Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH
Odluka o odobravanju Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa za historiju definisanu na ishodima učenja
Na osnovu člana 8. i 10. Zakona o Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje ("Službeni glasnik BiH", broj 88/07), na prijedlog direktorice Agencije, Odbor Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, na 34. sastanku održanom 16.12.2015. godine, donio je
ODLUKU
O ODOBRAVANJU ZAJEDNIČKE JEZGRE NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA ZA HISTORIJU DEFINISANU NA ISHODIMA UČENJA
1.
(Predmet Odluke)
Odobrava se Zajednička jezgra nastavnih planova i programa za historiju definisana na ishodima učenja (u daljem tekstu ZJNPP), koja čini sastavni dio Odluke.
2.
(Sadržaj i primjena Odluke)
ZJNPP sadrži definisane ishode učenja za nastavni predmet historija i primjenjivat će se u osnovnim i srednjim školama u Bosni i Hercegovini.
3.
(Preporuka obrazovnim vlastima)
Daje se preporuka nadležnim obrazovnim vlastima da izvrše usklađivanje primjene odobrene ZJNPP u nastavne planove i programe za osnovno i srednje obrazovanje, te da osiguraju da se isti primjenjuju u osnovnim i srednjim školama na području iz svoje nadležnosti.
4.
(Stupanje na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
Broj 01-07-1-1181-1/15
16. decembra 2015. godine
Mostar
Predsjednica
Milijana Lale, s. r.
DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE
ZAJEDNIČKA JEZGRA
NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA ZA HISTORIJU
DEFINIRANA NA ISHODIMA UČENJA
Mostar, 2015.
ZJNPP za historiju definirana na ishodima učenja
Voditeljica projekta:
mr. sci. Marija Naletilić
Vanjski saradnici:
Slobodanka Antić, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju Univerziteta u Beogradu
Georege Stephen Bethell, konsultant u firmi "Anglia Assessment", Velika Britanija
John Hamer, konsultant u firmi "AlphaPlus", Velika Britanija
prof. emeritus Ivan Ivić, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu
mr. sci. Snježana Koren, Filozofski fakultet u Zagrebu
Vojko Kunaver, Zavod za školstvo Republike Slovenije
vanr. prof. dr. sci. Ana Pešikan, Filozofski fakultet u Beogradu
Felisa Tibbitts, "Human Rights education associates", Boston, SAD
Projektni tim:
Maja Stojkić, direktorica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje
Marija Naletilić, voditeljica projekta, šefica Odjela za zajedničku jezgru nastavnih planova i programa
Danica Vasilj, zamjenica voditeljice projekta, stručna savjetnica za razrednu nastavu
Odbor za reformu nastave historije:
mr. sci. Nenad Bošković, mr. sci. Bojana Dujković-Blagojević, Nada Đerek, Dobrila Đukanović, Mirza Fazlović, Lejla Hamzagić-Kovaćević, Mula Imamović, dr. sc. Ivo Miro Jović, Mihael Karanović, Aida Kovačević, Slavica Kuprešanin, Milija Marjanović, dr. sci. Draga Mastilović, Damir Mikulić, mr. sci. Marija Naletilić, dr. sci. Edin Radušić, dr. sci. Midhat Spahić, Ismet Strujo, Stela Struhl-Pejić, Danica Vasilj, Mirla Vukoja, dr. sc. Tihomir Zovko
Radna grupa:
mr. sc. Marija Naletilić, Danica Vasilj, Damir Mikulić, Slavica Kuprešanin, Midhat Spahić, Snježana Melunović, Mirza Čehajić, Sanda Krivdić, Haris Duraković, Milija Marjanović, Viktorija Bošnjak, Mira Sobot, Ejub Alagić, Mula Imamović, Danijela Tomičić, Mirela Vukoja
Projekt podržala Misija OESS-a u BiH i Ambasada SAD-a u BiH
Napomena
Izrazi napisani u jednom gramatičkom rodu odnose se podjednako na ženski i muški rod.
"Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora."
UVOD
Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO) izradila je Zajedničku jezgru nastavnih planova i programa (ZJNPP) za historiju definiranu na ishodima učenja logičnim slijedom po završetku izrade ZJNPP za društveno-humanističko područje definirane na ishodima učenja.
