne povrede člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
- 25.Dalje, apelantica smatra da su joj povrijeđena i prava garantirana Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima. U vezi sa ovim navodima, Ustavni sud ukazuje na to da se njegova apelaciona nadležnost odnosi na prava garantirana Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom, koj" se, prema članu II/2. Ustava Bosne i Hercegovine, direktno primjenjuje u Bosni i Hercegovini. S druge strane, u Aneksu I tačka 8. Ustava Bosne i Hercegovine, Dodatni sporazumi o ljudskim pravima koji će se primjenjivati u Bosni i Hercegovini, između ostalog, naveden je i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima. Međutim, Ustavni sud je već ranije ukazao na to da uživanje ovih prava nije garantirano samostalno već samo u vezi sa članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine - "Nediskriminacija" (vidi, npr., Ustavni sud, Odluka broj AP 1994/06 od 5. aprila 2007. godine, objavljena na www.ustavnisud.ba).
- 26.S obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da je apelacija u dijelu u kojem se navodi povreda prava iz Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, bez pozivanja na diskriminaciju u vezi sa tim pravima, nedopuštena, jer je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
- 27.Imajući u vidu odredbe člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojim će apelacija biti odbačena kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke u odnosu na ovaj dio apelacije.
Dopustivost u odnosu na povredu prava da lice ne bude podvrgnuto mučenju, nečovječnom postupanju i kažnjavanju iz člana II/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 3. Evropske konvencije, prava na ličnu slobodu i sigurnost iz člana II/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 5. Evropske konvencije, prava na privatni i porodični život, dom i prepisku iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije, prava na efektivan pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije, prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te prava na slobodu kretanja i prebivališta iz člana II/3.m) Ustava Bosne i Hercegovine
- 28.U konkretnom slučaju apelantica smatra da su joj nezakonitim pretresom kuće, koja je njeno privatno vlasništvo, povrijeđena navedena prava.
- 29.Ustavni sud ukazuje na član 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda, prema kojem može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štite Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. S obzirom na to da predmetna apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava iz Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije, apelacija je, prema praksi Ustavnog suda, dopustiva u smislu člana 16. stav 3. (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 1248/07 od 11. novembra 2009. godine, odluka dostupna na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba).
- 30.Konačno, apelacija u ovom dijelu ispunjava i uvjete iz člana 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.
- 31.Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. st. 1, 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija, u ovom dijelu, ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
VII. Meritum
- 32.Apelantica smatra da joj je zbog nezakonitog pretresa kuće, koja je njeno privatno vlasništvo, povrijeđeno pravo na dom iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije.
Pravo na dom
- 33.Član II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
- 3.Katalog prava
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
Š...Ć
- f)Pravo na privatni i porodični život, dom i prepisku.
- 34.Član 8. Evropske konvencije glasi:
- 1.Svako ima pravo na poštivanje svog privatnog i porodičnog života, doma i prepiske.
- 2.Javna vlast se ne miješa u vršenje ovog prava, osim ako je takvo miješanje predviđeno zakonom i ako je to neophodna mjera u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, javne sigurnosti, ekonomske dobrobiti zemlje, sprječavanja nereda ili sprječavanja zločina, radi zaštite zdravlja i morala, ili zaštite prava i sloboda drugih.
- 35.Ustavni sud naglašava da je osnovna svrha člana 8. Evropske konvencije zaštita pojedinaca od arbitrarnih miješanja vlasti u njihova prava garantirana članom 8. Evropske konvencije (vidi Evropski sud za ljudska prava, Kroon protiv Holandije, presuda od 27. oktobra 1994. godine, serija A, broj 297-C, stav 31). Član 8. Evropske konvencije štiti pravo pojedinca na poštivanje njegovog doma i predviđa da se javna vlast neće miješati u vršenje ovog prava, osim u slučajevima iz stava 2. tog člana.
- 36.Pri određivanju radi li se u konkretnom slučaju o povredi člana 8. Evropske konvencije prvenstveno se mora utvrditi predstavlja li sporni stan apelanticin "dom" u smislu značenja stava 1. člana 8. Evropske konvencije i predstavlja li pretres apelanticine kuće "miješanje" javnih vlasti u poštivanje apelanticinog "doma". Drugo, da bi "miješanje" bilo opravdano, mora biti "u skladu sa zakonom". Ovaj uvjet zakonitosti se, u skladu sa značenjem termina Evropske konvencije, sastoji iz više elemenata: (a) miješanje mora biti zasnovano na domaćem ili međunarodnom zakonu; (b) zakon o kojem je riječ mora biti primjereno dostupan tako da pojedinac bude primjereno upućen na okolnosti zakona koje se mogu primijeniti na dati predmet i (c) zakon mora biti formuliran sa odgovarajućom tačnošću i jasnoćom da bi se pojedincu dopustilo da prema njemu prilagodi svoje postupke (vidi Evropski sud za ljudska prava, Sunday Times protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 26. aprila 1979. godine, serija A, broj 30, stav 49).
