Aktio

Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH

Odluka o odobrenju smjernica za provedbu Zajedničke jezgre cjelovitih razvojnih programa za predškolski odgoj i obrazovanje definirane na ishodima učenja

Na osnovu člana 8. i 10. Zakona o Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje ("Službeni glasnik BiH", broj 88/07) i člana 3. stava (2) Poslovnika o radu Odbora Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, broj 01-07-1-912-2/16 od 26.5.2020. godine, na prijedlog direktorice Agencije, Odbor Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, na 20. sastanku održanom 23.9.2021. godine, donio je

ODLUKU
O ODOBRENJU SMJERNICA ZA PROVEDBU ZAJEDNIČKE JEZGRE CJELOVITIH RAZVOJNIH PROGRAMA ZA PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE DEFINIRANE NA ISHODIMA UČENJA

I.

(Predmet Odluke)

Odobravaju se Smjernice za provedbu Zajedničke jezgre cjelovitih razvojnih programa za predškolski odgoj i obrazovanje definirane na ishodima učenja (u daljem tekstu: Smjernice) koje su sastavni dio ove Odluke.

II.

(Sadržaj i primjena Odluke)

Smjernice su usmjerene na provedbu Zajedničke jezgre cjelovitih razvojnih programa za predškolski odgoj i obrazovanje definirane na ishodima učenja u predškolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini.

III.

(Preporuka obrazovnim vlastima)

Daje se preporuka nadležnim obrazovnim vlastima za osiguranjem primjene Smjernica tokom implementacije Zajedničke jezgre cjelovitih razvojnih programa za predškolski odgoj i obrazovanje definirane na ishodima učenja u predškolskim ustanovama, na području iz svoje nadležnosti.

IV.

(Stupanje na snagu)

Ova Odluka stupa na snagu idućeg dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH".

Broj 01-07-1-578/21
23. septembra 2021. godine
Mostar

Predsjedavajući
Odbora Agencije
Franjo Ljubas, s. r.

BOSNA I HERCEGOVINA VIJEĆE MINISTARA Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje

SMJERNICE
ZA IMPLEMENTACIJU ZAJEDNIČKE JEZGRE CJELOVITIH RAZVOJNIH PROGRAMA ZA PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE DEFINIRANE NA ISHODIMA UČENJA

Mostar, 2021. godine

Smjernice za implementaciju Zajedničke jezgre cjelovitih razvojnih programa za predškolski odgoj i obrazovanje definirane na ishodima učenja

Voditeljica projekta:
dr. sc. Marija Naletilić
Konsultantice:
prof. dr. sc. Tamara Pribišev Beleslin, Univerzitet u Banjoj Luci, Filozofski fakultet
prof. dr. sc. Jasmina Bećirović-Karabegović, Univerzitet u Sarajevu, Pedagoški fakultet
Projektni tim:
Maja Stojkić, direktorica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje
Marija Naletilić,voditeljica projekta, šefica Sektora za Zajedničku jezgru nastavnih planova i programa
Hašima Ćurak, stručna savjetnica za predškolski odgoj i obrazovanje
Danica Vasilj, stručna savjetnica za razrednu nastavu
Ana Bezer, stručna savjetnica za predškolsko obrazovanje
Radna grupa:
dr.sc. Marija Naletilić; Danica Vasilj, prof.; Hašima Ćurak, prof.; Ana Bezer, prof.; Marica Travar, prof.; Alma Hadžagić Trnka, prof.; Doris Naletilić, prof.; Irena Vidović, prof.; mr predšk. odg. Slađana Mišić; dr.sc. Dženeta Camović
Napomena:
Izrazi koji su napisani samo u jednom gramatičkom rodu odnose se podjednako na ženski i muški rod.

UVOD

Nakon što je Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje izradila Zajedničku jezgru cjelovitih razvojnih programa za predškolski odgoj i obrazovanje definiranu na ishodima učenja (u nastavku teksta: Zajednička jezgra) i nakon njene objave u Službenom glasniku BiH br. 77/18, ukazala se potreba za izradom smjernica za njenu implementaciju. U razdoblju od februara do jula 2021. godine realiziran je proces izrade dokumenta Smjernice za implementaciju Zajedničke jezgre cjelovitih razvojnih programa za predškolski odgoj i obrazovanje definirane na ishodima učenja (u nastavku teksta: Smjernice).
Cilj Smjernica je pružanje podrške svima koji su uključeni u proces kurikularne reforme usmjerene na kreiranje savremenih, humanistički orijentiranih predškolskih kurikuluma eniteta, kantona i Brčko distikta Bosne i Hercegovine.
Smjernice su namijenjene stručnim timovima za izradu kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje na entitetskim/kantonalnim nivoima i nadležnim obrazovnim vlastima koji će zajedno raditi na razvoju i usklađivanju kurikuluma sa ZJCRP, kao i na unapređivanju ostalih elemenata kurikularne reforme.

