Aktio

PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE

ZAKON O ŽIGU

Na osnovu člana IV 4a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 75. sjednici Predstavničkog doma održanoj 7. aprila 2010. godine, i na 46. sjednici Doma naroda održanoj 28. maja 2010. godine, usvojila je

ZAKON
O ŽIGU

DIO PRVI - OPŠTE ODREDBE

Član 1.Predmet Zakona

(1) Ovim zakonom uređuju se: način sticanja, održavanje, sadržaj, evidencija prometa, prestanak i zaštita žiga na teritoriji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH).

(2) U smislu ovog zakona, žig je pravo kojim se štiti znak koji u privrednom prometu služi za razlikovanje robe, odnosno usluga jednog fizičkog ili pravnog lica od iste ili slične robe, odnosno usluga drugog fizičkog ili pravnog lica.

(3) Prijavljeni i registrovani žig predstavlja samostalno imovinsko dobro i svom nosiocu daje isključiva prava predviđena ovim zakonom.

(4) Ovaj zakon se primjenjuje i na žigove koji su međunarodno registrovani za teritoriju BiH.

Član 2.Individualni, kolektivni i žig garancije

(1) Individualni žig je žig jednog fizičkog ili pravnog lica koji služi za razlikovanje jedne ili više vrsta robe ili usluga tog lica od istih ili sličnih vrsta robe ili usluga drugih učesnika u privrednom prometu.

(2) Kolektivni žig je žig pravnog lica koje predstavlja određeni oblik udruživanja proizvođača ili davalaca usluga, koji imaju pravo da koriste članovi tog udruženja pod uslovima predviđenim ovim zakonom.

(3) Korisnik kolektivnog žiga ima pravo da koristi taj žig samo na način predviđen opštim aktom o kolektivnom žigu.

(4) Žig garancije je žig koji koristi više lica pod nadzorom nosioca žiga, a koji služi kao garancija kvaliteta, geografskog porijekla, načina proizvodnje ili drugih zajedničkih obilježja robe ili usluge tih lica.

(5) Nosilac žiga garancije mora da dozvoli korišćenje žiga garancije svakom licu za robu ili uslugu koje imaju zajedničke karakteristike pod uslovima propisanim opštim aktom o žigu garancije.

Član 3.Šta se ne smatra žigom

U smislu ovog zakona, žigom se ne smatraju pečat, štambilj i službeni znaci za obilježavanje dragocjenih metala, mjera i slično.

Član 4.Znaci koji se mogu zaštititi žigom

(1) Žigom se može zaštititi znak koji je prikladan za razlikovanje iste ili slične robe ili usluga u privrednom prometu i koji se može grafički prikazati.

(2) Znak se može sastojati naročito od riječi, uključujući lična imena, crteža, slova, brojeva, slika, oblika proizvoda ili njihovog pakovanja, rasporeda boja, trodimenzionalnih oblika ili kombinacije tih elemenata.

(3) Pri ocjeni da li je neki znak prikladan za razlikovanje robe ili usluga u privrednom prometu uzeće se u obzir sve okolnosti, a posebno vrijeme i obim njegove dotadašnje upotrebe u BiH.

(4) Priroda robe, odnosno usluga koje se obilježavaju žigom, sama po sebi, ne može da bude smetnja za priznanje žiga.

Član 5.Nacionalni tretman

(1) Nosilac registrovanog žiga ili podnosilac prijave za priznanje žiga može da bude domaće ili strano fizičko ili pravno lice pod uslovima propisanim ovim zakonom.

(2) Strana fizička i pravna lica u pogledu zaštite znaka žigom u BiH uživaju ista prava kao i domaća fizička i pravna lica, ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora ili konvencija kojima je pristupila ili ih je ratifikovala BiH (u daljnjem tekstu: međunarodni ugovori i konvencije), ili iz principa reciprociteta.

(3) Postojanje reciprociteta pretpostavlja se dok se ne dokaže suprotno.

Član 6.Apsolutni razlozi za odbijanje prijave žiga

(1) Žigom se ne može zaštititi znak:

  • a)
    koji je suprotan javnom poretku ili moralu,
  • b)
    koji se ne može grafički prikazati,
  • c)
    koji je isti kao prijašnji žig ili ranije prijavljen znak za istu robu ili uslugu,
  • d)
    koji po svom ukupnom izgledu nije prikladan za razlikovanje robe, odnosno usluga u privrednom prometu, za onu robu ili usluge za koje je podnesena prijava žiga,
  • e)
    koji se sastoji isključivo od oznaka ili podataka koji u prometu služe za označavanje vrste, kvaliteta, količine, namjene, vrijednosti, geografskog porijekla proizvoda, vremena ili načina proizvodnje robe ili pružanja usluga, ili za označavanje nekih drugih obilježja robe ili usluga,
  • f)
    koji se sastoji isključivo od oznaka ili podataka koji su postali uobičajeni u svakodnevnom govoru ili stručnom govoru, ili u dobroj vjeri i ustaljenoj trgovačkoj praksi, za označavanje određene vrste robe ili usluge,
  • g)
    koji je isključivo oblik određen vrstom proizvoda ili oblik proizvoda potreban za postizanje određenog tehničkog rezultata, ili oblik koji proizvodu daje bitnu vrijednost,
  • h)
    koji svojim izgledom ili sadržajem može da obmane javnost, posebno u odnosu na geografsko porijeklo, vrstu, kvalitet ili neko drugo obilježje robe ili usluge,
  • i)
    koji sadrži zvanične znake za kontrolu ili garanciju kvaliteta ili ih podražava,
  • j)
    koji sadrži državni ili drugi javni grb, zastavu ili amblem, naziv ili skraćenicu naziva neke zemlje ili međunarodne organizacije, kao i njihovo podražavanje, osim po odobrenju nadležnog organa te zemlje ili organizacije,
  • k)
    koji sadrži naziv ili skraćenicu, grb, amblem, zastavu ili drugi službeni znak BiH, ili njenih entiteta, kantona, Distrikta, ili ih podražava, osim uz odobrenje nadležnog organa,
  • l)
    koji predstavlja ili podražava nacionalni ili religijski simbol,
  • m)
    koji je znak za vino i koji sadrži ili se sastoji od geografske oznake koja služi za označavanje vina, ili koji je znak za jako alkoholno piće koji sadrži ili se sastoji od geografske oznake koja služi za označavanje jakih alkoholnih pića, u odnosu na vina ili jaka alkoholna pića koja nisu tog geografskog porijekla,
  • n)
    koji je isključivo ime porijekla međunarodno registrovano da važi za teritoriju BiH.

(2) Znak iz stava (1) tač. d), e) i f) ovog člana može se zaštititi žigom ako podnosilac prijave dokaže da je ozbiljnim korišćenjem znak postao prikladan za razlikovanje u prometu robe, odnosno usluga na koje se odnosi.

