Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH
Odluka o odobravanju Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa za moju okolinu, prirodu i društvo, društvo i geografiju definisane na ishodima učenja
Na osnovu člana 8. i 10. Zakona o Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje ("Službeni glasnik BiH", broj 88/07), na prijedlog direktorice Agencije, Odbor Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, na 16. sjednici održanoj 19.06.2017. godine, donosi
ODLUKU
O ODOBRAVANJU ZAJEDNIČKE JEZGRE NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA ZA MOJU OKOLINU, PRIRODU I DRUŠTVO, DRUŠTVO I GEOGRAFIJU DEFINISANE NA ISHODIMA UČENJA
Član 1.Predmet Odluke
Odobrava se Zajednička jezgra nastavnih planova i programa za moju okolinu, prirodu i društvo, društvo i geografiju definisana na ishodima učenja (u daljem tekstu: ZJNPP za moju okolinu, prirodu i društvo, društvo i geografiju), koja čini sastavni dio ove Odluke.
Član 2.Sadržaj i primjena Odluke
ZJNPP za moju okolinu, prirodu i društvo, društvo i geografiju sadrži definisane ishode učenja za nastavne predmete koji izučavaju moju okolinu, prirodu i društvo, društvo i geografiju i primjenjivat će se u osnovnim i srednjim školama u Bosni i Hercegovini.
Član 3.Preporuka obrazovnim vlastima
Daje se preporuka nadležnim obrazovnim vlastima da izvrše usklađivanje primjene odobrene ZJNPP za moju okolinu, prirodu i društvo, društvo i geografiju u nastavne planove i programe za osnovno i srednje obrazovanje te da osiguraju da se ZJNPP za moju okolinu, prirodu i društvo, društvo i geografiju primjenjuje u osnovnim i srednjim školama na području iz svoje nadležnosti.
Član 4.Stupanje na snagu
Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH".
Broj 01-07-1-577/17
19. juna 2017. godine
Mostar
Predsjedavajuća
Zdenka Leženić, s. r.
ZAJEDNIČKA JEZGRA
NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA ZA MOJU OKOLINU, PRIRODU I DRUŠTVO, DRUŠTVO I GEOGRAFIJU DEFINISANA NA ISHODIMA UČENJA
Mostar, 2017.
Zajednička jezgra nastavnih planova i programa za moju okolinu, prirodu i društvo, društvo i geografiju definisana na ishodima učenja
Voditeljica projekta:
Mr. sc. Marija Naletilić
Konsultant:
Dr. sc. Čedomir Crnogorac
Projektni tim:
Maja Stojkić, direktorica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje
Marija Naletilić, voditeljica projekta, šefica Odjeljenja za Zajedničku jezgru nastavnih planova i programa
Mate Živković, stručni savjetnik za predmetnu nastavu
Prevod sa engleskog jezika:
Svjetlana Bjelić, prevoditeljica/izvršna asistentica
Radna grupa:
mr. sc. Marija Naletilić, mr. sc. Nerminka Hadžić, Ismeta Brajlović, Mirza Čehajić, Mihael Karanović, mr. sc. Andreja Pehar, Danijela Tomičić, dr. sc. Mithat Spahić, Mirsada Memić, Amela Bajrić, Dragan Ćosić, Emir Šaldić, Janja Radić, Mario Grbavac, Valerija Dodig, Mirna Leko, Slavko Vukoja, Tatjana Serdarević, Jozo Radoš, Ladislav Kutleša, Ajla Jašarević i Sanela Talović
Projekt podržao Save the Children u BiH
Napomena
Izrazi koji su napisani samo u jednom gramatičkom rodu se odnose podjednako na ženski i muški rod.
UVOD
Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO) je izradila Zajedničku jezgru nastavnih planova i programa (ZJNPP) za prirodne nauke i Zajedničku jezgru nastavnih planova i programa za društveno-humanističko područje definisanu na ishodima učenja, a nakon izrade okvirnih dokumenata za ova dva područja Agencija je izradila Zajedničku jezgru nastavnih planova i programa za moju okolinu, prirodu i društvo, društvo i geografiju definisanu na ishodima učenja. Ovo područje se sastoji od sljedećih nastavnih predmeta: moja okolina, priroda i društvo, društvo i geografija.
