Aktio

Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH

Odluka o odobravanju Zajedničke jezgre cjelovitih razvojnih programa za predškolski odgoj i obrazovanje definisane na ishodima učenja

Na osnovu člana 8. i člana 10. Zakona o Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje ("Službeni glasnik BiH", broj 88/07), na prijedlog direktorice Agencije, Odbor Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, na 31. sjednici, održanoj 24.9.2018. godine, donosi

ODLUKU
O ODOBRAVANJU ZAJEDNIČKE JEZGRE CJELOVITIH RAZVOJNIH PROGRAMA ZA PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE DEFINISANE NA ISHODIMA UČENJA

Član 1.Predmet Odluke

Odobrava se Zajednička jezgra cjelovitih razvojnih programa za predškolski odgoj i obrazovanje definisana na ishodima učenja (u daljem tekstu: ZJCRP za predškolski odgoj i obrazovanje), koja čini sastavni dio ove Odluke.

Član 2.Sadržaj i primjena Odluke

ZJCRP za predškolski odgoj i obrazovanje sadrži definisane ishode učenja za predškolski odgoj i obrazovanje i primjenjivat će se u predškolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini.

Član 3.Preporuka obrazovnim vlastima

Daje se preporuka nadležnim obrazovnim vlastima da izvrše usklađivanje primjene odobrene ZJCRP za predškolski odgoj i obrazovanje s cjelovitim razvojnim programima za predškolski odgoj i obrazovanje te da osiguraju da se ZJCRP za predškolski odgoj i obrazovanje primjenjuje u predškolskim ustanovama na području iz svoje nadležnosti.

Član 4.Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH".

Broj 01-33-1-812/18
3. oktobra 2018. godine
Mostar

Predsjedavajuća
Svetlana Dačević, s. r.

ZAJEDNIČKA JEZGRA
CJELOVITIH RAZVOJNIH PROGRAMA ZA PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE DEFINISANA NA ISHODIMA UČENJA

Mostar, 2018.
Zajednička jezgra cjelovitih razvojnih programa za predškolski odgoj i obrazovanje definisana na ishodima učenja

Voditeljica projekta:

dr. sc. Marija Naletilić

Konsultanti:

dr. sc. Tamara Pribišev Beleslin
dr. sc. Jasmina Bećirović-Karabegović

Projektni tim:

Maja Stojkić, direktorica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje
Marija Naletilić, voditeljica projekta, šefica Odjeljenja za Zajedničku jezgru nastavnih planova i programa
Žaneta Džumhur, šefica Odjeljenja za standarde i ocjenjivanje u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju
Hašima Ćurak, stručna savjetnica za predškolski odgoj i obrazovanje
Danica Vasilj, stručni savjetnik za razrednu nastavu

Radna grupa:

dr. sc. Marija Naletilić, Danica Vasilj, Hašima Ćurak, Žaneta Džumhur, Marina Zeleničić, Jadranka Bošnjak, Ramiz Nurkić, Dženana Spahić, Alisa Trtak, Dževida Šakrak, mr. sc. Tajma Guzin, Haris Omanović, Matilda Barać, mr.sc. Ivica Augustinović, Milan Ljubojević, mr. sc. Naira Jusufović, mr. sc. Emina Hadžić, Irena Vidović, Edina Karić, Minela Jušić, mr. sc. Abida Kapetanović i Doris Naletilić.

Prevod sa engleskog jezika:

Oxford prevodi - agencija za prevođenje
Oxford Translations
Projekat podržala organizacija Save the Children za sjeverozapadni Balkan
Napomena
Izrazi napisani samo u jednom gramatičkom rodu odnose se podjednako na ženski i muški rod.

