Aktio

Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH

Odluka o odobravanju Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa za moju okolinu, prirodu i društvo, prirodu i biologiju definisane na ishodima učenja

Na osnovu člana 8. i 10. Zakona o Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje ("Službeni glasnik BiH", broj 88/07), na prijedlog direktorice Agencije, Odbor Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, na 16. sjednici održanoj 19. 06. 2017. godine, donosi

ODLUKU
O ODOBRAVANJU ZAJEDNIČKE JEZGRE NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA ZA MOJU OKOLINU, PRIRODU I DRUŠTVO, PRIRODU I BIOLOGIJU DEFINISANE NA ISHODIMA UČENJA

Član 1.Predmet Odluke

Odobrava se Zajednička jezgra nastavnih planova i programa za moju okolinu, prirodu i društvo, prirodu i biologiju definisana na ishodima učenja (u daljem tekstu: ZJNPP za moju okolinu, prirodu i društvo, prirodu i biologiju), koja čini sastavni dio ove Odluke.

Član 2.Sadržaj i primjena Odluke

ZJNPP za moju okolinu, prirodu i društvo, prirodu i biologiju sadrži definisane ishode učenja za nastavne predmete koji izučavaju moju okolinu, prirodu i društvo, prirodu i biologiju i primjenjivat će se u osnovnim i srednjim školama u Bosni i Hercegovini.

Član 3.Preporuka obrazovnim vlastima

Daje se preporuka nadležnim obrazovnim vlastima da izvrše usklađivanje primjene odobrene ZJNPP za moju okolinu, prirodu i društvo, prirodu i biologiju u nastavne planove i programe za osnovno i srednje obrazovanje te da osiguraju da se ZJNPP za moju okolinu, prirodu i društvo, prirodu i biologiju primjenjuje u osnovnim i srednjim školama na području iz svoje nadležnosti.

Član 4.Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH".

Broj 01-07-1-575/17
19. juna 2017. godine
Mostar

Predsjedavajuća
Zdenka Leženić, s. r.

ZAJEDNIČKA JEZGRA NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA ZA MOJU OKOLINU, PRIRODU I DRUŠTVO, PRIRODU I BIOLOGIJU DEFINISANA NA ISHODIMA UČENJA

Mostar, 2017.

ZJNPP za moju okolinu, prirodu i društvo, prirodu i bilogiju definisana na ishodima učenja

Koordinatorica projekta:

Mr. sc. Marija Naletilić

Konsultant:

Dr. sc. Andrej Šorgo

Projektni tim:

Maja Stojkić, direktorica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje
Marija Naletilić, koordinatorica projekta, šefica Odjeljenja za Zajedničku jezgru nastavnih planova i programa
Mate Živković, stručni savjetnik za predmetnu nastavu

Prevod sa engleskog jezika:

Svjetlana Bjelić, prevoditeljica/izvršna asistentica

Radna grupa:

mr. sc. Azra Nizić, Meliha Spahić, Anesa Salihagić, Nevenka Antunović, Gordana Bambulović, mr.sc. Mehdin Selimović, Đenana Šegetalo, Mirsada Avdagić, Aida Halilović - Šušnjar, Sandra Medić, Marina Zeleničić, Amna Husović, Smajo Sulejmanović, Nijaz Zorlak, Ljiljana Kovač, Irena Braćić, Jadranka Rozić, Ivana Knezović, Danijela Jurić, Jadranka Rozić, Mira Đajo - Begić, Livija Baljak, Brankica Lešić, Katarina Čamber
Projekt podržao Save the Children u BiH

