Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Jedinstvenu metodiku o načinu ispitivanja novostvorenih i stranih sorti paradajza, paprike i patlidžana u cilju priznavanja novostvorenih, odnosno odobravanja uvođenja u proizvodnju stranih sorti
Na osnovu člana 19. Zakona o priznavanju i zaštiti sorti poljoprivrednog i šumskog bilja ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/00), na prijedlog Komisije za priznavanja i zaštitu sorti ratarskog i povrtlarskog bilja, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
JEDINSTVENU METODIKU
O NAČINU ISPITIVANJA NOVOSTVORENIH I STRANIH SORTI PARADAJZA, PAPRIKE I PATLIDŽANA U CILJU PRIZNAVANJA NOVOSTVORENIH, ODNOSNO ODOBRAVANJA UVOĐENJA U PROIZVODNJU STRANIH SORTI
Član 1.
Ovom jedinstvenom metodikom (u daljnjem tekstu: metodika) se reguliše način ispitivanja novostvorenih i stranih sorti paradajza, paprike i patlidžana u oglednom polju i utvrđuju važnije hemijsko-tehnološke karakteristike, koje se ispituju u laboratoriji, te statistička analiza podataka u cilju priznavanja novostvorenih, odnosno odobravanja uvođenja u proizvodnju stranih sorti slijedećih vrsta povrća:
PARADAJZ - Lycopersicon esculentum Mill. (Lycopersicon lycopersicum L. Karsten)
PAPRIKA - Capsicum annuum L.
PATLIDŽAN - Solanum melongena L.
I. ISPITIVANJA U OGLEDNOM POLJU
Član 2.
Ispitivanje novostvorenih i stranih sorti povrtlartskih vrsta, navedenih u članu 1. ove metodike, vrši se u mreži sortnih mikroogleda pod šifrovanim oznakama i traje tri godine.
Ispitivanje u oglednom polju može trajati dvije godine, ako je takav zahtjev podnesen prilikom podnošenja zahtjeva.
Mikroogledi se izvode po planu potpuno slučajnog blok sistema sa brojem ponavljanja, zavisno od broja sorti u ogledima, i to: ako su u ogledu zastupljene 2 sorte sa 5 ponavljanja, 3 sorte sa 4 ponavljanja, 4 sorte sa 4 ponavljanja, a 5 i više sorti sa 4 ponavljanja.
Ispitivanje sorti plodovitog povrća u oglednom polju vrši se u mreži mikroogleda na dva lokaliteta, koje odredi Komisija za priznavanje i zaštitu sorti ratarskog i povrtlarskog bilja ( u daljnjem tekstu: Komsija).
Na traženje podnosioca zahtjeva sorta se može ispitivati na još jednom lokalitetu, a sve troškove ovih ispitivanja snosi podnosilac zahtjeva.
Trogodišnji, odnosno dvogodišnji rezultati za ovaj ogled bit će prikazani kao aneks materijala.
Član 3.
Mikroogledi se izvode po planu potpuno slučajnog blok sistema sa slijedećim elementima ogleda za povrtlarske vrste navedene u članu 1. ove metodike i to:
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
9 |
10 |
11 |
12 |
|
PARADAJZ |
5,0 |
1,6 |
8,0 |
2 |
12 |
24 |
80 |
40 |
31.250 |
1,0 |
1,6 |
|
zašt. prostoru |
5,0 |
1,0 |
5,0 |
2 |
20 |
40 |
50 |
25 |
80.000 |
1,0 |
1,0 |
|
PATLIDŽAN |
5,0 |
1,4 |
7,0 |
2 |
10 |
20 |
70 |
50 |
28.500 |
1,0 |
1,0 |
|
PAPRIKA ZAČINSKA |
5,0 |
1,8 |
9,0 |
3 |
25 |
75 |
50 |
20 |
83.000 |
1,0 |
1,2 |
|
determi- nantni |
5,0 |
1,0 |
5,0 |
2 |
15 |
15 |
100 |
33 |
30.00 0 |
1,0 |
1,0 |
Član 4.
Zemljište oglednog polja mora biti ujednačeno - bez depresija, dobre strukture i plodnosti i pripremljeno savremenim agrotehničkim mjerama.
Zemljište ne smije biti zaraženo bolestima i štetočinama koje mogu biti štetne za ispitivane sorte.
Predusjev ispitivanoj sorti ne mogu biti vrste iz iste familije.
Član 5.
Zahtjev za priznavanje sorte podnosi se Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva najkasnije do 20. januara.
Podnosilac zahtjeva dostavlja sjeme najkasnije 30 dana prije postavljanja ogleda.
Sjeme, odnosno rasad, i plan ogleda se dostavljaju svim izvođačima ogleda najkasnije 10 dana prije optimalnog roka sjetve, odnosno sadnje, za ispitivanu vrstu.
Član 6.
Sjeme sorte koja se ispituje i standardne sorte mora biti dezinficirano i ispitanog kvaliteta i zdravstvene ispravnosti.
Podnosilac zahtjeva dužan je u prijavi navesti sredstvo sa kojim sjeme zaprašeno.
Vrijeme sjetve, odnosno sadnje se podešava prema lokalnim uslovima.
Sjetvu, odnosno sadnju rasada, treba obaviti istog dana za sve sorte i u roku koji se na tom lokalitetu smatra optimalnim.
Sjeme za proizvodnju rasada se sije na dubini 1,5-2 cm.
Sadnja rasada na oglednom polju se obavlja ručno.
