Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Jedinstvenu metodiku o načinu ispitivanja novostvorenih i stranih sorti ozimog i jarog ječma (Hordeum vulgare l.) u cilju priznavanja novostvorenih, odnosno uvođenja u proizvodnju stranih sorti
Na osnovu člana 19. Zakona o priznavanju i zaštiti sorti poljoprivrednog i šumskog bilja ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/00), na prijedlog Komisije za priznavanja i zaštitu sorti ratarskog i povrtlarskog bilja, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
JEDINSTVENU METODIKU
O NAČINU ISPITIVANJA NOVOSTVORENIH I STRANIH SORTI OZIMOG I JAROG JEČMA (HORDEUM VULGARE</I> L.) U CILJU PRIZNAVANJA NOVOSTVORENIH, ODNOSNO UVOĐENJA U PROIZVODNJU STRANIH SORTI
Član 1.
Ovom jedinstvenom metodikom (u daljnjem tekstu: metodika) se reguliše način ispitivanja novostvorenih i stranih sorti ozimog i jarog ječma u oglednom polju i utvrđuju hemijsko-tehnološke karakteristike, koje se ispituju u laboratoriji, te statistička analiza podataka u cilju priznavanja novostvorenih, odnosno odobravanja uvođenja u proizvodnju stranih sorti.
I. ISPITIVANJE U OGLEDNOM POLJU
Član 2.
Ispitivanje novostvorenih i stranih sorti ozimog i jarog ječma vrši se u mreži sortnih mikroogleda pod šifrovanim oznakama i traje tri godine. Ispitivanje u oglednom polju u izuzetnim slučajevima može trajati dvije godine, ako je takav prijedlog podnesen prilikom podnošenja zahtjeva.
Mikroogledi se izvode po planu potpuno slučajnog blok sistema sa brojem ponavljanja zavisno od broja sorti u ogledima, i to: ako su u ogledu zastupljene 2 sorte sa 5 ponavljanja, 3 sorte sa 4 ponavljanja, 4 sorte sa 4 ponavljanja, a 5 i više sorti sa 4 ponavljanja.
Ispitivanje sorti ozimog i jarog ječma u oglednom polju vrši se u mreži mikroogleda na dva lokaliteta, koje odredi Komisija za priznavanje i zaštitu sorti ratarskog i povrtlarskog bilja (u daljnjem tekstu: Komisija).
Član 3.
Mikroogledi se izvode po planu potpuno slučajnog blok sistema sa sljedećim elementima ogleda:
- -dužina osnovne parcele 5 m
- -širina osnovne parcele 1 m
- -površina osnovne parcele 5 m2
- -broj redova 10
- -razmak između redova 10 cm
- -razmak između parcela 40 cm
- -razmak između blokova 100 cm
- -zaštitni pojas (najranija sorta) 1-3 m
Član 4.
Zemljište oglednog polja mora da bude ujednačeno - bez depresija, dobre strukture i plodnosti i pripremljeno savremenim agrotehničkim mjerama.
Predusjev ispitivanoj sorti ne mogu biti strna žita.
Zemljište oglednog polja ne smije da bude zaraženo štetnim organizmima.
Član 5.
Zahtjev za priznavanje sorte podnosi se Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva do:
- -1. septembra za ozime sorte,
- -20. januara za jare sorte.
Za svaku godinu ispitivanja podnosilac zahtjeva dostavlja sjeme za ogled najkasnije 30 dana prije dana sjetve. Sjeme se dostavlja izvođačima najkasnije 10 dana prije optimalnog roka sjetve za ispitivanu vrstu.
Član 6.
Sjeme sorte koja se ispituje i standardne sorte mora biti dezinficirano, ispitanog kvaliteta i zdravstvene ispravnosti.
Podnosilac zahtjeva dužan je da u prijavi navede sredstvo kojim je sjeme zaprašeno.
Količinu sjemena za sjetvu (broj klijavih zrna po m2) određuje podnosilac zahtjeva - selekcioner.
Ispitivanje u oglednom polju i laboratoriji vrši se sa standardnom sortom, koju određuje Komisija.
Sorte u drugoj i trećoj godini ispitivanja završit će ispitivanje sa standardima sa kojima je započeto njihovo ispitivanje. Standardna sorta je općepoznata sorta, koja prema svojim biološkim i proizvodnim karakteristikama ima najveću vrijednost za namjenu radi koje se ispituje nova sorta. Sjeme standarda obezbjeđuje se iz prethodne godine proizvodnje, I klase.
Potrebne količine sjemena standarda obezbjeđuje podnosilac zahtjeva.
Član 7.
U toku ispitivanja izvođač ogleda dužan je da primijeni odgovarajuće mjere njege prema zahtjevima intenzivne proizvodnje ječma.
Količina đubriva, najpovoljniji rokovi đubrenja, prihranjivanje i odnos NPK hranjiva, odrediće se prema specifičnim uslovima svakog lokaliteta, prethodnoj kulturi, i sadržaju hranljivih materija, a uzimajući u obzir postizanje maksimalnih prinosa.
Na lokalitetu na kome se izvodi ogled, na zahtjev selekcionera, primijeniće se tehnologija koju selekcioner, odnosno podnosilac zahtjeva predloži.
Član 8.