- 37.U slučaju da se ispostavi da je to "miješanje" u skladu sa zakonom i tada može predstavljati povredu člana 8. Evropske konvencije ako se smatra da ono nije "neophodno" da bi se postigao jedan od zakonitih ciljeva iz stava 2. člana 8. Evropske konvencije. Neophodno u ovom kontekstu znači da "miješanje" odgovara "pritiscima društvenih potreba" i da postoji razumna relacija proporcionalnosti između miješanja i zakonitog cilja kojem se teži (vidi Evropski sud za ljudska prava, Niemietz protiv Njemačke, presuda od 16. decembra 1992. godine, serija A, broj 251).
- 38.Ustavni sud smatra nespornim da je apelanticina kuća koja je bila predmet pretresa, a čiji je ona vlasnik, predstavljala njen "dom" u smislu člana 8. Evropske konvencije, budući da nije bilo argumenata kojim se ova činjenica koju je apelantica istakla dovodi u pitanje.
- 39.Prema praksi Evropskog suda za ljudska prava, pretresanjem stana uvijek se krši i nečija privatnost, odnosno kršenje prava na poštivanje doma uključuje i miješanje u nečiji privatni život (vidi Evropski sud za ljudska prava, Niemietz protiv Njemačke, presuda od 16. decembra 1992. godine, serija A, broj 251-B, str. 33). U konkretnom slučaj, pretres apelanticinog doma, koji su izvršila ovlaštena lica Policije Distrikta Brčko, predstavlja miješanje javnih vlasti u apelanticino pravo na dom. U vezi s tim, potrebno je odgovoriti na pitanje da li je ovo miješanje bilo i zakonito, u skladu sa članom 8. stav 2. Evropske konvencije. Prema praksi Evropskog suda za ljudska prava, izraz "u skladu sa zakonom", u smislu člana 8. stav 2. Evropske konvencije, u kontekstu pretresa doma, upućuje na domaći zakon i sadrži obavezu poštivanja materijalnih i proceduralnih pravila sadržanih u njemu (vidi Evropski sud za ljudska prava, Elci i drugi protiv Turske, aplikacija br. 23145/93 i 25091/94 od 13. novembra 2003. godine). Propust nacionalnih vlasti da ispoštuju pravila domaćeg zakonodavstva kojim je reguliran postupak preduzimanja radnje pretresanja dovest će do nezakonitosti takve radnje u smislu člana 8. Evropske konvencije (vidi Evropski sud za ljudska prava, Panteleyenko protiv Ukrajine, aplikacija broj 11901/02 od 29. jula 2006. godine, st. 50-53).
- 40.Zakon o krivičnom postupku propisuje pretresanje stana, ostalih prostorija osumnjičenog, odnosno optuženog i drugih lica, kao i njihovih pokretnih stvari, kao radnju dokazivanja koja se preduzima samo onda ako ima dovoljno osnova za sumnju da će se prilikom pretresanja pronaći izvršilac krivičnog djela ili njegov saučesnik, ili da će se otkriti tragovi krivičnog djela i pronaći predmeti važni za krivični postupak. Da bi naredba za pretres bila izdata, uvjet je da postoji vjerovatnost da je počinjeno krivično djelo, te sumnja zasnovana na određenim dokazima ili saznanjima koji upućuju na zaključak da će pretresanje dati određene rezultate, bilo u pogledu izvršioca i saučesnika, bilo u pogledu dokaza (tragova i predmeta) potrebnih za krivični postupak. Dalje, zakonom je propisano da naredbu za pretresanje, pod uvjetima propisanim zakonom, može izdati sud na obrazloženi zahtjev tužioca ili ovlaštenog službenog lica. Također su propisani i elementi koje zahtjev mora da sadrži. Ako sudija za prethodni postupak zaključi da je zahtjev za izdavanje naredbe za pretres opravdan, izdat će naredbu za pretres čiji je sadržaj propisan zakonom. Zakonom su određeni i vrijeme kada se može izvršiti naredba za pretres, postupak izvršenja naredbe za pretres, obaveze i ovlaštenja ovlaštenog službenog lica prilikom izvršenja naredbe za pretres, obaveza sastavljanja zapisnika sa propisanim sadržajem o obavljenom pretresu, te privremeno oduzimanje predmeta prema naredbi za pretres.