Vrijednosti

Vrijednosti na kojima se temelje Smjernice napisane su po uzoru na kvalitetne i uspješne odgojno-obrazovne sisteme i prakse organizovanog predškolskog odgoja i obrazovanja u našem bližem okruženju i u svijetu. Temeljna filozofija na kojoj je zasnovan ovaj dokument predstavljena je kroz sistem univerzalnih i općevažećih vrijednosti kojima treba težiti prilikom njegovog tumačenja i implementacije.
Polazeći od definiranih vrijednosti i svih ostalih elemenata određenih u Smjernicama praktičari u oblasti predškolskog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini mogu da preispituju, koriguju i nadograđuju postojeće obrasce i modele odgojno-obrazovnog rada. Definirane vrijednosti su: Vrijednosti ranog djetinjstva, Uvažavanje i humanost, Participacija djece, Održivost, Holistički pristup djeci, Uvažavanje i raznolikost, Jednakost u pristupu odgoju i obrazovanju i Inkluzivni pristup.
Odgoj i obrazovanje čine temelj društvenog napretka i najvažniji su faktor čovjekovog razvoja i usavršavanja ljudske zajednice. Od velike je važnosti prepoznati i usaglasiti zajedničke društveno-kulturne vrijednosti i dugoročne odgojno-obrazovne ciljeve koji podupiru i usmjeravaju odgojno-obrazovno djelovanje. Od predškolskih ustanova se očekuje promišljanje i djelovanje u skladu sa tako određenim vrijednostima i ciljevima. Znanje, obrazovanje i cjeloživotno učenje trebaju biti temeljni pokretači razvoja bosanskohercegovačkog društva i svakog pojedinca.
U Bosni i Hercegovini predškolski odgoj i obrazovanje je sastavni dio odgojno-obrazovnih sistema. On je prvi, poseban i specifičan stepen odgojno-obrazovnih sistema koji se bavi odgojem i obrazovanjem djece do polaska u osnovnu školu, a temelji se na principu najboljeg interesa djeteta. Obaveza nadležnih obrazovnih vlasti je da osiguraju pristup svim nivoima odgoja i obrazovanja kako bi obezbijedili ostvarivanje prava na obrazovanje.
Osiguranje principa najboljeg interesa djeteta u ovom kontekstu zahtijeva: dostupnost svim nivoima odgoja i obrazovanja svakom djetetu; obuhvaćenost svakog djeteta odgojem i obrazovanjem, pogotovo onih iz ugroženih grupa; preduzimanje svih potrebnih mjera za povećanje obuhvata djece na nivou predškolskog odgoja i obrazovanja; uklanjanje komunikacijsko-informacijskih i fizičkih barijera; smanjenje psihosocijalnih barijera; osiguranje mjera za poštivanje kulturnih, vjerskih i jezičkih različitosti; osiguranje slobode mišljenja i izražavanja; osiguranje ravnopravnosti spolova; osiguranje besplatnog obaveznog odgoja i obrazovanja; opremljenost i kapacitiranost ustanova, itd.
Kada je u pitanju kvalitet odgoja i obrazovanja, Konvencijom o pravima djeteta se ističe da obrazovanje treba usmjeriti prema punom razvoju ličnosti, nadarenosti, psihičkih i tjelesnih sposobnosti, promociji ljudskih prava i temeljnih sloboda, poštivanju djetetovih roditelja, njegovog kulturnog identiteta, jezika i vrijednosti, kao i civilizacije koja se od njega razlikuje.
Izradi Smjernica prethodila je detaljna analiza važećih dokumenta (kurikuluma, programa) na kojima se temelji predškolski odgoj i obrazovanje u entitetima, kantonima i Brčkom distriktu BiH, kao i važećih razvojnih programa/kurikuluma zemalja u regiji, Evropskoj uniji i svijetu.
Cilj i svrha analize programa/kurikuluma je bio sticanje uvida u strukturu tih dokumenata koji će, pored teorijskih i praktičkih dostignuća iz oblasti predškolskog odgoja i obrazovanja u svijetu i kod nas, a naročito onih dostignuća koja su usmjerena prema novoj paradigmi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, predstavljati polazište za izradu Smjernica.
U prvoj fazi analize prikljupljeni su svi dostupni važeći predškolski programi u BiH (programi iz kantona u Federaciji BiH, programi iz Republike Srpske i Brčko distrikta BiH). Zatim su prikupljeni kurikulumi zemalja iz regije, Evropske unije i svijeta (Hrvatska, Crna Gora, Srbija, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Portugal, Slovačka, Francuska, Finska, Irska, Mađarska, Češka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Novi Zeland, Australija).
U drugoj fazi pristupilo se detaljnoj analizi svakog programa/kurikuluma, rukovodeći se unaprijed određenim elementima analize (ciljevi, načela, filozofija i struktura dokumenta), te je načinjen tabelarni, uporedni prikaz elemenata analiziranih programa/kurikuluma (tabele se nalaze u prilogu, str. 40).
Analiza je pokazala da od 2007. godine u Bosni i Hercegovini počinje razvoj predškolskih programa zasnovanih na ishodima učenja i razvoja (počev od Programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja Republike Srpske iz 2007. godine). Razvoj programa je tekao neujednačeno i do sada nije završen u svim kantonima Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko distriktu BiH. U Federaciji BiH u dva kantona nije donesen zakon za predškolski odgoj i obrazovanje, čime se nisu stvorili uslovi za razvoj novog predškolskog kurikuluma. Analiza je pokazala da se u Bosni i Hercegovini u jednom kantonu koristi predškolski program koji je utemeljen na konceptima i ishodima učenja predloženim u ZJCRP (2018), dok se u ostalim kantonima i entitetu koriste programi koji se temelje na ZJ iz 2008.
U trećoj, završnoj fazi, dobiveni rezultati analize činili su referentni okvir za kreiranje metodologije rada koja je obuhvatala definiranje strukture Smjernica za buduće kurikulume za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Struktura uključuje smjernice i strateške elemente neophodne za kvalitetno koncipiran predškolski kurikulum koji, u konačnici, predstavlja bazu za izradu izvedbenih kurikuluma.
Dakle, Smjernice su fokusirane na kurikulumu u širem smislu kao službenom dokumentu koji predstavlja zajednički, orijentacijski i fleksibilan zbir vrijednosti, načela i koncepcija na kojima se temelji odgojno-obrazovni rad u predškolskim ustanovama. Ovaj kurikulum postaje osnova za kreiranje kurikuluma u užem smislu (izvedbenih, realnih programa) koji nastaju i kontinuirano se zajednički (djeca i odgajatelji) grade, mijenjaju i modificiraju u konkretnoj odgojno-obrazovni praksi (u predškolskoj ustanovi, odgojnoj grupi). Kurikulum je otvorena i razvojna koncepcija koja se postepeno i sistemski razvija kao rezultat zajedničkog promišljanja i rada svih koji u njemu učestvuju.
U ovako shvaćenom kurikularnom kontekstu, uloga Smjernica nije da propisuje unaprijed definiran plan i “finalni proizvod” nego da promovira fleksibilnost i usklađenost kurikuluma sa složenom, multidimenzionalnom, dinamičnom i promjenjivom odgojno-obrazovnom praksom.
Smjernice su koncipirane na način da svi elementi čine logički povezanu cjelinu kojom se definiraju značajne komponente kvalitetnog predškolskog kurikuluma. (Tabela 1)
Tabela 1: Struktura Smjernica za izradu kurikuluma za rani ipredškolski odgoji obrazovanje

Elementi strukture

Sadržaj

Temeljne postavke za razvoj kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje

Svako dijete u uzrastu do pred polazak u školu ima pravo na jednak pristup kvalitetnom predškolskom odgoju i obrazovanju.

Svako dijete je kompetentno, sposobno i jedinstveno biće.

Odgajatelji, zajedno sa roditeljima, su veoma važni u odrastanju svakog djeteta predškolskog uzrasta.

