Aktio

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Jedinstvenu metodiku o načinu ispitivanja novostvorenih i stranih sorti krompira (Solanum tuberosum l.) u cilju priznavanja novostvorenih, odnosno odobravanja uvođenja u proizvodnju stranih sorti

Na osnovu člana 19. Zakona o priznavanju i zaštiti sorti poljoprivrednog i šumskog bilja ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/00), na prijedlog Komisije za priznavanja i zaštitu sorti ratarskog i povrtlarskog bilja, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi

JEDINSTVENU METODIKU
O NAČINU ISPITIVANJA NOVOSTVORENIH I STRANIH SORTI KROMPIRA (SOLANUM TUBEROSUM L.) U CILJU PRIZNAVANJA NOVOSTVORENIH, ODNOSNO ODOBRAVANJA UVOĐENJA U PROIZVODNJU STRANIH SORTI

Član 1.

Ovom jedinstvenom metodikom (u daljnjem tekstu: metodika) se reguliše način ispitivanja novostvorenih i stranih sorti krompira u oglednom polju i utvrđuju hemijsko-tehnološke karakteristike, koje se ispituju u laboratoriju, te statistička analiza podataka u cilju priznavanja novostvorenih, odnosno odobravanja uvođenja u proizvodnju stranih sorti krompira.

I. ISPITIVANJE U OGLEDNOM POLJU

Član 2.

Ispitivanje novostvorenih i stranih sorti krompira vrši se u mreži sortnih mikroogleda pod šifrovanim oznakama na dva lokaliteta, koje odredi Komisija za priznavanje i zaštitu sorti ratarskog i povrtlarskog bilja (u daljnjem tekstu: Komisija) i traje tri godine.

Ispitivanje u oglednom polju u izuzetnim slučajevima može trajati dvije godine ako je takav prijedlog podnesen prilikom podnošenja zahtjeva.

Mikroogledi se izvode po planu potpuno slučajnog blok sistema sa brojem ponavljanja zavisno od broja sorti u ogledima, i to: ako su u ogledu zastupljene 2 sorte sa 5 ponavljanja, 3 sorte sa 4 ponavljanja, 4 sorte sa 4 ponavljanja a 5 i više sorti sa 4 ponavljanja.

Na traženje podnosioca zahtjeva sorta se može ispitivati na još jednom lokalitetu, a sve troškove ovih ispitivanja snosi podnosilac zahtjeva.

Trogodišnji, odnosno dvogodišnji rezultati za ovaj ogled bit će prikazani kao aneks materijala.

Član 3.

Mikroogledi se izvode po planu potpuno slučajnog blok sistema sa slijedećim elementima ogleda:

  • -
    dužina osnovne parcele 10,0 m
  • -
    širina osnovne parcele 1,5 m
  • -
    broj redova 2
  • -
    razmak redova 75,0 cm
  • -
    razmak u redu 33,0 cm
  • -
    broj biljaka na osnovnoj parcelici 60
  • -
    broj ponavljanja 4
  • -
    površina osnovne parcelice 15,00 m2
  • -
    broj biljaka po hektaru 40.000.

Parcelice trebaju da budu postavljene uspravno na pravac oranja i u tom pravcu se sadi.

Oko ogleda se sade dva reda zaštitnog pojasa sa standardnom sortom na istom rastojanju, radi izbjegavanja uticaja rubnih redova.

Član 4.

Zemljište oglednog polja mora biti ujednačeno - bez depresija, dobre strukture i plodnosti i pripremljeno savremenim agrotehničkim mjerama.

Predusjev ispitivanoj sorti ne mogu da budu vrste iz familije Solonaceae.

Predusjev mora biti isti na cijeloj oglednoj parceli.

Zemljište oglednog polja ne smije biti zaraženo štetnim organizmima.

Član 5.

Zahtjev za priznavanje podnosi se Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva najkasnije do 20. januara.

