Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Jedinstvenu metodiku o načinu ispitivanja novostvorenih i stranih sorti ozime i jare zobi (Avena sativa L.) u cilju priznavanja novostvorenih, odnosno odobravanja uvođenja u proizvodnju stranih sorti
Na osnovu člana 19. Zakona o priznavanju i zaštiti sorti poljoprivrednog i šumskog bilja ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/00), na prijedlog Komisije za priznavanja i zaštitu sorti ratarskog i povrtlarskog bilja, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
JEDINSTVENU METODIKU
O NAČINU ISPITIVANJA NOVOSTVORENIH I STRANIH SORTI OZIME I JARE ZOBI <I>(AVENA SATIVA L.) </I>U CILJU PRIZNAVANJA NOVOSTVORENIH, ODNOSNO ODOBRAVANJA UVOĐENJA U PROIZVODNJU STRANIH SORTI
Član 1.
Ovom jedinstvenom metodikom (u daljnjem tekstu: metodika) se reguliše način ispitivanja novostvorenih i stranih sorti ozime i jare zobi (Avena sativa L.) u oglednom polju i utvrđuju hemijsko-tehnološke karakteristike koje se ispituju u laboratoriji, te statistička analiza podataka u cilju priznavanja novostvorenih, odnosno odobravanja uvođenja u proizvodnju stranih sorti.
I. ISPITIVANJE U OGLEDNOM POLJU
Član 2.
Ispitivanje novostvorenih i stranih sorti ozime i jare zobi vrši se u mreži sortnih mikroogleda pod šifrovanim oznakama i traje tri godine.
Ispitivanje u oglednom polju može trajati dvije godine, ako je takav zahtjev podnesen prilikom podnošenja zahtjeva.
Mikroogledi se izvode po planu potpuno slučajnog blok sistema sa brojem ponavljanja zavisno od broja sorti u ogledima i to: ako su u ogledu zastupljene 2 sorte sa 5 ponavljanja, 3 sorte sa 4 ponavljanja, 4 sorte sa 4 ponavljanja a 5 i više sorti sa 4 ponavljanja.
Ogledi sa sortama ozime i jare zobi izvode se na lokalitetima koje odredi Komisija za priznavanje i zaštitu sorti ratarskog i povrtlarskog bilja (u daljnjem tekstu: Komisija).
Član 3.
Mikroogledi se izvode po planu potpuno slučajnog blok sistema sa sljedećim elementima ogleda:
- -dužina osnovne parcele 5 m
- -širina osnovne parcele 1 m
- -površina osnovne parcele 5 m2
- -broj redova 10
- -razmak između redova 10 cm
- -razmak između parcela 40 cm
- -razmak između blokova 100 cm
- -zaštitni pojas (najranija sorta) 1-3 m.
Član 4.
Zemljište oglednog polja mora biti ujednačeno - bez depresija, dobre strukture i plodnosti i pripremljeno savremenim agrotehničkim metodama.
Predusjev ispitivanoj sorti ne mogu da budu strna žita.
Zemljište oglednog polja ne smije biti zaraženo štetnim organizmima.
Član 5.
Zahtjev za priznavanje sorte podnosi se Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva do:
- -1. septembra za ozime sorte,
- -20. januara za jare sorte.
Za svaku godinu ispitivanja podnosilac zahtjeva dostavlja potrebnu količinu sjemena najkasnije 30 dana prije dana sjetve.
Član 6.
Sjeme sorte koja se ispituje i standardne sorte mora biti dezinfikovano i ispitanog kvaliteta i zdravstvene ispravnosti.
Podnosilac zahtjeva je dužan da u prijavi navede sredstvo kojim je sjeme zaprašeno.
Količinu sjemena za sjetvu (broj klijavih zrna po m2) određuje podnosilac zahtjeva - selekcioner.
Komisija svake godine utvrđuje odgovarajuće sorte, koje služe kao standard u prvoj godini ispitivanja. Standardna sorta je općepoznata sorta, koja prema svojim biološkim i proizvodnim karakteristikama ima najveću vrijednost za namjenu radi koje se ispituje nova sorta. Za sorte koje se već nalaze u ispitivanju, važe standardi sa kojima je započeto ispitivanje.
Sjeme standarda se obezbjeđuje iz prethodne godine proizvodnje, I klase.