U okviru projekta Historija za budućnost: kroz obrazovanje ka pomirenju, koji je proveo OSCE u BiH osnovan je Odbor za reformu nastave historije u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Odbor), koji je počeo s radom 2011. godine, a Agencija s izradom ishoda učenja 2012. godine. Budući je Odbor 2014. godine definirao oblasti, komponente, ishode učenja i indikatore za kraj šestog, sedmog, osmog i kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja. Misija OSCE-a rezultate rada Odbora službeno je uručila Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje. APOSO je dalje nastavila proces definiranja indikatora za kraj srednjoškolskog obrazovanja i time je završen sveukupan Dokument ZJNPP za historiju definirana na ishodima učenja. O rezultatima rada Odbora informirano je 600 nastavnika na području Bosne i Hercegovine, kao i svi ministri obrazovanja u BiH i direktori pedagoških zavoda, Zavoda za školstvo i Pedagoške institucije Distrikta Brčko BiH.
U Zajedničkoj jezgri nastavnih planova i programa za historiju definiranoj na ishodima učenja određene su oblasti koje sadržavaju komponente, a za svaku komponentu definirani su ishodi učenja, 1 kao i indikatori za svaki ishod učenja uvažavajući specifičnosti nastavnoga predmeta historije. Indikatori su definirani u skladu s razvojnim uzrastom učenika na kraju šestoga razreda (uzrast od 11, 12 godina), na kraju sedmoga razreda (uzrast 12, 13 godina), na kraju osmoga razreda (uzrast 13, 14 godina) na kraju devetogodišnjega odgoja i obrazovanja (uzrast od 14, 15 godina) te na kraju srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja (uzrast od 18, 19 godina). U periodu od maja do oktobra 2015. godine Agencija je završila proces izrade Dokumenta.
Polazna tačka za izradu Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa za historiju definirane na ishodima učenja jest Identificiranje ključnih kompetencija i životnih vještina u BiH (2011), te rezultati analize važećih NPP-a u BiH, Sloveniji, Finskoj, Australiji i SAD-u.
Tokom definiranja Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa za historiju definirane na ishodima učenja učestvovali su u prvoj fazi rada u organizaciji OSCE-a članovi Odbora za reformu nastave historije, a potom članovi Radne grupe u organizaciji Agencije sastavljene od predstavnika zavoda, predstavnika ministarstava obrazovanja, nastavnika, srednjoškolskih profesora i stručnih savjetnika Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.
Tokom procesa definiranja mjerljivih, konkretnih i jasnih ishoda učenja i indikatora 2 Radna je grupa koristila aktivne glagole u prezentu, na osnovu revidirane Bloomove taksonomije, koji odražavaju znanje, vještine i stavove, odnosno kompetencije važne za život u 21. vijeku.
Osnova učenja historije jeste:
- razumijevanje uslova života i rada u prošlosti i sadašnjosti kako bi se učenici osposobili za život i rad u budućnosti;
- razvoj čovjeka i društva, kao i proučavanje i vrednovanje prošlih događaja;
- vrednovanje i čuvanje kulturne baštine svojeg zavičaja, države, evropske i svjetske kulturne baštine;
- analiza društvenih sistema, kulturnoga naslijeđa, vjerske i kulturne tradicije i vrijednosnih sistema koji su dio ljudskoga života i koji ga oblikuju.
Usvojena znanja, sposobnosti i vrijednosti predstavljaju osnovu za učenikov odgovoran odnos prema samome sebi, prema drugima i prema svemu što ga okružuje. Učenikova usvojena znanja, sposobnosti i vrijednosti pomažu mu u razumijevanju i prihvatanju kulturnih, religijskih, nacionalnih, rasnih, socijalnih, spolnih, rodnih i drugih različitosti, te za aktivno i odgovorno učestvovanje u društvenomu životu.
