Aktio

Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH

Odluka o odobravanju zajedničke jezgre nastavnih planova i programa za društveno-humanističko područje

Na osnovu člana 8. i 10. Zakona o Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje ("Službeni glasnik BiH", broj 88/07), na prijedlog Agencije, Odbor Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, na 22. sastanku održanom 17.12.2014. godine, donosi

ODLUKU
O ODOBRAVANJU ZAJEDNIČKE JEZGRE NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA ZA DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE

Član 1.Predmet Odluke

Odobrava se Zajednička jezgra nastavnih planova i programa za društveno-humanističko područje (u daljem tekstu: ZJNPP), definisana na ishodima učenja, koja čini sastavni dio ove Odluke.

Član 2.Sadržaj ZJNPP

ZJNPP sadrži definisane ishode učenja za društveno-humanističko područje u predškolskom odgoju i obrazovanju (pred polazak u osnovnu školu) i osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini.

Član 3.Preporuka obrazovnim vlastima

Daje se preporuka nadležnim obrazovnim vlastima da izvrše usklađivanje primjene odobrene ZJNPP u nastavne planove i programe za predškolsko obrazovanje (pred polazak u osnovnu školu), osnovno i srednje obrazovanje, te da osiguraju da se isti primjenjuju u svim javnim i privatnim predškolskim ustanovama, te osnovnim i srednjim školama na području iz svoje nadležnosti.

Član 4.Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, i objavit će se sa ZJNPP u "Službenom glasniku BiH".

Broj 01-07-1-980-1/14
17. decembra 2014. godine
Mostar

Predsjedatelj
Franjo Ljubas, s. r.

ZAJEDNIČKA JEZGRA
NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA ZA DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE DEFINISANA NA ISHODIMA UČENJA

Mostar, 2015.

ZJNPP za društveno-humanističko područje definisana na ishodima učenja Voditeljica projekta:

mr. sc. Marija Naletilić

Vanjski suradnici:

dr. sc. Branko Slivar
Vladimir Milekšić

Projektni tim:

Maja Stojkić, direktorica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje
Marija Naletilić, voditeljica projekta, šefica Odjela za ZJNPP
Danica Vasilj, zamjenica voditeljice, stručna savjetnica za razrednu nastavu
Žaneta Džumhur, šefica Odsjeka za analizu, statistiku i IT podršku
Jasminka Nalo, stručna savjetnica za maternji jezik
Dženana Husremović, Filozofski fakultet Sarajevo, Odsjek psihologije

Radna grupa:

mr. sc. Marija Naletilić
Danica Vasilj, prof.
dr. sc. Dženana Husremović
mr. sc. Žaneta Džumhur
Jasminka Nalo, prof.
Paulina Hrsto, prof.
Azemina Bogdanović, prof.
Emir Salihović, pedagog
Adnan Nuhić, prof.
Mithad Parić, prof.
Delfa Križanac, prof.
Haris Duraković, prof.
Miro Pavličević, prof.
Slavojka Ribar, prof.
Ivica Jozić, prof.
Enes Džemidžić, prof.
Safet Salčinović, učitelj
Mirza Čehajić, prof.
Milija Marjanović, prof.
Miladin Ilić, prof.
Zoran Limić, prof.
Maja Antić, prof.
Dušan Jotić, prof.
Simo Tešić, prof.
Stipe Vrljić, prof.
Jasmina Ribić, prof.
Izet Numanović, prof.
Ejub Alagić, prof.
Ermin Dragolj, prof.
Slobodan Ristić, prof.
Ivana Šimović, odgajateljica
Projekt podržala Misija OSCE-a u BiH
Napomena:
Izrazi koji su napisani samo u jednom gramatičkom rodu odnose se podjednako na ženski i muški rod.