Za svaku godinu ispitivanja podnosilac zahtjeva dostavlja po 200 kg sjemena svake sorte A klase, frakcije 30 - 35 mm, najkasnije 30 dana prije sadnje.

Član 6.

Sadni materijal sorte koja se ispituje i standardne sorte dostavlja se netretiran, treba da bude ispitanog kvaliteta i zdravstvene ispravnosti.

Ispitivanje u oglednom polju i laboratoriju vrši se sa standardnom sortom, koju odredi Komisija u prvoj godini ispitivanja.

Standardna sorta je općepoznata sorta, koja prema svojim biološkim i proizvodnim karakteristikama ima najveću vrijednost za namjenu radi koje se ispituje nova sorta.

Sorte u drugoj i trećoj godini ispitivanja, završit će ispitivanja sa standardima sa kojima je započeto njihovo ispitivanje.

Član 7.

Sorte se prema dužini vegetacije (na osnovu međunarodne klasifikacije) grupiraju u četiri grupe i to:

  • 1.
    rane: vegetacioni broj od 10 do 8 (do 90 dana),
  • 2.
    srednje rane vegetacioni broj od 7,5 do 6 (100 do 120 dana),
  • 3.
    srednje kasne vegetaconi broj od 5,5 do 4,5 (120 do 140 dana),
  • 4.
    kasne vegetacioni broj od 4 do 3 (od 140 dana).

U slučaju manjeg broja sorti, treba ih grupirati s odgovarajućim standardima, u dvije grupe:

  • 1.
    rane i srednje rane,
  • 2.
    srednje kasne i kasne sorte.

U rejonu proizvodnje ranog krompira ispitivat će se samo rane sorte, a u ostalim proizvodnim rejonima rane, srednje rane, srednje kasne i kasne sorte.

Član 8.

U toku ispitivanja izvođač ogleda je dužan da primijeni odgovarajuće mjere njege prema zahtjevima intenzivne proizvodnje krompira.

Kod đubrenja ogleda treba uzeti u obzir prethodnu kulturu, tip zemljišta i podatke analize o sadržaju hranljivih materija u zemljištu.

Količina đubriva, vrijeme i način đubrenja će se odrediti prema specifičnim uvjetima svakog lokaliteta i pretkulturi, a uzimajući u obzir postizanje maksimalnog prinosa.

Na svim poljima obavlja se zaštita od štetnih organizama i korova odgovarajućim zaštitnim sredstvima, prema uobičajenoj proizvodnoj praksi.

Član 9.

Tokom vegetacije evidentiraju se slijedeći podaci:

  • -
    datum sadnje,
  • -
    datum nicanja (kada je niklo 50% biljaka),
  • -
    broj praznih mjesta odrediti 14 dana nakon nicanja (ustanoviti uzrok nenicanja),
  • -
    razvoj u početnoj fazi (ocjena se vrši 3 do 4 sedmice nakon nicanja, ocjena 1 označava slab razvoj, a ocjena 5 odličan razvoj),
  • -
    zapažanja o početku cvjetanja izvodit će se na jednom od ispitivanih lokaliteta,
  • -
    kraj cvjetanja,
  • -
    datum fiziološke zrelosti (kada je pokožica na krtolama potpuno očvrsla, odnosno kada se pri čupanju biljaka stabljike odvajaju od krtola),
  • -
    datum potpunog sušenja (kada se osuši preko 90% lišća na biljkama),
  • -
    datum berbe, istovremeno treba dati i opis stanja nadzemnog dijela biljaka u vrijeme vađenja,
  • -
    dužina vegetacije, broj dana od nicanja do trenutka kada je sva nadzemna masa osušena, također će se utvrđivati na jednom od ispitivanih lokaliteta.

Utvrđivanje sortne čistoće treba da se izvrši u fazi cvjetanja brojem i obilježavanjem svih sortnih primjesa.