Član 7.Relativni razlozi za odbijanje prijave žiga

(1) Na osnovu podnesenog prigovora žigom se neće zaštititi znak:

  • a)
    koji je isti kao prijašnji zaštićeni znak drugog lica za sličnu robu, odnosno usluge, ili sličan ranije zaštićenom znaku drugog lica za istu ili sličnu vrstu robe, odnosno usluga, ako postoji vjerovatnoća da zbog te istovjetnosti, odnosno sličnosti nastane zabuna u prometu, što uključuje i vjerovatnoću asocijacije sa ranije zaštićenim znakom,
  • b)
    koji je isti ili sličan za istu ili sličnu vrstu robe, odnosno usluga, znaku drugog lica koji je poznat u BiH, u smislu člana 6bis Pariske konvencije o zaštiti industrijske svojine (u daljnjem tekstu: opštepoznati znak),
  • c)
    koji, u skladu sa članom 16. stav 3. TRIPS-a (Ugovor o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine), bez obzira na robu, odnosno usluge na koje se odnosi, predstavlja reprodukciju, imitaciju ili transliteraciju zaštićenog znaka drugog lica, ili njegovog bitnog dijela, koji je kod učesnika u prometu u BiH nesumnjivo poznat kao znak visoke reputacije (u daljnjem tekstu: čuveni žig), kojim svoju robu, odnosno usluge obilježava drugo lice, ako bi se korišćenjem takvog znaka nelojalno izvlačila korist iz stečene reputacije čuvenog žiga, ili bi se štetilo njegovom distinktivnom karakteru, odnosno reputaciji,
  • d)
    koji svojim izgledom ili sadržajem vrijeđa starije autorsko pravo ili geografsku oznaku ili ranije zaštićeni industrijski dizajn,
  • e)
    čije bi korišćenje vrijeđalo pravo na lično ime poznatog lica ili lik bilo kojeg lica, ako su nastali prije datuma prijave žiga, ili priznatog prava prvenstva zatraženog u prijavi žiga,
  • f)
    koji je isti kao prijašnji žig ili sličan prijašnjem žigu koji je bio registrovan za istu ili sličnu robu ili usluge, a koji je prestao da važi zbog neproduženja registracije, ako je prošlo manje od dvije godine od dana prestanka ranijeg žiga, osim ako nosilac ranijeg žiga nije dao svoju saglasnost za priznanje kasnijeg žiga, ili nije koristio svoj žig,
  • g)
    koji je podnesen suprotno principu dobre vjere, savjesnosti i poštenja.

(2) Zaštićenim znakom iz stava (1) tač. a) i c) ovog člana smatra se znak koji je zaštićen žigom za teritoriju BiH, a zaštićenim znakom iz stava (1) tačka a) ovog člana smatra se i znak koji je predmet prijave za priznanje žiga za teritoriju BiH pod uslovom da žig po toj prijavi bude priznat.

Član 8.Utvrđivanje poznatosti znaka

(1) Pri utvrđivanju da li je znak iz člana 7. stav (1) tačka b) ovog zakona opštepoznati znak, odnosno da li je znak iz člana 7. stav (1) tačka c) ovog zakona čuveni žig, uzima se u obzir upoznatost relevantnog dijela javnosti sa znakom, uključujući i poznavanje do kojeg je došlo promocijom znaka.

(2) Relevantnim dijelom javnosti smatraju se stvarni i potencijalni korisnici robe, odnosno usluga koje se obilježavaju tim znakom, kao i lica uključena u distributerske tokove te robe, odnosno usluga.

Član 9.Zaštita ličnog imena poznatog lica ili lika bilo kojeg lica

(1) Lik, lično ime, nadimak ili pseudonim poznatog lica može se zaštititi žigom samo po pristanku tog lica.

(2) Znak koji sadrži lik nekog lica može se zaštititi žigom samo pristankom tog lica, a lik umrlog lica može se zaštititi žigom samo pristankom bračnog druga i djece umrlog, ako njih nema, pristankom roditelja, a ako nema roditelja, pristankom drugih nasljednika ako testamentom nije drugačije određeno.

(3) Za zaštitu znaka koji sadrži lik, lično ime, nadimak ili pseudonim istorijske ili druge umrle poznate ličnosti potrebna je i dozvola nadležnog organa.

Član 10.Nadležnost za postupak zaštite žiga

(1) Poslove koji se odnose na postupak zaštite žiga u upravnom postupku propisanom ovim zakonom obavlja Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Institut).

(2) Ako nije drugačije propisano ovim zakonom, u postupku pred Institutom primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07 i 93/09).

(3) Protiv odluke Instituta donesene u postupku iz stava (1) ovog člana može se izjaviti žalba Komisiji za žalbe Instituta (u daljnjem tekstu: Komisija za žalbe) u roku od 15 dana od dana prijema odluke.

(4) Protiv odluke Komisije za žalbe može se pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine, u roku od 30 dana od dana prijema odluke.

Član 11.Registri

(1) Institut u elektronskoj formi vodi Registar prijava za priznanje žiga (u daljnjem tekstu: Registar prijava), Registar žigova i Registar zastupnika za zaštitu žigova (u daljnjem tekstu: Registar zastupnika).

(2) Registri iz stava (1) ovog člana objedinjeni su u jedinstveni sistem registara industrijske svojine BiH u elektronskoj formi.

(3) Sadržaj registara iz stava (1) ovog člana propisaće se posebnim propisom za sprovođenje ovog zakona koji donosi direktor Instituta (u daljnjem tekstu: propis o sprovođenju).

(4) Registri iz stava (1) ovog člana smatraju se javnim knjigama i zainteresovana lica mogu da ih razgledaju bez plaćanja posebnih taksi, odnosno naknade troškova.

(5) Na pismeni zahtjev zainteresovanog lica i uz plaćanje propisane takse i naknade troškova, Institut će izdati kopije dokumenata i odgovarajuće potvrde i uvjerenja o činjenicama o kojima vodi službenu evidenciju.

Član 12.Zastupanje

(1) Fizička i pravna lica koja se bave zastupanjem u postupku zaštite žigova pred Institutom moraju da budu upisana u Registar zastupnika iz člana 11. stav (1) ovog zakona.

(2) Strano fizičko ili pravno lice u postupku pred Institutom mora da zastupa zastupnik upisan u Registar zastupnika, a domaće pravno i fizičko lice može pred Institutom istupati i samostalno.

(3) U Registar zastupnika upisuju se fizička i pravna lica koja ispunjavaju uslove utvrđene propisom o sprovođenju.

Član 13.Pružanje informacija

(1) Institut će svakom licu, na njegov pismeni zahtjev, omogućiti uvid u dokumentaciju koja se odnosi na žig.

(2) Sadržaj i način uvida iz stava (1) ovog člana urediće se propisom o sprovođenju.

(3) Usluge pretraživanja prijavljenih i registrovanih žigova za strana lica obavljaju se posredstvom zastupnika iz člana 12. stav (2) ovog zakona, a domaća lica usluge pretraživanja mogu da zahtijevaju i samostalno.

Član 14.Takse i naknade u postupku sticanja i održavanja žiga i pružanja informacionih usluga

(1) Za sve radnje u postupku sticanja, održavanja, evidencije prometa i prestanka žiga i za pružanje informacionih usluga plaćaju se takse saglasno važećim propisima kojima se uređuju državne administrativne takse (u daljnjem tekstu: takse) i naknade posebnih troškova postupka (u daljnjem tekstu: troškovi postupka) u visini određenoj posebnom tarifom koju donosi Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, na prijedlog direktora Instituta.

(2) Dokaz o plaćenoj taksi i troškovima postupka iz stava (1) ovog člana dostavlja se Institutu na način utvrđen propisima o sprovođenju.

DIO DRUGI - POSTUPAK ZAŠTITE

Član 15.Pokretanje postupka za priznanje žiga

(1) Postupak za priznanje žiga pokreće se prijavom za priznanje žiga (u daljnjem tekstu: prijava) koja se podnosi Institutu.

(2) Prijava mora da sadrži zahtjev za priznanje samo jednog žiga koji se odnosi na jednu ili više vrsta robe, odnosno usluga.

(3) Bitni dijelovi prijave su:

  • a)
    zahtjev za priznanje žiga,
  • b)
    znak koji podnosilac prijave želi da zaštiti žigom,
  • c)
    spisak robe, odnosno usluga na koje se znak odnosi, na jednom od jezika u službenoj upotrebi u BiH, koji mora biti sastavljen prema Međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga utvrđenoj Ničanskim sporazumom o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga za registraciju žigova.

(4) Sadržaj zahtjeva za priznanje žiga, način prezentacije i broj primjeraka pojedinih bitnih dijelova prijave, kao i sadržaj priloga koji se podnose uz prijavu uređuju se propisom o sprovođenju.

Član 16.Prijava za priznanje kolektivnog žiga i žiga garancije

(1) Osim dijelova prijave iz člana 15. stav (3) ovog zakona, uz prijavu za priznanje kolektivnog žiga prilaže se opšti akt o kolektivnom žigu, a uz prijavu za priznanje žiga garancije opšti akt o žigu garancije.