Također, tokom izrade Dokumenta uključene su ključne kompetencije, kao što su matematička pismenost, kulturna svijest i kulturno izražavanje, kreativno-produktivna kompetencija, učiti kako se uči te socijalna i građanska kompetencija. Navedene ključne kompetencije uključene su u Dokumentu kao prožimajuće teme za historiju u definiranim indikatorima. 3
Cilj Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa za historiju definirane na ishodima učenja je razvoj historijskog mišljenja do kojeg dolazimo usvajanjem temeljnih historijskih znanja koja se odnose na poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i historijskih osoba, te razumijevanje temeljnih historijskih pojmova, kao i stjecanjem pet vještina, a to su:
- hronološko mišljenje;
- razumijevanje historijske naracije;
- analiza historijskih događaja i njihove interpretacije;
- historijsko istraživanje i
- analiza vrijednosnih historijskih tema i zauzimanje stavova.
Dakle, cilj nastave historije nije samo usvajanje temeljnih činjeničnih podataka i razumijevanje temeljnih historijskih pojmova nego i razvoj pet temeljnih vještina koje će kod učenika razviti kompetencije historijskog mišljenja.
Stoga, nastava historije treba biti usmjerena ne samo na učenje historijskih podataka nego i na razvoj historijskih pojmova drugog reda – metapojmova. 4
Nauci zastupljenoj određenim nastavnim predmetom cilj je naučiti djecu ne samo određenim znanjima i vještinama nego i doprinijeti njihovom razvoju mišljenja i razvoju ličnosti. Razvoj metapojmova predstavlja veliki doprinos obrazovanju podjednako kao i odgoju razvijajući toleranciju na različitost, multiperspektivnost, otvorenost, kritičko mišljenje i razumijevanje konteksta.
|
OBLAST 1: HISTORIJSKI IZVORI I PROUČAVANJE HISTORIJE |
|||||
|
Ishodi učenja |
|||||
|
1. Provodi školska istraživanja kako bi ispitao prošlost i sadašnjost. 2. Pokazuje drugima historijsko znanje i razumijevanje. 3. Tumači prošlost temeljem didaktički oblikovanih historijskih izvora i razumije šta sve može utjecati na pisanje historijeotkriva različita historijska stajališta na historijske događaje i određuje kontekst u kojem su ta gledišta nastala (kritičko mišljenje). |
|||||
|
Indikatori u skladu s uzrastom za: |
|||||
|
Komponente: |
Kraj 6. razreda (11, 12 god.) |
Kraj 7. razreda (12, 13 god.) |
Kraj 8. razreda (13, 14 god.) |
Kraj devetogodišnjeg obrazovanja i odgoja (14, 15 god.) |
Kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18, 19 god.) |
|
Poznavanje i pronalaženje izvora |
1.1 Razlikuje vrste historijskih izvora, njihovu podjelu i vrijednost. |
1.1 Razlikuje vrste historijskih izvora, njihovu podjelu i tumači kriterij podjele. |
1.1 Bira i određuje različite historijske ili arheološke izvore važne za proučavanje određene teme. |
1.1 Proučava određenu temu, postavlja ključna pitanja i određuje različite odgovarajuće izvore u svrhu istraživanja teme. |
1.1. Proučava određenu temu, postavlja ključna pitanja, procjenjuje različite izvore i daje kritički osvrt. |
|
Rad s izvorima: postavljanje pitanja o izvorima, pronalaženje podataka na temelju izvora, organiziranje, analiziranje i sinteza podataka |
1.2 Bilježi odgovarajuće podatke sa svrhom iz ponuđenih izvora. |
1.2 Pronalazi podatke iz jednostavnih grafičkih i statističkih izvora (npr. tablica, grafikona, grafičkih prikaza).
|
1.2 Razlikuje prednosti i nedostatke raznih historijskih izvora, npr. Ko je napravio historijski izvor i koje mu je porijeklo?