Uvod

Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO) je izradila Zajedničku jezgru nastavnih planova i programa (ZJNPP) za prirodne nauke i Zajedničku jezgru nastavnih planova i programa za društveno-humanističko područje definisane na ishodima učenja, a nakon izrade okvirnih dokumenata za ova dva područja Agencija je izradila Zajedničku jezgru nastavnih planova i programa za moju okolinu, prirodu i društvo, prirodu i biologiju definisanu na ishodima učenja.
Zajednička jezgra nastavnih planova i programa za moju okolinu, prirodu i društvo, prirodu i biologiju definisana na ishodima učenja je urađena po već utvrđenoj metodologiji razvoja Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa: definisane su oblasti koje se sastoje od komponenti, a za svaku komponentu su definisani ishodi učenja 1 te su za svaki ishod učenja definisani pokazatelji uvažavajući pritom specifičnosti ovog područja. Pokazatelji su definisani u skladu sa razvojnim uzrastom učenika na kraju predškolskog odgoja i obrazovanja (uzrast 5 do 6 godina), trećeg razreda (uzrast od 8 do 9 godina), na kraju šestog razreda (uzrast od 11 do 12 godina), na kraju devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (uzrast od 14 do 15 godina) i na kraju srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (uzrast od 18 do 19 godina). U periodu od septembra do novembra 2016. godine je realizovan proces izrade ovog dokumenta, a u decembru 2016. godine su završeni okrugli stolovi na kojim su odgajatelji, učitelji, nastavnici i profesori, direktno uključeni u odgojno-obrazovni proces, imali uvid u Zajedničku jezgru nastavnih planova i programa za moju okolinu, prirodu i društvo, prirodu i biologiju i priliku dati komentare, nakon čega je urađena revizija dokumenta kako bi se izradila konačna verzija.
Polazište pri izradi Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa za moju okolinu, prirodu i društvo, prirodu i biologiju definisane na ishodima učenja je Identifikacija ključnih kompetencija i životnih vještina u BiH (2011.) te rezultati analize važećih NPP u BiH, NPP u Crnoj Gori, NPP u Srbiji, kurikuluma Finske, Velike Britanije i Republike Hrvatske.
Tokom definisanja Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa za moju okolinu, prirodu i društvo, prirodu i biologiju definisane na ishodima učenja su učestvovali predstavnici pedagoških zavoda, Zavoda za školstvo Mostar, učitelji, nastavnici, srednjoškolski profesori, univerzitetski profesori i stručni savjetnici Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.
Pri definisanju mjerljivih, konkretnih i jasnih ishoda učenja i pokazatelja 2 radna grupa je koristila aktivne glagole u prezentu na temelju revidirane Blumove taksonomije kojim se izražavaju znanje, vještine i stavovi, odnosno kompetencije važne za život u 21. vijeku.
Temelj učenja iz područja moje okoline, prirode i društva, prirode i biologije je:
- ponuditi polazni okvir za koncipiranje savremene i efikasne nastave biologije koja podrazumijeva dinamičku interakciju sadržaja, učenika i učitelja, koji vodi proces raznolikim metodama i oblicima rada uz stalni angažman učenika;
- zasnivanje saznanja na činjenicama prikupljenim promatranjem, mjerenjem i opitima u prirodi i laboratoriju;
- razvijajanje znanja, vještina i stavova prirodnjačke i naučne pismenosti.
Takođe, uključene su ključne kompetencije kao što su kompetencija u nauci i tehnologiji, matematička pismenost, informatička pismenost (informaciona, medijska, tehnološka), socijalna i građanska kompetencija, tjelesno-zdravstvena i jezičko-komunikacijska kompetencija na maternjem jeziku. Navedene ključne kompetencije su uključene u ovaj dokument kao teme koje se u području moje okoline, prirode i društva, prirode i biologije prožimaju s definisanim pokazateljima. 3
Cilj učenja Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa za moju okolinu, prirodu i društvo, prirodu i biologiju definisane na ishodima učenja je:
- povezivanje znanja o strukturama i funkcijama, njihovom razvoju i međuzavisnosti živih organizama i sistema na različitim organizacionim nivoima od molekula do biogeosfere;
- povezivanje stečenih bioloških znanja sa znanjima drugih prirodnih i društvenih disciplina u mrežu znanja;
- sticanje praktičnih vještina za proučavanje različitih nivoa biodiverziteta i upotrebu instrumenata i protokola kroz laboratorijski i terenski rad;
- osposobljavanje za razvoj kreativnog mišljenja i sposobnost rješavanja problema iz područja biologije, zaštite prirode i zdravlja na osnovu sistematičnog, analitičnog i racionalnog razmišljanja;
- osposobljavanje za kritičku upotrebu različitih izvora informacija sa svrhom rješavanja problema iz područja biologije, zaštite prirode i zdravlja u kontekstu školskih znanja, osobnih i društvenih problema, kao i budućih problema koji nisu postojali u vrijeme školovanja, te njihovu prezentaciju;
- razvoj prirodnjačke i naučne pismenosti kroz rješavanja zadataka i problema iz područja biologije, zaštite prirode i zdravlja na osnovu sistematičnog, analitičnog i racionalnog razmišljanja;
- osposobljavanje za zauzimanje stavova iz područja biologije, zaštite prirode i zdravlja na osnovu sistematičnog, analitičnog i racionalnog razmišljanja;
- pridobijanje svijesti o važnosti biologije, kao prirodne nauke, za razvoj naučnih saznanja o čovjeku i njegovom okruženju, razvoju tehnologija (biotehnologija), ekonomskog razvoja društva i dobrobiti civilizacije.