Zajednička jezgra nastavnih planova i programa za moju okolinu, prirodu i društvo, društvo i geografiju definisana na ishodima učenja je urađena po već utvrđenoj metodologiji razvoja Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa: definisane su oblasti koje se sastoje od komponenti, a za svaku komponentu su definisani ishodi učenja 1 te su za svaki ishod učenja definisani pokazatelji uvažavajući pritom specifičnosti ovog područja. Pokazatelji su definisani u skladu sa razvojnim uzrastom učenika na kraju predškolskog odgoja i obrazovanja (uzrast 5 do 6 godina), trećeg razreda (uzrast od 8 do 9 godina), na kraju šestog razreda (uzrast od 11 do 12 godina), na kraju devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (uzrast od 14 do 15 godina) i na kraju srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (uzrast od 18 do 19 godina). U periodu od septembra do novembra 2016. godine je realizovan proces izrade ovog dokumenta, a u decembru 2016. godine su završeni okrugli stolovi na kojim su učitelji, nastavnici i profesori, direktno uključeni u odgojno-obrazovni proces, imali uvid u Zajedničku jezgru nastavnih planova i programa za moju okolinu, prirodu i društvo, društvo i geografiju i priliku dati komentare, nakon čega je urađena revizija dokumenta kako bi se izradila konačna verzija.
Polazište pri izradi Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa za moju okolinu, prirodu i društvo, društvo i geografiju definisane na ishodima učenja je Identifikacija ključnih kompetencija i životnih vještina u BiH (2011.) te rezultati analize važećih NPP u BiH, NPP u Crnoj Gori, NPP u Srbiji, kurikuluma Finske, Velike Britanije i Republike Hrvatske.
Tokom definisanja Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa za moju okolinu, prirodu i društvo, društvo i geografiju definisane na ishodima učenja su učestvovali predstavnici pedagoških zavoda, Zavoda za školstvo Mostar, učitelji, nastavnici, srednjoškolski profesori, univerzitetski profesori i stručni savjetnici Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.
Pri definisanju mjerljivih, konkretnih i jasnih ishoda učenja i pokazatelja 2 radna grupa je koristila aktivne glagole u prezentu na temelju revidirane Blumove taksonomije kojim se izražavaju znanje, vještine i stavovi, odnosno kompetencije važne za život u 21. vijeku.
Temelj učenja iz područja moje okoline, prirode i društva, društva i geografije je:
- razumijevanje oblika korištenja i načina gospodarenja na Zemlji, u regiji, državi, Evropi i vanevropskim kontinentima;
- razumijevanje egzemplarnih prirodnih, privrednih i socijalnih procesa i problema na Zemlji te o njihovim uzrocima i posljedicama u međunarodnim i globalnim odnosima i o ovisnostima s prirodno-geografskog, socijalno-geografskog i privredno-geografskog gledišta;
- razmatranje pitanja najvažnijih prirodnih i društvenih faktora i njihove uzajamne povezanosti i uslovljenosti u geografskoj sredini;
- razumijevanje pojava, procesa i promjena u prirodi i društvu;
- analiza geografskih pojmova, procesa, objekata i njihove međusobne povezanosti i uslovljenosti.
Znanje, sposobnosti i vještine stečene u nastavi geografije se usmjeravaju prema diferenciranoj analizi vrijednosti geografskih pojava i procesa. Nagli porast svjetskog stanovništva, povećanje poljoprivre-dne proizvodnje, brza industrijalizacija i širenje gradova, ugrožavaju prostorne mogućnosti Zemlje, a Zemlja je osnova za život, koja se ne umnožava i prema kojoj se treba odgovorno ponašati. Interakcija između čovjeka i prostora se očitava u odnosu čovjeka i prirodnih faktora u različitim krajolicima Zemlje. Mnogobrojne lične primijenjene situacije, npr. ocjena mjesta stanovanja, organizacija provođenja slobodnog vremena, izbor zanimanja itd., kao i učestvovanje u javnom životu i sposobnost svrstavanja informacija u geografsku sliku svijeta, zahtijevaju kako topografska tako i geografska znanja i vještine.
