USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE
ODLUKA O DOPUSTIVOSTI
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednici David Feldman, Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Tudor Pantiru, Mato Tadić, Constance Grewe, Krstan Simić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 29. maja 2009. godine, u predmetu broj U 1/09, rješavajući zahtjev jedne četvrtine poslanika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 17. stav 1. tačka 1. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05 i 64/08), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
OBRAZLOŽENJE
Odbacuje se kao nedopušten zahtjev jedne četvrtine poslanika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti Odluke o davanju saglasnosti na otplatni plan izmirenja obaveza po osnovu emisije obveznica za verificirane račune stare devizne štednje ("Službene novine FBiH" broj 59/08), Odluke o gotovinskoj isplati verificiranih potraživanja računa stare devizne štednje po osnovi planirane emisije obveznica za 2008. godinu ("Službene novine FBiH" broj 70/08) i Uredbe o izmjenama Uredbe o postupku verifikacije potraživanja i gotovinskih isplata po osnovu računa stare devizne štednje u Federaciji BiH ("Službene novine FBiH" broj 7/09) zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine za odlučivanje.
Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine".
- 1.Jedna četvrtina poslanika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnijela je 24. marta 2009. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti: 1) Odluke o davanju saglasnosti na otplatni plan izmirenja obaveza po osnovu emisije obveznica za verificirane račune stare devizne štednje ("Službene novine FBiH" broj 59/08); 2) Odluke o gotovinskoj isplati verificiranih potraživanja računa stare devizne štednje po osnovi planirane emisije obveznica za 2008. godinu ("Službene novine FBiH" broj 70/08) i 3) Uredbe o izmjenama Uredbe o postupku verifikacije potraživanja i gotovinskih isplata po osnovu računa stare devizne štednje u Federaciji BiH ("Službene novine FBiH" broj 7/09).
a) Navodi iz zahtjeva
- 2.Podnosilac zahtjeva je istakao da je Ustavni sud u predmetu broj U 14/05 ukinuo odredbe entitetskih zakona i zakona Distrikta Brčko kojima je stara devizna štednja pretvorena u javni dug ovih zajednica po osnovu mjesta polaganja štednje, kao i postupak verifikacije kojim se utvrđivanje potraživanja vlasnika štednje povjerilo agencijama. Posebno je istakao da je u obrazloženju navedene odluke u tački 45. iznesen sljedeći stav: "U skladu sa članom III/1.e) Ustava Bosne i Hercegovine, u isključivu nadležnost Bosne i Hercegovine ubraja se finansiranje institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. Ustavni sud smatra da se rješavanje pitanja stare devizne štednje mora dovesti u vezu sa nadležnošću Bosne i Hercegovine na polju ispitivanja njenih međunarodnih obaveza."
- 3.Podnosilac zahtjeva je naveo da je, postupajući po nalogu Ustavnog suda iz Odluke broj U 14/05, Parlamentarna skupština BiH donijela 13. aprila 2006. godine Zakon o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje (u daljnjem tekstu: Zakon o izmirenju obaveza). Navedenim zakonom BiH je preuzela i obaveze i odgovornost za staru deviznu štednju prema ugovorima zaključenim između štediša i banaka sa sjedištem na teritoriji BiH.
- 4.Dalje je u zahtjevu navedeno da je, u skladu s navedenom Odlukom Ustavnog suda broj U 14/05, Parlament Federacije BiH donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjih obaveza Federacije BiH ("Službene novine FBiH" broj 39/06), kojim je Federacija BiH poništila ranije preuzete obaveze za staru deviznu štednju položenu na teritoriji Federacije BiH. Također je i Ustavni sud Federacije BiH, Presudom broj U-1/05 od 8. februara 2006. godine, proglasio neustavnim odredbe zakona kojima Federacija BiH preuzima obaveze za staru deviznu štednju položenu na teritoriji Federacije BiH.