UVOD

Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO) izradila je Zajedničku jezgru nastavnih planova i programa (ZJNPP) za društveno-humanističko područje definiranu na ishodima učenja. Društveno-humanističko područje sastoji se od sljedećih nastavnih predmeta: priroda i društvo, historija, geografija, psihologija, pedagogija, logika, sociologija, filozofija i građansko obrazovanje/politika i privreda. Kada su u pitanju nastavni predmeti priroda i društvo, a zatim geografija, koji dijelom pripadaju društvenim naukama, a dijelom prirodnim naukama planirano je da se NPP-i za pobrojane nastavne predmete mogu uraditi na osnovu ZJNPP-a za društveno-humanističko područje i ZJNPP-a za prirodne nauke, odakle se mogu preuzeti ishodi učenja. Na osnovi ZJNPP-a za društveno-humanističko područje također se mogu izraditi NPP-i za psihologiju, pedagogiju, logiku, sociologiju i filozofiju. U toku je izrada ZJNPP-a za historiju i ZJNPP-a za građansko obrazovanje definirane na ishodima učenja.
ZJNPP-a za društveno-humanističko područje definirana na ishodima učenja urađena je po već utvrđenoj metodologiji razvoja ZJNPP-a, odnosno definisane su oblasti koje se sastoje od komponenti, a za svaku komponentu definisani su ishodi učenja, 1 te za svaki ishod učenja definisani su pokazatelji, uvažavajući specifičnosti društveno-humnaističkog područja. Indikatori su definisani u skladu sa razvojnim uzrastom djeteta na kraju predškolskog odgoja i obrazovanja (uzrast od 5/6 godina), na kraju trećeg razreda (uzrast od 8/9 godina), na kraju šestog razreda (uzrast od 11/12 godina), na kraju devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (uzrast od 14/15 godina) i na kraju srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (uzrast od 18/19 godina). U periodu od marta do juna 2013. godine realiziran je proces izrade Dokumenta, a krajem septembra 2014. godine završene su javne rasprave na cijelom području BiH gdje su odgajatelji, učitelji, nastavnici i profesori direktno uključeni u odgojno-obrazovni proces, imali uvid u Dokument i priliku dati komentare, nakon čega je urađena revizija Dokumenta kako bi bila izrađena konačna verzija.
Polazna osnova za izradu ZJNPP-a za društveno-humanističko područje definirane na ishodima učenja jeste Identifikacija ključnih kompetencija i životnih vještina u BiH (2011.), te rezultati analize važećih NPP-a u BiH, Sloveniji, Hrvatskoj i SAD-u.
Tokom definiranja ZJNPP-a za društveno-humanističko područje definirane na ishodima učenja učestvovali su predstavnici pedagoških zavoda, Zavoda za školstvo Mostar, Pedagoške institucije Brčko distrikta BiH, Zavoda za školstvo Slovenije, odgajatelji, učitelji, nastavnici, srednjoškolski profesori, sveučilišni profesori i stručni savjetnici Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.
Pri definisanju mjerljivih, konkretnih i jasnih ishoda učenja i pokazatelja 2 Radna grupa koristila je aktivne glagole u prezentu, na osnovu revidirane Bloomove taksonomije, koji odražavaju znanje, vještine i stavove, odnosno kompetencije važne za život u 21. stoljeću.
Temelj učenja društveno-humanističkog područja jeste:
­ razumijevanje uvjeta života i rada u prošlosti i sadašnjosti kako bi učenici bili osposobljeni za život i rad u budućnosti,
­ učenje o ljudima, odnosima među njima, odnosu ljudi prema svijetu koji ih okružuje, o kulturnom razvoju čovjeka i društva, kao i proučavanju i vrednovanju prošlih i aktuelnih događaja, analiziranju pitanja vezanih za postizanje pravednih i mirotvornih međuljudskih odnosa i društvenih odnosa,
­ vrednovanje i čuvanje kulturne baštine svojeg zavičaja, države, evropske i svjetske kulturne baštine,
­ analiziranje društvenih sistema, prostorne strukture, kulturnog naslijeđa, vjerske i kulturne tradicije i vrijednosnih sistema koji su dio ljudskoga života i koji ga oblikuju,
­ osposobljavanje za čuvanje i unapređenje okoliša,
­ bavljenje pitanjima identiteta, očuvanja i kvalitetnijeg vlastitog zdravlja i zajedničkog života u školi, porodici i društvu,
­ usvajanje rječnika koji omogućava samostalno traženje, razvijanje i korištenje znanja o društveno-humanističkim pitanjima i
­ razmatranje pitanja različitosti i jednakopravnosti pojedinaca, spolova, kultura, rasa, vjera i socijalne nejednakosti.
Znanje, sposobnosti i vrijednosti stečene unutar društveno-humanističkog područja predstavljaju temelj za odgovoran odnos učenika prema samome sebi, prema drugima i prema svemu što ga okružuje. Ta znanja, sposobnosti i vrijednosti pomažu u oblikovanju vlastitog identiteta, u razumijevanju i prihvatanju kulturnih, religijskih, nacionalnih, rasnih, socijalnih, spolnih, rodnih i drugih različitosti, te za efikasno i odgovorno učešće u društvenom životu.
Također, uvrštene su ključne kompetencije, kao što su socijalna i građanska kompetencija, samoinicijativa i poduzetnička kompetencija, kulturna svijest i kulturno izražavanje, te kreativno-produktivna kompetencija. Pobrojane ključne kompetencije uključene su u Dokumentu kao prožimajuće teme za društveno-humanističko područje u definiranim pokazateljima. 3
Cilj ZJNPP-a za društveno-humanističko područje definirane na ishodima učenja jeste istraživati i razumijevati društvene odnose i procese u prošlosti i sadašnjosti, te promišljati o njihovoj važnosti za budućnost, razvijati sposobnost kritičkog korištenja različitih izvora informacija, upoznati se sa svojim građanskim pravima i obavezama u demokratskom društvu, razvijati sposobnost tumačenja društveno-geografskih pojava i procesa na lokalnom, regionalnom, državnom i svjetskom nivou, usvajati znanja, sposobnosti, vještine i vrijednosti koje omogućuju efikasno i odgovorno učestvovanje u društvenom životu i preuzimanje uloga i odgovornosti u ličnom, porodičnom i javnom djelovanju, razumjeti temeljne egzistencijalne i etičke poglede i izgrađivati svoje vlastite poglede, razvijati sposobnost uviđanja posljedica svojih i tuđih stavova i postupaka, sticati pozitivni stav i osposobljenost za cjeloživotno učenje i trajnu izgradnju samih sebe i ličnog identiteta u vremenu velikih promjena i pluralizma.

