Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Jedinstvenu metodiku o načinu ispitivanja novostvorenih i stranih sorti korjenastog povrća u cilju priznavanja novostvorenih, odnosno odobravanja uvođenja u proizvodnju stranih sorti
Na osnovu člana 19. Zakona o priznavanju i zaštiti sorti poljoprivrednog i šumskog bilja ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/00), na prijedlog Komisije za priznavanja i zaštitu sorti ratarskog i povrtlarskog bilja, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
JEDINSTVENU METODIKU
O NAČINU ISPITIVANJA NOVOSTVORENIH I STRANIH SORTI KORJENASTOG POVRĆA U CILJU PRIZNAVANJA NOVOSTVORENIH, ODNOSNO ODOBRAVANJA UVOĐENJA U PROIZVODNJU STRANIH SORTI
Član 1.
Ovom jedinstvenom metodikom (u daljnjem tekstu: metodika) se reguliše način ispitivanja novostvorenih i stranih sorti korjenastog povrća u oglednom polju i utvrđuju važnije hemijsko - tehnološke karakteristike, koje se ispituju u laboratoriji, te statistička analiza podataka u cilju priznavanja novostvorenih, odnosno odobravanja uvođenja u proizvodnju stranih sorti slijedećih vrsta korjenastog povrća:
MRKVA - Daucus carota L.,
PERŠUN - Petroselinum crispum Mill.,
CELER - Apium graveolens L.;
ROTKVA - Raphanus sativus L. var. niger (Mill.) S. Kerner,
ROTKVICA - Raphanus sativus L. var. sativus,
CVEKLA - Beta vulgaris var. conditiva Alef.
I. ISPITIVANJA U OGLEDNOM POLJU
Član 2.
Ispitivanje novostvorenih i stranih sorti korjenastog povrća, navedenih u članu 1. ove metodike, vrši se u mreži sortnih mikroogleda pod šifrovanim oznakama i traje tri godine.
Ispitivanje u oglednom polju u izuzetnim slučajevima može trajati dvije godine, ako je takav prijedlog podnesen prilikom podnošenja zahtjeva.
Mikroogledi se izvode po planu potpuno slučajnog blok sistema sa brojem ponavljanja zavisno od broja sorti u ogledima, i to: ako su u ogledu zastupljene 2 sorte - 5 ponavljanja, 3 sorte sa 4 ponavljanja, 4 sorte sa 4 ponavljanja, a 5 i više sorti sa 4 ponavljanja.
Ispitivanja sorti korjenastog povrća u oglednom polju vrši se u mreži mikroogleda na dva lokaliteta, koje odredi Komisija za priznavanje i zaštitu sorti ratarskog i povrtlarskog bilja ( u daljnjem tekstu: Komisija).
Na traženje podnosioca zahtjeva, sorta se može ispitivati na još jednom lokalitetu.
Troškove tih ispitivanja snosi podnosilac zahtjeva.
Trogodišnji, odnosno dvogodišnji rezultati bit će prikazani kao aneks materijala.
Član 3.
Mikroogled se izvodi po planu potpuno slučajnog blok sistema sa slijedećim elementima ogleda za slijedeće vrste korjenastog povrća:
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
9 |
10 |
11 |
12 |
|
za vezice |
5,0 |
0,5 |
2 |
3 |
200 |
400 |
25 |
1,5 |
2.000.000 |
1,0 |
12 |
|
tip nantes |
5,0 |
0,8 |
4,0 |
3 |
200 |
400 |
40 |
2,5 |
1.00.000 |
1,0 |
1,0 |
|
tip flaker |
5,0 |
,8 |
4,0 |
3 |
100 |
200 |
40 |
5 |
500.000 |
1,0 |
1,0 |
|
lišćar |
5,0 |
0,8 |
4,0 |
3 |
100 |
200 |
40 |
5 |
500.000 |
1,0 |
1,0 |
|
PAŠTRNJAK |
5,0 |
1,0 |
5,0 |
3 |
50 |
100 |
50 |
10 |
200.000 |
1,0 |
1,0 |
|
korjenjaš, lišćar, rebraš |
5,0 |
1,0 |
5,0 |
3 |
15 |
30 |
50 |
33 |
60.000 |
1,0 |
1,0 |
|
ROTKVA |
5,0 |
0,8 |
4,0 |
3 |
25 |
50 |
40 |
20 |
125.000 |
1,0 |
1,0 |
|
ROTKVICA |
5,0 |
0,4 |
2,0 |
3 |
180 |
360 |
20 |
2,7 |
1.250.000 |
1,0 |
1,0 |
|
CVEKLA |
5,0 |
1,0 |
5,0 |
3 |
50 |
100 |
50 |
10 |
200.000 |
1,0 |
1,0 |
Član 4.