- 5.Podnosilac zahtjeva navodi da se osporenim aktima Vlade Federacije BiH mijenjaju bitne odredbe Zakona o izmirenju obaveza koji je donijela Parlamentarna skupština BiH, i to: rokovi, emitenti dionica, nosioci obaveza, zbog čega je došlo do povrede odredaba iz čl. I/4, II/3.e) i k), II/4, II/7, III/1.d) i e), III/3.b), IV/4.b) i VII stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine.
- 6.U zahtjevu je, također, navedeno da je evidentno da se osporavanim propisima, miješanjem Federacije BiH u nadležnosti Bosne i Hercegovine, proizvodi pravna nesigurnost u BiH i dovodi u pitanje postupanje zakonodavca u vezi sa nalogom Ustavnog suda iz Odluke broj U 14/05. Štediše koje tvrde da ni Zakon BiH nije otklonio povrede prava na pristup njihovoj imovini sada upozoravaju i traže zaštitu od nadležnih institucija. Parlament Federacije BiH ne može dopustiti da se materijalne i političke posljedice, proistekle iz djelovanja institucija BiH, prenose na Federaciju BiH. Podnosilac zahtjeva je istakao da su ključni problemi na koje ukazuju vlasnici stare devizne štednje izostanak pravne pomoći, da je sistem verifikacije, koji je Ustavni sud poništio Odlukom broj U 14/05, ponovo uveden u postupak i da je izvor diskriminacije na nacionalnoj, teritorijalnoj osnovi, zatim, pripadnosti političkoj stranci i drugim osnovama, da ne postoji nikakva kontrola nad radom u agencijama za verifikaciju. To je dovelo do toga da je nekim štedišama isplaćena u gotovini cjelokupna štednja, a da drugim štedišama nakon verifikacije nisu isplaćena potraživanja u gotovini, niti su izdate obveznice itd. Također je istaknuto da su desetine hiljada tužbi protiv BiH podnesene Evropskom sudu za ljudska prava, a za koje je BiH prihvatila odgovornost. Odgovornost i obaveze za staru deviznu štednju nije preuzela Federacija BiH, pa se, kako smatra podnosilac zahtjeva, donošenjem osporavanih propisa postavlja pitanje krivične odgovornosti donosioca propisa. Ovome treba dodati i najavljeno ustupanje sredstava iz sukcesije entitetima za pokriće, kako podnosilac zahtjeva ističe, "šupljina" u budžetu.
b) Odgovor na zahtjev
- 7.Vlada FBiH navodi da, u smislu ocjene ustavnosti Odluke o davanju saglasnosti na otplatni plan izmirenja obaveza po osnovu emisije obveznica za verificirane račune stare devizne štednje, treba istaći da navedena odluka ni na koji način nije suprotna Ustavu Bosne i Hercegovine i da je donesena s ciljem implementacije Zakona o izmirenju obaveza i osiguranja što povoljnijih uvjeta za isplatu stare devizne štednje. Naime, prema članu 21. Zakona o izmirenju obaveza, raspored prema godinama dospijeća obveznica stare devizne štednje će se utvrditi odlukom Vijeća ministara BiH. U tom smislu, Vijeće ministara BiH je donijelo Odluku o postupku izdavanja i načinu postupanja sa obveznicama BiH koje se izdaju radi izmirenja obaveza po osnovu računa stare devizne štednje ("Službeni glasnik BiH" broj 28/08), te je na osnovu nje donijelo Odluku o rasporedu prema godinama dospijeća obveznica BiH koje se izdaju radi izmirenja obaveza po osnovu računa stare devizne štednje za Federaciju BiH i Distrikt Brčko BiH ("Službeni glasnik BiH" broj 29/08). Tom odlukom je zakonski rok dospijeća obveznica sa devet (kako je predviđeno Zakonom o izmirenju obaveza) skraćen na sedam godina, za što je bilo potrebno da Vlada FBiH d" saglasnost s obzirom na to da sredstva za izmirenje obaveza osiguravaju entiteti.