Oblast 1: POJEDINAC, DRUŠTVO, KULTURA I GLOBALIZACIJA

Komponenta 1

IDENTITET, POJEDINAC, DRUŠTVO I LJUDSKA PRAVA

1. Analizira etnički i kulturni identitet u odnosu prema kulturnim identitetima u državi, Evropi i svijetu.

2. Procjenjuje kako porodica, religija, spol, etnička pripadnost, nacionalna pripadnost, društveno-ekonomski status i ostali grupni identiteti i kulturni uticaji doprinose razvoju pojedinca.

3. Tumači prava na ljudsko dostojanstvo, slobodu i jednakost, te prepoznaje univerzalnost ljudskih prava.

Indikatori područja ključnih ideja i detalja u skladu sa uzrastom za:

kraj predškolskog odgoja i obrazovanja

(5/6 god.)

kraj 3. razred

(8/9 god.)

kraj 6. razreda

(11/12 god.)

kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanj

(14/15 god.)

kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.)

1. Opisuje karakteristike članova uže i šire porodice.

1. Opisuje kulturne navike u porodici.

1. Razlikuje identitete koji se stiču rođenjem i one koji se mogu birati.

1. Razlikuje vlastiti identitet od ostalih identiteta, te prepoznaje višestrukost identiteta pojedinca.

l.a. Analizira društva i kulture u različitim dijelovima svijeta,

l.b. Razlikuje vlastiti identitet od ostalih identiteta, te obrazlaže višestrukost identiteta pojedinca.

2. Prepoznaje načine života i uloge u porodici, vrtiću, javnom mjestu.

2. Opisuje praznike koji se obilježavaju u porodici, školi i državi.

2. Opisuje religijske obrede i običaje u životu ljudi.

2. Objašnjava iskustva osoba iz drugačijih kulturnih, religijskih, etničkih, nacionalnih, društveno- ekonomskih i ostalih grupnih perspektiva i okvira.

2.a. Analizira životna pitanja koja utječu na pojedince i grupe.

2.b. Daje kritički osvrt o uticaju društva i kulture na razvoj identiteta pojedinca.

3. Prepoznaje da svaki pojedinac živi u grupi, te da svi članovi imaju određena prava i obaveze.

3. Prepoznaje svoja prava i dužnosti, te prava i dužnosti osoba u okruženju.

3. Prepoznaje osnovna ljudska prava, te opisuje svoja prava i dužnosti, te prava i dužnosti osoba u neposrednom okruženju.