- 41.U konkretnom slučaju Policija Distrikta Brčko je podnijela zahtjev za izdavanje naredbe za pretres protiv O. L., uz obrazloženje da je Policiji Distrikta Brčko dostavljen nalog supervizora Distrikta Brčko kojim je smijenjeno više zvaničnika, među kojim je i O. L., a u kojem je ukazano na niz njihovih propusta i nezakonitih radnji, pa da je, u svrhu prikupljanja dokaza, potrebno izvršiti pretres stanova i drugih prostorija koje koriste smijenjeni zvaničnici. Sudija za prethodni postupak je ocijenio da postoji osnovana sumnja da se u stanu koji koristi O. L. u Brčkom, te u porodičnoj kući u Gornjim Dubravicama bb, mogu naći predmeti izvršenja krivičnog djela, koji su u naredbi pobrojani i određeni. Dakle, u vrijeme izdavanja naredbe postojala je vjerovatnost da je krivično djelo učinjeno, kao i dovoljno sumnje da se u stanu koji koristi O. L., te u porodičnoj kući, mogu naći predmeti izvršenja krivičnog djela. Dalje, naredba se mogla izvršiti u bilo koje doba dana ili noći, bez prethodne najave, a zbog postojanja osnovane sumnje da će se traženi predmeti sakriti ili uništiti. Najzad, konstatirano je da osumnjičeni imaju pravo obavijestiti branioca, a da se pretresanje može obaviti i bez braniočevog prisustva jer to zahtijevaju izuzetne okolnosti. U naredbi nije navedeno u čemu se sastoje izuzetne okolnosti u konkretnom slučaju, a zbog čega je pretres mogao biti obavljen i bez braniočevog prisustva.
- 42.Apelantica smatra da je pretres njenog doma obavljen na osnovu nezakonite naredbe jer u njoj nije bilo naznačeno njeno ime već ime O. L., te da je pretres izvršen u njenom domu, iako O. L. tu ne živi i nije prijavljena na toj adresi. U vezi s tim, Ustavni sud primjećuje da je pretres apelanticine kuće određen na osnovu člana 51. Zakona o krivičnom postupku, u skladu s kojim se pretres može naložiti i u prostorijama "drugih lica". Pri tome, pojam "drugo lice" može predstavljati, kako lice koje je poznato osumnjičenom, odnosno optuženom, tako i lice koje mu je nepoznato. U tom smislu, pretresanje se može preduzeti i kod lica koja su zbog srodstva ili drugih bliskih odnosa sa osumnjičenim, odnosno optuženim, oslobođena dužnosti svjedočenja. Nalogu za pretresanje prostorija "drugog lica" mora prethoditi vjerovatnost da je učinjeno krivično djelo i mora postojati dovoljno osnova za sumnju da se kod njega nalaze izvršilac krivičnog djela, saučesnik, tragovi krivičnog djela ili predmeti važni za postupak. Dalje, stan, ostale prostorije, te pokretne stvari, kao objekti pretresanja, mogu biti, kako u vlasništvu osumnjičenog, optuženog ili drugog lica, tako i u njihovom posjedu ili nekom drugom obliku vezanom uz stvarno pravne ili imovinskopravne odnose. Najzad, iz člana 58. Zakona o krivičnom postupku, koji propisuje sadržaj naredbe za pretresanje, proizlazi da naredba za pretresanje mora da sadrži opis mjesta ili prostorije ili lica koja se traže, uz navođenje adrese, vlasništva, imena ili sličnog za sigurno utvrđivanje identiteta. U konkretnom slučaju izdavanju naredbe za pretres prethodio je zahtjev za pretres koji je podnijela Policija Distrikta Brčko, a čiju je osnovanost ocijenio sudija za prethodni postupak Osnovnog suda, odnosno postojala je vjerovatnost da je izvršeno krivično djelo i da postoji dovoljno sumnje da se na mjestima označenim u naredbi mogu naći tragovi krivičnog djela. Dalje, u skladu sa izdatom naredbom, pretres je trebalo obaviti u stanu koji koristi O. L. i u porodičnoj kući u Gornjim Dubravicama koju O. L. koristi. Policiju Distrikta Brčko je o obje adrese obavijestio apelanticin sin i suprug O. L. S obzirom na to da je porodičnu kuću kao mjesto koje koristi O. L. označio njen suprug i apelanticin sin, nije bilo neophodno utvrđivati i ko je njen vlasnik jer iz člana 58. Zakona o krivičnom postupku proizlazi da je u pogledu mjesta pretresa dovoljno da su dati podaci na osnovu kojih se ono može identificirati, a koji podrazumijevaju adresu, vlasništvo i sl. Najzad, s obzirom na to da se pretresanje prostorija drugog lica može naložiti i kada je lice zbog kojeg se pretres vrši i ne poznaje, irelevantno je da li ono živi u prostoru drugog lica koji se pretresa, odnosno da li je i prijavljen na toj adresi. S obzirom na navedeno, Ustavni sud zaključuje da je ispunjen uvjet zakonitosti miješanja u apelanticino pravo na poštivanje doma u ovom kontekstu.