Predškolske ustanove su institucije od najvišeg društvenog značaja.

Vrijednosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja:

- vrijednosti ranog djetinjstva

- uvažavanje i humanost

- participacija djece

- održivost

- holistički pristup djetetu

- uvažavanje i raznolikost

- jednakost u pristupu odgoju i obrazovanju

- inkluzivni pristup

Svrha i cilj kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje

Svrha

Opći cilj

Dugoročni ciljevi

Načela (principi) kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje

Zajednička odgovornost za odgoj i obrazovanje djeteta

Jedinstvo odgoja, obrazovanja, njege i zaštite

Igra je osnov razvoja, učenja i odrastanja

Profesionalna autonomija, etičnost i odgovornost

Razvoj kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje zasnovan na ZJCRP

Kompetentno dijete

Oblasna struktura

Ishodi učenja

Pokazatelji

Preporuke

Primjena kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje

Okruženje za učenje

Strategije učenja i podučavanja

Aktivna uloga djeteta

Uloga odraslih

Partnerstvo sa roditeljima

Prelazak djece - osiguranje kontinuiteta u odgoju i obrazovanju

Poštivanje principa i standarda za predškolski odgoj i obrazovanje

Praćenje, dokumentiranje i vrednovanje

 

Praćenje

Dokumentiranje

Vrednovanje:

- dječijeg napretka

- kurikuluma u širem smislu

- rada u predškolskim ustanovama (vanjsko i unutrašnje vrednovanje kurikuluma)

- samovrednovanje odgajatelja

1. TEMELJNE POSTAVKE ZA RAZVOJ KURIKULUMA ZA RANI 2. I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Svako dijete predškolskog uzrasta ima pravo na jednak pristup kvalitetnom odgoju i obrazovanju.

Smjernicama se pruža podrška dobrobiti djeteta, koja obuhvata tri aspekta: - ličnu, emocionalnu, socijalnu i obrazovnu dobrobit za svako dijete u BiH - društvenu dobrobit kojom se osnažuje zajednica

Svako dijete je kompetentno, sposobno i jedinstveno.

Smjernicama se osnažuju:
- unutrašnje snage djeteta i njegova motivacija za učenje, učešće i djelovanje, komunikaciju, aktivno istraživanje, upoznavanje i interakciju sa različitim okruženjima
- potrebe djeteta za pripadanjem i građenjem odnosa (relacija) sa vršnjacima i drugim osobama.

Odgajatelji, zajedno sa roditeljima, su veoma važni u odrastanju svakog djeteta predškolskog uzrasta.

Smjernicama se osnažuju odgajatelji i stručni suradnici u predškolskoj ustanovi, da:
- sarađuju i grade partnerstvo sa porodicama i da u najboljem interesu djeteta ispolje svoju
kreativnost, autonomiju, odgovornost i profesionalnost
- grade sposobnosti refleksije, poštovanja, slušanja i razumijevanja perspektive djeteta
- timski djeluju u promociji i zastupanju interesa djece predškolskog uzrasta, njihovih roditelja i
profesije u oblasti predškolskog odgoja i obrazovanja u zajednici.

Predškolske ustanove su institucije od najvišeg društvenog značaja.

Smjernicama se pruža podrška za institucionalni razvoj u pravcu:
- otvorenih institucija u kojima će svaka porodica i svako dijete biti zadovoljni, zainteresirani, dobrodošli i prihvaćeni
- okruženja bogatog resursima, izazovima i prilikama za igru, razvoj i učenje, za sticanje različitih iskustava i građenje znanja, vršnjačke kulture i odnosa sa drugima
- okruženja koja će promovirati zdrave osnove razvoja, odrastanja i životnih stilova, vrijednosti cjeloživotnog učenja, demokratsku kulturu i poštovanje.

1.1. Vrijednosti na kojima se baziraju Smjernice

Smjernice ukazuju na vrijednosne postulate kojima se iskazuje čemu treba težiti i šta treba predstavljati okosnicu pri kreiranju savremenih, humanistički orijentiranih predškolskih kurikuluma.

Vrijednosti ranog djetinjstva

Rano djetinjstvo i odrastanje djece do polaska u osnovnu školu je po mnogo čemu jedinstven i neponovljiv period u životu ljudskog bića. Ovaj period se naziva i “pasošem za život”. Odlikuje se intenzivnim rastom i razvojem, igrom kao autentičnom dječijom aktivnošću, osamostaljivanjem i sticanjem iskustava kojima djeca grade sebe kao društvena bića. Odgajatelji, stručni saradnici i ostali profesionalci koji rade u predškolskim ustanovama koriste različite teorijske perspektive kako bi kontinuirano promišljali o društvenoj ulozi u oblikovanju ranog djetinjstva i položaja djece u zajednici. Djeca predškolskog uzrasta su nositelji prava i svojim autentičnim aktivnostima i načinom mišljenja grade kontekst u kojem odrastaju, što snažno ističe obavezu poštivanja nepovredivosti ljudskog života, slobode i integriteta ličnosti, jednaku vrijednost svih ljudi i odsustvo diskriminacije. Odgoj i obrazovanje treba da počiva na principima demokratskog društva usmjerenog na ispunjavanje osnovnih dječijih prava i potreba kao i najboljeg interesa djeteta u ranom djetinjstvu.

Uvažavanje i humanost

Svako dijete ima pravo da živi u zdravoj sredini i ima jednaka prava kada su u pitanju uslovi za normalan rast, razvoj i učenje, kako bi se najoptimalnije razvilo u tjelesnom, intelektualnom i socijalnom pogledu.
Savremeno koncipiran odgojno-obrazovni sistem u kojem se odvija otvoren, dinamičan odgojno-obrazovni proces, polazi od ideje humanizma i shvatanja da se specifična priroda djeteta i njegovog tjelesnog i duhovnog razvoja zasniva na univerzalnim pravima i potrebama djeteta i na holističkom pristupu u procesu odgoja. Uvažavanje dostojanstva djeteta garancija je razvoja njegovog pozitivnog identiteta i pretpostavka za izgrađivanje uspješnog i djelotvornog odraslog čovjeka. Humanistička koncepcija polazi od djeteta kao vrijednosti po sebi, koja se prihvata u svojoj posebnosti. Dijete se doživljava kao aktivno i interaktivno biće, a posebno se naglašava važnost dostojanstva djeteta i njegovanje vjere u sopstvene kompetencije.