Zemljište oglednog polja mora biti ujednačeno - bez depresija, dobre strukture i plodnosti i pripremljeno savremenim agrotehničkim mjerama.
Zemljište ne smije biti zaraženo štetnim organizmima, koji mogu biti štetni za ispitivane sorte.
Predusjev ispitivanoj sorti ne mogu biti vrste iz Familije Apiaceae.
Član 5.
Zahtjev za priznavanje sorte podnosi se Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva najkasnije do 20. januara.
Sjeme sorti koje se ispituju i standardne sorte mora biti dezinficirano, ispitanog kvaliteta i zdravstvene ispravnosti.
Podnosilac zahtjeva dužan je u prijavi navesti sredstvo sa kojim je sjeme zaprašeno.
Podnosilac zahtjeva sjeme za ogled dostavlja najkasnije 30 dana prije postavljanja ogleda.
Sjeme i plan ogleda dostavlja se svim izvođačima ogleda najkasnije 10 dana prije optimalnog roka sjetve za ispitivanu vrstu.
Vrijeme sjetve podešava se prema uvjetima područja na kojima se ispitivanja provode.
Sve ispitivane sorte treba sijati istog dana i u roku koji se na tom lokalitetu smatra optimalnim.
Komisija svake godine utvrđuje odgovarajuće sorte koje služe kao standard za sorte u prvoj godini ispitivanja.
Standardna sorta je općepoznata sorta, koja prema svojim biološkim i proizvodnim karakteristikama ima najveću vrijednost za namjenu radi koje se ispituje nova sorta.
Sorte u drugoj i trećoj godini ispitivanja, završit će ispitivanja sa standardima sa kojima je započeto njihovo ispitivanje.
Član 6.
Tokom ispitivanja izvođač ogleda je dužan primijeniti odgovarajuće mjere njege, prema zahtjevima intenzivne proizvodnje na datom lokalitetu.
Ukoliko u ogledu ima praznih mjesta treba utvrditi da li su ona slučajna pojava ili su sortnog karaktera.
Dozvoljava se 20% praznih mjesta po sorti u svakom ponavljanju u momentu berbe glavnog proizvoda sorte.
Ukoliko ima više od 20% praznih mjesta, sorta se isključuje iz ogleda.
Količine đubriva, najpovoljniji rokovi đubrenja, prihranjivanje i odnosi NPK hranjiva, odredit će se na osnovu tipa zemljišta, prethodne kulture i sadržaja hranljivih materija u zemljištu, a uzimajući u obzir postizanje maksimalnog prinosa.
Međuredna kultiviranja, okopavanje, navodnjavanja i primjena drugih mjera, vršiće se prema vremenskim prilikama, stanju zemljišta i potrebama biljaka.
Član 7.