Procenat primjesa treba da se dadne za cijelu sortu.

Primjese treba ukloniti iz ogleda tek tokom berbe i to prije nego što se izmjeri prinos sa određene parcele.

Za prazna mjesta nastala otklanjanjem svih ostalih primjesa prinos se određuje na osnovu prosječnog prinosa svih ostalih biljaka na parceli.

Član 10.

U toku ispitivanja, u oglednom polju u uvjetima prirodne infekcije, prati se pojava i ocjenjuje intenzitet napada slijedećih bolesti i štetočina na jednom od ispitivanih lokaliteta:

1. BOLESTI I ŠTETOČINE CIME

  • a)
    Viroze - procjena napada se vrši u vrijeme cvjetanja i to za crtičavost, uvijanje listova, teški mozaik, lahki mozaik, acuba mozaik, kovrdžavost listova i stolbur. Za kasnije sorte procjenu pojave viroza treba vršiti u vrijeme cvjetanja i u vrijeme punog vegetativnog rasta. Pri ocjeni viroza treba da se izbroje napadnute biljke i da se izrazi intenzitet napada procentualno po sortama.
  • b)
    Phytiphtora infestans - ocjena se vrši od 0 do 5

0 = usjev potpuno zdrav,

1 = slab napad,

2 = početni znakovi na listovima,

3 = listovi uništeni,

4 = plamenjača prelazi na stablo,

5 = usjev potpuno uništen.

  • -
    prvi napad plamenjače: datum kada je 10% biljaka na parceli napadnuto (za svaku sortu),
  • -
    potpuno uništavanje: datum neposredno prije potpunog propadanja usjeva od plamenjače.
    • c)
      Rhisoctonia solani Kuhn - izbrojati napadnute biljke i dati procenat po sorti.
    • d)
      Alternaria solani - ocjena intenziteta oboljenja vrši se ocjenom od 0 do 5:

0 - usjev potpuno zdrav,

5 - slab napad,

4 - početni znakovi na listovima,

3 - napadnute su sve biljke,

2 - jak napad,

1 - vrlo jak napad.

  • e)
    Štetočine lista i stabla - navesti vrstu štetočine i intenzitet napada.
  • f)
    Erwinia carotovora - crna noga

2. BOLESTI I ŠTETOČINE GOMOLJA

  • a)
    Phytophtora infestans - plamenjača,
  • b)
    Streptomyces scabies - krastavost,
  • c)
    Spongospora subterranea - prašna krastavost,
  • d)
    Rhizoctonia solani - bijela noga,
  • e)
    štetočine gomolja.

Član 11.

Krtole se vade čim odumre nadzemna masa.

Tokom vađenja utvrđuje se: prosječan broj gomolja po biljci (zdravih i bolesnih), prosječna veličina gomolja (broj i kg) po frakcijama po biljci, prinos gomolja (kg) po obračunskoj parceli iz svakog ponavljanja (zdravih i bolesnih).

U ogledima sa samo ranim sortama, vađenje se vrši u dva roka: pola parcele, uzdužno u svakom ponavljanju, vadi se 50 dana nakon nicanja, a druga polovina 65 dana nakon nicanja.

Na ostalim oglednim mjestima rane sorte treba da se vade u roku kada se u tom području normalno vade rane sorte za tržište.

Za utvrđivanje prinosa uzimaju se sve biljke na parceli.