3.a. Objašnjava osnovna ljudska prava i njihovu univerzalnost.

3.b. Analizira pozitivne i negativne strane interneta i drugih medija.

3.a. Argumentira o vrijednostima, dostojanstvu i slobodi ljudi i neophodnosti institucionalne zaštite ljudskih prava.

3.b. Daje kritički osvrt na pojmove predrasuda, diskriminacije i druge oblike neljudskog i nepravednog.

3.c. Daje kritički osvrt na zloupotrebu interneta i drugih medija kojima se ugrožava dostojanstvo i sigurnost ljudi.

Komponenta 2

NASTAJANJE, ŠIRENJE I PRIHVATANJE KULTURA

4. Objašnjava kako su jezik, historija, vjerovanja, usmena predanja, umjetnost, odraz kulture i kako utječu na ponašanje ljudi koji žive u određenoj kulturi.

5. Razumije/analizira načine i posljedice širenja kultura, te složenost njihovog širenja i uticaj na vrijednosti i vjerovanja.

6. Objašnjava važnost uvažavanja kultura unutar i između grupa.

7. Objašnjava kulturno naslijeđe, kao što su narodni običaji, norme, društvene institucije, umjetnost i tabui i analizira njihovo poimanje u sadašnjosti i/ili prošlosti.

8. Analizira ulogu pojedinca u očuvanju prirodne i kulturne baštine u zavičaju, domovini i svijetu.

Indikatori područja ključnih ideja i detalja u skladu sa uzrastom za:

kraj predškolskog odgoja i obrazovanja

(5/6 god.)

kraj 3. razreda

(8/9 god.)

kraj 6. razreda

(11/12 god.)

kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja

(14/15 god.)

kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.)

4. Prepoznaje elemente svakodnevnog života ljudi važne u životu zajednice u kojoj živi.

4. Prepoznaje segmente svakodnevnog života i karakteristike kulture u kojoj živi.

4. Poredi činjenice o životu u kulturama iz prošlosti sa svojim životnim/kulturnim okruženjem.

4. Koristi informacije o vlastitoj kulturi i drugim kulturama i povezuje ih sa poznatim situacijama.

4. Daje kritički osvrt na vlastitu kulturu i druge kulture stavljajući ih u društevni kontekst.

5. Prepoznaje vlastitu nošnju iz okruženja.

5. Prepoznaje bogatsvo kultura u narodnim nošnjama, plesovima, igrama, hrani, jeziku i sl.

5. Razlikuje načine i posljedice širenja kultura (naprimjer, grčke, rimske...).

5. Objašnjava ulogu i doprinos pojedinaca i grupa u procesu širenja kulturnih uticaja na vrijednosti i vjerovanja.

5.a. Daje kritički osvrt

o ulozi i doprinosu pojedinaca i grupa u procesu širenja kulturnih uticaja na vrijednosti i vjerovanja.

5.b. Procjenjuje posljedice uticaja kultura na vrijednosti 1 vjerovanja.

6. Prepoznaje dobra djela koja su sama učinili.

6. Prepoznaje šta su dobra djela koja su sama učinili i opisuje značaj činjenja dobrih djela.

6.a. Prepoznaje osobe ili organizacije koje čine dobra djela.

6.b. Prepoznaje društveno prihvatljivo i neprihvatljivo ponašanje unutar i izvan okruženja.

6.a. Opisuje na koji način kulturološki različite grupe mogu surađivati u svrhu unapređenja opće dobrobiti.

.b. Upoređuje obilježja svoje kulturološke grupe s obilježjima drugih grupa unutar multikulturalnog društva.

6.a. Prosuđuje o određenim kulturnim reagiranjima u odnosu na pitanja iz života ljudi.

6.b. Analizira kako grupe, društva i kulture tumače ljudske potrebe i odnose.

7. Prepričava svojim riječima važnost blagdana, običaja i nekih drugih događaja iz neposrednog okruženja.

7. Opisuje kako se proslavljaju blagdani i praznici u životnoj zajednici.

7.a. Objašnjava običaje i tradiciju u kulturama u vremenu i prostoru,

7.b. Diskutuje o svom zavičaju i njegovoj prošlosti - kulturnoj i historijskoj.

7.a. Analizira kulturna naslijeđa (norme, običaji, kulturne tvorevine, praznici, društvene institucije, zabrane) nekad i sad..b. Osmišljava ideje za promovisanje kulturno-historijskog naslijeđa.