(2) Opšti akt o kolektivnom žigu mora da sadrži: podatke o podnosiocu prijave, odnosno licu ovlašćenom da ga predstavlja; odredbe o izgledu znaka i robi, odnosno uslugama na koje se znak odnosi; odredbe o tome ko ima pravo na korišćenje kolektivnog žiga i pod kojim uslovima; odredbe o pravima i obavezama korisnika kolektivnog žiga u slučaju povrede žiga i odredbe o mjerama i posljedicama u slučaju nepridržavanja odredaba opšteg akta.

(3) Opšti akt o žigu garancije mora da sadrži, osim odredaba iz stava (2) ovog člana, i odredbe o zajedničkim karakteristikama robe, odnosno usluga koje se garantuju žigom garancije i odredbe o nadzoru nad korišćenjem žiga garancije od njegovog nosioca.

(4) Podnosilac prijave, odnosno nosilac kolektivnog žiga ili žiga garancije, dužan je da Institutu, bez odgađanja, dostavi svaku izmjenu opšteg akta o kolektivnom žigu ili o žigu garancije.

(5) Svako može da pregleda opšti akt o kolektivnom žigu ili o žigu garancije.

Član 17.Registar prijava

U Registar prijava upisuju se podaci o bitnim dijelovima prijave iz čl. 15. i 16. ovog zakona i drugi podaci propisani propisom o sprovođenju.

Član 18.Datum podnošenja prijave

(1) Za priznanje datuma podnošenja prijave potrebno je da prijava podnesena Institutu na taj datum sadrži:

  • a)
    naznaku da se traži priznanje žiga,
  • b)
    ime i prezime, odnosno poslovno ime i adresu podnosioca prijave,
  • c)
    znak koji podnosilac prijave želi da zaštiti i
  • d)
    spisak robe, odnosno usluga na koje se znak odnosi.

(2) Institut podnosiocu prijave na njegov primjerak potvrđuje prijem prijave.

(3) Po prijemu prijave Institut ispituje da li prijava sadrži dijelove iz stava (1) ovog člana.

(4) Ako prijava ne sadrži dijelove iz stava (1) ovog člana, Institut će pozvati podnosioca prijave da u roku od 30 dana, koji se ne može produžiti, otkloni nedostatke zbog kojih prijava nije mogla da bude upisana u Registar prijava.

(5) Ako podnosilac prijave u roku iz stava (4) ovog člana ne otkloni nedostatke, Institut će zaključkom odbaciti prijavu.

(6) Ako podnosilac prijave u roku iz stava (4) ovog člana otkloni nedostatke, Institut će zaključkom priznati kao datum podnošenja prijave onaj datum kada je podnosilac prijave otklonio uočene nedostatke.

(7) Prijava kojoj je priznat datum podnošenja upisuje se u Registar prijava.

Član 19.Pravo prvenstva

Podnosilac prijave ima pravo prvenstva od datuma podnošenja prijave u odnosu na sva druga lica koja su za isti ili sličan znak kojim se obilježava ista ili slična roba, odnosno usluga, kasnije podnijela prijavu.

Član 20.Unijsko pravo prvenstva

(1) Pravnom ili fizičkom licu koje je podnijelo urednu prijavu žiga sa dejstvom u nekoj zemlji članici Pariske unije ili Svjetske trgovinske organizacije (u daljnjem tekstu: STO) priznaće se u BiH pravo prvenstva od datuma podnošenja te prijave, ako u BiH za isti znak i za istu robu, odnosno usluge podnese prijavu u roku od šest mjeseci od dana podnošenja prijave sa dejstvom u odnosnoj zemlji.

(2) Lice koje se poziva na pravo prvenstva iz stava (1) ovog člana mora u zahtjevu za priznanje žiga naznačiti datum podnošenja, broj prijave i zemlju za koju je prijava podnesena.

(3) Urednom prijavom iz stava (1) ovog člana smatra se svaka prijava koja ispunjava uslove urednosti prema nacionalnom zakonodavstvu zemlje članice Pariske unije ili STO-a za koju je prijava podnesena, ili prema propisima međunarodne organizacije nastale na osnovu međunarodnog ugovora zaključenog između ovih zemalja, bez obzira na kasniju pravnu sudbinu te prijave.

(4) Lice iz stava (1) ovog člana dužno je da u roku od tri mjeseca od dana podnošenja prijave u BiH dostavi Institutu prepis prijave iz stava (1) ovog člana, ovjeren od nadležnog organa zemlje članice Pariske unije, STO-a, odnosno međunarodne organizacije kojoj je ta prijava podnesena, kao i ovjereni prevod prepisa na jednom od jezika u službenoj upotrebi u BiH.

(5) Ako lice iz stava (1) ovog člana ne ispuni obavezu iz stava (4) ovog člana, Institut neće priznati zahtijevano pravo prvenstva, te će zaključkom utvrditi da pravo prvenstva postoji od datuma podnošenja prijave utvrđenog u skladu sa članom 18. ovog zakona i nastaviće postupak po podnesenoj prijavi.

(6) Sadržaj zahtjeva za izdavanje uvjerenja o pravu prvenstva i sadržaj uvjerenja o pravu prvenstva koje izdaje Institut uređuju se propisom o sprovođenju.

Član 21.Izložbeno (sajamsko) pravo prvenstva

(1) Podnosilac prijave koji je upotrijebio određeni znak za obilježavanje robe, odnosno usluga, na službenoj ili službeno priznatoj međunarodnoj izložbi u BiH ili u drugoj zemlji članici Pariske unije ili STO-a u skladu sa Konvencijom o međunarodnim izložbama, može u roku od tri mjeseca od dana zatvaranja izložbe zahtijevati u prijavi pravo prvenstva od prvog dana izlaganja, odnosno dana upotrebe tog znaka na izložbi.

(2) Lice koje zahtijeva priznanje prava prvenstva iz stava (1) ovog člana dužno je da uz prijavu dostavi pismenu potvrdu nadležnog organa zemlje članice Pariske unije ili STO-a u kojoj je izložba održana da je u pitanju izložba, odnosno sajam međunarodnog karaktera, uz navođenje podataka o vrsti izložbe, odnosno sajma, mjestu održavanja, datumu otvaranja i zatvaranja izložbe, odnosno sajma, i prvom danu izlaganja, odnosno datumu prve upotrebe znaka čija se zaštita traži.

(3) Uvjerenje da je izložbi, odnosno sajmu održanom u BiH zvanično priznat međunarodni karakter izdaje Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine.

Član 22.Višestruko pravo prvenstva

Podnosilac prijave može zahtijevati priznanje višestrukog prava prvenstva na osnovu ranije podnesenih prijava u jednoj ili više zemalja članica Pariske unije ili STO-a pod uslovima iz člana 20. ovog zakona.

Član 23.Računanje rokova prvenstva

(1) Priznanjem prava prvenstva iz člana 21. ovog zakona ne produžavaju se rokovi iz člana 20. ovog zakona.

(2) U slučaju zahtijevanja višestrukog prava prvenstva iz člana 22. ovog zakona, rokovi koji prema članu 20. ovog zakona teku od datuma prvenstva računaju se od datuma prvenstva prve prijave.

Član 24.Naknadna izmjena znaka u prijavi

(1) U prijavi se ne može naknadno bitno izmijeniti izgled znaka, niti dopuniti spisak robe, odnosno usluga.

(2) Bitnom izmjenom znaka smatra se svaka izmjena svakog distinktivnog elementa znaka.

(3) Ne smatra se dopunom spiska robe, odnosno usluga, njegovo preciziranje, niti sužavanje.

Član 25.Redoslijed ispitivanja prijava

(1) Prijave se ispituju prema redoslijedu određenom datumom njihovog podnošenja.

