Aktio

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Jedinstvenu metodiku o načinu ispitivanja novostvorenih i stranih sorti kupusnjača u cilju priznavanja novostvorenih, odnosno odobravanja uvođenja u proizvodnju stranih sorti

Na osnovu člana 19. Zakona o priznavanju i zaštiti sorti poljoprivrednog i šumskog bilja ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/00), na prijedlog Komisije za priznavanja i zaštitu sorti ratarskog i povrtlarskog bilja, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi

JEDINSTVENU METODIKU
O NAČINU ISPITIVANJA NOVOSTVORENIH I STRANIH SORTI KUPUSNJAČA U CILJU PRIZNAVANJA NOVOSTVORENIH, ODNOSNO ODOBRAVANJA UVOĐENJA U PROIZVODNJU STRANIH SORTI

Član 1.

Ovom jedinstvenom metodikom (u daljnjem tekstu: metodika) se reguliše način ispitivanja novostvorenih i stranih sorti kupusa, kineskog kupusa, kelja, kelja pupčara, karfiola, brokule, kelerabe i raštike u oglednom polju i utvrđuju važnije hemijsko- tehnološke karakteristike, koje se ispituju u laboratoriji, te statistička analiza podataka u cilju priznavanja novostvorenih, odnosno odobravanja uvođenja u proizvodnju stranih sorti za slijedeće vrste kupusnjača:

KUPUS - Brassica oleracea L. var. capitata;

KINESKI KUPUS - Brassica rapa ssp. L. pekinensis (Lour.);

KELJ - Brassica oleracea L. var. sabauda;

KELJ PUPČAR - Brassica oleracea L. var. gmmifera Zenk;

KARFIOL - Brassica oleracea L. var. botrytis L.;

BROKULA - Brassica oleracea L. var. italica Plenck.;

RAŠTIKA � Brassica oleracea L. var. acephala D.C.;

I. ISPITIVANJA U OGLEDNOM POLJU

Član 2.

Ispitivanje novostvorenih i stranih sorti kupusnjača, navedenih u članu 1. ove metodike, vrši se u mreži sortnih mikroogleda pod šifrovanim oznakama i traje tri godine.

Ispitivanje u oglednom polju u izuzetnim slučajevima može trajati dvije godine, ako je takav zahtjev podnesen prilikom podnošenja zahtjeva.

Mikroogledi se izvode po planu potpuno slučajnog blok sistema sa brojem ponavljanja zavisno od broja sorti u ogledu, i to: ako su u ogledu zastupljene 2 sorte sa 5 ponavljanja, 3 sorte sa 4 ponavljanja, 4 sorte sa 4 ponavljanja, a 5 i više sorti sa 4 ponavljanja.

Ispitivanje sorti vrši se na najmanje dva lokaliteta koje odredi Komisija za priznavanje i zaštitu sorti ratarskog i povrtlarskog bilja (u daljnjem tekstu: Komisija).

Na traženje podnosioca zahtjeva, sorta se može ispitivati na još jednom lokalitetu. Troškove ovih ispitivanja snosi podnosilac zahtjeva. Trogodišnji, odnosno dvogodišnji rezultati ovog ogleda bit će prikazani kao aneks materijala.

Član 3.

Mikroogledi se izvode po planu potpuno slučajnog blok sistema sa slijedećim elementima za navedene vrste u članu 1. ove metodike:

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

KUPUS jesenji

5,0

2,0

10,5

3

10

30

70

50

28.500

1,0

1,0

KELJ

5,0

2,1

10,5

3

10

30

70

50

28.500

1,0

1,0

KELJ PUPČAR

5,0

2,1

10,5

3

10

30

70

50

28.500

1,0

1,0

KARFIOL

5,0

2,1

10,5

3

10

30

70

50

18.500

1,0

1,0

BROKOLA

5,0

2,1

10,5

3

10

30

70

33

28.500

1,0

1,0

KELE- RABA

5,0

0,8

4,0

2

15

30

40

33

1,0

1,0

KINESKI KUPUS

5,0

1,0

5,0

2

20

40

50

25

80.000

1,0

1,0

RANI KUPUS

5,0

1,2

7,0

3

12

36

40

40

63.000

1,0

1,0

RAŠTIKA

5,0

1,4

7,0

2

10

20

70

50

28.500

1,0

1,0

Član 4.

Zemljište oglednog polja mora biti ujednačeno - bez depresija, dobre strukture i plodnosti i pripremljeno savremenim agrotehničkim mjerama.

Zemljište ne smije biti zaraženo bolestima i štetočinama koje mogu biti štetne za ispitivane sorte.

Predusjev ispitivanoj sorti ne mogu biti vrste iz familije Brassicaceae.

Član 5.

Zahtjev za priznavanje sorte podnosi se Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva najkasnije do 20. januara.

Sjeme sorte koja se ispituje i standardne sorte mora biti dezinficirano i ispitanog kvaliteta i zdravstvene ispravnosti. Podnosilac zahtjeva je dužan u prijavi navesti sredstvo sa kojim je sjeme zaprašeno.

Komisija svake godine utvrđuje odgovarajuće sorte koje služe kao standard za sorte u prvoj godini ispitivanja.

Standardna sorta je općepoznata sorta koja prema svojim biološkim i proizvodnim karakteristikama ima najveću vrijednost za namjenu radi koje se ispituje nova sorta.

Sorte u drugoj i trećoj godini ispitivanja, završiće ispitivanja sa standardima s kojima je započeto njihovo ispitivanje.