7.a. Analizira historijski razvoj kulturnog uticaja na čovječanstvo.

7.b. Istražuje obilježja kulturnog naslijeđa s aspekta konteksta, vremena, lokaliteta.

8.a. Navodi ispravno ponašanje očuvanja kulturne baštine.

8.b. Imenuje ustanove koje se bave očuvanjem kulturne baštine.

8. Prepoznaje ponašanja kojima pojedinci doprinose očuvanju kulturne baštine.

8. Objašnjava načine zaštite i očuvanja kulturne baštine.

8. Opisuje ustanove i organizacije koje se bave očuvanjem kulturne baštine i njihov značaj.

8.a. Procjenjuje mogući razvoj odnosa društva i kulture i njihov uzajamni doprinos.

8.b. Analizira načine prilagođavanja kultura društvenim i prirodnim promjenama.

Komponenta 3

GLOBALIZACIJA NA LOKALNOM I MEĐUNARODNOM NIVOU

9. Objašnjava kako jezik, umjetnost, vjerovanja i drugi elementi kulture i društvenih pojava utječu na globalizaciju i obrnuto.

10. Utvrđuje povezanost lokalnog i globalnog, tradicionalnog i modernog-postmodernog, većinskog i manjinskog, duhovnog od materijalnog, etničkog i multikulturalnog.

11. Utvrđuje kako pojedinci, grupe, narodi i nacije utječu na globalne odnose, događaje i promjene.

Indikatori (pokazatelji) područja vještina u skladu sa uzrastom za:

kraj predškolskog odgoja i obrazovanja

(5/6 god.)

kraj 3. razreda

(8/9 god.)

kraj 6. razreda

(11/12 god.)

kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja

(14/15 god.)

kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.)

9.a. Prepoznaje da postoje različiti jezici.

9.b. Navodi gdje se sve susreću s drugim jezicima, koristeći lična iskustva i iskustva drugih.

9.c. Prepoznaje elemente vlastite kulture.

9.a. Prepoznaje primjere gdje jezik, umjetnost, muzika, vjerovanja i drugi elementi kulture pomažu globalnom razumijevanju.

9.b. Prepoznaje elemente vlastite kulture koje dijeli sa elementima kulture iz okruženja.

9.a. Opisuje primjere gdje jezik, umjetnost, mediji ili vjerovanja pomažu globalizaciji.

9.b. Objašnjava elemente vlastite kulture koje dijeli sa elementima kulture iz okruženja.

9.a. Objašnjava kako jezik, umjetnost, mediji ili vjerovanja utječu na razumijevanje društvenih pojava.

9.b. Objašnjava uticaj globalizacije na zbližavanje naroda i kultura.

9.a. Analizira društvene promjene s uticajem različitih kultura na globalnom nivou.

9.b. Daje kritički osvrt na kulturološki aspekt stavova prema društvenim pojavama.

10. NP

10. Razlikuje tradicionalno od modernog, duhovno od materijalnog u svakodnevnom životu.

10. Objašnjava povezanost tradicionalnog i modernog, duhovnog i materijalnog, etničkog i multikulturalnog u vremenu i prostoru.

10. Objašnjava uticaj globalizacije na kulturu, korištenje prirodnih resursa, kvalitet životnog okruženja na lokalnom nivou.

10.a. Kritički prosuđuje globalizaciju i njene uticaje.

10.b. Kritički prosuđuje odnose među grupama i narodima.

11. NP

11. NP

11.a. Prepoznaje uticaj međunarodnih organizacija na proces globalizacije.

11.b. Objašnjava uticaj tehnološkog razvoja na proces globalizacije.

11.a. Objašnjava ulogu međunarodnih organizacija i multinacionalnih kompanija u procesu globalizacije. l.b. Objašnjava ulogu i uticaj tehnološkog razvoja na proces globalizacije.

11.a. Procjenjuje ulogu i uticaj međunarodnih organizacija i multinacionalnih kompanija na proces globalizacije.

11.b. Daje kritički osvrt o uticaju tehnologije na globalizaciju.