Krtole treba da se izvade i ostave na površini u kućicama i prije mjerenja prinosa treba da se izvrše slijedeće procjene:

  • 1.
    Broj praznih mjesta (kao prazna mjesta računaju se ona mjesta nastala uslijed mehaničkih uzroka),
  • 2.
    Broj krtola po jedinoj biljci - računa se prosječan broj krtola po biljci od 10 biljaka koje slijede jedna iza druge iz svakog ponavljanja. Pri tome se uzimaju krtole bez probiranja.
  • 3.
    Broj krtola po jednoj biljci - daje se prosječan broj krtola po biljci od 10 biljaka koje slijede jedna iza druge iz svakog ponavljanja. Pri tome se uzimaju krtole bez probijanja.
  • 4.
    Ujednačenost prinosa po kućici (sve biljke iz jednog ponavljanja treba da se procjene na ujednačenost prinosa po kućici). Ocjena treba da se da po sortama, i to po skali od 1-5, gdje 1 označava jako neujednačen a 5 potpuno ujednačen prinos.

Kod berbe treba da se izvrše slijedeća mjerenja:

  • 1.
    ukupna težina zdravih krtola u kg/ponavljanjima,
  • 2.
    ukupna težina bolesnih (truhlih) krtola, neupotrebljivih za jelo kg/ponavljanjima.

Iz svih ponavljanja uzeti prosječan uzorak zdravih krtola po 10 kg od svakog ponavljanja (ukupno 40 kg) i klasirati ih po veličini u tri frakcije pomoću kvadratnog mjerila:

  • -
    prva frakcija: krtole manje od 28 mm,
  • -
    druga frakcija: krtole od 28 do 55 mm,
  • -
    treća frakcija: krtole veće od 55 mm.

Treba da se izmjeri težina svake frakcije posebno i izrazi u procentima od ukupne težine uzorka. Tom prilikom treba da se uzmu i podaci o prosječnoj težini krtola.

U frakciji bolesnih krtola treba da se izvrši ocjena pojedinih bolesti i štetočina i izrazi procentima kao što je navedeno u tački 8.

U cilju ispitivanja pojedinih sorti za čuvanje u toku zime, na skladištenje treba da se stavi po 20 kg zdravih krtola svake sorte, na jednom od ispitivanih lokaliteta.

Ocjena se vrši u proljeće prema skali od 1 do 5 (1 = sačuvano manje od 70%, 2 = 70-79%; 3 = 80-90%; 4 = 91-95%, 5 = sačuvano više od 95% uskladištenog krompira).

II. ISPITIVANJE U LABORATORIJU

Član 12.

Hemijsko-tehnološke analize na sadržaj materije i skroba obavljaju se u laboratoriju u završnoj godini ispitivanja na uzorcima sa jednog od lokaliteta.

Određivanje sadržaja skroba će se vršiti posebnom vagom za određivanje skroba.

Za svaku sortu izvršiti po dva mjerenja na materijalu uzetom za određivanje frakcije krtola iz kojih se uzme prosječan uzorak svih frakcija.

Mjerenje se vrši za određivanje skroba na uzorcima od 5 kg, najkasnije do kraja novembra.

III. STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA

Član 13.

Analiziraju se samo podaci s osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmanje 80% od planiranog sklopa.

Ukoliko je za neku sortu ostvareni sklop manji od dozvoljenog samo u jednoj repeticiji, taj će se podatak zamijeniti sa prosječnom vrijednošću preostalih repeticija.

U slučaju da minimalni dozvoljeni sklop za neku sortu nije ostvaren u više od jedne repeticije, podaci te sorte neće se analizirati.

U obračun ulaze sve kućice u ogledu, osim zaštitnih pojaseva.

Član 14.

Statistička analiza podataka mikroogleda vrši se metodom analize varijanse i odgovarajućih testova za ocjenu značajnosti sredine, kako za jednogodišnje, tako i za trogodišnje, odnosno dvogodišnje podatke.

Ocjena značajnosti se izračunava na osnovu LSD testa za nivo značajnosti od 5% i 1%.

Pored ocjene značajnosti izračunava se i koeficijent varijacije (Cv).

Za ostala obilježja izračunava se samo aritmetička sredina.

Član 15.

Ova metodika stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-02-346-8/06
oktobra 2006. godine
Sarajevo

eMinistar

Marinko Božić, s. r.