Participacija djece

Djeca su u savremenom odgojno-obrazovnom kontekstu aktivni učesnici vlastitog razvoja. Oni konstruišu i grade svoj sistem znanja, činjenica, generalizacija, kompetencija na osnovu interakcije sa drugom djecom i odraslima, u podsticajnoj sredini koja pruža raznovrsna iskustva, mogućnosti izbora i prilika za samoorganizaciju i kvalitetno bavljenje aktivnostima. U demokratično ustrojenom odgojno-obrazovnom procesu razumijevanje i uvažavanje perspektive djeteta zahtijeva odgajatelja koji iskazuje interes, pažljivo posmatra dijete, ulaže napor da ga što bolje razumije i prihvata njegove inicijative. Na tim osnovama obezbjeđuje se primjerena podrška djetetu, usmjerena prema autentičnom učešću, koja uvažava dječija nastojanja i osnažuje njihovu autonomiju. Drugim riječima, od pedagoške inicijative odgajatelja zavisit će kvalitet okruženja za učenje i razvoj participativne prakse. Kvalitetan kurikulum je onaj koji polazi od djeteta, koji podržava “slušanje” djece, posmatranje i praćenje kako se aktiviraju i razvijaju njihova interesovanja, emocije, saznanja te podsticanje djece da razvijaju inicijativu, znatiželju, kreativnost i daju doprinos vlastitom učenju.
Poštivanje prava djeteta na oblikovanje vlastitog mišljenja i slobodnog izražavanja svojih stajališta o pitanjima koja se odnose na njega, omogućava djeci da budu ravnopravni sudionici u procesu zajedničkog učenja s drugom djecom i odraslima. U takvim odnosima djecu treba poticati i osposobljavati za samoprocjenu, čime uče preuzimati odgovornost za svoje odlučivanje i djelovanje, tj. za vlastite izbore i njihove posljedice. Cjelokupna komunikacija i sve odgojno-obrazovne intervencije odgajatelja trebaju odražavati poštovanje djece, kao i njihovih potreba, prava i osobenosti.

Održivost

Predškolski odgoj i obrazovanje postavlja osnove za razumijevanje koncepta održivosti i cjeloživotnog učenja, promovirajući aktivno učešće djece u društvu za održivi razvoj u sve tri oblasti održivosti: socijalnoj i kulturnoj, ekonomskoj i održivosti okruženja/okoline, tj. životne sredine. Predškolske ustanove promovišu dijalog, suzbijanje nejednakosti, mirno rješavanje konflikata, razvijanje osjećaja pravednosti, razvijanje empatije i saosjećanja. Posebno se promoviraju ekološke vrijednosti s ciljem oblikovanja ekološkog načina mišljenja i djelovanja djece. Predškolski odgoj i obrazovanje za održivi razvoj usmjeren je na društveni napredak u kojem se prepoznaju svačije potrebe, kao i ona koja se odnosi na očuvanje kvaliteta okoliša i razumno korištenje prirodnih resursa.

Holistički pristup djeci

Holistički pristup djeci, njihovom razvoju, učenju, potrebama, mišljenju i interesima temelji se na činjenici da predškolska djeca svijet posmatraju i doživljavaju cjelovito, pa takva treba biti i podrška odraslih. Svi pojedinačni aspekti razvoja čine cjelovitu ličnost djeteta, te je neopravdano razdvajati, favorizirati ili podcjenjivati neki od aspekata razvoja u praksi predškolskih ustanova. Holistički koncept ujedinjuje njegu, odgoj, obrazovanje, zdravlje, ponašanje i socijalne vještine, odnosno obrazovanje u najširem smislu. Zagovara se pristup djetetu predškolskog uzrasta kao cjelovitoj osobi. Priznaje se sposobnost svakog djeteta da uči, a visoka očekivanja se postavljaju za svu djecu.

Uvažavanje i raznolikost

U predškolskoj ustanovi potrebno je oblikovati odgojno-obrazovni pristup koji se temelji na prihvatanju i poštivanju različitosti djece. Osim uvažavanja dječije perspektive, ovaj pristup podrazumijeva i osposobljavanje djeteta za razmijevanje svojih prava, obaveza i odgovornosti, kao i uvažavanje i poštovanje prava, obaveza i odgovornosti drugih. Ponašanje svih zaposlenih u predškolskoj ustanovi i način njihovog djelovanja treba biti usmjeren na promoviranje ljudskih prava i sloboda, u skladu sa načelima zabrane diskriminacije po bilo kojoj osnovi.

Jednakost u pristupu odgoju i obrazovanju

Odgojno-obrazovni proces u predškolskim ustanovama temelji se na Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju, Zajedničkoj jezgri cjelovitih razvojnih programa definiranoj na ishodima učenja, cjelovitim razvojnim programima, onome za šta djeca pokazuju interes, kao i na znanjima i iskustavima koja su prethodno usvojila. Odgojno-obrazovni proces uzima u obzir različite uslove za rad, specifičnosti zajednice, potrebe djece i prilagođava se svakom djetetu u predškolskoj ustanovi.
Svako dijete ima jednako pravo pristupa i učešća u predškolskom odgoju i obrazovanju, bez diskriminacije na osnovu uzrasta, spola, sposobnosti, nacionalne i religijske pripadnosti, socijalno-ekonomskog statusa, mjesta življenja, ili po bilo kojem drugom osnovu (princip jednakosti i nediskriminacije). Jednak pristup i mogućnosti podrazumijevaju osiguranje jednakih uslova i prilika za sve djevojčice i dječake. Predškolske ustanove trebaju poštovati nacionalne i vjerske slobode, jezik, kulturu i običaje svih naroda i nacionalnih manjina, promovisati toleranciju i kulturu dijaloga. To je pravo zagarantovano Ustavom Bosne i Hercegovine, Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina i Konvencijom o pravima djeteta.