Zajednička jezgra nastavnih planova i programa za moju okolinu, prirodu i društvo, prirodu i biologiju definisana na ishodima učenja

OBLAST 1: ZEMLJA PROSTOR ŽIVOTA: STRUKTURNA I FUNKCIONALNA POVEZANOST ŽIVE I NEŽIVE PRIRODE (EKOLOGIJA, ODRŽIVI RAZVOJ)

Komponenta 1: Povezanost zemljine strukture i prostora življenja (biotop) sa biodiverzitetom (biocenoza)

Ishodi učenja

1. objašnjava obilježja živog i neživog

2 uspoređuje razlike i sličnosti žive i nežive prirode

3. razvrstava po kategorijama predstavnike žive prirode

4. argumentuje uslove za postanak i razvoj života na Zemlji

Pokazatelji komponente 1 u skladu sa uzrastom za:

kraj predškolskog odgoja i obrazovanja

kraj 3. razreda (8/9 god.)

kraj 6. razreda (11/12 god.)

kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.)

kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.)

1.a Prepoznaje neke osobine živih bića.

1. b Prepoznaje neke osobine neživog.

1.c Prepoznaje prirodne tvari (voda, snijeg, led, pijesak, glina, kamenje).

1.d Prepoznaje umjetne tvari (staklo, plastika, guma,...).

1.a Opisuje osobine živih bića na nivou organizma.

1.b. Imenuje što čini živu, a što neživu prirodu.

1.c. Opisuje uslove za život živih bića.

1.a Opisuje osobine živih bića na nivou organizma i procesa.

1.b Tumači obilježja žive i nežive prirode.

1.c Tumači uticaj geografskih obilježja na organizme.

1.a Objašnjava osobine živih bića na nivou ćelija i organizma.

1.b Interpretira obilježja žive i nežive prirode.

1.c. Utvrđuje jedinice građe živih bića (od ćelije do organizma).

1.a Objašnjava međuzavisnost osobina živih bića na različitim nivoima građe prirode (ćelija, tkivo, organ,organski sistem, organizam, ekološki sistem, biosfera).

1.b Analizira tipove ekoloških sistema, utvrđujući njihove razlike.

1.c Analizira uticaj živih bića na biogeohemijske cikluse u biosferi.

2.a Prepoznaje razlike i sličnosti žive i nežive prirode na osnovu vanjskih obilježja.

2.a Uspoređuje razlike i sličnosti žive i nežive prirode na osnovu vanjskih obilježja.

2.a Uspoređuje razlike i sličnosti žive i nežive prirode na nivou tvari, procesa i energije.

2.a Objašnjava razlike i sličnosti žive i nežive prirode na nivou tvari i energije.

2.a Argumentuje razlike i sličnosti žive i nežive prirode na nivou tvari i energije.

3.a Prepoznaje i imenuje predstavnike biljaka i životinja iz neposrednog okruženja.

3.b Na osnovu vanjske sličnosti i razlika svrstava organizme u biljke i životinje.

3.a Prepoznaje i imenuje tipične predstavnike biljaka i životinja iz neposrednog okruženja.

3.b Na osnovu vanjske slično-sti i razlika svrstava orga-nizme u morfološke grupe (ptice, ribe, drveće,...).

3.a Prepoznaje i imenuje predstavnike organizma iz mjesta u kojem živi.