- 8.U vezi sa Odlukom o gotovinskoj isplati verificiranih potraživanja računa stare devizne štednje po osnovi planirane emisije obveznica za 2008. godinu, u odgovoru Vlade FBiH je istaknuto da je odluka donesena s ciljem implementacije Zakona o izmirenju obaveza i navedenih odluka Vijeća ministara, kao i zaštite ustavnih prava verificiranih starih deviznih štediša. Razlog za donošenje osporene odluke, kako je navedeno, bio je da verificirane devizne štediše ne trpe štetne posljedice zbog neemitiranja obveznica BiH, a odluka uključuje dio glavničnog iznosa i kamatu od 2,5 % na ostatak duga. Smatraju da Federacija BiH ne može trpjeti štetne posljedice zbog toga što čini sve da zaštiti prava starih deviznih štediša, tako što im omogućava pristup njihovoj imovini, a ne da ograničava pristup njihovoj imovini zbog formalnih razloga koji nisu utvrđeni Ustavom Bosne i Hercegovine.
- 9.U odnosu na Uredbu o izmjenama Uredbe o postupku verifikacije potraživanja i gotovinskih isplata po osnovu računa stare devizne štednje u Federaciji BiH, u odgovoru na zahtjev je istaknuto da je navedenom uredbom propisan novi rok za podnošenje zahtjeva za verifikaciju računa stare devizne štednje, i to od 1. aprila do 1. juna 2009. godine. Dalje je navedeno da Uredba u potpunosti prihvata principe prethodno utvrđene jedinstvenim zakonodavstvom BiH i da nije ni na koji način suprotna Ustavu Bosne i Hercegovine. Njome se, kako su dalje istakli, ujedno omogućava da štediše koje su izgubile deviznu knjižicu kroz upravni, a kasnije eventualno i sudski postupak dođu do svoje imovine bez dodatnih troškova. Pozvali su se na Odluku Ustavnog suda broj U 3/08 od 4. oktobra 2008. godine u kojoj je u tački 74. Ustavni sud zaključio da "entiteti i Distrikt Brčko mogu, u okviru povjerenih ovlaštenja, regulirati pitanje stare devizne štednje u skladu s principima prethodno utvrđenim jedinstvenim zakonodavstvom na nivou Bosne i Hercegovine". Zaključili su da, s obzirom na to da se Uredba ocjenjuje sa pozicija njene ustavnosti, a ne zakonitosti, ona ni na koji način nije suprotna Ustavu Bosne i Hercegovine.
- 10.Vijeće ministara BiH je istaklo da je BiH donošenjem Zakona o izmirenju obaveza ispoštovala Odluku Ustavnog suda broj U 14/05 od 2. decembra 2005. godine. Navedeni zakon donesen je kao sistemski zakon u skladu sa usaglašenim stavovima oba entiteta i Distrikta Brčko. Na osnovu ovog zakona Vijeće ministara BiH je donijelo Odluku o postupku izdavanja i načinu postupanja sa obveznicama BiH koje se izdaju radi izmirenja obaveza po osnovu računa stare devizne štednje, a na osnovu nje i Odluku o rasporedu prema godinama dospijeća obveznica BiH koje se izdaju radi izmirenja obaveza po osnovu računa stare devizne štednje za Federaciju BiH i Distrikt Brčko BiH. U tom smislu, budući da je Odlukom Vijeća ministara skraćen zakonski rok dospijeća obveznica sa devet na sedam godina, a s obzirom na to da sredstva za izmirenje obaveza po osnovi računa stare devizne štednje osiguravaju entiteti, Vlada FBiH donijela je Odluku o davanju saglasnosti na otplatni plan izmirenja obaveza po osnovu emisije obveznica za verificirane račune stare devizne štednje. Osim toga, član 3. Odluke o postupku izdavanja i načinu postupanja sa obveznicama BiH koje se izdaju radi izmirenja obaveza po osnovu računa stare devizne štednje predviđa da se obveznice emitiraju u vrijednosti koja odgovara zbiru obaveza entitet? i Distrikta, a koji su utvrđeni aktom entitet? i Distrikta kojim se potvrđuje iznos obaveza. U vezi sa zaključkom Ustavnog suda u Odluci broj U 3/08 od 4. oktobra 2008. godine, prema kojem entiteti i Distrikt Brčko mogu, u okviru povjerenih ovlaštenja, regulirati pitanje stare devizne štednje u skladu s principima prethodno utvrđenim jedinstvenim zakonodavstvom na nivou Bosne i Hercegovine, a s ciljem implementacije Zakona o izmirenju obaveza, Vlada FBiH donijela je Odluku o gotovinskoj isplati verificiranih potraživanja računa stare devizne štednje po osnovi planirane emisije obveznica za 2008. godinu. U odgovoru su, dalje, naglasili da je Republika Srpska već ranije usvojila Zakon o uvjetima i načinu izmirenja obaveza po osnovi računa stare devizne štednje emisijom obveznica u Republici Srpskoj. U vezi sa Uredbom o izmjenama Uredbe o postupku verifikacije potraživanja i gotovinskih isplata po osnovu računa stare devizne štednje u Federaciji BiH, istakli su da je ona u skladu s principima Zakona o izmirenju obaveza, budući da član 26. Zakona govori o provedbenim propisima u kojim se kaže da entitetske vlade i Skupština Distrikta po potrebi donose provedbene propise o postupku verifikacije.