(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, prijava može da bude ispitana po hitnom postupku:

  • a)
    u slučaju sudskog spora ili pokrenutog inspekcijskog nadzora ili carinskog postupka,
  • b)
    ako je podnesen zahtjev za međunarodno registrovanje žiga, a u skladu sa međunarodnim ugovorom, nacionalno registrovanje žiga je prethodni uslov za međunarodno registrovanje žiga,
  • c)
    ako je, saglasno drugim propisima, neophodno izvršiti hitnu registraciju u određenom roku, uz obavezu podnošenja posebnog zahtjeva za to.

(3) U slučaju iz stava (2) ovog člana podnosi se zahtjev za ispitivanje prijave po hitnom postupku.

(4) Za zahtjev za ispitivanje prijave po hitnom postupku iz stava (2) tač. b) i c) ovog člana plaćaju se takse i troškovi postupka.

Član 26.Ispitivanje urednosti prijave i njeno odbacivanje

(1) Postupak ispitivanja urednosti prijave obuhvata ispitivanje svih uslova propisanih ovim zakonom i propisom o sprovođenju.

(2) Prijava je uredna ako sadrži bitne dijelove iz čl. 15. i 16. ovog zakona, dokaz o uplati takse i troškova postupka i druge propisane podatke.

(3) Ako utvrdi da prijava nije uredna, Institut će pismenim putem, uz navođenje razloga, pozvati podnosioca prijave da je uredi u roku koji ne može biti kraći od 30 dana, niti duži od 60 dana.

(4) Na obrazloženi zahtjev podnosioca prijave, uz plaćanje propisane takse i posebnih troškova, Institut će produžiti rok iz stava (3) ovog člana za vrijeme koje smatra primjerenim, ali ne kraće od 15 dana, niti duže od 60 dana.

(5) Ako podnosilac prijave u ostavljenom roku ne uredi prijavu ili ne plati taksu i troškove postupka za njeno uređivanje, Institut će zaključkom odbaciti prijavu.

(6) U slučaju iz stava (4) ovog člana, uz plaćanje propisane takse i troškova postupka, podnosilac prijave može da podnese predlog za povrat u pređašnje stanje, u roku od 90 dana od dana prijema zaključka o odbacivanju.

Član 27.Odustajanje od prijave

(1) Podnosilac prijave može u toku cijelog postupka odustati od prijave u cjelini, ili samo za neku robu, odnosno usluge.

(2) Ako je u Registru prijava upisano određeno pravo u korist trećeg lica, podnosilac prijave ne može da odustane od prijave bez pismene saglasnosti lica na čije ime je upisano to pravo.

(3) U slučaju kada podnosilac prijave odustane od prijave u cjelini, Institut će donijeti zaključak o obustavljanju postupka.

(4) U slučaju iz stava (3) ovog člana, prijava prestaje da važi narednog dana od dana predaje Institutu izjave o odustajanju.

Član 28.Razdvajanje prijave

(1) Prijava u kojoj je navedeno više vrsta robe, odnosno usluga (u daljnjem tekstu: prvobitna prijava) može, na zahtjev podnosioca prijave, do upisa žiga u Registar žigova, biti razdvojena na dvije ili više prijava tako što će se razdvojiti spisak robe, odnosno usluga.

(2) Sadržaj zahtjeva za razdvajanje prijave uređuje se propisom o sprovođenju.

(3) Izdvojena prijava zadržava datum podnošenja prvobitne prijave i njeno pravo prvenstva.

(4) O razdvajanju prijave donosi se posebno rješenje u kojem se naznačavaju broj, odnosno brojevi novih prijava, znak iz prvobitne prijave, kao i vrste robe, odnosno usluge koje ostaju u prvobitnoj prijavi i robe, odnosno usluge koje su u izdvojenoj ili izdvojenim prijavama.

(5) Izdvojena, odnosno izdvojene prijave upisuju se u Registar prijava.

(6) Na prijavu za priznanje kolektivnog žiga, odnosno žiga garancije, neće se primjenjivati odredbe od stava (1) do stava (5) ovog člana.

Član 29.Ispitivanje apsolutnih razloga za odbijanje prijave

Ako je prijava uredna u smislu člana 26. ovog zakona, Institut ispituje da li postoje apsolutni razlozi za odbijanje prijave propisani članom 6. ovog zakona.

Član 30.Posebno ispitivanje opšteg akta o kolektivnom žigu i žigu garancije

(1) Prilikom ispitivanja uslova za priznanje kolektivnog žiga i žiga garancije, Institut će posebno ispitati da li je opšti akt o kolektivnom žigu, odnosno o žigu garancije, u skladu sa moralom ili javnim poretkom.

(2) Ako je opšti akt o kolektivnom žigu, odnosno žigu garancije, suprotan moralu ili javnom poretku, u skladu s tim će se primijeniti odredbe člana 32. ovog zakona.

(3) Na sve izmjene opšteg akta o kolektivnom žigu, odnosno žigu garancije, primijeniće se st. (1) i (2) ovog člana.

Član 31.Dobrovoljno ograničenje obima zaštite - "disklejmer"

(1) Ako znak sadrži elemenat koji ne ispunjava uslove za zaštitu žiga, u smislu člana 6. stav (1) tač. d), e) i f) ovog zakona i ako bi uključivanje tog elementa u znak moglo da izazove sumnju u vezi sa obimom zaštite žiga, Institut će pismenim putem zahtijevati od podnosioca prijave da, u roku koji ne može biti kraći od 30 dana, niti duži od 60 dana, dostavi pismenu izjavu kojom podnosilac prijave potvrđuje da ne traži bilo kakva isključiva prava na tom elementu.

(2) Ako znak sadrži elemenat koji nije jasan ili nedvosmislen u smislu stava (1) ovog člana, Institut će pismenim putem zahtijevati od podnosioca prijave da u roku iz stava (1) ovog člana dostavi opis znaka u kojem će taj elemenat biti pojašnjen.

Član 32.Odbijanje zahtjeva za priznanje žiga

(1) Ako utvrdi da prijava ne ispunjava uslove iz člana 6. ovog zakona, Institut će pismenim putem, na osnovu rezultata ispitivanja, obavijestiti podnosioca prijave o razlozima zbog kojih žig ne može da se prizna i pozvaće ga da se izjasni o tim razlozima u roku koji ne može biti kraći od 30 dana, niti duži od 60 dana.

(2) Na obrazloženi zahtjev podnosioca prijave, uz plaćanje takse i troškova postupka, Institut može jednom produžiti rok iz stava (1) ovog člana za vrijeme koje smatra primjerenim, ali ne kraće od 15 dana, niti duže od 60 dana.

(3) Institut će rješenjem odbiti zahtjev za priznanje žiga u cjelini ili za pojedinu vrstu robe, odnosno usluge, ako podnosilac prijave ne postupi po zahtjevu iz stava (1) ovog člana, ili ako postupi, a Institut i dalje smatra da žig ne može da bude priznat u cjelini ili za pojedinu vrstu robe, odnosno usluge.

(4) Institut će rješenjem odbiti zahtjev za priznanje žiga ako podnosilac prijave ne postupi po zahtjevu Instituta iz člana 30. ovog zakona.

DIO TREĆI - PRIGOVOR

Član 33.Objavljivanje prijave

(1) Prijava koja ispunjava uslove iz člana 26. stav (2) ovog zakona i ako nema razloga za odbijanje prijave iz člana 32. ovog zakona objavljuje se u "Službenom glasniku Instituta" (u daljnjem tekstu: službeno glasilo).

(2) Podaci iz prijave koji se objavljuju uređuju se propisom o sprovođenju.

Član 34.Mišljenje zainteresovanog lica

(1) Nakon objavljivanja prijave svako zainteresovano lice, u roku od tri mjeseca od datuma objavljivanja, može Institutu dostaviti pismeno mišljenje u kojem se obrazlaže zašto znak iz objavljene prijave ne ispunjava uslove iz člana 6. ovog zakona.

(2) Lice iz stava (1) ovog člana nije stranka u postupku.