Takođe, uključene su ključne kompetencije kao što su kompetencija u nauci i tehnologiji, kreativno-produktivna kompetencija, matematička pismenost, informatička pismenost (informaciona, medijska, tehnološka), socijalna i građanska kompetencija i kulturna svijest i kulturno izražavanje. Navedene ključne kompetencije su uključene u ovaj dokument kao teme koje se u području moje okoline, prirode i društva, društva i geografije prožimaju s definisanim pokazateljima. 3
Cilj Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa za moju okolinu, prirodu i društva, društvo i geografiju definisane na ishodima učenja je osposobiti učenike za primjenu geografskih znanja i vještina u svakodnevnom životu kroz:
- razumijevanje oblika korištenja i načina gospodarenja na Zemlji, u regiji, državi, Evropi i vanevropskim kontinentima;
- razumijevanje egzemplarnih prirodnih, privrednih i socijalnih procesa i problema na Zemlji te o njihovim uzrocima i posljedicama u međunaronim i globalnim odnosima i o ovisnostima s prirodno-geografskog, socijalno-geografskog i privredno-geografskog gledišta;
- razumijevanje pojava, procesa i promjena u prirodi i društvu;
- analiza geografskih pojmova, procesa, objekata i njihove međusobne povezanosti i uslovljenosti;
- razumijevanje osnovnih elemenata geografske i topografske karte;
- sticanje i usvajanje neophodnog pojmovno-terminološkog sistema u geografiji (geologija, petrografija, geomorfologija, klimatologija s meteorologijom, hidrologija, pedologija, biogeografija, ekonomska geografija, urbana i ruralna geografija, demografija, regionalna geografija...);
- analiziranje saobraćajne infrastrukture određenog geografskog prostora sa aspekta povezivanja industrijskih, energetskih, rudnih, turističkih i drugih područja;
- shvatanje savremenih uslova života svijeta u kome živimo, uloge koju učenici imaju u tim uslovima, zadataka koji ih očekuju, njihove mogućnosti i perspektive u budućnosti;
- razvijanje smisla učenika za razumijevanje svojih i tuđih teškoća, međunacionalnih i međunarodnih odnosa, ekonomskih i kulturnih veza među narodima i državama svijeta.
Zajednička jezgra nastavnih planova i programa za moju okolinu, prirodu i društvo, društvo i geografiju definisana na ishodima učenja
|
OBLAST 1: ZEMLJA U SVEMIRU KAO PROSTOR ŽIVLJENJA |
||||
|
Komponenta 1: Prirodni procesi i pojave |
||||
|
Ishodi učenja: 1. analizira prirodne procese i pojave i njihovo međudjelovanje koristeći se geografskom terminologijom 2. objašnjava prirodne pojave pomoću eksperimenata 3. snalazi se u prostoru i vremenu koristeći kartografska pomagala i savremena sredstva za orijentaciju 4. objašnjava povezanost fizičkih, hemijskih i bioloških promjena u geografskoj sredini |
||||
|
Pokazatelji u skladu sa uzrastom učenika za: |
||||
|
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
|
1. Razlikuje prirodne pojave i procese. |
1.a Prepoznaje osnovne uslove života na zemlji. 1.b Uočava i prepoznaje oblike reljefa bliže okoline. |
1.a Objašnjava pojam svemira i razlikuje nebeska tijela. 1.b Razlikuje geosfere od geokomponenata. 1.c Uspoređuje ekumenu i anekumenu. |
1. Samostalno uspoređuje prirodne i antropogene procese i pojave. |
1. Koristi geografske pojmove i terminologiju i samostalno prikuplja i analizira geografske informacije i podatke. |
|