U toku vegetacije evidentiraju se slijedeći podaci:
- -datum sjetve,
- -datum nicanja (50% izniklih biljaka),
- -broj izniklih biljaka na 1 m2,
- -procenat prezimjelih biljaka (kod ozimih sorti),
- -klasanje (datum kad je 50% biljaka klasalo),
- -morfološka ujednačenost (opisno kod početka sazrijevanja),
- -visina biljke u cm - od osnove do vrha klasa (određuje se sa 1 mjesta u 5 ponavljanja),
- -datum pune zrelosti,
- -datum žetve.
Kod rangiranja otpornosti prema polijeganju u poljskim uslovima koristi se skala od 1 do 9 i to:
1 = usjev bez polijeganja,
3 = usjev do 25% poleglih biljaka,
5 = usjev sa 25% do 50% poleglih biljaka,
7 = usjev sa 50% do 75% poleglih biljaka, i
9 = usjev sa 75% do 100% poleglih biljaka.
Kod jakog polijeganja potrebno je tekstualno opisati uzroke.
Član 9.
Žetva se obavlja u punoj zrelosti i, na bazi 14% vlage, utvrđuje prinos zrna u kg/parcela za svako ponavljanje.
Član 10.
U toku ispitivanja sorte u odnosu na standardnu sortu, vrši se ocjenjivanje otpornosti prema bolestima: rđa i pepelnice u uslovima prirodne infekcije na oba lokaliteta i to: Puccinia hordei (smeđa hrđa ječma), Puccinia graminis f. sp hordei (crna hrđa ječma), Erysiphe graminis f. sp. hordei (pepelnica), Pyrenophora graminea (prugavost ječma) i Rynchosporium secalis (pjegavost lista ječma).
Član 11.
Podaci o elementima ogleda, zemljištu, agrotehničkim mjerama, kao i podaci o ispitivanju sorte u oglednom polju i laboratoriji unose se u obrazac broj 1., 2. i 3. koji su štampani uz ovu metodiku i čine njen sastavni dio.
II. ISPITIVANJE U LABORATORIJI
Član 12.
Hemijsko-tehnološke analize obavljaju se na uzorcima sjemena sorti iz prve godine ispitivanja.
Ispitivanje sorti u laboratoriju vrši se na prosječnom uzorku formiranom iz svih ponavljanja.
Uzorci za ozimi i jari ječam (dvoredi i višeredi) se uzimaju sa jednog lokaliteta koji odredi Komisija.
Na svakom uzorku obavljaju se slijedeća ispitivanja:
A. OZIMI I JARI DVOREDI JEČAM
- a)Analiza zrna
- 1.Fizičke osobine zrna
- -Krupnoća zrna iznad 2,8 mm (%) i iznad 2,5 mm (%),
- -I klasa (%),
- -Masa 1000 zrna (g s.m.),
- -Hl masa (kg/hl),
- -Hl masa I klase (kg/hl),
- -
- 2.Fiziološka analiza zrna
- -energija klijanja 3 dana (%),
- -klijavost 5 dana (%),
- -
- 3.Hemijsko-tehnološke osobine zrna
- -vlaga zrna (%),
- -sadržaj bjelančevina u s.m. (%).
- -
- 1.
- b)Mikrosladovanje i analiza slada (samo za pivarski ječam)
- 1.Mikrosladovanje
- -vlaga I močenja (%),
- -vlaga II močenja (%),
- -vlaga III močenja (%),
- -vlaga na kraju klijanja (%),
- -vlaga na kraju sušenja (%),
- -gubitak ječam-slad (% na s.m.),
- -gubitak disanjem (% na s.m.),
- -gubitak na klicu (% na s.m.).
- -
- 2.Analiza slada
- -ekstrakt fini vazdušno suh (%),
- -ekstrakt fini (% na s.m.),
- -ekstrakt grubi (% na s.m.),
- -razlika ekstrakta (%),
- -boja sladovine EBC jedinica,
- -filtracija sladovine (minuta),
- -ukupne bjelančevine (% na s.m.),
- -rastvorljivi azot mg u 100 g na s.m.
- -rastvorljive bjelančevine (% na s.m.),
- -Kolbachov broj,
- -pH sladovine,
- -viskozitet cP 8.6 P,
- -hartong 45oC,
- -Hl masa (kg/hl).
- -
- 1.
B. OZIMI VIŠEREDI JEČAM
- 1.Fizičke osobine zrna
- -I klasa (%),
- -masa 1000 zrna, g na s.m,
- -krupnoća zrna iznad 2,8mm (%) i iznad 2,5mm (%).
- -
- 2.Hemijsko-tehnološke osobine zrna
- -vlaga zrna (%),
- -sadržaj bjelančevina (% na s.m.).
- -
- 3.Fiziološka analiza zrna,
- -energija klijanja 3 dana (%),
- -klijavost 5 dana (%).
- -
III. STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA
Član 13.
Statistička analiza podataka vrši se metodom analize varijanse i odgovarajućih testova za ocjenu značajnosti sredina, kako za jednogodišnje, tako i za dvogodišnje, odnosno trogodišnje podatke.
Značajnost se izračunava za prinos zrna, na osnovu LSD testa za nivo značajnosti od 5 % i 1.
Za obračun se koriste podaci prinosa zrna po ponavljanjima sa cijele parcele.
Pored ocjena značajnosti izračunava se i koeficijent varijacije (Cv).
Za sva ostala obilježja izračunava se samo aritmetička sredina.
Član 14.
Ova metodika stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj 01-02-346-7/06
oktobra 2006. godine
Sarajevo
Ministar