3.b Na osnovu vanjske sličnosti i razlika svrstava organizme u grupe.

3.c Razlikuje biljke od životinja na nivou ćelije.

3.a Prepoznaje i imenuje predstavnike organizma iz regije.

3.b Na osnovu morfoloških i anatomskih sličnosti i razlika svrstava organizme u grupe.

3.c Objašnjava razliku između teoretskih i iskustvenih klasifikacijskih sistema.

3.a Prepoznaje i imenuje predstavnike organizama iz svih biogeografskih regija.

3.b Na osnovu morfoloških i anatomskih sličnosti i razlika svrstava organizme u taksonomske grupe.

3.c Utemeljuje razlike između teoretskih i empirijskih klasifikacijskih sistema saznanjima iz molekularne biologije, genetike i evolucije.

 

 

4.a Opisuje prelazak iz neživog u živo na pojednostavljenom nivou.

4.a Objašnjava povezanost uslova za postanak života na Zemlji na molekularnom nivou.

4.b Opisuje prelazak iz neživog u živo.

4.c Postavlja prelazak iz neživog u živo na vremensku skalu.

4.a Argumentuje uslove za postanak i razvoj života na Zemlji.

4.b Argumentuje važnost pojedinih molekula za prelazak iz neživog u živo.

4.c Argumentuje važnost Milerovog pokusa.

Komponenta 2: Strukturna i funkcionalna svojstva žive i nežive prirode

1. objašnjava uticaj prostora i faktora prostora na organizam (npr. svjetlost, toplina, klima, …)

2. objašnjava strukturnu i funkcionalnu povezanost organizama i organizma i sredine

3. povezuje recentni biodiverzitet na Zemlji sa geomorfologijom, klimom, historijskim promjenama i evolucijom

4. analizira tok evolucionih procesa u promjenjivim životnim uslovima Zemlje

5.objašnjava funkcionalne promjene u životnoj zajednici

Pokazatelji komponente 2 u skladu sa uzrastom za:

kraj predškolskog odgoja i obrazovanja

kraj 3. razreda (8/9 god.)

kraj 6. razreda (11/12 god.)

kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.)

kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.)

1.a Prepoznaje prostor u neposrednoj okolini mjesta stanovanja (park, livada, rijeka i sl.).

1.a Razlikuje osobine prostora u neposrednoj okolini mjesta stanovanja (park, livada, rijeka i sl.).

1.b Povezuje životnu formu sa životnom sredinom.

1.a Objašnjava prostor i faktore prostora u okolini (park, livada, rijeka i sl.).

1.b Opisuje tipične životne forme organizma i povezuje ih sa prostorom življenja.

1.c Objašnjava uticaj prostora i faktora prostora na organizam.

1.a Interpretira osobine prostora i uticaj ekoloških faktora na organizme.

1.b Stavlja u vezu životne forme sa uticajem prostih i kompleksnih faktora sredine.

 

1.a Analizira i uspoređuje uticaj pojedinih ekoloških faktora na organizme (tem-peratura, pH slanost, i sl.).

1.b Analizira uticaj kompleksnih faktora sredine na organizme, interakcija (klima, tlo).

1.c Interpretira postanak životnih formi sa faktorima sredine i evolucijom.

 

2.a Opisuje međuzavisan odnos živih bića i nežive prirode na jednostavnim primjerima.

2.b Prepoznaje sličnosti i razlike životnih zajednica pokazujući njihovu raznolikost.

2.a Objašnjava osobine nežive prirode povezujući ih s raznolikošću organizama.

2.b Stavlja u vezu živa bića u ekosistemu (duži lanci ishrane).

2.a Stavlja u vezu međuodnosa prirodnu i geografsku sredinu s raznolikošću vrsta živih bića.

2.b Stavlja u vezu živa bića u ekosistemu (složeni lanci ishrane).

2.c Razlikuje procese kruženja tvari od protoka energije i povezuje ih s naseljavanjem živih bića.

2.d Utvrđuje važnost biološke ravnoteže za opstanak života na Zemlji.

2.a Analizira geografske i prirodne procese i utvrđuje njihov uticaj na životnu sredinu.