UVOD

Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO) izradila je Zajedničku jezgru cjelovitih razvojnih programa za predškolski odgoj i obrazovanje definisanu na ishodima učenja prema već utvrđenoj metodologiji razvoja Zajedničke jezgre. Definisane su oblasti koje se sastoje od komponenti. Za svaku komponentu su definisani ishodi učenja 1, a za svaki ishod učenja pokazatelji, uvažavajući pritom specifičnosti ovoga područja. Pokazatelji su definisani u skladu sa razvojnim uzrastom djece na kraju ranog predškolskog odgoja i obrazovanja (kraj treće godine) i na kraju predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 godina). U razdoblju od maja do septembra 2018. realizovan je proces izrade ovog dokumenta, a u septembru 2018. godine završeni su okrugli stolovi na kojima su odgajatelji, koji su direktno uključeni u odgojno-obrazovni proces, imali uvid u Zajednička jezgra cjelovitih razvojnih programa za predškolski odgoj i obrazovanje i priliku komentarisati ga, nakon čega je urađena revizija dokumenta i izrada njegove konačne verzije.
Polazište pri izradi Zajedničke jezgre cjelovitih razvojnih programa za predškolski odgoj i obrazovanje definisane na ishodima učenja bio je dokument Identifikacija ključnih kompetencija i životnih vještina u BiH (2011.), te rezultati analize važećih razvojnih programa u BiH, Crnoj Gori, Srbiji i Republici Hrvatskoj. Uzeta su u obzir i iskustva zemalja Evropske unije i šire, kao što su Francuska, Slovačka, Švedska, Finska, Portugal, Irska, Češka, Mađarska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Novi Zeland, Head Start u Sjedinjenim Američkim Državama, Australija i Japan.
Tokom definisanja Zajedničke jezgre cjelovitih razvojnih programa za predškolski odgoj i obrazovanje definisane na ishodima učestvovali su predstavnici pedagoških zavoda, Zavoda za školstvo Mostar, odgajatelji, te stručni savjetnici Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.
Pri definisanju mjerljivih, konkretnih i jasnih ishoda učenja i pokazatelja 2 radna grupa je koristila aktivne glagole u prezentu na temelju revidirane Bloomove taksonomije kojima se izražavaju znanje, vještine i stavovi, odnosno kompetencije. Također, pored zahtjeva za razvoj kognitivnog područja postoje i zahtjevi u tabelama koji su bili neophodni kako bi se implementirali u cjelovitim razvojnim programima, a koji se odnose na afektivno područje i na iniciranje razvoja vještina i podsticanje emocija u predškolskom odgoju i obrazovanju.
Temelj učenja iz područja predškolskog odgoja i obrazovanja je humanističko-razvojna orijentacija, holistički pristup i integrisano planiranje.
Humanističko razvojna orijentacija zasnovana je na ideji humanizma koja na pozitivnu sliku o djetetu gleda kao vrijednost po sebi i prihvata je u potpunosti. Rast i razvoj se shvata kao kontinuirani i dinamički proces unutar kojeg se odvijaju kvalitativne i kvantitativne promjene, te se naročito ističe značaj integrisanja svih područja razvoja djece u cilju dječijeg cjelovitog razvoja.
Holistički pristup dječijem razvoju ogleda se u shvatanju djeteta da je dijete nedjeljivo biološko, psihičko i socijalno biće, te su ciljevi, ishodi i aktivnosti usmjereni tako da djeluju ravnomjerno i usklađeno na cjelokupan dječiji razvoj. Dijete shvata svijet cjelovito, ne dijeli pojave na društvene i prirodne. Akcent je na prirodnom sticanju znanja i sveobuhvatnom učenju u kojem se sadržaji i postupci nadograđuju, sistemski isprepliću i prožimaju u jednu logičnu i smislenu cjelinu i kao takvi lakše se usvaju i povezuju.
Integrisano planiranje omogućava povezanost dječijih iskustava i doprinosi boljem razumijevanju onog što se uči i to na način da omogućava djeci povezivanje i kombinovanje različitih iskustava (iz porodice, obdaništa, okoline, kulture iz koje dijete dolazi) i upoznavanje objektivne stvarnosti s različitih aspekata (prirode, društva, govora, umjetnosti i sl.). Povezanost se ogleda i kroz pružanje mogućnosti djeci da se razvijaju i uče kroz različite aspekte izražavanja: razgovor, slikanje, pokret, muzika, građenje. Dakle, integrisano planiranje (cjelovito, povezano) zasniva se na ideji objedinjavanja različitih sadržaja o jednoj temi, ideji ili konceptu, sagledavan- ja sadržaja stvarnosti s različitih aspekata (aspekt prirodnih i društvenih pojava, govora i komunikacije, razvoja matematičkih koncepata, umjetnosti, rješavanja problema) i preko njih djelovanje na sve aspekte razvoja djeteta (tjelesni i zdravstveni, socijalni, emocionalni, kognitivni razvoj, te razvoj komunikacijskih sposobnosti i stvaralačkog, kreativnog izražavanja).