- 11.Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 17. stav 1. tačka 1. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja prema ovom ustavu između dvaju entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući se na to:
- -Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
- -Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim ustavom.
Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.
Član 17. stav 1. tačka 1. Pravila Ustavnog suda glasi:
Zahtjev nije dopustiv ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
- 1.Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje;
- 12.Predmetni zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijela je jedna četvrtina poslanika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, što znači da je zahtjev podnio ovlašteni podnosilac iz člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine.
- 13.U pogledu navedenih osporavanih akata, Ustavni sud podsjeća da je dosadašnja praksa Ustavnog suda, u pravilu, usmjerena na kontrolu zakonodavnih općih akata, a ne i akata organa izvršne vlasti i upravnih organa (vidi, Ustavni sud, Odluka broj U 3/04 od 27. maja 2005. godine, "Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 58/05).
- 14.Ustavni sud, dalje, ističe da se predmetnim zahtjevom za ocjenu ustavnosti osporavaju akti niže pravne snage od zakona, tri podzakonska akta Vlade Federacije BiH, i to Odluka o davanju saglasnosti na otplatni plan izmirenja obaveza po osnovu emisije obveznica za verificirane račune stare devizne štednje, Odluka o gotovinskoj isplati verificiranih potraživanja računa stare devizne štednje po osnovi planirane emisije obveznica za 2008. godinu i Uredba o izmjenama Uredbe o postupku verifikacije potraživanja i gotovinskih isplata po osnovu računa stare devizne štednje u FBiH. Članom VI/3.a) alineja 2. Ustava Bosne i Hercegovine data je nadležnost Ustavnom sudu da kontrolira ustavnost, prije svega, pravnih akata višeg ranga, tj. ustava i zakona, a akti niže pravne snage ne spominju se u navedenoj ustavnoj odredbi. Međutim, Ustavni sud može vršiti kontrolu ustavnosti i pravnih akata nižeg ranga od zakona kada takvi akti pokreću pitanja kršenja ljudskih prava i osnovnih sloboda zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom. Ustavni sud je to već uradio u Odluci broj U 4/05 (vidi, Ustavni sud, Odluka broj U 4/05 od 22. aprila 2005. godine, "Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 32/05), kada je ispitivao ustavnost Statuta Gradskog vijeća Grada Sarajeva i odluka općinskih vijeća o delegiranju vijećnika u Gradsko vijeće, jer su osporeni akti pokretali pitanja kršenja ljudskih prava garantiranih Ustavom Bosne i Hercegovine.