2.b Stavlja u vezu živa bića u vodenim i kopnenim ekosistemima (složeni lanci ishrane).

2.c Objašnjava postojanje raznolikosti živih bića na Zemlji stavljajući ih u vezu s promjenama životne sredine.

 

 

3.a Objašnjava povezanost i međuovisnost reljefnih obilježja, klime, biljnog i životinjskog svijeta u svom kraju.

3.a Objašnjava povezanost i međuovisnost reljefnih obilježja, klime, biljnog i životinjskog svijeta na Zemlji.

3.b Objašnjava postanak pla-nete Zemlje i života na njoj.

3.c Opisuje evolucijski razvoj živog svijeta na Zemlji (paleontologija).

3.a Objašnjava geomorfološke i klimatske faktore koji objašnjavaju recentni biodiverzitet.

3.b Objasnšnjava procese evolucije, te na temelju njih tumači promjene biodiverziteta.

 

 

 

4.a Povezuje na primjeru moguće uzroke za nastanak novih osobina.

4.b Objašnjava varijabilnost prostora i jedinki kao osnov evolutivnih promjena

4.c Na osnovu promjenjivih životnih uslova objašnjava evolucioni tok.

4.d Objašnjava uzroke izvora analognih i homolognih organa.

4.a Povezuje na primjerima moguće uzroke za nastanak novih osobina.

4.b Objašnjava varijabilnost prostora i jedinki kao osnov evolutivnih promjena.

4.c Analizira evolucioni tok na osnovu promjenjivih životnih uslova.

4.d Uspoređuje uzroke nastanka analognih i homolognih organa i procesa (embriologija).

5.a Prepoznaje razlike u aktivnosti biljaka i životinja prouzrokovane godišnjim dobima.

5.b Prepoznaje razlike u aktivnosti životinja prouzrokovane izmjenom dana i noći.

5.a Opisuje promjene na biljkama i životinjama kroz godišnja doba

5.b Opisuje aktivnost biljaka i životinja uslovljene izmjenom dana i noći.

5.a Objašnjava razlike u aktivnosti biljaka i životinja prouzrokovane godišnjim dobima.

5.b Objašnjava razlike u aktivnosti biljaka i životinja prouzrokovane izmjenom dana i noći.

5.c Opisuje neke primjere sukcesija u prirodi kao promjene životnih zajednica.

 

5.a Objašnjava razlike u aktivnosti biljaka i životinja prouzrokovane godišnjim dobima na etološkom i fiziološkom nivou.

5.b Objašnjava prilagođenost biljaka i životinja na promjene prouzrokovane izmjenom dana i noći.

5.c Objašnjava sukcesije u prirodi kao promjene životnih zajednica.

5.d Opisuje historijske sukcesije u prirodi (paleontologija).

5.a Objašnjava razlike u metaboličkoj aktivnosti biljaka i životinja prouzrokovane godišnjim dobima (hibernacija).

5.b Objašnjava razlike u metaboličkoj aktivnosti biljaka i životinja prouzrokovane izmjenom dana i noći (fotosinteza).

5.c Objašnjava historijske sukcesije u prirodi (paleontologija).

5.d Analizira uticaj klimatskih promjena na Zemlji na biodiverzitet.

5.e Analizira uzroke različi-tosti u flori i fauni na Zemlji.

Komponenta 3: Strukturna i funkcionalna povezanost žive i nežive prirode u funkciji održivog razvoja

Ishodi učenja

1. utvrđuje uzroke poremećaja žive i nežive prirode i važnost očuvanja njihovih odnosa u geobiosferi

2. argumentuje važnost očuvanja prirode radi održivosti biodiverziteta

3. analizira antropogeni uticaj na geobiosferu

4. predlaže mjere zaštite i unapređenja životne sredine

5. utvrđuje važnost obnovljivih izvora energije za održivi razvoj

Pokazatelji komponente 3 u skladu sa uzrastom za:

kraj predškolskog odgoja i obrazovanja

kraj 3. razreda (8/9 god.)

kraj 6. razreda (11/12 god.)

kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.)

kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.)

1.a Prepoznaje sklad žive i nežive prirode na primjerima ishrane biljaka i životinja.