Jedan od važnih indikatora kvalitetnog integrisanog planiranja jeste uvažavanje širokog spektra različitih interesa, sposobnosti, stilova učenja, potreba i ličnosti svakog djeteta u grupi. Korištenje različitih strategija individualiziranog pristupa omogućava odgajatelju da promišljeno bira i prilagođava ciljeve, ishode i aktivnosti koji će, uz primjerenu podršku (skelu) rezultirati kvalitetnom odgojno-obrazovnom praksom. Poznavanje dječijih razvojnih karakteristika i kontinuirano opserviranje i praćenje tog razvoja osnovne su postavke odgajatelju za kreiranje odgojno-obrazovne prakse koja će biti stimulativna za svako dijete. U stimulativnom okruženju dijete najpotpunije zadovoljava potrebe, interese i razvija svoje potencijale. Takvo okruženje omogućava djeci prelaske na "potencijalne nivoe", na stvaranje vlastitog znanja na osnovu iskustva "iz prve ruke".
Odgajatelj je autonomni kreator kurikuluma (za razliku od prijašnjeg realizatora programa) koji ga kreira uvažavajući karakteristike svoje odgojne grupe i na najbolji način tako da odgovara potrebama te djece, a istovremeno je i refleksivni praktičar koji kreira razvojno primjerenu praksu koja osigurava dostizanje dobnih i individualnih potencijala svakog djeteta.
Zajednička jezgra cjelovitih razvojnih programa za predškolski odgoj i obrazovanje definisana na ishodima učenja potiče i razvija ključne kompetencije koje se prožimaju kroz definisane ishode učenja i pripadajuće pokazatelje, a to su:
­ temelj za razvoj rane pismenosti (jezičko-komunikacijska kompetencija na maternjem jeziku)
­ primjena matematičkog mišljenja u rješavanju problema; dijete se podstiče na postavljanje pitanja, istraživanje, otkrivanje i zaključivanje o zakonitostima u svijetu prirode (matematička pismenost i kompetencija u nauci i tehnologiji)
­ mogućnost upoznavanja djeteta s informaciono-komunikacijskom tehnologijom i njezinim korištenjem u različitim aktivnostima (informatička pismenost - informaciona, medijska, tehnološka)
­ sposobnost djeteta za osvještavanje procesa vlastitog učenja te uključivanje djeteta u planiranje i organizovanje tog procesa; stvaranje vlastite strategije učenja (učiti kako se uči)
­ djetetov osjećaj za odgovorno ponašanje; pozitivan i tolerantan odnos prema drugima; međuljudska i međukulturna saradnja; uzajamno pomaganje i prihvatanje različitosti; samopoštovanje i poštovanje drugih, te osposobljavanje za efikasno učešće u razvoju demokratskih odnosa u obdaništu i zajednici (socijalna i građanska kompetencija)
­ stvaralaštvo, inovativnost i spremnost djeteta na preuzimanje rizika; samoiniciranje i samoorganizovanje vlastitih aktivnosti, te planiranje i vođenje vlastitih aktivnosti i projekata (samoinicijativa i poduzetnička kompetencija)
­ poticanje stvaralačkog izražavanja ideja, iskustava i emocija u različitim umjetničkim područjima (kulturna svijest i kulturno izražavanje)
­ razvijanje vlastite kreativnosti i sposobnosti izražavanja; podrška radoznalosti i želji za novim znanjima (kreativno-produktivna kompetencija)
­ prihvatanje i promovisanje zdravih stilova ponašanja, adekvatnih prehrambenih navika i tjelesnih aktivnosti koje omogućavaju kvalitetan i zdrav život (tjelesno-zdravstvena kompetencija). 3
Cilj učenja Zajedničke jezgre cjelovitih razvojnih programa za predškolski odgoj i obrazovanje definisane na ishodima učenja je za svako dijete osigurati i stvoriti uslove dobrobiti koja se sagleda kroz:
osiguravanje i stvaranje uslova dobrobiti za svako dijete, koji se mogu sagledati kroz tri aspekta:
­ ličnu, emocionalnu, socijalnu i obrazovnu dobrobit za svako dijete u BiH
­ društvenu dobrobit kojom se osnažuje zajednica da stvara bolje uslove za odgoj i obrazovanje djece
­ sistemsko-institucionalnu podršku kao osnov za osiguravanje dobrobiti za svako dijete uključeno u institucionalni odgoj i obrazovanje.