- 43.Dalje, apelantica ističe da joj je bilo onemogućeno da pozove advokata koji bi prisustvovao pretresu. S tim u vezi, Ustavni sud primjećuje da je članom 58. Zakona o krivičnom postupku kao element naredbe za pretres propisana i pouka osumnjičenom da ima pravo obavijestiti branioca i da se pretresanje može izvršiti i bez branioca ako to zahtijevaju izuzetne okolnosti. Međutim, Zakon o krivičnom postupku ne sadrži odredbu koja bi i "drugom licu", a što je apelanticin slučaj, davala pravo da pretresu koji se kod njega obavlja prisustvuje njegov advokat. S obzirom na to da je u konkretnom slučaju naredba za pretres sadržavala i pouku za osumnjičenog da o pretresu može obavijestiti branioca, te da se pretresanje može izvršiti i bez njegovog prisustva, te imajući u vidu da Zakon o krivičnom postupku ne garantira pravo "drugom licu" da prilikom pretresa koji se kod njega obavlja može pozvati svog advokata, Ustavni sud zaključuje da su apelanticini navodi u ovom dijelu neosnovani.
- 44.Apelantica, također, ističe da joj nije predat zapisnik o obavljenom pretresu. U vezi s tim, Ustavni sud primjećuje da iz relevantnih odredbi Zakona o krivičnom postupku ne proizlazi ovakva obaveza za ovlašteno službeno lice pod čijim nadzorom se postupak pretresanja provodi. Također, apelantici je, u skladu sa obavezom utvrđenom zakonom, izdata potvrda o privremeno oduzetim predmetima. Prema tome, Ustavni sud zaključuje da su apelanticini navodi u ovom dijelu neosnovani.
- 45.Dalje, apelantica ističe da je pretres obavljen suprotno obavezi zaštite ličnih podataka jer su provjeravani sadržaj njene dokumentacije, albumi za slike, frižider, korpe sa krompirom itd., te da je obavljen i pretres prostorija koje nemaju stambeni karakter (garaže i ložionica). U vezi sa ovim navodima, Ustavni sud primjećuje da se pod pojmom "stana" podrazumijevaju prostori za stanovanje (npr., stambena jedinica, porodična kuća i sl.), razne sporedne prostorije koje su u vezi (ne moraju biti i fizičkoj) sa stanom (npr., podrumi, tavani, praonice). Pretresanje stana i ostalih prostorija obuhvata njihov pregled i pretraživanje, ali i pregled i pretraživanje, odnosno pretresanje pokretnih stvari koje se u njima nalaze. U konkretnom slučaju naredbom za pretres kao predmet izvršenja krivičnog djela koje prilikom pretresa treba tražiti bila je označena i sva dokumentacija koja se odnosi na posao koji obavlja O. L., privatna korespondencija-rokovnici, bilješke i slično. S obzirom na navedeno, Ustavni sud zaključuje da je ostvarivanje uvida u apelanticinu dokumentaciju bilo nužno kako bi se moglo utvrditi da se ne radi o dokumentaciji koja se odnosi na posao koji obavlja O. L. Dakle, uvid koji su ostvarila ovlaštena službena lica u apelanticinu dokumentaciju ne može se smatrati kršenjem obaveze o zaštiti ličnih podataka, tim prije što apelantica ne navodi niti jedan lični podatak čija je zaštita samo na osnovu uvida povrijeđena. Također, pretres ostalih pokretnih stvari, kao i pratećih prostorija, s obzirom na već navedeno, ne može se smatrati nezakonitim.