(3) Institut će mišljenje iz stava (1) ovog člana, ako smatra da je relevantno za priznanje prijave, dostaviti podnosiocu prijave na odgovor u roku koji ne može biti kraći od 15 dana, niti duži od 30 dana.

(4) Nakon prijema odgovora podnosioca prijave Institut će, slobodnom ocjenom, donijeti odluku o priznanju ili odbijanju zahtjeva za priznanje žiga.

Član 35.Prigovor

(1) Nakon objavljivanja prijave, u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja prijave, zainteresovano lice može Institutu pismenim putem podnijeti prigovor u kojem se obrazlaže zašto znak iz objavljene prijave ne ispunjava uslove iz člana 7. ovog zakona.

(2) Zainteresovano lice iz stava (1) ovog člana je:

  • a)
    nosilac ranijeg zaštićenog znaka u slučaju iz člana 7. stav (1) tač. a), b), c) i d) ovog zakona,
  • b)
    nosilac nekog od prava iz člana 7. stav (1) tačka e) ovog zakona,
  • c)
    nosilac ranijeg žiga u slučaju iz člana 7. stav (1) tačka f) ovog zakona,
  • d)
    lice koje bi imalo pravo da podnese prijavu u slučaju iz člana 7. stav (1) tačka g) ovog zakona i
  • e)
    nosilac ranije zaštićenog znaka ili sticalac isključive licence na tom znaku.

(3) Rok za podnošenje prigovora iz stava (1) ovog člana ne može se ni iz kojeg razloga produžiti, niti se nakon isteka navedenog roka mogu podnijeti bilo kakve dopune prigovora, uključujući i dostavljanje dodatnih dokaza kojima se prigovor opravdava.

(4) Ako je na datum objavljivanja prijave protiv koje se prigovor podnosi u toku postupak za proglašavanje ništavnim rješenja o priznanju žiga, odnosno međunarodnog registrovanja, ili postupak za prestanak žiga zbog nekorišćenja, a prigovor se zasniva na žigu protiv kojeg je pokrenut neki od navedenih postupaka, Institut će zastati sa postupkom po prigovoru do pravosnažnosti odluke iz ranije pokrenutog postupka.

(5) Zainteresovano lice iz stava (1) ovog člana u postupku po prigovoru ima status stranke.

Član 36.Sadržaj prigovora

(1) Prigovor mora da sadrži naročito:

  • a)
    ime i prezime, odnosno naziv podnosioca prigovora i njegovu adresu, odnosno poslovno sjedište,
  • b)
    detaljno obrazložene sve razloge i dokaze na kojima podnosilac prigovora zasniva prigovor i kojima dokazuje status zainteresovanog lica iz člana 35. ovog zakona,
  • c)
    sve objavljene podatke o prijavi protiv koje se prigovor podnosi, uključujući i broj prijave, ime i prezime i adresu, odnosno naziv i poslovno sjedište podnosioca prijave i izgled prijavljenog znaka sa spiskom vrste robe i usluga,
  • d)
    urednu punomoć, ako se prigovor podnosi posredstvom zastupnika.

(2) Prigovor se podnosi u dva primjerka.

Član 37.Postupak po prigovoru

(1) Institut nakon prijema prigovora ispituje da li je prigovor u svemu podnesen u skladu sa čl. 35. i 36. ovog zakona.

(2) Ako nisu ispunjeni uslovi iz stava (1) ovog člana, Institut će zaključkom odbaciti prigovor.

(3) Ako su ispunjeni uslovi iz stava (1) ovog člana, Institut će dostaviti prigovor podnosiocu prijave i pozvati ga da se o njemu pismeno izjasni u roku od 60 dana.

(4) Rok iz stava (3) ovog člana ne može se produžiti, niti nakon njegovog isteka podnosilac prijave može podnijeti dopune svog odgovora na prigovor, uključujući i dodatne dokaze.

(5) Ako se podnosilac prijave ne izjasni na prigovor u roku iz stava (3) ovog člana, Institut će rješenjem odbiti podneseni zahtjev za priznanje žiga u granicama zahtjeva iz prigovora.

(6) Ako podnosilac prijave u roku iz stava (3) ovog člana odgovori na prigovor, Institut ispituje opravdanost navoda iz prigovora pri čemu može da odredi usmenu raspravu.

(7) Ako je prigovor podnesen na osnovu razloga iz člana 7. stav (1) tačka g) ovog zakona, a podnosilac prijave je odgovorio na prigovor, Institut može, s obzirom na okolnosti, uputiti stranke da postojanje razloga iz člana 7. stav (1) tačka g) ovog zakona riješe kao prethodno pitanje u postupku pred nadležnim sudom.

(8) Ako podnosilac prijave istakne da podnosilac prigovora nije koristio žig na kojem zasniva svoj prigovor, podnosilac prigovora je dužan da dokaže da je u periodu od pet godina, prije objavljivanja prijave protiv koje je podnesen prigovor, koristio svoj žig na teritoriji BiH za robu i usluge za koje je prigovor podnesen, ili mora da dokaže da su postojali ozbiljni razlozi za nekorišćenje žiga za tu robu ili usluge pod uslovom da je raniji žig na datum objavljivanja prijave za koju je podnesen prigovor bio registrovan najmanje pet godina.

(9) Ako podnosilac prigovora ne dokaže korišćenje svog žiga u smislu stava (8) ovog člana, Institut će rješenjem odbiti prigovor, u obimu za koji korišćenje žiga nije dokazano.

(10) Nakon sprovedenog postupka po prigovoru, na osnovu utvrđenih činjenica Institut će donijeti rješenje o odbijanju prigovora, o djelimičnom odbijanju prigovora i djelimičnom priznanju zahtjeva za priznanje žiga, ili o odbijanju zahtjeva za priznanje žiga.

Član 38.Rješenje o priznanju žiga

(1) Ako prijava ispunjava uslove za priznanje iz čl. 6. i 7. ovog zakona, Institut će o tome donijeti zaključak i pozvati podnosioca prijave da u roku od 30 dana plati taksu i troškove postupka za prvih deset godina zaštite, za objavljivanje žiga i ispravu o žigu, te da Institutu dostavi dokaze o izvršenim uplatama.

(2) Ako podnosilac prijave u ostavljenom roku ne dostavi dokaze o izvršenim uplatama iz stava (1) ovog člana, smatraće se da je odustao od prijave i Institut će donijeti zaključak o obustavljanju postupka.

(3) U slučaju iz stava (2) ovog člana podnosilac prijave može, uz plaćanje takse i troškova postupka, podnijeti predlog za povrat u pređašnje stanje u roku od tri mjeseca od dana prijema zaključka o obustavljanju postupka.

(4) Ako podnosilac prijave dostavi dokaze o izvršenim uplatama iz stava (1) ovog člana, Institut će donijeti rješenje o priznanju žiga, prema usvojenom izgledu znaka i spiska robe ili usluga, kojima se određuje obim priznate zaštite žiga, te objaviti žig i izdati ispravu o žigu.

Član 39.Upisivanje rješenja o priznanju žiga u Registar žigova

(1) Rješenje o priznanju žiga sa propisanim podacima upisuje se u Registar žigova.

(2) Podaci iz rješenja o priznanju žiga koji se upisuje u Registar žigova uređuju se propisom o sprovođenju.

(3) Datum upisivanja rješenja o priznanju žiga u Registar žigova je datum rješenja o priznanju žiga.

Član 40.Objavljivanje žiga

(1) Registrovani žig sa propisanim podacima objavljuje se u službenom glasilu.

(2) Podaci o žigu koji se objavljuju uređuju se propisom o sprovođenju.

Član 41.Isprava o žigu

(1) Institut će izdati ispravu o žigu zajedno sa rješenjem o priznanju žiga.

(2) Sadržaj i izgled isprave o žigu uređuju se propisom o sprovođenju.