2. Uočava jednostavne eksperimente koji se odnose na kruženje vode u prirodi, agregatna stanja vode, rastvorljivost i druga svojstva materije, magnetizam, statički elektricitet,... |
2.a Povezuje prirodne promjene i njihov uticaj na biljni i životinjski svijet. 2.b Objašnjava uticaj čovjeka na biljni i životinjski svijet. |
2. Pravi jednostavnije eksperimente te uočava razliku između prirodnih pojava metodom promatranja. |
2. Objašnjava prirodne procese i pojave na osnovu eksperimenata. |
2. Analizira i izvodi zaključke na osnovu eksperimenata (evaporacija, transpiracija, produkcija nanosa, vodni kapacitet, hemijski eksperiment). |
|
3. Orijentiše se u poznatom prostoru. |
3. Orijentiše se u prostoru (strane svijeta). |
3. Objašnjava različite načine orijentacije pomoću prirodnih pojava i procesa u prostoru i vremenu. |
3. Primjenjuje različite načine orijentacije pomoću prirodnih pojava i procesa u prostoru i vremenu. |
3. Izrađuje kartografske profile, koristi se azimutom i topografskim znakovima. |
|
|
4. Opisuje značaj biljaka za život čovjeka i razlikuje grupe biljaka i životinja (flora i fauna). |
4. Objašnjava fizičke, hemijske i biološke promjene u geografskoj sredini. |
4. Utvrđuje uzroke i posljedice fizičkih, hemijskih i bioloških promjena u geografskoj sredini. |
4. Tumači geološke promjene; analizira geomorfološke procese i oblike. |
|
Komponenta 2: Struktura i funkcionalna povezanost prirodne i geografske sredine |
||||
|
Ishodi učenja: 1. tumači povezanost i međuovisnost geogenih i antropogenih obilježja Zemlje 2. planira i provodi aktivnosti kojim istražuje važnost geografskog prostora 3. objašnjava funkcionalne promjene u životnoj sredini povezujući ih s promjenama godišnjih perioda 4. analizira povezanost prirodno-geografskih procesa utvrđujući postojanje varijabilnosti živih bića na zemlji |
||||
|
Pokazatelji u skladu sa uzrastom učenika za: |
||||
|
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
|
1.a Razlikuje živo od neživog u neposrednoj okolini. 1.b Prepoznaje pojedine karakteristike životnih zajednica (u polju, bari, rijeci, šumi, parku…). |
1. Objašnjava značaj prirodnih bogatstava i njihovu korist. |
1. Objašnjava povezanost prirodno-geografskih i društveno-geografskih obilježja Zemlje. |
1. Razlikuje i utvrđuje specifičnost prirodno-geografskih i društveno-geografskih odlika određenog geografskog prostora. |
1. Raščlanjuje prirodne procese i utvrđuje njihov uticaj na geografsku sredinu. |
|
|
|
2. Izrađuje slijepe(nijeme) geografske karte i grafičke prikaze (dijagrami, piramide) određenog geografskog sadržaja. |
2. Izvodi zaključke na osnovu izrađenih geografskih karata i grafičkih prikaza određenih geografskih sadržaja. |
2. Uočava i definiše faktore koji utiču na transformaciju prirodne sredine u geografsku sredinu, služeći se adekvatnim metodama istraživanja. |
|
3. Prepoznaje promjene u prirodi povezane s godišnjim dobima. |
3. Opisuje promjene u prirodi povezane s godišnjim dobima. |
3. Uočava i razlikuje funkcionalne promjene u prirodno-geografskoj sredini nastale usljed promjena godišnjih perioda. |
3. Utvrđuje važnost funkcionalnih promjena u prirodno-geografskoj sredini nastale usljed promjena godišnjih perioda. |
3. Dovodi u vezu klimatske promjene s transformacijom geografskog prostora (širenje pustinja, kašnjenje monsuna, sve češći i snažniji tropski cikloni i sl.). |