1.b Uočava ulogu čovjeka u očuvanju žive i nežive prirode u okruženju na jednostavnim primjerima.

1.a Kazuje svojim riječima o važnosti sklada žive i nežive prirode služeći se konkretnim jednostavnim primjerima.

1.a Objašnjava povezanost žive i nežive prirode u vezi sa očuvanjem njenog sklada, kao i uzroke njenog poremećaja.

1.a Potkrepljuje dokazima uticaj čovjeka na sklad žive i nežive prirode.

1.a Raspravlja o zaštićenim područjima Bosne i Hercegovine, donosi zaključak o stepenu njihovog ugrožavanja.

1.c Povezuje odgovorno ponašanje prema okolini sa svakodnevnim aktivnostima u smislu zaštite životne sredine.

1.b Povezuje odgovorno ponašanje pojedinaca i društva prema okolini sa svakodnevnim aktivnostima u smislu zaštite životne sredine.

1.b Povezuje odgovorno ponašanje pojedinaca i društva prema okolini sa aktivnostima u smislu zaštite životne sredine.

1.b Utvrđuje položaj i važnost čovjeka u održavanju sklada žive i nežive prirode.

1.c Raspravlja o posljedicama koje su nastale prevelikom eksploatacijom prirodnih bogatstava.

1.b Potkrepljuje dokazima uticaj čovjeka na globalne efekte zagađenja i raspravlja o mogućnostima održivog razvoja.

2.a Imenuje mjesta iz neposrednog okruženja kao primjere nesklada žive i nežive prirode koja trebaju zaštitu čovjeka.

2.b Prepoznaje prirodnu baštinu u neposrednom okruženju.

2.a Imenuje mjesta iz okruženja kao primjere nesklada žive i nežive prirode koja trebaju zaštitu čovjeka.

2.b Navodi važnost očuvanja prirodnih bogatstava u prostoru življenja, kao i njegove historijske i kulturne vrijednosti.

2.a Utvrđuje glavne uzročnike poremećaja sklada žive i nežive prirode.

2.b Pronalazi nesklad žive i nežive prirode u svom neposrednom okruženju pojašnjavajući njegov uticaj na živi svijet.

2.a Potkrepljuje dokazima važnost očuvanja sklada žive i nežive prirode u svrhu održanja života na Zemlji.

 

2.a Raspravlja o globalnim posljedicama prouzrokovanim neskladom žive i nežive prirode pogubnim za život na Zemlji.

2.b Potkrepljuje dokazima posljedice globalnih klimatskih promjena u prostoru življenja i predlaže modele za unapređenje.

2.c Utvrđuje važnost postojanja raznolikosti gena, vrsta i ekosistema za održivost života u prostoru življenja.

 

 

2.c Potkrepljuje dokazima važnost očuvanja prirodnih bogatstava u prostoru življenja.

2.d Potkrepljuje dokazima važnost prirodnih spomenika u prostoru življenja.

2.b Analizira posljedice zagađenja vode, vazduha i tla na biodiverzitet.

2.c Daje kritički osvrt na važnost biljnih i životinjskih vrsta za čovjeka u prostoru življenja.

 

 

3.a Vrednuje ulogu čovjeka po pitanju sklada žive i nežive prirode na jednostavnim primjerima služeći se svojim riječima.

3.a Opisuje ulogu čovjeka po pitanju sklada žive i nežive prirode.

3.a Analizira posljedice klimatskih promjena i dovodi ih u vezu s narušenim skladom žive i nežive prirode.

3.b Utvrđuje načine očuvanja prirodnih bogatstava i prirode.

3.a Potkrepljuje dokazima postojanje trajnijih poremećaja kao posljedice narušenog sklada žive i nežive prirode.

3.b Analizira i stavlja u vezu ekonomski razvitak s prirodnim bogatstvima u prostoru življenja.

 

 

 

4.a Zauzima stav i predlaže mjere za održivi razvoj na osnovu procjene stanja ekosistema

4.b Potkrepljuje valjanim dokazima (argumentima) i predlaže mjere za očuvanja prirodnih bogatstava i spomenika prirode.

4.a Zauzima stav i predlaže mjere za održivi razvoj na osnovu procjene stanja ekosistema