Inkluzivni pristup

Temelji se na savremenom filozofsko-sociološkom i pedagoškom konceptu, kojim se zagovara osjetljivost i toleriranje različitosti, promoviranje i osnaživanje suživota s različitima, te posebno osposobljavanje za taj suživot. Kvalitetan predškolski inkluzivni odgoj i obrazovanje je pretpostavka rasta, razvoja i postignuća svakoga djeteta, bez obzira na različitosti, uključujući djecu i porodice koje su iz nekoga razloga na marginama društva. Time se u odgojno-obrazovnom procesu svoj djeci osigurava ravnopravan položaj i podjednake mogućnosti, obezbjeđujući neprekidan proces promjene, učenja, učešća i postignuća svakog djeteta kroz institucionalnu kulturu, politiku i praksu u zajednici. Inkluzivna kultura u predškolskim ustanovama pruža pristupačno i poticajno okruženje, koje podupire rad kroz saradnju, interakciju i rješavanje problema, u kojem se zagovara poštovanje i prihvatanje različitosti. Inkluzivni pristup stavlja naglasak na razvoj pozitivnih uvjerenja, osvješćivanje i eliminaciju stereotipa i predrasuda, upotrebu različitih strategija podučavanja i razumijevanja djeteta u okruženju u kojem vršnjaci imaju važnu ulogu. Proces postizanja inkluzivnog odgoja i obrazovanja usmjerava se na akcije koje rezultiraju promjenama na nivou predškolske ustanove i zajednice. Odgajatelj kreira sigurno, inkluzivno, fleksibilno i stimulativno okruženje, potičući saradničko učenje, uzajamnu podršku i uvažavanje različitosti, koristeći se metodama učenja i rada prilagođenim različitim intenzitetima, zahtjevima i stilovima učenja. Kontinuirano prati i procjenjuje napredak djece. Svoj rad i planiranje temelji na dobrom poznavanju njihovog razvoja te podupire djecu u razvoju univerzalnih vrijednosti. Inkluzivan pristup podrazumijeva pružanje podrške, razumnu prilagodbu i ranu intervenciju, tako da sva djeca imaju mogućnost ispuniti svoj potencijal, stavljajući u središte pažnje kapacitete djeteta i njegove afinitete, a ne sadržaje učenja i podučavanja.

3.SVRHA I CILJ KURIKULUMA ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Savremeni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje temelji se na važećim zakonima i relevantnim dokumentima iz oblasti predškolskog odgoja i obrazovanja. Usmjeren je prema humanističkoj orijentaciji i savremenim teorijskim i praktičnim saznanjima koja propagiraju autentičnost ranog djetinjstva, otvorenost i razvojnu primjernost, holistički pristup razvoju djece, individualizirani pristup i konstruktivističku/sukonstruktivističku koncepciju učenja.
Svrha kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje je osiguravanje okruženja u kojem se djeca osjećaju prihvaćeno, kompetentno i sigurno. Takvo okruženje je usmjereno na kulturu istraživanja sa djecom, pedagogiju slušanja i otkrivanja perspektive djeteta kroz konstruktivističku paradigmu učenja. Na ovaj način znanje postaje autentična konstrukcija djeteta i rezultat različitih dječijih iskustava i doživljaja.
Osnovna postavka humanističkog pristupa odgoju i obrazovanju je shvatanje razvoja kao kontinuiranog i dinamičnog procesa unutar kojeg se odvijaju kvantitativne i kvalitativne promjene, uvažavajući mogućnosti svakog djeteta, kao i individualne razlike. Dijete doživljava svijet cjelovito i jedinstveno, što odgovara karakteristikama njegovog mišljenja i spoznaje. U tom procesu u prvom planu je aktivni odnos djeteta prema učenju i sticanje iskustva iz prve ruke u sigurnom i stimulativnom okruženju za učenje u kojem djeca slobodno istražuju, propituju, stiču znanja objedinjeno i pronalaze rješenja na sebi svojstven način.
Cilj ovako kvalitetno koncipiranog kurikuluma je stvaranje i usklađivanje svih uslova za kvalitetno odrastanje djece predškolskog uzrasta i razvoj njihovih kompetencija, poštujući specifičnosti ranog djetinjstva, razvoja djece i temeljna načela o pravima djeteta, te podsticanje cjelovitog (holističkog) razvoja, odgoja i učenja djece ranog i predškolskog uzrasta u skladu sa njihovim mogućnostima, sposobnostima, potencijalima, potrebama i interesima. Polazna osnova je neponovljivost (jedinstvenost) svakog djeteta, važnost iskustava ranog djetinjstva, aktivno učenje i interakcija sa drugom djecom, odgajateljima i materijalom, što uključuje podršku i praćenje fizičkog, psihološkog, kognitivnog i emocionalnog razvoja.
Na temelju općeg cilja formuliraju se dugoročni ciljevi koji daju smisao odgojno-obrazovnom radu, te predstavljaju uslov za određivanje jasnih i konkretnih ishoda. Oni usmjeravaju odgojno-obrazovne akcije. Odraz su filozofije ranog i predškolskog odgoja i vizije koja se gradi odgovorima na pitanja:
Šta želimo da bude krajnji ishod procesa razvoja i učenja djece?
U čemu je smisao toga što učimo?
Na koje ciljeve učenja i razvoja je potrebno usmjeriti pažnju?
U predškolskom kurikulumu djeca se, kroz aktivnosti igre, podržavaju u ranom ličnom razvoju, uključujući:
- razvoj kapaciteta za komunikaciju na maternjem jeziku kroz aktivnosti kojima se podržava tačna artikulacija riječi, proširuje njihov rječnik i razvija sposobnost da slušaju druge
- fizički i motorni razvoj i aktivnosti kojima se podržava koordinacija njihovih tjelesnih pokreta
- progresivna spoznaja o sebi, drugima i o okruženju
- razvoj dječijih kapaciteta da definiraju i slijede pravila, razlikuju dobro od lošeg, te ono što je dozvoljeno od onog što je zabranjeno
- ohrabrivanje i podršku za angažiranje u praktičnim aktivnostima, za procjenu rizika i opasnosti i za poštivanje pravila osnovne higijene i sigurnosti.
U Smjernicama se promoviraju ciljevi koji se formuliraju globalno, a njihova operacionalizacija se vrši kroz određivanje ishoda i pokazatelja učenja i razvoja.

2.1. Podsticanje optimalnog tjelesnog razvoja, razvoj čulne osjetljivosti i opažanja, te formiranje osnovnih zdravstveno-higijenskih navika

Ovi ciljevi su usmjereni na podsticanje skladnog razvoja tijela i tjelesnih sposobnosti, kao i usavršavanja funkcije čulnih organa i sticanje bogatog čulnog iskustva. Cilj je omogućiti djeci da budu aktivna i interaktivna, da razvijaju pokrete, kontrolu i koordinaciju. Pored toga, usmjereni su na podsticanje i razvoj higijenskih navika (lične urednosti, čistoće i higijene) i zdravstvene kulture radi očuvanja i jačanja sopstvenog zdravlja i sticanja zdravih životnih navika u cilju povećanja sigurnosti i otpornosti organizma prema nepovoljnim uticajima i izazovima savremenog načina života.