DIO ČETVRTI - POSTUPAK MEĐUNARODNOG REGISTROVANJA ŽIGA

Član 42.Opšta odredba

Na međunarodno registrovane žigove, za koje je zaštita zatražena i za teritoriju BiH prema Madridskom aranžmanu o međunarodnom registrovanju žigova (u daljnjem tekstu: Madridski aranžman) i Protokolu koji se odnosi na Madridski aranžman (u daljnjem tekstu: Madridski protokol), primjenjuju se odredbe ovog zakona i propisa o sprovođenju u svim pitanjima koja nisu uređena tim ugovorima, osim ako odredbe ovog dijela zakona ne propisuju drugačije.

Član 43.

(Zahtjev za međunarodno registrovanje žiga i

zahtjev za upisivanje promjene u Međunarodni registar)

(1) Nosilac žiga iz BiH, odnosno podnosilac prijave u BiH može da podnese zahtjev za međunarodno registrovanje žiga, kao i zahtjev za upisivanje promjena u Međunarodnom registru u skladu sa Madridskim aranžmanom i Madridskim protokolom.

(2) Zahtjevi iz stava (1) ovog člana podnose se putem Instituta na način propisan Madridskim aranžmanom, Madridskim protokolom, Zajedničkim pravilnikom Madridskog aranžmana i Madridskog protokola (u daljnjem tekstu: Zajednički pravilnik), ovim zakonom i propisom o sprovođenju.

(3) Za zahtjeve iz stava (1) ovog člana plaćaju se takse i troškovi postupka Institutu, a međunarodne takse direktno Međunarodnom birou Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu (u daljnjem tekstu: Međunarodni biro).

Član 44.Postupak za međunarodno registrovanje žiga pred Institutom

(1) Postupak za međunarodno registrovanje žiga pokreće se podnošenjem zahtjeva za međunarodno registrovanje žiga.

(2) Uz zahtjev za međunarodno registrovanje žiga podnosi se:

  • a)
    izgled znaka,
  • b)
    uredno sastavljen i klasifikovan spisak robe ili usluga na francuskom ili engleskom jeziku,
  • c)
    punomoć, ako se zahtjev podnosi posredstvom punomoćnika,
  • d)
    dokaz o uplati takse i posebnih troškova postupka za zahtjev.

(3) Sadržaj zahtjeva iz stava (1) ovog člana, kao i sadržaj priloga koji se podnose uz zahtjev uređuju se sprovedbenim propisom.

(4) Ako zahtjev za međunarodno registrovanje žiga nije uredan, Institut će pismenim putem pozvati podnosioca zahtjeva da ga u roku od 30 dana od dana prijema poziva uredi.

(5) Na obrazloženi zahtjev podnosioca zahtjeva, rok iz stava (4) ovog člana može da bude produžen najviše za 60 dana.

(6) Ako podnosilac zahtjeva u ostavljenom roku iz stava (4), odnosno stava (5) ovog člana ne postupi po pozivu, Institut će zaključkom odbaciti zahtjev za međunarodno registrovanje žiga.

(7) Ako je zahtjev za međunarodno registrovanje žiga uredan, Institut će zaključkom pozvati podnosioca zahtjeva da plati taksu Međunarodnom birou za međunarodno registrovanje žiga i dostavi dokaz o izvršenoj uplati.

(8) Kada podnosilac zahtjeva za međunarodno registrovanje žiga dostavi dokaze o izvršenim uplatama iz stava (7) ovog člana, Institut će Međunarodnom birou dostaviti zahtjev za međunarodno registrovanje žiga.

(9) Ako podnosilac zahtjeva za međunarodno registrovanje žiga u ostavljenom roku ne dostavi dokaz o izvršenoj uplati iz stava (7) ovog člana, smatraće se da je zahtjev povučen, o čemu će Institut donijeti zaključak.

Član 45.Odbijanje zaštite međunarodno registrovanog žiga prijavljenog za BiH

(1) Ako međunarodni žig prijavljen za BiH putem Madridskog aranžmana ili Madridskog protokola ne ispunjava uslove iz člana 6. ovog zakona, Institut će putem Međunarodnog biroa, pisanim putem, u skladu sa Madridskim aranžmanom ili Madridskim protokolom, izdati privremeno odbijanje međunarodne registracije i pozvati nosioca međunarodnog žiga da se u roku od četiri mjeseca od datuma privremenog odbijanja, posredstvom domaćeg zastupnika, izjasni o navedenim razlozima zbog kojih se njegov žig ne može priznati u BiH.

(2) U daljem postupku shodno se primjenjuju odredbe člana 32. ovog zakona.

Član 46.Prigovor na međunarodno registrovani žig prijavljen za BiH

(1) Za potrebe međunarodno registrovanih žigova prijavljenih za BiH, prema Madridskom aranžmanu i Madridskom protokolu, objavljivanjem prijave propisane u članu 33. ovog zakona smatra se objavljivanje međunarodno registrovanog žiga u službenom glasilu o međunarodno registrovanim žigovima koje izdaje Međunarodni biro (u daljnjem tekstu: Marque International).

(2) Rok za podnošenje prigovora na međunarodno registrovani žig počinje da teče od prvog dana mjeseca koji slijedi mjesec naznačen na izdanju Marljue Internationala u kojem je taj međunarodno registrovani žig objavljen.

(3) Institut, putem Međunarodnog biroa, nosiocu međunarodno registrovanog žiga dostavlja obavještenje o privremenom odbijanju na osnovu prigovora i poziva ga da imenuje domaćeg zastupnika.

(4) Zastupnik iz stava (3) ovog člana mora u roku od četiri mjeseca od datuma obavještenja o odbijanju dostaviti Institutu punomoć o zastupanju.

(5) Institut zastupniku iz stava (3) ovog člana dostavlja primjerak prigovora nakon podnošenja punomoći iz stava (4) ovog člana.

(6) Rok za odgovor na prigovor je 60 dana od dana prijema prigovora od zastupnika.

(7) Rokovi iz st. (4) i (6) ovog člana ne mogu se produžiti.

(8) U daljem postupku shodno se primjenjuju odredbe člana 37. ovog zakona.

(9) Za potrebu dokazivanja upotrebe žiga datumom međunarodnog registrovanja žiga smatra se datum isticanja roka iz člana 5. stav (2) Madridskog aranžmana ili člana 5. stav (2) podstav a) Madridskog protokola, ili ako na taj datum postupak odobravanja zaštite ili postupak po prigovoru nije okončan, datum obavještenja o konačnoj odluci Instituta o odobravanju zaštite upućenog Međunarodnom birou.

Član 47.Obavještenje Međunarodnom birou

Institut će bez odgađanja obavijestiti Međunarodni biro o upisivanju promjena u Registar žigova i o prestanku važenja međunarodno registrovanog žiga.

Član 48.Teritorijalno proširenje međunarodnog žiga

(1) Nosilac međunarodno registrovanog žiga može podnijeti zahtjev za teritorijalno proširenje međunarodnog žiga na BiH.

(2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana može se odnositi na svu robu i usluge za koje je žig registrovan ili na jedan njihov dio.

(3) Sadržaj zahtjeva iz stava (1) ovog člana uređuje se sprovedbenim propisom.

DIO PETI - SADRŽAJ, STICANJE I OBIM PRAVA

Član 49.Isključiva prava nosioca žiga

(1) Nosilac žiga ima pravo da drugim licima zabrani da neovlašćeno koriste:

  • a)
    znak koji je identičan njegovom žigu u odnosu na robu ili usluge koje su identične robi ili uslugama za koje je žig registrovan,
  • b)
    znak koji je identičan ili sličan njegovom žigu u odnosu na robu ili usluge koje su identične ili slične robi ili uslugama za koje je žig registrovan ukoliko postoji vjerovatnoća da javnost može biti dovedena u zabludu, što uključuje vjerovatnoću dovođenja u vezu s tim znakom i žigom,
  • c)
    znak koji je identičan ili sličan njegovom žigu u odnosu na robu ili usluge koje nisu slične onima za koje je žig registrovan kada taj žig ima ugled u BiH i kada korišćenje tog znaka bez opravdanog razloga nelojalno koristi distinktivni karakter ili ugled žiga, ili im nanosi štetu (čuveni žig).