|
4. Uočava pojedine prirodne pojave i njihove posljedice na živi svijet uz poticaj i podršku. |
4. Uočava pojedine prirodno geografske pojave i njihove posljedice na živi svijet. |
4. Raščlanjuje i povezuje prirodno-geografske procese utvrđujući postojanje varijabilnosti živih bića na Zemlji. |
4. Analizira međuodnos prirodne i geografske sredine s raznolikošću vrsta živih bića.
|
Definiše elemente geografske sredine: prirodne, društvene i antropogene i procjenjuje njihove efekte. |
|
Komponenta 3: Prikazivanje Zemljine površine |
||||
|
Ishodi učenja: 1. koristi se različitim načinima snalaženja i orijentacije na Zemlji, prostoru življenja 2. koristi se različitim instrumentima za vremensko snalaženje i snalaženje u prostoru 3. tumači geografske elemente i sadržaj na karti i globusu |
||||
|
Pokazatelji u skladu sa uzrastom učenika za: |
||||
|
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
|
1. Orijentiše se u poznatom prostoru. |
1. Određuje glavne i sporedne strane svijeta i orijentiše se uz pomoć znakova u prirodi. |
1. Razlikuje i objašnjava orijentaciju pomoću nebeskih tijela, objekata, predmeta i instrumenata. |
1. Primjenjuje različite metode orijentacije na Zemljinoj površini (karta, kompas, GPS). |
1. Kombinuje primjenu različitih instrumenata za orijentaciju na Zemljinoj površini. |
|
2. Prepoznaje određene dijelove dana i sedmice za pojedine aktivnosti. |
2. Imenuje i objašnjava jedinice za vrijeme (minut,sat, dan,sedmica, mjesec, godina). |
2. Koristi se instrumentima i geografskom kartom za orijentaciju u prostoru. |
2. Izrađuje i analizira grafičke prikaze dobijene korištenjem mjernih instrumenata. |
2.a Koristi se geografskim informacionim sistemom (GIS), 3D modeliranjem reljefa i globalnim pozicijskim sistemom (GPS). 2.b Analizira i uspoređuje kartografske projekcije. |
|
3. Uočava da je zemlja okrugla promatrajući globus. |
3.a Prepoznaje oblik Zemlje gledajući globus. 3.b Prepoznaje osnovne boje (plava, smeđa i bijela) i što označavaju na globusu i geografskim kartama. |
3. Određuje strane svijeta, usvaja geografske termine, koristi geografske karte, globus i školski atlas. |
3. Analizira prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja pomoću geografske karte. |
3. Samostalno izrađuje tematske karte na nijemim kartama. |
|
OBLAST 2: DRUŠTVENO-GEOGRAFSKI PROCESI I POJAVE |
||||
|
Komponenta 1: Demogeografski razvoj i globalizacija |
||||
|
Ishodi učenja 1. razlikuje strukture stanovništva (biološku, rasnu, jezičku, religijsku, nacionalnu, obrazovnu i ekonomsku) 2. analizira kako različite strukture stanovništva utiču na razvoj zavičaja, domovine i svijeta 3. utvrđuje kako pojedinci, grupe, narodi i nacije utiču na globalne odnose, događaje i promjene |
||||
|
Pokazatelji u skladu sa uzrastom učenika za: |
||||
|
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
|
1.a.Razlikuje spolnu različitost stanovništva. |
1.a Prepoznaje rasne, jezičke i kulturne razlike bližeg okruženja. 2.b Opisuje kako se proslavljaju blagdani i praznici u životnoj zajednici. |
1.a Prepoznaje i razlikuje strukture stanovništva. |
1. Izrađuje i analizira grafičke prikaze struktura stanovništva. |
1.a Analizira društva i kulture u različitim dijelovima svijeta. 1.b Razlikuje vlastiti identitet od ostalih identiteta te obrazlaže višestrukost identiteta pojedinca. |
|
2. Prepoznaje osnovne karakteristike svoje i drugih kultura. |
2.a Uspoređuje elemente vlastite kulture sa elementima kulture iz okruženja. 2.b Razlikuje tradicionalno od savremenog. |
2. Prepoznaje međuovisnost strukture stanovništva i ekonomskog razvoja. |