Oblast 2: VRIJEME, KONTINUITET I PROMJENE

Komponenta 1

HISTORIJSKI PERIODI, NJIHOVA POVEZANOST 1 UTICAJ NA SLIJED DOGAĐAJA

1. Objašnjava povezanost ključnih događaja i procjenjuje trajanje ideja u vremenu.

2. Razlikuje uzroke i posljedice, te međuovisnost pojava i procesa, kontinuiteta i promjena u razvoju društva.

3. Istražuje historijske periode kako bi razumio njihov uticaj na slijed događaja.

Indikatori (pokazatelji) područja vještina u skladu sa uzrastom za:

kraj predškolskog odgoja i obrazovanja

(5/6 god.)

kraj 3. razreda

(8/9 god.)

kraj 6. razreda

(11/12 god.)

kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja

(14/15 god.)

kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.)

1. Prepričava svojim riječima događaj iz prošlosti iz neposrednog okruženja.

1. Prepoznaje ključne događaje iz prošlosti u neposrednom okruženju.

l.a. Opisuje ključne događaje ili elemente unutar historijskih konteksta.

l.b. Naznačava slijed događaja i vremenski okvir.

l.c. Pravi jednostavna poređenja o tome kako je izgledao neki aspekt društva (religijski, kulturni, privredni) u prošlosti i u sadašnjosti.

l.a. Objašnjava ključne događaje i njihovu povezanost na regionalnom i evropskom nivou, l.b. Objašnjava interakciju među kulturama u svijetu, l.c. Upoređuje aspekte društva u prošlosti, koristeći različite vrste izvora.

1. Analizira povezanost ključnih događaja i procesa na globalnom nivou,

l.b. Istražuje odnos i ljudsku djelatnost u prošlosti i sadašnjosti s uticajem na budućnost,

l.c. Upoređuje aspekte društva u prošlosti, koristeći različite vrste izvora.

2. Prepoznaje događaje koji pripadaju prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

2. Navodi važne osobe iz prošlosti koje su utjecale na promjene u društvu.

2.a. Identificira primjere uticaja prošlosti na sadašnjost.

2.b. Navodi razloge za nastanak ključnih događaja i objašnjava posljedice i promjene koje su nastale u određenom kontekstu.

2.c. Prepoznaje šta je iz prošlosti ostalo sačuvano do danas.

2.a. Razlikuje uzroke i posljedice po važnosti, kategorizira ih u odnosu na lokalni-globalni, kratkoročni- dugoročni, direktni- indirektni.

2.b. Ilustrira saznanje da promjena i razvoj ne znače uvijek i napredak.

.c. Objašnjava šta je iz prošlosti ostalo sačuvano do danas.

2.a. Analizira odnos uzroka i posljedica određenog događaja sa akcentom na višestruke uzroke.

2.b. Raspravlja o društvenim i ekonomskim učincima promjena i kriza koje su prouzrokovali određeni fenomeni (kreativna).

3. NP

3. Opisuje mjesta, ljude i događaje iz prošlosti u svom okruženju.

3.a. Prepoznaje različita mišljenja od činjenica o nekom događaju.

3.b. Koristi odgovarajuće podatke iz različitih izvora, organizira ih logički i hronološki.

3.a. Određuje historijske događaje koji su relevantni za današnja zbivanja (historijska su im preteča) od onih koji to nisu.

3.b. Tumači događaje i pitanja iz prošlosti u okviru odgovarajućeg konteksta, kako bi demonstrirao da ljudi u različitim vremenima i na različitim mjestima gledaju svijet drugačije.

3c. Koristi različita sredstva za rekonstrukciju prošlosti.

.a. Primjenjuje ideje, teorije i načine historijskih ispitivanja pri analizi historijskih i savremenih događaja, te informira i procjenjuje djelovanje u odnosu na određena pitanja.

3.b. Koristi različita sredstva za rekonstrukciju prošlosti.

Komponenta 2 DRUŠTVO U VREMENU

4. Upoređuje aspekte društva (privredne, kulturne, religijske, političke, kao i svakodnevni život) kroz različite kontekste u vremenu i historijskom periodu.

5. Objašnjava uticaj pojedinaca, ideja i događaja na razvoj društva u prošlosti i sadašnjosti.

Indikatori (pokazatelji) područja vještina u skladu sa uzrastom za:

kraj predškolskog odgoja i obrazovanja

(5/6 god.)

kraj 3. razreda

(8/9 god.)

kraj 6. razred

(11/12 god.)

kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja

(14/15 god.)

kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.)