Za svaku godinu ispitivanja podnosilac zahtjeva dostavlja sjeme ispitivane sorte najkasnije 30 dana prije postavljanja ogleda.

Sjeme i plan ogleda se dostavlja svim izvođačima ogleda najkasnije 10 dana prije optimalnog roka sjetve za ispitivanu vrstu.

Vrijeme sjetve se podešava prema lokalnim uslovima. Sjetvu, odnosno sadnju rasada, treba obaviti istog dana za sve sorte i u roku koji se na tom lokalitetu smatra optimalnim.

Za proizvodnju rasada sjeme se sije na dubini 1,5-2 cm.

Sadnja rasada na oglednom polju obavlja se ručno.

Član 6.

Tokom ispitivanja izvođač ogleda je dužan da primijeni odgovarajuće mjere njege, prema zahtjevima intenzivne proizvodnje na datom lokalitetu.

Količina đubriva, najpovoljniji rokovi đubrenja, prihranjivanje i odnos NPK hranjiva, odrediće se na osnovu tipa zemljišta, sadržaja hranjivih materija u zemljištu i prethodne kulture.

Međuredna kultiviranja, okopavanje, navodnjavanja i primjena drugih mjera, vršiće se prema vremenskim prilikama, stanju zemljišta i potrebama biljaka.

Ukoliko u ogledu ima praznih mjesta, treba da se utvrdi da li su ista slučajna pojava ili su sortnog karaktera.

Dozvoljava se 20% praznih mjesta po sorti u svakom ponavljanju u momentu berbe glavnog proizvoda.

Ukoliko ima više od 20% praznih mjesta, sorta se isključuje iz ogleda.

Član 7.

Tokom vegetacije na jednom lokalitetu evidentiraju se slijedeći podaci:

  • -
    datum i mjesto sjetve (topla lijeha ili otvoreno polje - direktna svjetlost),
  • -
    datum nicanja,
  • -
    datum sadnje rasada na parcelu,
  • -
    broj zasađenih biljaka na parceli,
  • -
    datum sklapanja lišća, zavisno od vrste,
  • -
    datum početka razvijanja glavice, ruže, jabučice,
  • -
    boja lišća,
  • -
    oblik, položaj rozete lišća, odnosno glavice, cvasti, jabučice,
  • -
    broj biljaka na parceli ili broj biljaka (m2),
  • -
    dužina unutrašnjeg kočana (cm),
  • -
    dužina vanjskog kočana (cm),
  • -
    čvrstina glavice (1-9),
  • -
    prosječna masa glavice, jabuke, ruže,
  • -
    dana od nicanja do tehnološke zrelosti,
  • -
    tip rozete,
  • -
    deformacije glavnog proizvoda,
  • -
    prinos kg/parceli.

Na drugom lokalitetu se evidentira ukupan prinos po repeticijama.

Član 8.

Tokom ispitivanja sorte u oglednom polju, na jednom lokalitetu, vrši se ocjenjivanje otpornosti biljaka prema bolestima:

  • -
    plamenjača kupusa - Peronospora brassicae,
  • -
    kila kupusa - Plasmodiophara brassicae,
  • -
    pjegavost lista - Alternaria brassicae,
  • -
    crna trulež - Xantomonas campestris,
  • -
    žućenje lista - Fusarium oxisporum.

Ocjenjivanje stepena otpornosti ispitivane sorte vrši se ocjenama od 1 do 9, gdje 1 označava najveću, a 9 najmanju otpornost.

II. ISPITIVANJE U LABORATORIJI

Član 9.

Hemijsko-tehnološke analize se obavljaju u završnoj godini ispitivanja na uzorcima sa jednog lokaliteta, iz tri ponavljanja (po pravilu iz I, III i V ponavljanja).

Ova ispitivanja se obavljaju za one sorte za koje podnosilac zahtjeva traži da budu priznate na osnovu kvaliteta i prinosa.

Prosječan uzorak za svako ponavljanje se formira tako što se uzimaju prve tri uzastopne biljke, odmah iza čeone biljke.

Pri utvrđivanju prinosa po parceli u obzir se uzima masa obranih biljaka.

Formirani uzorci se stavljaju u vreće, obilježe sa dvije etikete, od kojih se jedna stavlja u vreću, a druga se privezuje sa spoljne strane vreće.

Hemijskim analizama se utvrđuje: % suhe materije, % bjelančevina i % ugljenih hidrata.

Član 10.

Podaci o elementima ogleda, zemljištu, agrotehničkim mjerama, kao i ispitivanju sorte u oglednom polju i laboratoriji unose se u obrazac broj: 1, 2. i 3. koji su štampani uz ovu metodiku i čine njen sastavni dio.

III. STATISTIČKA ANALIZA

Član 11.

Statistička analiza podataka vrši se metodom analize varijanse i odgovarajućih testova za ocjenu značajnosti sredina, kako za jednogodišnje, tako i za dvogodišnje, odnosno trogodišnje podatke.

Značajnost se izračunava za prinos svakog proizvoda jestivog dijela biljke.

Ocjena značajnosti se izražava na osnovu LSD testa za nivo rizika od 5% i 1%.

Za obračun se koriste podaci o prinosu glavnog proizvoda, kg/parcela, po ponavljanjima.

Pored ocjena značajnosti za navedena obilježja, izračunava se i koeficijent varijacije (Cv).

Za ostala obilježja izračunava se samo aritmetička sredina.

Član 12.

Ova metodika stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-02-346-3/06
oktobra 2006. godine
Sarajevo

Ministar

Marinko Božić, s. r.