ZAJEDNIČKA JEZGRA CJELOVITIH RAZVOJNIH PROGRAMA ZA PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE DEFINISANA NA ISHODIMA UČENJA

Oblast:

1. ZDRAVLJE I TJELESNI RAZVOJ

Komponenta:

1. Razvoj motorike i čula

Ishodi učenja:

1. Istražuje čulima predmete i materijale; iskustvena saznanja koristiu misaonim procesima i aktivnostima.

2. Koristiprirodneoblikekretanjazarazvojfunkcionalnihimotoričkihsposobnostiivještina(puzanje,hodanje, trčanje, penjanje, skakanje, dizanje, nošenje, bacanje i hvatanje).

3. Kombinujeikoordinirapsihomotoričkeradnjeiaktivnostidapostigne/razvija/usavršavasloženijevrste kretanja i djelovanja.

4. Pokazuje grafomotiričkusposobnost.

Pokazatelji u skladu sa uzrastom djece za:

Kraj ranog odgoja i obrazovanja (kraj 3. godine)

Kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 godina)

1.a.Pokazujereakcijunarazličiteokuse(slatko,kiselo)

i miriše (neugodan miris).

1.b. Razlikuje predmete i materijale dodirom po teksturi.

1.c. Razlikuje predmete po veličini i osnovnoj boji.

1.d. Prepoznaje zvukove u neposrednom okruženju.

1.a. Prepoznaje i imenuje različite okuse i mirise.

1.b.Prepoznajeiimenujerazličitepredmeteimaterijale dodirom / svim čulima.

1.c.Povezujedijeloveicjelinu(napredmetima,slikama, modelima).

1.d. Navodi nekoliko detalja nakon posmatranja slike (4-5)

1.e. Uočava greške na slici.

1.f.Razlikuje i imenuje zvukove.

2.a. Primjenjuje osnovne oblike prirodnog kretanja (nestabilno trči, skakuće na obje noge, preskače preprekedo5cm,hodanaprstimainapetinaprijed, baca predmete u određenom pravcu, vozi tricikl).

2.b.Pokazuje ravnotežuu mjestu iupokretu (kratko stojinajednojnozi,hodpocrti, hodponiskojklupi, ljuljanje, klackanje i sl.).

2.c. Izvodi igre koje sadrže osnovne načine igre sa loptom(nošenje, kotrljanje,bacanje,dodavanjei hvatanje balona i loptirazličitihveličina).

2.a. Primjenjuje zrele oblike prirodnih kretanja i uspješno koordinirasvedijelovetijela (npr.trčistabilnoimijenja pravactrčanja,preskačeuže,stojinaprstima, hvataloptu objemarukama ipogađa loptomcilj,skače svisineod20 cm, vozi bicikl).

2.b.Održavaravnotežunamjestuiupokretu(stojiiskakuće najednojnozi,hodpocrti iužetu,hodpoklupamaraznih visina i širina).

2.c.Izvodiraznekompleksegimastičkih vježbi(saibez rekvizita).

2.d.Koristinaučenenačinekretanjaunovim,nepoznatim i problemskim situacijama, te prevazilaženju i izbjegavanju prepreka.

3.a.Pridržavaseelementarnihpravilauigriuzpoticaj i podršku.

3.b. Oponaša jednostavnije motoričke pokrete.

3.c. Pokreće tijelouz ritam muzike.

3.d.Koristi raznepredmeteimaterijalekakobi primjerenorazviofinumotoriku (npr.nepreciznoreže makazamainepreciznoboji,samostalnokoristi kašiku za jelo…).

3.a. Primjenjuje samostalno pravila igre pri učešću u zajedničkim aktivnostima.

3.b. Ponavlja pokret sastavljen od nekoliko motoričkih vježbi.

3.c. Osmišljava pokrete uz muziku.

3.d. Primjenjuje i kombinuje naučene načine kretanja u novim, nepoznatimproblemskim situacijama (poligon).

3.e.Koristi raznepredmeteimaterijalekakobiprimjereno razviofinu motoriku (npr.ravnorežemakazama,precizno boji,otvaraizatvaračepflaše,uspješnokoristipriborza jelo, samostalno se oblači i vezuje pertle…).

4.a.Koristi sitnepredmetenaraznenačine(umećeih, niže, premješta i slično).

4.b. Iskazuje zainteresovanost za olovku.

4.c. Ostavlja svjesno tragove olovke na različitim površinamaurazličitim situacijama,igri,spontanoji vođenoj aktivnosti.

4.d. Crta ljudsku figurukoja dobiva svoj oblik.

4.e. Koristimakaze.

4.a.Voljnoisvjesnousmjeravapokreterukeurazličitim smjerovima (pokretisu precizniji, tačni, usmjereni, brži).

4.b. Pokazuje kontrolu nad pritiskomolovke na papir.

4.c. Crta sitnije detalje i elemente na crtežu.

4.d.Pokazujeorijentacijunapovršinizacrtanjerazličitih veličina.

4.e. Boji veće i manje površine.

4.f. Crta ljudsku figurusa detaljima.

4.g. Pravilno drži makaze i isjeca složenije oblike i figure.

Oblast:

1. ZDRAVLJE I TJELESNI RAZVOJ

Komponenta:

2.Zaštitai sigurnost

Ishodi učenja:

1. Štitisebe i druge od povređivanja u konkretnim situacijama.

2. Izražava sposobnost samoprocjene u odnosu na drugu osobu, objekt ili događaj.

Pokazatelji u skladu sa uzrastom djece za:

Kraj ranog odgoja i obrazovanja (kraj 3. godine)

Kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 godina)

1.a. Štitisebe svjesno i zna svoj prostor.

1.a.Poštujeličniprostordrugogdjetetauigriitjelesnom vježbanju.