- 15.Ustavni sud smatra da su osporeni podzakonski akti Vlade FBiH provedbeni propisi kojima se omogućava provođenje Zakona o izmirenju obaveza i provođenje odluka Vijeća ministara i kojima je, u skladu s navedenim propisima, utvrđen otplatni plan izmirenja obaveza, te gotovinska isplata za 2008. godinu, kao i dodatni rok za podnošenje zahtjeva za verificiranje računa stare devizne štednje. Ustavni sud zaključuje da se u konkretnom slučaju ne radi o općim aktima za čiju je ocjenu ustavnosti nadležan u skladu sa članom VI/3.a) Ustava Bosne i Herecegovine. Osim toga, u ovom slučaju Ustavni sud ne vidi nijedan razlog zbog kojeg bi osporeni akti pokretali pitanja kršenja ljudskih prava i osnovnih sloboda. Stoga je Ustavni sud, uzimajući u obzir navedene okolnosti, a posebno imajući u vidu svoju dosadašnju jurisprudenciju prilikom tumačenja svoje nadležnosti, zaključio da nije nadležan da odlučuje o ocjeni ustavnosti osporenih akata u smislu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine.
- 16.Imajući u vidu odredbe člana 17. stav 1. tačka 1. Pravila Ustavnog suda, prema kojima će se zahtjev odbaciti kao nedopušten ukoliko se utvrdi da Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke
- 17.U smislu člana 41. Pravila Ustavnog suda, aneks ove odluke čini izdvojeno mišljenje sutkinje Constance Grewe.
- 18.U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Sutkinja
Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine
Constance Grewe
Izdvojeno mišljenje sutkinje Constance Grewe povodom odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu broj U 1/09 od 29. maja 2009. godine
Zahtjevom koji je podnijela jedna četvrtina poslanika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine se osporava ustavnost Odluke o davanju saglasnosti na otplatni plan izmirenja obaveza po osnovu emisije obveznica za verificirane račune stare devizne štednje ("Službene novine FBiH" broj 59/08) i Odluke o gotovinskoj isplati verificiranih potraživanja računa stare devizne štednje po osnovi planirane emisije obveznica za 2008. godinu ("Službene novine FBiH" broj 70/08), te Uredbe o izmjenama Uredbe o postupku verifikacije potraživanja i gotovinskih isplata po osnovu računa stare devizne štednje u Federaciji BiH ("Službene novine FBiH" broj 7/09). Većina sudija Ustavnog suda je odbacila zahtjev kao nedopustiv zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine za odlučivanje.
Obrazloženje Suda (tač. 13. do 15) je zasnovano na činjenici da je preispitivanje ustavnosti ograničeno na kontrolu općih zakonodavnih akata, a ne na kontrolu akata izvršnih Vladinih organa i upravnih organa. Jedini izuzetak od principa koji Sud priznaje jesu pravni akti sa nižom pravnom snagom od zakona ako pokreću pitanja povrede ljudskih prava i sloboda iz Ustava BiH i Evropske konvencije, što je Ustavni sud već uradio u Odluci broj U 4/05 (vidi, Ustavni sud, Odluka broj U 4/05 od 22. aprila 2005. godine, "Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 32/05) u kojoj se preispitivala ustavnost Statuta Grada Sarajeva i Odluka o izboru vijećnika delegiranih u Gradsko vijeće, budući da su ti akti pokrenuli pitanje povrede ljudskih prava iz Ustava Bosne i Hercegovine.
Ne mogu se složiti sa zaključkom da je Ustavni sud nenadležan, jer smatram da se ovaj predmet ne odnosi na apstraktnu kontrolu iz člana VI/3.a) alineja 4. Ustava BiH, nego na "bilo koji spor koji se javlja prema ovom ustavu između dvaju entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta", to jest na bilo koji spor bez ograničavanja na opće akte - odnoseći se na raspodjelu nadležnosti između države i jednog ili oba entiteta (vidi Odluku broj U 15/08). Prva alineja člana VI/3.a) ne predviđa bilo kakav uvjet u pogledu vrste akta koji se može preispitati, jer se svi sporovi ubrajaju u nadležnost Suda. Prema tome, smatram da je zahtjev dopustiv.
Drugo pitanje na koje nije dat odgovor jeste da li je zahtjev zasnovan, to jest da li se osporeni akti miješaju u nadležnosti države.