|
1.2 Prikuplja podatke iz određenih didaktički oblikovanih izvora kako bi ispitao prošlost. 1.3 Utvrđuje značaj izvora (obrazlaže prednosti i nedostatke) i zaključuje o prošlosti. |
1.2. Prikuplja podatke iz određenih historijskih izvora, analizira ih i na osnovu toga donosi zaključke o prošlosti |
|
Priopćenje o historijskom znanju i razumijevanju historije (pisanje historije, odgovaranje na pitanja) |
2.1 Organizira historijske podatke hronološki odgovarajući na pitanja o ljudima, događajima, objektima i mjestima u prošlosti. |
2.1 Odgovara na pitanja koristeći historijske podatke iz didaktički oblikovanih izvora. |
2.1 Interpretira historijsko znanje potkrepljujući ga dokazima u raspravi pisanjem kraćih historijskih tekstova, crtanjem, grafičkim ili dramskim prikazom; i uz korištenje informacijskih tehnologija tamo gdje je to moguće i primjereno. |
2.1 Interpretira historijsko znanje iznošenjem dokaza u raspravi, pisanjem kraćih historijskih tekstova, crtanjem, grafičkim ili dramskim prikazom i uz korištenje informacijskih tehnologija tamo gdje je to moguće i primjereno. |
2.1. Daje kritički osvrt o historijskom događaju uz korištenje informacijske tehnologije (esej, grafički prikaz itd). |
|
Tumačenje temeljeno na historijskim izvorima (kritički stav spram prihvaćenih izvora) |
3.1 Prepoznaje kako se nastalo mišljenje o nekom događaju može razlikovati od činjenica i podataka o njemu. |
3.1 Objašnjava neke događaje iz prošlosti koji se različito tumače. 3.2 Uspoređuje dvije verzije određenog historijskog događaja koristeći vizuelne i pisane izvore. 3.3 Razlikuje izvore nastale neposredno nakon događaja i izvore nakon vremenske distance. |
3.1 Provjerava određeno historijsko tumačenje postavljajući pitanja o porijeklu određenog historijskog izvora. 3.2 Pronalazi i pobraja razloge zbog kojih se prošlost predstavlja i tumači na različite načine. 3.3 Objašnjava kako različiti vrijednosni sistemi i tradicije mogu utjecati na način kako će se tumačiti određeni događaji iz prošlosti. |
3.1 Procjenjuje određene sadržaje, odnosno kako historičar konstruira historiju pišući o događajima iz prošlosti i prosuđuje zašto historija nije u cijelosti objektivna ili neutralna. 3.2 Analizira uzroke koji su utjecali na pisanje historije. 3.3 Razlikuje značajne podatke od nevažnih, ključne od sporednih i provjerljive od neprovjerljivih podataka u historijskim kazivanjima i pričama. 3.4 Tumači određene historijske događaje na temelju didaktički oblikovanih izvora. |
3.1 Procjenjuje okolnosti koje su utjecale na stav historičara prilikom pisanja historije. 3.2 Daje kritički osvrt o podacima u primarnim i sekundarnim historijskim izvorima. 3.3. Procjenjuje određene historijske događaje na temelju historijskih izvora. |
|
Slika o prošlosti na osnovu arheoloških nalaza i sjećanja |
3.4 Bira i određuje elemente koji predstavljaju neke aspekte iz prošlosti koja se proučava, kao doprinos školskoj izložbi, školskom muzeju ili lokalnom arhivu. |
3.5 Opisuje kako arheolozi i historičari izvode zaključke na temelju arheoloških ostataka iz prošlosti i usmene predaje. |
3.4 Opisuje ključna obilježja i načine korištenja materijalnih ostataka iz prošlosti u datom kontekstu. 3.5 Objašnjava važnost konzerviranja i čuvanja naše prirodne i kulturne baštine, npr. objekata, lokaliteta. |
3.5 Bira kulturno-historijske spomenike, simbole kako bi objasnio (kulturu sjećanja) njihova različita tumačenja. 3.6 Objašnjava kako i zašto se mogu razlikovati sjećanja ljudi o prošlosti. |
3.4 Procjenjuje sjećanja svjedoka o istom događaju iz prošlosti. 3.5 Ispituje tumačenja kulturno-historijskih spomenika u različitim historijskim kontekstima. |
|
OBLAST 2: HISTORIJSKO ZNANJE I RAZUMIJEVANJE: HISTORIJSKO VRIJEME I HRONOLOGIJA |