2.2. Jačanje samopoštovanja, samopouzdanja i pozitivne slike o sebi, razvijanje socijalnih vještina i rezilijentnosti

Ciljevi su usmjereni na razvijanje vlastitih kompetencija, razvoj osjećaja sigurnosti i povjerenja u sopstvene snage, vlastite vrijednosti, mogućnosti i specifičnosti te podsticanje samostalnosti.
Socijalni aspekt razvoja posebno je orijentiran na razvijanje socijalnih vještina koje podrazumijevaju: razumijevanje osnovnih društvenih odnosa; podsticanje saradničkih odnosa u grupi, uzajamnog pomaganja i uvažavanja; razvoj sposobnosti usklađivanja svojih želja i potreba sa željama i potrebama drugih; povezivanje sa bliskim osobama i razvoj povjerenja, te uživanje u zajedničkom življenju u predškolskoj ustanovi.
U segmentu emocionalnog razvoja ciljevi su usmjereni na razvijanje sposobnosti empatije, osjetljivosti za osjećanja drugih, poštovanja za interesovanja, mišljenja i ponašanja drugih, ispoljavanje emocija na društveno prihvatljiv način i jačanje otpornosti na frustracije.
Pored toga, ciljevi su usmjereni i na podsticanje razumijevanja i usvajanja etičkih normi u skladu sa vrijednostima demokratskog, humanog i tolerantnog društva, osjetljivog na porodične, kulturološke i vjerske različitosti te na razvijanje navika i stavova koji su poželjni u društvenom životu.
U skladu s tim, ciljevi su orijentirani i na razvoj svijesti o pripadnosti kulturi i tradiciji svog naroda i svoje domovine, uz njegovanje tolerancije, uvažavanja i prihvatanja različitosti, kao i na razvijanje svijesti o značaju zaštite i očuvanja prirodne i društvene sredine.

2.3. Razvijanje govornih i komunikacijskih sposobnosti

Ciljevi su fokusirani na podsticanje svih vidova komunikacije i različitih funkcija govora, njegovanje glasovne kulture, pravilne artikulacije i izgovora, bogaćenje rječnika i rečenice, razvoj sposobnosti za uspostavljanje verbalne i neverbalne komunikacije i vještine slušanja, te razvoj kulturne komunikacije. Uzimajući u obzir da je govor medij za izražavanje misli, osjećaja i ideja, uloga odgajatelja je da omogući djeci bogato jezičko okruženje kako bi razvili samopouzdanje i vještine u izražavanju.

2.4. Razvijanje kognitivnih sposobnosti djeteta, neophodnih za razumijevanje svijeta oko sebe

Holistički pristup razvoju i učenju djece produbljen je kroz ciljeve koji su usmjereni na razvoj intelektualnih i drugih sposobnosti, u skladu sa razvojnim i individualnim potrebama, mogućnostima i interesovanjima djece, te razvijanje inicijative, radoznalosti, istraživačkog duha, mašte i kritičkog promišljanja kao temelja cjeloživotnog učenja. Ovi ciljevi se zasnivaju na istraživačkom pristupu orijentiranom na problem, kao i kroz saradničko učenje i aktivnu ulogu djece u propitivanju i traženju rješenja, informacija i razvijanja svojih razumijevanja.

2.5. Podsticanje stvaralaštva, kreativnog mišljenja i simboličkog izražavanja

Ciljevi predškolskog odgoja i obrazovanja usmjereni na razvoj stvaralačkog mišljenja i fantazije kroz stvaralačko izražavanje i simboličke jezike doprinose cjelovitom razvoju djece. Umjetnička iskustva važna su za emocionalni, praktični i kognitivni razvoj. Razvijanjem i jačanjem sposobnosti izražavanja govorom, pokretom, likovnim, dramskim i muzičkim izrazom u igri i drugim stvaralačkim aktivnostima obogaćuje se dječiji unutrašnji svijet i otvara put formiranju stvaralačke ličnosti. Dječija kreativnost i imaginacija se gradi kroz stvaranje i radost, igru, istraživačke i umjetničke aktivnosti. Uključuje podršku djeci da istražuju i igraju se sa različitim medijima i materijalima, pružajući im mogućnosti da dijele svoje misli, ideje, osjećanja kroz jezičko stvaralaštvo i stvaralačke aktivnosti - bojom, crtežom, oblikovanjem, pokretom, plesom, dramatizacijom, dizajnom, tehnologijom i dr.

3. NAČELA (PRINCIPI) KURIKULUMA ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Zajednička odgovornost za odgoj i obrazovanje djeteta i obezbjeđivanje kontinuiteta

Predškolska ustanova poštuje roditelje kao prve i ravnopravne odgajatelje, kao i njihovu ulogu u životu svakog djeteta, koja je od primarnog značaja za odrastanje. U njoj se obezbjeđuje prirodni kontinuitet boravka djeteta u različitim odgojno-obrazovnim sredinama, poštujući činjenicu da svako dijete dolazi u predškolsku ustanovu donoseći sa sobom svoju porodičnu kulturu, običaje i navike.
Timovi u predškolskim ustanovama zajedno sa roditeljima dijele odgovornost za fizičku i emocionalnu njegu i pažljivo odgojno usmjeravanje, kao i oblikovanje vremena i prostora za odrastanje kroz igru, istraživanje i učenje:
- grade susretljiv ambijent za saradnju i odlučivanje
- pružaju odgovarajuću podršku i uspostavljaju partnerstvo zasnovano na uvažavanju i poštovanju specifičnosti porodičnog ambijenta, u cilju obezbjeđivanja optimalnih uslova za odrastanje djece, prihvatajući ih kao aktivne članove porodica, zajednice i društva, koji imaju sopstvene brige, interesovanja i mišljenja
- ohrabruju roditelje i staratelje na aktivno učešće u planiranju, organiziranju, izvođenju i evaluaciji programa i usluga, dijeleći uzajamno razumijevanje vrijednosti i ciljeva na kojima počiva odgoj i obrazovanje u predškolskom uzrastu
- uvažavajući individualnost i integritet djeteta, sa roditeljima i starateljima dijele informacije o dječijem razvoju i učenju.