Potrebne količine sjemena standarda obezbjeđuje institucija koja je prijavila sortu.
Član 7.
Tokom ispitivanja izvođač ogleda je dužan da primijeni odgovarajuće mjere njege prema zahtjevima intenzivne proizvodnje zobi.
Količina đubriva, najpovoljniji rokovi đubrenja, prihranjivanje i odnos NPK hranjiva, odrediće se prema: prethodnoj kulturi, tipu zemljišta i sadržaju hranljivih materija u zemljištu, uzimajući u obzir postizanje maksimalnog prinosa.
Na lokalitetu na kome se izvodi ogled na zahtjev selekcionera, primijeniće se tehnologija koju selekcioner - prijavljivač sorte predloži.
Član 8.
U toku vegetacije evidentiraju se sljedeći podaci:
- -datum sjetve,
- -datum nicanja (50% izniklih biljaka),
- -broj izniklih biljaka na 1 m2,
- -metličenje (datum kad je 50% biljaka metličilo),
- -morfološka ujednačenost (opisno kod početka sazrijevanja),
- -visina biljke u cm - od osnove do vrha metlice (određuje se sa 1 mjesta u 5 ponavljanja),
- -datum pune zrelosti,
- -datum žetve.
Kod bonitiranja otpornosti prema polijeganju u poljskim uslovima koristi se skala od 1 do 9 i to:
1 = usjev bez polijeganja,
3 = usjev do 25% poleglih biljaka,
5 = usjev sa 25% do 50% poleglih biljaka,
7 = usjev sa 50% do 75% poleglih biljaka, i
9 = usjev sa 75% do 100% poleglih biljaka.
Polijeganje se obilježava do klasanja i u mliječnoj zrelosti sa datumom. Kod jakog polijeganja potrebno je tekstualno opisati uzroke.
Član 9.
Tokom ispitivanja sorte u odnosu na standardnu sortu, vizuelno se vrši ocjenjivanje otpornosti prema bolestima u polju na lokalitetu koji odredi Komisija za i to: Puccinia coronata (narandžasta rđa), Puccinia graminis f. spp. avenae (crna hrđa) i Erysiphe graminis f. sp. avenae (pepelnica).
Član 10.
Izvođač ogleda obavlja žetvu u punoj zrelosti i na bazi 14% vlage utvrđuje prinos zrna u kg/parceli za svako ponavljanje.
II. ISPITIVANJE U LABORATORIJI
Član 11.
Ispitivanje sorti u laboratoriji vrši se na prosječnom uzorku formiranom iz svih ponavljanja.
Uzorci za ozimu i jaru zob se uzimaju sa lokaliteta koji odredi Komisija za priznavanje i zaštitu sorti ratarskog i povrtlarskog bilja.
Na svakom uzorku sorte ozime i jare zobi obavljaće se slijedeća ispitivanja:
- -suha materija (%),
- -organska materija (% na s.m.),
- -BEM,
- -sirovi proteini (% na s.m.),
- -sirove masti (% na s.m.),
- -sirova celuloza (% na s.m.),
- -pepeo (% na s.m.).
Član 12.
Podaci o elementima ogleda, zemljištu, agrotehničkim mjerama, kao i podaci o ispitivanju sorte u oglednom polju i laboratoriji, unose se u obrazac broj: 1, 2. i 3. koji su štampani uz ovu metodiku i čine njen sastavni dio.
III. STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA
Član 13.
Statistička analiza podataka vrši se metodom analize varijanse i odgovarajućih testova za ocjenu značajnosti sredina, kako za jednogodišnje, tako i za dvogodišnje, odnosno trogodišnje podatke.
Značajnost se izračunava za prinos zrna, a ocjena značajnosti se izračunava na osnovu Lsd-testa za nivo značajnosti od 5% i 1%.
Za obračun se koriste podaci prinosa zrna po ponavljanjima sa cijele parcele.
Pored ocjena značajnosti za navedena obilježja, izračunava se i koeficijent varijacije (Cv).
Za sva ostala obilježja, izračunava se samo aritmetička sredina.
Član 14.
Ova metodika stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj 01-02-346-6/06
oktobra 2006. godine
Sarajevo
Ministar
Marinko Božić, s. r.