(2) U smislu stava (1) ovog člana, nosilac žiga ima pravo da zabrani sljedeće:

  • a)
    stavljanje zaštićenog znaka na robu, njeno pakovanje ili sredstva za obilježavanje robe,
  • b)
    nuđenje robe, njeno stavljanje u promet ili njeno skladištenje u te svrhe, ili obavljanje usluga pod zaštićenim znakom,
  • c)
    uvoz, izvoz ili tranzit robe pod zaštićenim znakom,
  • d)
    korišćenje zaštićenog znaka u poslovnoj dokumentaciji ili u reklami.

(3) Prava koja proizlaze iz ovog člana imaju dejstvo prema trećim licima od datuma upisivanja žiga u Registar žigova.

Član 50.Reprodukcija žiga u rječniku

Ako reprodukcija žiga u rječniku, enciklopediji ili sličnim djelima, uključujući i ona u elektronskoj formi, stvara utisak da je žig generički naziv za robu ili usluge za koje je registrovan, na zahtjev nosioca žiga izdavač djela mora da obezbijedi, najkasnije u sljedećem izdanju, da reprodukcija žiga bude praćena naznakom da je žig registrovan (oznaka R).

Član 51.Iscrpljenje prava nosioca žiga

(1) Žig ne daje pravo njegovom nosiocu da zabrani njegovo korišćenje u vezi sa robom koju je označio žigom i stavio u promet bilo gdje u svijetu nosilac žiga ili lice koje je on ovlastio.

(2) Odredba stava (1) ovog člana neće se primijeniti u slučaju postojanja opravdanog razloga nosioca žiga da se suprotstavi daljem stavljanju u promet žigom označene robe, posebno ako je došlo do kvara ili druge bitne promjene stanja robe poslije njenog prvog stavljanja u promet.

Član 52.Ograničenje prava nosioca žiga

(1) Nosilac žiga ne može da zabrani drugom licu da pod istim ili sličnim znakom stavlja u promet svoju robu ili usluge ako taj znak predstavlja poslovno ime ili naziv tog lica koji je na savjestan način stečen prije priznatog datuma prvenstva žiga.

(2) Nosilac žiga ne može da zabrani drugom licu da, u skladu sa dobrim poslovnim običajima, koristi u privrednom prometu:

  • a)
    svoje ime ili adresu,
  • b)
    naznaku o vrsti, kvalitetu, količini, namjeni, vrijednosti, geografskom porijeklu, vremenu proizvodnje ili drugom svojstvu robe ili usluga,
  • c)
    žigom zaštićeni znak kad je njegovo korišćenje neophodno radi naznačavanja namjene robe ili usluge, posebno kad je riječ o rezervnim dijelovima ili priboru.

(3) Ako je predmet zaštite kolektivnog žiga ili žiga garancije znak koji ukazuje na određeni geografski lokalitet sa kojeg potiče roba ili usluga označena njime, korisnik kolektivnog žiga ili žiga garancije ne može da zabrani drugome da taj znak koristi u skladu sa dobrim poslovnim običajima, niti može da zabrani njegovo korišćenje ovlašćenom korisniku iste ili slične registrovane oznake geografskog porijekla za istu ili sličnu vrstu robe ili usluga.

(4) Nosilac žiga ne može da zabrani drugom licu da isti ili sličan znak koristi za obilježavanje robe ili usluga druge vrste, osim ako je u pitanju čuveni žig.

(5) Nosilac registrovanog čuvenog žiga može da zabrani drugom licu da isti ili sličan znak koristi za obilježavanje robe, odnosno usluga koje nisu slične onima za koje je žig registrovan ako bi korišćenje takvog znaka upućivalo na povezanost te robe, odnosno usluga i nosioca zaštićenog čuvenog žiga i ako postoji vjerovatnoća da bi nosilac čuvenog žiga trpio štetu takvim korišćenjem.

Član 53.Sticanje i važenje žiga

(1) Žig se stiče upisom u Registar žigova, a važi od datuma podnošenja prijave.

(2) Žig traje deset godina, računajući od datuma podnošenja prijave, s tim što se uz plaćanje takse i troškova postupka njegovo važenje može produžavati neograničen broj puta.

(3) Sadržaj zahtjeva za produženje važenja žiga uređuje se sprovedbenim propisom.

Član 54.Obaveza korišćenja žiga

(1) Nosilac žiga dužan je da koristi žig.

(2) Ako se bez opravdanog razloga žig ne koristi, uz plaćanje takse i troškova postupka, u skladu sa članom 71. ovog zakona, svako zainteresovano lice može da pokrene postupak za prestanak tog žiga zbog nekorišćenja.

Član 55.Razdvajanje žiga

(1) Žig koji je registrovan za više vrsta robe, odnosno usluga (u daljnjem tekstu: prvobitna registracija), na zahtjev nosioca žiga, u svako doba može da bude razdvojen na dva ili više registrovanih žigova, tako što će se razdvojiti spisak robe ili usluga.

(2) Sadržaj zahtjeva za razdvajanje žiga uređuje se sprovedbenim propisom.

(3) Izdvojeni žig zadržava sva prava iz prvobitne registracije.

(4) O razdvajanju žiga Institut će donijeti posebno rješenje u kojem se naznačava: broj prvobitne registracije, broj, odnosno brojevi novih žigova, znak iz prvobitne registracije, kao i roba, odnosno usluge koje ostaju u prvobitnoj registraciji i roba, odnosno usluge koje su u izdvojenom ili izdvojenim žigovima.

(5) Izdvojeni žig, odnosno izdvojeni žigovi upisuju se u Registar žigova i objavljuju u službenom glasilu.

(6) Institut će izdati ispravu o izdvojenom žigu, odnosno izdvojenim žigovima, zajedno sa rješenjem o priznanju tih žigova.

(7) Na kolektivni žig, odnosno žig garancije, neće se primjenjivati odredbe od stava (1) do stava (6) ovog člana.

DIO ŠESTI - PROMJENE U PRIJAVI ILI REGISTRACIJI ŽIGA

Član 56.Promjena imena i adrese nosioca prava

(1) Na zahtjev nosioca žiga, odnosno podnosioca prijave, uz plaćanje takse i troškova postupka, Institut će donijeti rješenje o upisivanju u odgovarajući registar promjene imena i adrese nosioca žiga, odnosno podnosioca prijave.

(2) Jednim zahtjevom iz stava (1) ovog člana može se tražiti upisivanje promjene imena i adrese nosioca prava koji se odnosi na više žigova, odnosno više prijava, pod uslovom da su registarski brojevi, odnosno brojevi prijava naznačeni u zahtjevu.

(3) Za upisivanje promjena u skladu sa stavom (2) ovog člana za svaku zahtijevanu promjenu plaćaju se posebno taksa i troškovi postupka.

(4) Svaku upisanu promjenu iz stava (1) ovog člana, uz plaćanje takse i troškova postupka, Institut će objaviti u službenom glasilu.

(5) Sadržaj zahtjeva za upisivanje promjene iz stava (1) ovog člana uređuje se sprovedbenim propisom.

Član 57.Ograničenje spiska robe i usluga

(1) U registrovanom žigu, odnosno podnesenoj prijavi, na zahtjev nosioca žiga, odnosno podnosioca prijave, može se ograničiti spisak robe, odnosno usluga.

(2) Sadržaj zahtjeva za upisivanje promjene iz stava (1) ovog člana uređuje se sprovedbenim propisom.

(3) Za zahtjev podnesen u skladu sa stavom (1) ovog člana plaćaju se taksa i troškovi postupka.

(4) O zahtjevu za ograničenje spiska robe, odnosno usluga registrovanog žiga, odnosno prijave, Institut će donijeti posebno rješenje.

(5) Rješenje iz stava (4) ovog člana objavljuje se u službenom glasilu.