Jedinstvo odgoja, obrazovanja, njege i zaštite

Predškolski odgoj i obrazovanje su usmjereni prema dugoročnim ciljevima kojima se povezuju dječija životna iskustva sa procesima primjenjivanja kurikuluma. Kvalitetni odnosi i komunikacija središnja su operativna načela u organizaciji odgojno-obrazovnog procesa i temelje se na reciprocitetu i zajedništvu, koji svim sudionicima omogućavaju aktivno učešće u oblikovanju procesa odgoja i obrazovanja. Znanje koje odgajatelj stiče o djeci razvija se i obogaćuje dijeljenjem s drugim odraslim osobama (tim odgajatelja, stručni uposlenici ustanove, roditelji), omogućujući da jedinstveno djeluju u odgoju i obrazovanju, njezi i zaštiti djece.
Timovi u predškolskim ustanovama stvaraju okruženja u kojima dolazi do izražaja jedinstveni pristup ovim procesima na različitim nivoima sistema, uvažavajući najbolji interes djece:
- promoviraju društvenu brigu o djeci, koja obuhvata odgojno-obrazovnu, socijalnu i zdravstveno-preventivnu komponentu i zahtijeva intersektorsku suradnju i multidisciplinarni pristup na ovom nivou odgojno-obrazovnog sistema
- grade prijatno, fleksibilno i bogato materijalno i socijalno okruženje u predškolskoj ustanovi u pravcu razvoja odnosa i interakcije, zajedničkog autentičnog učešća i građenja povjerenja između djece i odraslih.
- razumijevajući perspektivu djeteta, prihvataju i uvažavaju inicijative koje dolaze od djece kao situacije za odgojno-obrazovno djelovanje.

Igra je osnov razvoja, učenja i odrastanja

Odrastanje u ranom djetinjstvu određeno je bogatstvom i raznovrsnošću dječijih aktivnosti. Kroz igru djeca uče, bogate maštu, oblikuju načine izražavanja i mišljenja, razvijaju svoje snage i potencijale, samopotvrđuju se, suočavaju sa svojim emocijama, rješavaju sukobe i uče o društvenim pravilima, pronalaze rješenja problema, sarađuju, istražuju, stvaraju. U igri su djeca istinski slobodna i zbog toga igra ima ključnu životnu ulogu.
Timovi u predškolskim ustanovama grade duboko razumijevanje i poštovanje prema dječijoj igri, stvarajući optimalne uslove da se djeca igraju:
- oblikuju sigurno i stimulativno okruženje, bogato materijalima i sadržajima koji podstiču i izazivaju djecu na igru (samostalno ili u grupi, igru u paru, igru u malim grupama, igru u velikim grupama)
- različitim strategijama podstiču da svako dijete sa svojim potencijalima i mogućnostima bude uključeno u igre
- razvijaju autentične programe svojih pedagoških grupa, zasnovane i izazvane dječijom igrom.

Profesionalna autonomija, etičnost i odgovornost

Predškolska ustanova, menadžment, a posebno stručno osoblje, kao kreatori odgojno- obrazovnog procesa uživaju profesionalnu autonomiju, a njihov rad redovno se interno i eksterno vrednuje. Radeći na osnovu standarda kvaliteta, uz kontinuirani profesionalni razvoj, predškolska ustanova, menadžment i stručno osoblje snose odgovornost za vlastiti rad.
Otvorenost predškolske ustanove prema društvenoj zajednici ogleda se u realizaciji programa koji se zasnivaju na potrebama zajednice, u sadržajima rada i transparentnosti djelovanja. Za kvalitet rada u predškolskoj ustanovi zajedničku odgovornost snose odgajatelji, ostalo stručno osoblje, rukovodstvo ustanove i roditelji. Osim toga, kvalitet rada u predškolskom odgoju i obrazovanju treba biti pod stalnom unutrašnjom evaluacijom, pa i evaluacijom od strane odgovornih vanjskih institucija.

4. RAZVOJ KURIKULUMA ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE ZASNOVANOG NA ZJCRP 4.1. Kompetentno dijete

Ključne kompetencije su složeni sklopovi međusobno povezanih znanja, vještina, stavova i vrijednosti potrebnih za lični razvoj. Kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja treba biti usmjeren prema poticanju i razvoju različitih dječijih kompetencija. Kompetencije su opisane u ZJCRP za predškolski odgoj i obrazovanje.
Kompetentnost djeteta se izgrađuje kroz podsticajne i podražavajuće odnose sa vršnjacima i odraslima. Oslanja se na potencijale koje dijete donosi u odgojno-obrazovni proces. Od kvaliteta tih odnosa zavisi koliko će mogućnosti biti razvijane i nadograđene. Dijete je prirodno usmjereno na interakciju sa okruženjem, a kao aktivni član zajednice učestvuje u procesima koji se odvijaju u porodici, obdaništu, zajednici. Na taj način dijete utiče na oblikovanje zajednice u kojoj se nalazi. Intrinzična motivacija vodi dijete u svijet igre, istraživanja, otkrivanja i saznanja. Dijete je posvećeno učenju. Kao kreativno biće, ono povezuje dimenzije svog iskustva i na različite načine razmjenjuje misli, ideje, osjećanja, vrijednosti.
Da bi kurikulum bio kvalitetan i upečatljiv, u praksi dijete treba da se osjeća ostvareno i zadovoljno. Treba biti sigurno i uvaženo, kao i svi njegovi potencijali, želje i interesi, što se postiže uključivanjem u raznovrsne i svrsishodne aktivnosti. Djetetu treba biti omogućeno da mašta, pita, posmatra, istražuje svim svojim čulima, da spoznaje svoje moći i snage. Osnaživanje kompetentnog djeteta podrazumijeva omogućavanje djetetu da vidi svoju važnost i prepoznavanje njegovog doprinosa. Na taj način, dijete postaje sposobno da prihvata razlike, promjene, druge osobe i da sa njima razvija bliske odnose.
Kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje treba poticati i razvijati različite kompetencije za život u društvu znanja i za cjeloživotno učenje.

