Aktio

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Jedinstvenu metodiku o načinu ispitivanja novostvorenih i stranih sorti povrtlarskog mahunastog bilja u cilju priznavanja novostvorenih, odnosno odobravanja uvođenja u proizvodnju stranih sorti

Na osnovu člana 19. Zakona o priznavanju i zaštiti sorti poljoprivrednog i šumskog bilja ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/00), na prijedlog Komisije za priznavanja i zaštitu sorti ratarskog i povrtlarskog bilja, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi

JEDINSTVENU METODIKU
O NAČINU ISPITIVANJA NOVOSTVORENIH I STRANIH SORTI POVRTLARSKOG MAHUNASTOG BILJA U CILJU PRIZNAVANJA NOVOSTVORENIH, ODNOSNO ODOBRAVANJA UVOĐENJA U PROIZVODNJU STRANIH SORTI

Član 1.

Ovom jedinstvenom metodikom (u daljnjem tekstu: metodika) se reguliše način ispitivanja novostvorenih i stranih sorti povrtlarskih mahunjača u oglednom polju i utvrđuju hemijsko-tehnološke karakteristike, koje se ispituju u laboratoriji, te statistička analiza podataka u cilju priznavanja novostvorenih, odnosno odobravanja uvođenja u proizvodnju stranih sorti.

GRAŠAK - Pisum sativum L. ssp. sativum

BORANIJA - Phaseolus vulgaris L.

GRAH - Phaseolus vulgaris L.

BOB - Vicia faba L.

SOČIVO - Lens culinaris Medik.

I. ISPITIVANJE U OGLEDNOM POLJU

Član 2.

Ispitivanje novostvorenih i stranih sorti povrtlarskih mahunjača navedenih u članu 1. ove metodike, vrši se u mreži sortnih mikroogleda pod šifrovanim oznakama i traje tri godine.

Ispitivanje u oglednom polju u izuzetnim slučajevima može da traje dvije godine, ako je takav prijedlog podnesen prilikom podnošenja zahtjeva.

Mikroogledi se izvode po planu potpuno slučajnog blok sistema sa brojem ponavljanja zavisno od broja sorti u ogledima, i to: ako su u ogledu zastupljene 2 sorte sa 5 ponavljanja, 3 sorte sa 4 ponavljanja, 4 sorte sa 4 ponavljanja, a 5 i više sorti sa 4 ponavljanja.

Ispitivanje sorti povrtlarskih mahunjača u oglednom polju vrši se u mreži mikroogleda na dva lokaliteta, koje odredi Komisija za priznavanje i zaštitu sorti ratarskog i povrtlarskog bilja (u daljnjem tekstu: Komisija).

Na traženje podnosioca zahtjeva sorta može da se ispituje na još jednom lokalitetu, a sve troškove ovih ispitivanja snosi podnosilac zahtjeva.

Trogodišnji, odnosno dvogodišnji rezultati za ovaj ogled biće prikazani kao aneks materijala.

Član 3.

Mikroogledi se izvode po planu potpuno slučajnog blok sistema sa slijedećim elementima ogleda:

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

Grašak

5,0

1,0

5,0

4

125

500

25

4

1.000.000

11

1,0

Boranija (niska)

5,0

1,0

5,0

2

100

200

50

5

400.000

1,0

1,0

(visoka)

5,0

2,0

10,0

2

40

80

100

5x8 kućica

80.000

1,0

2,0

Grah

5,0

1,0

5,0

2

100

200

50

5

400.000

1,0

1,0

Grah

5,0

2,0

10,0

2

40

80

100

5x8 kućica

80.000

1,0

2,0

Bob

5,0

1,0

1,0

2

50

100

50

10

200.000

1,0

1,0

Sočivo

5,0

1,0

1,0

4

200

800

25

2,5

1.600.000

1,0

1,0

Član 4.

Zemljište oglednog polja mora da bude ujednačeno - bez depresija, dobre strukture i plodnosti i pripremljeno savremenim agrotehničkim mjerama.

Zemljište ne smije da bude zaraženo bolestima i štetočinama koje mogu da budu štetne za ispitivane sorte.

Predusjev ispitivanoj sorti ne mogu da budu vrste iz familije Fabaceae.

Član 5.

Zahtijev za priznavanje sorte podnosi se Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva najkasnije do 20. januara.

Vlasnik sorte dostavlja sjeme za ogled najkasnije 30 dana prije postavljenja ogleda.

Sjeme se dostavlja svim izvođačima ogleda najkasnije 10 dana prije optimalnog roka sjetve za ispitivanu vrstu.

Član 6.

Sjeme sorti koje se ispituju i standardne sorte mora biti dezinficirano, ispitanog kvaliteta i zdravstvene ispravnosti.