Tokom vegetacije na jednom lokalitetu evidentiraju se slijedeći podaci:
- -datum sjetve,
- -datum nicanja,
- -datum tehnološke zrelosti, a kod lišćara i broj žetvi,
- -dana (nicanje - tehnološka zrelost),
- -tip sorte, namjena (za vezice, za preradu,...),
- -broj biljaka na parceli,
- -ostvareni sklop u procentima od planiranog,
- -dužina korijena (cm),
- -prečnik kod vrata (cm),
- -prečnik u sredini (cm),
- -indeks,
- -oblik opisno (cilindričan, kupast, kuglast,...),
- -boja s vana,
- -boja na presjeku,
- -prisustvo bijelih prstenova kod cvekle na presjeku,
- -prečnik korjenčića kod rotkvice (opisno),
- -procenat korijena (srž/kora),
- -glatkoća korijena ocjenom (1-9) 1 = hrapava, 9 = glatka,
- -prosječna masa korijena, zadebljalog hipokotila,
- -procenat ispucalog korijenja (rotkvica, celer) (%),
- -masa lišća (celer rebraš, lišćar, peršun lišćar),
- -lisna masa kod mrkve ocjena 1-9,
- -prinos kg/parceli.
Član 8.
U toku ispitivanja sorte u oglednom polju (poljski uvjeti) vrši se ocjenjivanje otpornosti na slijedeće bolesti:
- -Palež lišća mrkve - Alternaria dauci,
- -Pjegavost lista celera - Urocystis cepulae,
- -Bijela trulež korjena - Sclerotinia sclerotiorum,
- -Vlažna trulež korijena - Erwinia carotovora subsp. carotovor,
- -Virus mozaika celera - Celery mosaic virus,
- -Virus mozaika krastavca - bjeličasti mozaik,
- -Stolbur,
Bolesti cvekle:
- -Lisna pjegavost cvekle - Cercospora beticola,
- -Palež klijanaca cvekle - Phoma betae.
Ocjenjivanje stepena osjetljivosti ispitivane sorte vrši se ocjenama od 1 do 9, gdje 1 označava najveću, a 9 najmanju otpornost.
Član 9.
Podaci o elementima ogleda, zemljištu, agrotehničkim mjerama, kao i ispitivanju sorte u oglednom polju i laboratoriji unose se u obrasce broj: 1, 2. i 3, koji su štampani uz ovu metodiku i čine njen sastavni dio.
II. ISPITIVANJE U LABORATORIJI
Član 10.
Hemijsko-tehnološke analize se obavljaju svake godine na uzorcima sa svih lokaliteta iz tri ponavljanja (po pravilu iz I, III i V ponavljanja).
Ova ispitivanja se obavljaju za one sorte za koje podnosilac zahtjeva traži da budu priznate na osnovu kvaliteta i kvantiteta glavnog proizvoda.
Prosječan uzorak za svako ponavljanje formira se tako što se uzimaju prve tri uzastopne biljke odmah iza čeone biljke.
Masa obranih biljaka se uzima u obzir pri utvrđivanju prinosa po parceli.
Formirani uzorci se stavljaju u vreće, obilježe sa dvije etikete, od kojih se jedna stavlja u vreću, a druga se privezuje sa spoljne strane vreće.
Hemijskim analizama se utvrđuje: % suhe materije, % bjelančevina, % ugljenih hidrata, kao i druge materije prema specifičnim zahtjevima sorte.
III. STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA
Član 11.
Statistička analiza podataka se vrši metodom analize varijanse i odgovarajućih testova za ocjenu značajnosti sredina, kako za jednogodišnje, tako i za dvogodišnje, odnosno trogodišnje podatke.
Značajnost se izračunava za prinos glavnog proizvoda (jestivog dijela biljke).
Ocjena značajnosti se izražava na osnovu LSD testa za nivo značajnosti od 5% i 1%.
Za obračun se koriste podaci o prinosu glavnog proizvoda, kg/parcela, po ponavljanjima.
Pored ocjena značajnosti za navedena obilježja, izračunava se i koeficijent varijacije (Cv).
Za ostala obilježja izračunava se samo aritmetička sredina.
Član 12.
Ova metodika stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj 01-02-346-2/06
oktobra 2006. godine
Sarajevo
Ministar