2. Objašnjava razmještaj različitih struktura stanovništva na Zemlji i uticaj na društveno-ekonomski razvoj zavičaja, domovine i svijeta. |
2. a Analizira egzistencijalna pitanja koja utiču na pojedinca i grupe. 2.b Daje kritički osvrt o uticaju društva, ekonomije i kulture na razvoj identiteta pojedinca. |
|
|
|
3.a Prepoznaje uticaj međunarodnih organizacija na proces globalizacije. 3.b Objašnjava uticaj tehnološkog razvoja na proces globalizacije. |
3. Objašnjava ulogu međunarodnih organizacija u procesu globalizacije. |
3.a Analizira kako grupe, društva i kulture tumače ljudske potrebe i odnose. 3.b Kritički prosuđuje globalizaciju i njene uticaje i uticaj tehnologije na globalizaciju. 3.cProcjenjuje ulogu i uticaj međunarodnih organizacija i multinacionalnih kompanija na proces globalizacije. |
|
Komponenta 2: Stanovništvo i životno okruženje |
||||
|
Ishodi učenja: 1. objašnjava načine života stanovništva u životnom okruženju 2. objašnjava prostorni razmještaj stanovništva na zemlji i uticaj različitih faktora na prirodno i mehaničko kretanje stanovništva 3. analizira tipove i mjere sprovođenja različitih populacionih politika 4. prikazuje i objašnjava važnost saobraćaja, saobraćajne povezanosti, ponaša se u skladu sa saobraćajnim pravilima |
||||
|
Pokazatelji u skladu sa uzrastom učenika za: |
||||
|
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
|
1. Razlikuje zanimanja ljudi u svom okruženju. |
1.a Opisuje zanimanja ljudi u životnom okruženju. |
1. Povezuje uslove života s karakteristikama društva i društvenih odnosa. |
1. Objašnjava međusobne odnose stanovništva u životnom okruženju. |
1.a Procjenjuje mogućnosti funkcionalnog razvoja naselja u skladu s prirodnim i društvenim potencijalima. 1.b Raspravlja o društvenim i ekonomskim faktorima promjena koje se događaju u životnom okruženju. |
|
2.a Razlikuje mjesto stanovanja (selo-grad). 2.b Uočava razlike u načinu življenja na selu i u gradu. |
2. Objašnjava zrazliku življenja na selu i u gradu i povezuje zanimanje ljudi na selu i u gradu. |
2a. Razlikuje osnovne pojmove prirodnog i prostornog kretanja stanovništva. 2.b Imenuje prirodne i društvene faktore koji utiču na naseljenost ljudi. |
2.a Analizira uzroke promjena prirodnog i prostornog kretanja stanovništva. 2.b Procjenjuje ovisnost privrednog razvoja o prirodnim faktorima i društvenim sistemima. 2.c Prepoznaje aktivnosti i način života ljudi u razli-čitim dijelovima svijeta. |
2.a Procjenjuje i prognozira odrednice geografskog determinizma i geografskog posibilizma. 2.b Analizira uzroke i posljedice prostornog razmještanja i povezuje ih s prirodnim i mehaničkim kretanjima. |
|
|
|
3. Prepoznaje različita populacijska obilježja u svijetu (na primjerima pojedinih država). |
3. Objašnjava kako različite države primjenjuju različite populacijske mjere. |
3. Potkrepljuje argumentima važnost sprovođenja različitih populacijskih politika na primjerima. |
|
4. Prepoznaje osnovne saobraćajne znakove i ponaša se u skladu s tim. |
4. Objašnjava značaj saobraćaja i saobraćajnih veza. |
4. Objašnjava saobraćajnu povezanost kao i njegov doprinos razvijenosti sveukupnog društva. |
4. Analizira povezanosti postojeće veze saobraćaja s mogućnostima privrednog razvoja države. |
1.1 Analizira funkcionalnost saobraćajnih sistema i saobraćajnih mreža. 1.2 Procjenjuje i utvrđuje značaj saobraćaja kao preduslov globalizacije. |
|
Komponenta 3: Političko-geografske odlike savremenog svijeta |
||||
|
Ishodi učenja: 1. objašnjava uticaj pojedinca, ideja i događaja na razvoj društva u prošlosti i sadašnjosti |