- 46.Najzad, apelantica tvrdi da joj prije početka pretresanja njenog doma nije predata naredba na osnovu koje se pretres obavlja. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje na član 60. Zakona o krivičnom postupku u kojem je propisan postupak izvršenja naredbe za pretres. Prema navedenoj odredbi, prije početka pretresanja ovlašteno službeno lice mora dati obavještenje o svojoj funkciji i razlogu dolaska i predati naredbu za pretresanje licu kod kojeg će se ili na kojem će se izvršiti pretresanje. U svom odgovoru na apelaciju Tužilaštvo Distrikta Brčko nije osporilo istinitost ovog navoda, odnosno uopće se nije izjasnilo o ovom navodu. Iz zapisnika o pretresu sačinjenog 29. marta 2007. godine proizlazi da je apelantica prije početka pretresa upoznata sa svojstvom službenog lica i razlozima dolaska, ali se na osnovu zapisnika ne može zaključiti da li joj je prije početka pretresanja predata naredba za pretres. Imajući u vidu eksplicitnu zakonsku odredbu koja propisuje obavezu predaje naredbe za pretres prije početka pretresa, kao i apelanticin navod da to nije učinjeno, a što Tužilaštvo Distrikta Brčko nije osporilo, a rukovodeći se principima iz člana 8. Evropske konvencije iznesenim u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da je propuštanjem preduzimanja ove radnje došlo do nezakonitog miješanja u apelanticino pravo na poštivanje doma.
- 47.Ustavni sud primjećuje da pretresanje stana predstavlja istražnu radnju čijim preduzimanjem javne vlasti ograničavaju prava na privatnost i nepovredivost stana, a u interesu efikasnosti krivičnog postupka. S obzirom na to da se ova radnja preduzima u ranoj fazi krivičnog postupka, kada je sumnja o izvršenom krivičnom djelu najniža, te da predstavlja mjeru prinude kojom se osigurava prisustvo osumnjičenog, odnosno tragovi ili predmeti izvršenja krivičnog djela, javne vlasti su u obavezi da pruže jamstvo da se radnja pretresanja treba preduzeti i izvršiti samo pod uvjetima i na način propisan zakonom. U konkretnom slučaju naredba za pretres je izdata u skladu sa relevantnim odredbama Zakona o krivičnom postupku koji propisuje uvjete i postupak za izdavanje naredbe za pretres. Dalje, iz predočenog Ustavnom sudu proizlazi da je obavljanje pretresa imalo legitiman cilj koji se ogledao u prikupljanju tragova krivičnog djela u pogledu kojeg je postojala vjerovatnost da je počinjeno. Međutim, da bi radnja pretresanja predstavljala "miješanje" u skladu sa zakonom, u smislu člana 8. stav 2. Evropske konvencije, potrebno je i da je provedena na način i u postupku koji je izričito propisan članom 60. Zakona o krivičnom postupku. U konkretnom slučaju, ovlašteno službeno lice je propustilo da prije otpočinjanja pretresa apelantici preda naredbu za pretresanje, iako je to izričito određeno članom 60. Zakona o krivičnom postupku. Na taj način nije ispoštovana imperativna zakonska norma kojom je reguliran postupak preduzimanja radnje pretresanja, a koja je uvjet za zakonitost preduzete radnje u situaciji kada je naredba za pretres izdata. S obzirom na navedeno, radnja pretresanja nije zadovoljila kriterij "miješanja" u skladu sa zakonom, u smislu člana 8. Evropske konvencije (vidi već citiranu odluku Panteleyenko st. 50-53).
- 48.Ocjenjujući navedeno, Ustavni sud zaključuje da u konkretnom slučaju postupak pretresanja apelanticinog doma nije zadovoljio kriterij "miješanja u skladu sa zakonom" iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije. Naime, postupak izvršenja naredbe za pretres stana nije proveden u skladu sa procedurom propisanom zakonom, s obzirom na to da je ovlašteno službeno lice propustilo da prije otpočinjanja pretresa apelanticinog doma, u skladu sa izričitom zakonskom odredbom, apelantici preda naredbu za pretres. Prema tome, Ustavni sud zaključuje da je povrijeđeno apelanticino pravo na poštivanje doma iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije.
- 34.
Ostali navodi
- 49.S obzirom na zaključke o povredi prava na dom, Ustavni sud smatra da nema potrebe da posebno ispituje i apelanticine navode o povredi ostalih prava na koja se u apelaciji pozvala.
VIII. Zaključak
- 50.Ustavni sud smatra da postoji povreda prava na dom iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije kada ovlašteno službeno lice u postupku izvršenja naredbe za pretres stana, suprotno izričitoj zakonskoj odredbi, propusti da licu kod kojeg se pretres provodi preda naredbu za pretres prije početka pretresanja.
- 51.Na osnovu člana 16. stav 4. tačka 9, člana 61. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
- 52.Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik
Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine
Prof. dr. Miodrag Simović, s. r.