Komisija svake godine utvrđuje odgovarajuće sorte koje služe kao standardi u prvoj godini ispitivanja.
Standardna sorta je općepoznata sorta, koja prema svojim biološkim i proizvodnim karakteristikama ima najveću vrijednost za namjenu radi koje se ispituje nova sorta.
Sorte u drugoj i trećoj godini ispitivanja završit će ispitivanja sa standardima sa kojima je započeto ispitivanje.
Član 7.
Tokom ispitivanja izvođač ogleda je dužan primijeniti odgovarajuće mjere njege, prema zahtjevima intenzivne proizvodnje na datom lokalitetu.
Količina đubriva, najpovoljniji rokovi đubrenja, prihranjivanje i odnos NPK hraniva, odrediće se prema prethodnoj kulturi, tipu zemljišta i sadržaju hranljivih materija u zemljištu.
Međuredna kultiviranja, okopavanje, navodnjavanja i primjena drugih mjera, vršiće se prema vremenskim prilikama, stanju zemljišta i potrebama biljaka.
Ukoliko u ogledu ima praznih mjesta, treba utvrditi da li su ista slučajna pojava ili su sortnog karaktera.
Dozvoljava se 20% praznih mjesta po sorti u momentu berbe glavnog proizvoda sorte u svakom ponavljanju.
Ukoliko ima više od 20% praznih mjesta, sorta se isključuje iz ogleda.
Član 8.
Tokom vegetacije na jednom lokalitetu evidentiraju se slijedeći podaci:
- -datum sjetve,
- -datum nicanja biljaka u toploj odnosno hladnoj lijehi,
- -broj zasađenih biljaka u parceli,
- -broj biljaka na parceli u tehnološkoj zrelosti,
- -datum i kraj početka cvetanja i plodonošenja,
- -početak tehnološke zrelosti,
- -plod u tehnološkoj zrelosti; boja, oblik (dužina, širina) pojedinačna masa izražena u gramima, njihova ujednačenost i deformacije,
- -meso ploda: boja, ukus, debljina perikarpa (za papriku) i sl.,
- -tehnološka zrelost (za začinsku papriku) izgled ploda, ujednačenost, dužina, širina, debljina perikarpa, boja i ukus,
- -prinos kg/parcela.
Član 9.
Tokom ispitivanja sorte u oglednom polju (poljski uslovi) vrši se ocjenjivanje otpornosti biljaka prema bolestima:
- a)Paradajz i patlidžan
- -Siva lisna pjegavost paradajza - Septoria lycopersici,
- -Plamenjača paradajza -Phitophtora infestans,
- -Crna pjegavost paradajza - Alternaria solani,
- -Crna pjegavost lišća - Pseudomonas tomato,
- -Oreolna krastavost plodova - Xanthomonas gardneria.
- -
- b)Paprika
- -Trulež - Fusarium ssp.,
- -Zeleno uvenuće - Vericilium alboatrum,
- -Pepelnica - Leveillula taurica,
- -Crna trulež - Alternaria tenuis,
- -Plamenjača - Phytophtora capsici,
- -Virusna oboljenja.
- -
Ocjenjivanje stepena osjetljivosti ispitivane sorte vrši se ocjenama od 1 do 9, gdje 1 označava najveću, a 9 najmanju otpornost.
II. ISPITIVANJE U LABORATORIJI
Član 10.
Hemijsko-tehnološka analiza se obavlja u završnoj godini ispitivanja na uzorcima sa jednog lokaliteta iz tri ponavljanja (po pravilu iz I, III i V ponavljanja).
Ova ispitivanja se obavljaju za one sorte za koje podnosilac zahtjeva traži da budu priznate na osnovu kvaliteta i kvantiteta glavnog proizvoda.
Prosječan uzorak za svako ponavljanje se formira tako što se uzimaju prve tri uzastopne biljke odmah iza čeone biljke.
Masa obranih biljaka se uzima u obzir pri utvrđivanju prinosa po parceli.
Formirani uzorci se stavljaju u vreće, obilježe sa dvije etikete, od kojih se jedna stavlja u vreću, a druga se privezuje sa spoljne strane vreće.
Hemijskim analizama se utvrđuje: % suhe materije, % bjelančevina, % ugljenih hidrata i dr. prema zahtjevu, odnosno specifičnosti sorte, a kod začinske paprike utvrđuje se obojenost ploda.
Član 11.
Podaci o elementima ogleda, zemljištu, agrotehničkim mjerama, kao i ispitivanju sorte u oglednom polju i laboratoriji unose se u obrazac broj: 1, 2. i 3. koji su štampani uz ovu metodiku i čine njen sastavni dio.
III. STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA
Član 12.
Statistička analiza podataka vrši se metodom analize varijanse i odgovarajućih testova za ocjenu značajnosti sredina, kako za jednogodišnje, tako i za dvogodišnje, odnosno trogodišnje podatke.
Značajnost se izračunava za prinos svakog proizvoda jestivog dijela biljke. Ocjena značajnosti se izražava na osnovu LSD testa za nivo rizika od 5% i 1%.
Za obračun se koriste podaci o prinosu glavnog proizvoda, kg/parcela, po ponavljanjima.
Pored ocjena značajnosti za navedena obilježja, izračunava se i koeficijent varijacije (Cv).
Za ostala obilježja izračunava se samo aritmetička sredina.
Član 13.
Ova metodika stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj 01-02-346-4/06
oktobra 2006. godine
Sarajevo
Ministar