(6) Institut će izdati ispravu o žigu sa ograničenim spiskom robe, odnosno usluga zajedno sa rješenjem iz stava (4) ovog člana, kojim se ograničava spisak robe, odnosno usluga.

Član 58.Prenos prava

(1) Prenos žiga, odnosno prava iz prijave može se izvršiti na osnovu ugovora o prenosu prava, kao i na osnovu statusne promjene nosioca žiga, odnosno podnosioca prijave, sudske ili administrativne odluke.

(2) Prenos prava iz stava (1) ovog člana upisuje se u odgovarajući registar Instituta na zahtjev nosioca žiga, odnosno podnosioca prijave ili sticaoca prava.

(3) Neće se odobriti upisivanje prenosa žiga, odnosno prava iz prijave, na osnovu ugovora o prenosu prava ako bi takav prenos na očigledan način mogao da stvori zabunu u prometu u pogledu vrste, kvaliteta ili geografskog porijekla robe, odnosno usluga za koje je žig registrovan, odnosno za koje je podnesena prijava za priznanje žiga, osim ako se sticalac prava odrekne zaštite za one vrste robe, odnosno usluge u odnosu na koje mogućnost zabune postoji.

(4) Neće se odobriti upisivanje prenosa žiga, odnosno prava iz prijave koji se odnosi samo za neku robu, odnosno uslugu, u slučaju kada su vrste robe, odnosno usluge koje se prenose bitno slične robi, odnosno uslugama koje su obuhvaćene žigom, odnosno prijavom za priznanje žiga prenosioca.

(5) Upisivanje prenosa prava iz stava (1) ovog člana u odgovarajući registar proizvodi pravno dejstvo prema trećim licima od datuma upisivanja.

(6) Institut će donijeti posebno rješenje o upisivanju prenosa prava iz stava (1) ovog člana u odgovarajući registar.

(7) Kolektivni žig i žig garancije ne mogu biti predmet prenosa prava.

Član 59.Ugovor o prenosu prava

(1) Ugovorom o prenosu prava iz člana 58. stav (1) ovog zakona nosilac žiga, odnosno podnosilac prijave, može da prenese žig, odnosno pravo iz prijave, i to za sve ili samo za neke vrste robe, odnosno usluge.

(2) Ugovor o prenosu prava iz stava (1) ovog člana sastavlja se u pisanoj formi i mora da sadrži: naznaku o ugovornim stranama, broj žiga ili broj prijave i visinu naknade, ako je ugovorena, i robu i usluge koje se prenose.

Član 60.Licenca i franšiza

(1) Nosilac žiga, odnosno podnosilac prijave, može ugovorom o licenci ustupiti pravo korišćenja žiga, odnosno prava iz prijave, i to za sve ili samo za neke vrste robe ili usluge.

(2) Ugovor o licenci iz stava (1) ovog člana sastavlja se u pisanoj formi i mora da sadrži: naznaku o ugovornim stranama, broj žiga ili broj prijave, vrijeme trajanja licence, robu, odnosno usluge za koje se licenca daje i obim licence.

(3) Ugovor o licenci iz stava (1) ovog člana upisuje se u odgovarajući registar na zahtjev nosioca žiga, odnosno podnosioca prijave ili sticaoca prava.

(4) Upisivanje ugovora o licenci iz stava (1) ovog člana u odgovarajući registar proizvodi pravno dejstvo prema trećim licima od datuma upisivanja.

(5) Institut donosi rješenje o upisivanju ugovora o licenci iz stava (1) ovog člana u odgovarajući registar.

(6) Kolektivni žig i žig garancije ne mogu biti predmet ugovora o licenci.

(7) Odredbe ovog člana koje se odnose na ugovor o licenci shodno se primjenjuju i na ugovor o franšizi.

Član 61.Objavljivanje prenosa prava, licence ili franšize

Institut će u službenom glasilu objaviti da su prenos prava, licenca ili franšiza iz čl. 59. i 60. ovog zakona upisani u odgovarajući registar.

Član 62.Zaloga

(1) Žig, odnosno pravo iz prijave može biti predmet ugovora o zalozi, i to za sve ili samo za neke vrste robe ili usluge.

(2) Ugovor o zalozi iz stava (1) ovog člana sastavlja se u pisanoj formi i mora da sadrži: dan zaključenja, ime i prezime ili poslovno ime, prebivalište ili boravište, odnosno sjedište ugovornih strana, kao i dužnika ako su to različita lica, registarski broj žiga, odnosno broj prijave za priznanje žiga i podatke o potraživanju koje se obezbjeđuje založnim pravom.

(3) Povjerilac stiče založno pravo upisom u odgovarajući registar Instituta.

(4) Ugovor o zalozi iz stava (1) ovog člana upisuje se u odgovarajući registar, uz plaćanje takse i troškova postupka, na zahtjev nosioca žiga, odnosno podnosioca prijave ili založnog povjerioca.

(5) Institut donosi rješenje o upisivanju ugovora o zalozi iz stava (1) ovog člana u odgovarajući registar.

(6) Kolektivni žig i žig garancije ne mogu biti predmet ugovora o zalozi.

Član 63.Postupak za upisivanje prenosa prava, licence, franšize ili zaloge

(1) Postupak za upisivanje prenosa prava, licence, franšize ili zaloge u odgovarajući registar Instituta pokreće se pisanim zahtjevom.

(2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana podnosi se:

  • a)
    dokaz o pravnom osnovu prenosa čije se upisivanje traži,
  • b)
    punomoć, ako se postupak za upisivanje prenosa prava, licence, franšize ili zaloge pokreće posredstvom punomoćnika,
  • c)
    dokaz o uplati takse i troškova postupka za rješenje po zahtjevu za upisivanje prenosa prava, licence, franšize ili zaloge.

Sudska praksa po ovom aktu

17 odluka iz 9 članova

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.

Član 12 odluke
Član 71 odluka
Član 101 odluka
Član 491 odluka
Član 821 odluka
Član 841 odluka
Član 911 odluka
Član 951 odluka
Član 1231 odluka
Općenite reference na ovaj akt (7)

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-932/22

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-932/22 (BSN d.o.o. Brčko). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: D18.4. - Očigledno (prima facie) neosnovana.

2026

Ishod: Odluka o dopustivosti

Apelacioni sud Brčko distrikta

96 0 Ps 142803 24 Pž

U situaciji kada tužitelj nije dokazao da su osobe koje su radile na izradi spornog znaka kao autorskog djela bili uposlenici kod njega u trenutku izrade predmetnog spornog znaka to tužitelju ne pripada pravna zaštita.

2024
Pž

Ishod: Odluka u meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-2286/19

Odluka o meritumu u predmetu AP-2286/19 ("PORTAL MEDIA" d.o.o. Banjaluka). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.18. - pravično suđenje – obrazložena presuda; 6.1.1.1. - Građans…

2021

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-2827/17

Odluka o meritumu u predmetu AP-2827/17 (Karbon-Nova d.o.o. Sarajevo). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: 6…

2019

Ishod: Odluka o meritumu

Sud Bosne i Hercegovine

S1 3 U 016297 14 U

Ako nositelj žiga ozbiljno ne koristi žig u neprekidnom periodu od 5 godina od dana upisa u registar žigova, odnosno od dana kada je posljednji put korišten, žig može prestati zbog nekorištenja. Posljedica nekorištenja žiga ukoliko nije op…

2015
U

Ishod: Odluka u meritumu

Apelacioni sud Brčko distrikta

96 0 P 003179 07 P

Kada se radi o istoj ili sličnoj robi, a u pitanju su slični znaci koji podržavaju žigove tužitelja, mogućnost izazivanja zabune se ne dokazuje, već se pretpostavlja.

2015
P

Ishod: Odluka u meritumu

Apelacioni sud Brčko distrikta

96 0 P 003179 07 P

Kada se radi o istoj ili sličnoj robi, a u pitanju su slični znaci koji podržavaju žigove tužitelja, mogućnost izazivanja zabune se ne dokazuje, već se pretpostavlja.

2015
P

Ishod: Odluka u meritumu