Podnosilac zahtjeva dužan je da u prijavi navede sredstvo s kojim je sjeme zaprašeno.

Sjetva treba da se obavi istog dana za sve sorte i u roku koji se na tom lokalitetu smatra optimalnim.

Komisija svake godine utvrđuje odgovarajuće sorte koje služe kao standard za sorte u prvoj godini ispitivanja.

Standardna sorta je općepoznata sorta koja prema svojim biološkim i proizvodnim karakteristikama ima najveću vrijednost za namjenu radi koje se ispituje nova sorta.

Sorte u drugoj i trećoj godini ispitivanja, završit će ispitivanja sa standardima s kojima je započeto njihovo ispitivanje.

Član 7.

U toku ispitivanja, izvođač ogleda dužan je da primijeni odgovarajuće mjere njege prema zahtjevima intenzivne proizvodnje na datom lokalitetu.

Količine đubriva, najpovoljniji rokovi đubrenja, prihranjivanje i odnosi NPK hranjiva, odredit će se na osnovu tipa zemljišta, podataka o sadržaju hranljivih materija u tlu i prethodne kulture, a uzimajući u obzir postizanje maksimalnog prinosa.

Međuredna kultiviranja, okopavanja, navodnjavanja, kao i primjena drugih mjera, vršit će se prema vremenskim prilikama, stanju zemljišta i potrebama biljaka.

Ukoliko u ogledu ima praznih mjesta treba da se utvrdi da li su slučajna pojava ili su sortnog karaktera.

Dozvoljava se 20% praznih mjesta po sorti u svakom ponavljanju u momentu berbe glavnog proizvoda ispitivane sorte i standarda.

Ukoliko u tri i više ponavljanja ima više od 20% praznih mjesta, sorta se isključuje iz ogleda.

Član 8.

Tokom vegetacije evidentiraju se slijedeći podaci:

  • -
    datum sjetve,
  • -
    datum nicanja biljaka,
  • -
    visina biljaka,
  • -
    početak i kraj cvjetanja,
  • -
    početak formiranja mahuna,
  • -
    početak tehnološke zrelosti (grašak, grah mahunar i bob),
  • -
    fiziološka zrelost (grah, bob),
  • -
    broj biljaka (m2),
  • -
    prinos.

Član 9.

U toku ispitivanja sorte u oglednom polju vrši se ocjenjivanje otpornosti biljaka prema bolestima na jednom od ispitivanih lokaliteta.

  • a)
    Grašak
    • -
      Plamenjača graška (Peronospora pisi),
    • -
      Antraknoza graška (Ascochyta pisi),
    • -
      Hrđa graška (Uromyces pisi),
    • -
      Pepelnica graška (Erysiphe polygoni),
  • b)
    Boranija, grah i bob
    • -
      Antraknoza graha (Colletotrichum lindemuthianum),
    • -
      Hrđa graha (Uromyces apendiculatus),
    • -
      Oreolna pjegavost lišća (Pseudomonas phaseoli),
    • -
      Bakterijska pjegavost lišća (Xantomonas phaseoli).

Ocjenjivanje stepena osjetljivosti ispitivane sorte vrši se ocjenom od 1 do 9, gdje 1 označava najveću, a 9 najmanju otpornost.

II. ISPITIVANJE U LABORATORIJI

Član 10.

Hemijsko - tehnološke analize se vrše u završnoj godini ispitivanja na prosječnom uzorku sa jedog lokaliteta.

Hemijskim analizama se utvrđuje: % suhe materije, % bjelančevina, (% ugljenih hidrata za grašak).

Član 11.

Podaci o elementima ogleda, zemljištu, agrotehničkim mjerama, kao i podaci o ispitivanju sorte u oglednom polju i laboratoriji unose se u obrasce broj: 1, 2. i 3. , koji su štampani uz ovu metodiku i čine njen sastavni dio.

III. STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA

Član 12.

Statistička analiza podataka vrši se metodom analize varijanse i odgovarajućih testova za ocjenu značajnosti sredine, kako za jednogodišnje, tako i za dvogodišnje, odnosno trogodišnje podatke.

Značajnost se izračunava za prinos glavnog proizvoda (jestivog dijela biljke).

Ocjena značajnosti se izračunava na osnovu LSD testa za nivo značajnosti od 5 % i 1%.

Za obračun se koriste podaci prinosa glavnog proizvoda, kg/parceli po ponavljanjima.

Pored ocjene značajnosti izračunava se i koeficijent varijacije (Cv).

Za ostale karakteristike izračunava se samo aritmetička sredina.

Član 13.

Ova metodika stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-02-346-1/06
oktobra 2006. godine

Ministar

Marinko Božić, s. r.