|||||
|
Ishodi učenja |
|||||
|
1. Zna i razumije kategorije historijskog vremena. 2. Koristi se različitim načinima prikazivanja historijskog vremena i hronologije. 3. Razumije historijska razdoblja, kako su povezani događaji u njima, objašnjava glavne pravce, procese i probleme iz prošlosti smještajući ljude i događaje u vremenski i prostorni okvir. 4. Razumije kako se mijenja stajalište u ovisnosti od vremena i prostora. |
|||||
|
Indikatori u skladu s uzrastom za: |
|||||
|
Komponente |
Kraj 6. razreda (11, 12 god.) |
Kraj 7. razreda (12, 13 god.) |
Kraj 8. razreda (13, 14 god.) |
Kraj devetogodišnjeg obrazovanja i odgoja (14, 15 god.) |
Kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18, 19 god.) |
|
Kategorije historijskog vremena (razlikovanje historijskog i kalendarskog vremena) |
1.1 Razlikuje prošlost, sadašnjost i budućnost. 1.2 Objašnjava kategorije kalendarskog vremena: godina, decenija, vijek i milenij; razlikuje značenja termina prije naše ere i poslije naše ere i kako postoje i drugi načini računanja vremena. 1.3 Mjeri i računa vrijeme i prevodi jednu kategoriju historijskog vremena u drugu. |
1.1 Razumije značenje i razvrstava po kategorijama historijsko vrijeme: godina, decenija, vijek i milenij koristeći termine prije naše ere i poslije naše ere kao referentnu tačku. 1.2 Mjeri i računa vrijeme i prevodi jednu kategoriju vremena u drugu. 1.3 Objašnjava potrebu računanja vremena, uvjetovanost vremenskih odrednica načinom života (kako potreba, odnosno nužda tjera na uređenje prirodnih ritmova i tehnološki razvoj). |
|
|
|
|
Upotreba različitih načina prikazivanja historijskog vremena i historijskih događaja |
2.1 Koristi vremensku liniju (lentu vremena) kako bi označio kategorije kalendarskog vremena povezane s događajima, ljudima i društvenim promjenama upotrebom termina prije naše ere i poslije naše ere. 2.2 Kreira vremensku liniju (lentu vremena) i dijagrame poradi prikaza historijskog razdoblja i događaja u datom historijskom razdoblju. |
2.1 Označava događaje o kojima uči na vremensku liniju (lentu vremena) upisujući ključne odrednice. 2.2 Pravi vremensku liniju (lentu vremena) i objašnjava podatke date na vremenskoj liniji (lenti vremena). 2.3 Predstavlja grafički ili maketom trajanje pojedinih historijskih razdoblja (prahistorija, stari vijek, srednji vijek, savremeno doba), kako bi se međusobno uporedilo njihovo trajanje. |
2.1. Pravi vremensku liniju (lentu vremena) i smješta važne događaje i razvoj iz svjetske historije u njihov hronološki slijed. 2.2 Postavlja različite vremenske crte s glavnim događajima, osobama i historijskim razdobljima koje proučava. 2.3 Služi se podacima iz hronoloških tabela ili sinhroniziranih tabela$$$Sinhronizirana tabela- tabela u kojoj su prikazani događaji koji su se istodobno događali bilo na različitim prostorima, bilo po različitim oblicima društva.$$$ kako bi odgovorio na postavljeni zadatak. |
2.1 Koristi sinhroniziranu tabelu pri opisu određenoga historijskog razdoblja, te odgovara na postavljena pitanja i zadatke. 2.2 Samostalno izrađuje sinhroniziranu tabelu za određeno historijsko razdoblje. 2.3 Koristi različite načine predstavljanja trajanja historijskih događaja, kao i njihov redoslijed. |
2.1. Kreira vremensku lentu, u nju unosi zadate podatke (godine, periode, pojmove, procese i sl.) 2.2. Samostalno izrađuje sinhroniziranu tabelu za određeno historijsko razdoblje i o određenim historijskim događajima. 2.3. Osmišljava načine predstavljanja historijskih događaja. |
|
Historijska razdoblja i povezanost događaja u njima |
3.1 Razlikuje kriterij određivanja prahistorije i historije (pojava pisma), obilježja prahistorije i staroga vijeka. 3.2 Imenuje historijske periode. 3.3 |