Jezičko komunikacijska kompetencija na maternjem jeziku

Podrazumijeva podržavanje djeteta u razvoju govora, bogaćenju rječnika, pravilnom izražavanju, slušanju, sposobnosti izražavanja misli i ideja, uključujući grafičko i simboličko reprezentovanje. Ove i druge funkcije jezika su veoma važne. Stimulativno jezičko okruženje od velikog je značaja za podsticanje komunikacije, rane pismenosti, razvijanje svijesti o moći jezika, o njegovoj važnosti u međuljudskim odnosima i njegovanja jezičkog stvaralaštva u predškolskom dobu. Stvaranje uslova za dječiju igru i druge igrolike aktivnosti, za različite socijalne interakcije s drugom djecom i odraslima u poticajnom, jezički oblikovanom socijalnom okruženju osnov je izgradnje ove kompetencije u predškolskoj ustanovi.

Učenje kako učiti

Ova kompetencija se razvija pružanjem podrške djeci u osvještavanju procesa vlastitog učenja i izvođenja zaključaka. Podsticanjem na refleksiju o procesu svog učenja djeci se daje prilika da zastanu, provjere vrijednost i valjanost odgovora i na kraju pronađu tačno rješenje. Na ovaj način dječija aktivnost postaje sve više planirana, a rješavanje zadataka sve promišljenije. Stvaranjem okruženja u kojem se djeca aktivno uključuju u planiranje i organiziranje tog procesa jačaju se njihove metakognitivne sposobnosti i izgrađuje kompetencija “učiti kako učiti”.

Matematička pismenost i naučne kompetencije

Stvaranjem uslova za bogata senzorna iskustva, praktične manipulacije predmetima, raznovrsne otkrivačke aktivnosti, podsticanjem logičko-matematičkog mišljenja i viših misaonih procesa putem rješavanja problema i razumijevanju veza i odnosa, stvaraju se uslovi za izgradnju matematičke pismenosti. Osnaživanjem dječijih samostalnih aktivnosti, podsticanjem na postavljanje pitanja, traženjem odgovora, otkrivanjem i zaključivanjem o zakonitostima u svijetu prirode, uzročno-posljedičnim vezama i primjenom tih znanja u svakodnevnim situacijama razvijaju se naučne kompetencije djece.

Informatička pismenost

Ove kompetencije se razvijaju kroz osmišljenu upotrebu informacionih tehnologija u istraživanju kroz igru, dolaženju do informacija, te predstavljanju/dokumentiranju tih aktivnosti. Na taj način dijete se osposobljava za samorefleksiju procesa učenja. Pružanjem mogućnosti djeci da se upoznaju sa informaciono-komunikacijskom tehnologijom i njezinim korištenjem u različitim aktivnostima stvaraju se uslovi za razvoj informatičke pismenosti.

Socijalna i građanska kompetencija

Razvijaju se građenjem zajedništva i osjećaja pripadnosti, uvažavanjem različitosti i brige o drugima, njegovanjem odnosa prihvatanja, uvažavanja i tolerantnosti prema drugima, stvaranjem prilika za međusobno slušanje, uključivanjem u zajedničke aktivnosti. Stvaranje uslova za iskazivanje nježnosti, topline i bliskosti, podsticanje osjećaja slobode da djeca pitaju šta žele, traže pomoć, iskažu svoje mišljenje, osjećaje, ideje, slaganje ili neslaganje i sigurnosti da će pritom biti saslušani i uvažavani, te da aktivno učestvuju u donošenju odluka koje ih se tiču, uslov su za razvijanje ovih kompetencija i promovisanje demokratskih odnosa u dječijem okruženju.

Samonicijativa i preduzetnička kompetencija

Sposobnost djeteta da se samoinicijativno uključuje u najrazličitije situacije, da planira i vodi vlastite aktivnosti, te da propituje i vrednuje svoje ideje i zamisli predstavlja osnovu poduzetničkih kompetencija. Samonicijativa se temelji na razvoju dječijeg samopouzdanja i samopoštovanja. Podrška odgajatelja je usmjerena prema stvaranju uslova za osmišljavanje, preispitivanje, vrednovanje i kreativno izražavanje dječijih ideja, spoznaja, doživljaja, podržavanjem dječijih originalnih ideja i rješenja, kao i spremnosti za preuzimanje rizika.

Kulturna svijest i kulturno izražavanje

Kulturološke kompetencije su usmjerena prema razvoju kulturne svijesti i oblikovanju estetskog doživljaja i estetskog ukusa kroz različite vidove umjetnosti i kulture. Razvijanjem kulturnog i nacionalnog identiteta, osnaživanjem djece za razumijevanje i uvažavanje kulturnih različitosti, te razvijanjem svijesti o značaju očuvanja i njegovanja tradicije svog, ali i drugih naroda, djeca postaju čuvari kulturnog blaga što otvara vrata interkulturalnosti.

Kreativno-produktivna kompetencija

Ova kompetencija se razvija podsticanjem djece na različite stvaralačke prerade svojih ideja, iskustva i doživljaju putem različitih medija. Stvaranjem uslova za razvijanje vlastite kreativnosti i sposobnosti izražavanja, te kreiranje atmosfere bez sputavanja, direktnog miješanja, intervenisanja ili kritikovanja koje prekida kreativni proces djeteta, predstavlja osnov za razvoj kompetencije, pružajući djeci radost otkrivanja i istraživanja svijeta, upoznavanja sebe i svojih mogućnosti.

Tjelesno-zdravstvena kompetencija

Tjelesno-zdravstvene kompetencije usmjerene su na podržavanje i usvajanje zdravstveno-higijenskih i zaštitnih navika te afirmaciju zdravih stilova ponašanja, izgrađivanjem navika o zdravoj i umjerenoj ishrani i tjelesnim aktivnostima, koje omogućavaju kvalitetan i zdrav život.

4.2. Oblasna struktura kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje

Oblasti u kurikulumu su organizirana i logički povezana znanja, vještine i stavovi unutar veće cjeline. Komponente su znanja, vještine i stavovi koji se nalaze u manjim cjelinama koje definiraju oblast. Više komponenti čini jednu oblast. Oblasti su definirane u ZJCRP za POO u Bosni i Hercegovini, te ih je moguće u potpunosti preuzeti. Oblasti su međusobno povezane i čine jednu cjelinu (Tabela 2).
Kako je savladavanje osnovnih aspekata ličnog razvoja tokom ove faze od suštinske važnosti za razvoj spremnosti za učenje tokom cijelog života, djeca će se izlagati procesu osnovnog sistematskog učenja koji će se usmjeriti na stimulisanje njihove radoznalosti za sebe, društvo, prirodu, umjetnost, kulturu i nove tehnologije.
Tabela 2: Oblasti i komponente iz ZJCRP

Redni

broj

OBLAST

KOMPONENTE