Aktio

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Jedinstvenu metodiku o načinu ispitivanja novostvorenih i stranih sorti lukovičastog bilja u cilju priznavanja novostvorenih, odnosno odobravanja uvođenja u proizvodnju stranih sorti

Na osnovu člana 19. Zakona o priznavanju i zaštiti sorti poljoprivrednog i šumskog bilja ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/00), na prijedlog Komisije za priznavanja i zaštitu sorti ratarskog i povrtlarskog bilja, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi

JEDINSTVENU METODIKU
O NAČINU ISPITIVANJA NOVOSTVORENIH I STRANIH SORTI LUKOVIČASTOG BILJA U CILJU PRIZNAVANJA NOVOSTVORENIH, ODNOSNO ODOBRAVANJA UVOĐENJA U PROIZVODNJU STRANIH SORTI

Član 1.

Ovom jedinstvenom metodikom (u daljnjem tekstu: metodika) se reguliše način ispitivanja novostvorenih i stranih sorti povrtlarskih lukovičastih vrsta u oglednom polju i utvrđuju važnije hemijsko-tehnološke karakteristike, koje se ispituju u laboratoriji, te statistička analiza podataka, u cilju priznavanja novostvorenih, odnosno odobravanja uvođenja u proizvodnju stranih sorti slijedećih lukovičastih vrsta:

CRNI LUK- Allium cepa L.,

BIJELI LUK - Allium sativum L.,

PRAZILUK - Allium porrum L.

I. ISPITIVANJA U OGLEDNOM POLJU

Član 2.

Ispitivanje novostvorenih i stranih sorti povrtlarskih lukovičastih vrsta, navedenih u članu 1. ove metodike, vrši se u mreži sortnih mikroogleda pod šifrovanim oznakama i traje tri godine.

Ispitivanje u oglednom polju u izuzetnim slučajevima može da traje dvije godine, ako je takav zahtjev podnesen prilikom podnošenja zahtjeva.

Mikroogledi se izvode po planu potpuno slučajnog blok sistema sa brojem ponavljanja zavisno od broja sorti u ogledima, i to: ako su u ogledu zastupljene 2 sorte sa 5 ponavljanja, 3 sorte sa 4 ponavljanja, 4 sorte sa 4 ponavljanja, a 5 i više sorti sa 4 ponavljanja.

Ispitivanje sorti vrši se na najmanje dva lokaliteta, koje odredi Komisija za priznavanje i zaštitu sorti ratarskog i povrtlarskog bilja (u daljnjem tekstu: Komisija)

Na traženje podnosioca zahtjeva, sorta se može ispitivati na još jednom lokalitetu. Sve troškove ovih ispitivanja snosi podnosilac zahtjeva.

Član 3.

Mikroogled se izvodi po planu potpuno slučajnog blok sistema sa slijedećim elementima ogleda za slijedeće povrtlarske vrste:

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

U

12

CRNILUK direktna sjetva

5,0

0,9

4,5

3

166

500

30

3

1,000.000

1,0

1,0

iz arpadžika

5,0

0,9

4,5

3

50

150

30

10

333.000

1,0

1,0

BIJELI LUK

5,0

0,9

4,5

3

50

150

30

10

333.000

1,0

1.0

PRAZILUK

5,0

1,0

5,0

2

33

66

50

15

133.000

1,0

1,0

Član 4.

Zemljište oglednog polja mora da bude ujednačeno - bez depresija, dobre strukture i plodnosti i pripremljeno savremenim agrotehničkim mjerama.

Zemljište ne smije biti zaraženo bolestima i štetočinama koje mogu biti štetne za ispitivane sorte.

Predusjev ispitivanoj sorti ne mogu biti vrste iz familije Alliaceae.

Član 5.

Zahtjev za priznavanje sorte podnosi se Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva najkasnije do 20. januara.

Podnosilac zahtjeva dostavlja sjeme za ogled najkasnije 30 dana prije postavljanja ogleda.

Sjeme i plan ogleda dostavlja se svim izvođačima ogleda najkasnije 10 dana prije optimalnog roka sjetve za ispitivanu vrstu.

Član 6.

Sjeme sorti koje se ispituju i standardne sorte mora biti dezinficirano, ispitanog kvaliteta i zdravstvene ispravnosti.

Podnosilac zahtjeva dužan je u prijavi navesti sredstvo kojim je sjeme zaprašeno.

Sadnja čena bijelog luka treba da se obavi istog dana za sve sorte i u roku koji se u tom lokalitetu smatra optimalnim.

Komisija svake godine utvrđuje odgovarajuće sorte koje služe kao standard za sorte u prvoj godini ispitivanja.

Standardna sorta je općepoznata sorta, koja prema svojim biološkim i proizvodnim karakteristikama ima najveću vrijednost za namjenu radi koje se sorta ispituje.

Sorte u drugoj i trećoj godini ispitivanja završiće ispitivanje sa standardima s kojima je započeto njihovo ispitivanje.

Trogodišnji, odnosno dvogodišnji rezultati za ovaj ogled bit će prikazani kao aneks materijala.

Član 7.

Tokom ispitivanja izvođač ogleda je dužan da primijeni odgovarajuće mjere njege, prema zahtjevima intenzivne proizvodnje na datom lokalitetu.

Količina đubriva, najpovoljniji rokovi đubrenja, prihranjivanje i odnos NPK hranjiva, odrediće se na osnovu tipa zemljišta, sadržaja hranjivih materija u zemljištu i pretkulturi.

Međuredna kultivisanja, okopavanje, navodnjavanja i primjena drugih mjera, vršiće se prema vremenskim prilikama, stanju zemljišta i potrebama biljaka.

Ukoliko u ogledu ima praznih mjesta treba da se utvrdi da li su ista slučajna pojava ili su sortnog karaktera.

Dozvoljava se 20% praznih mjesta po sorti u momentu berbe glavnog proizvoda sorte u svakom ponavljanju.

Ukoliko ima više od 20% praznih mjesta, sorta se isključuje iz ogleda.

Član 8.

Tokom vegetacije na jednom lokalitetu evidentiraju se slijedeći podaci:

  • -
    datum sjetve, odnosno sadnje arpadžika (crni luk), tj. čena bijelog luka i njihov broj po parcelama,
  • -
    datum i broj izniklih biljaka,
  • -
    visina biljaka (cm),
  • -
    broj biljaka na parceli,
  • -
    ostvaren sklop u (%) od planiranog,
  • -
    datum tehnološke zrelosti,
  • -
    datum berbe - vađenja lukovica i jestivog dijela "stabla" kod praziluka,
  • -
    utvrđivanje broja biljaka pred berbu - vađenje proizvoda,
  • -
    klasiranje proizvoda na tržne i oštećene od bolesti i štetočina,
  • -
    masa lukovica, lažnog stabla po parcelicama (kg),
  • -
    prosječna masa glavice, prosječna masa lažnog stabla,
  • -
    oblik lukovice opisno,
  • -
    indeks lukovice,
  • -
    obavijenost lukovice ocjenom (1- 9),
  • -
    boja spolja,
  • -
    ljutina,
  • -
    broj čena po lukovici (bijeli luk);
  • -
    boja čena,
  • -
    prosečna masa čena (g),
  • -
    procenat napuklih lukovica (%),
  • -
    % suhe materije crnog luka,
  • -
    uzimanje uzoraka za laboratorijska ispitivanja po zahtjevu podnosioca zahtjeva,
  • -
    prinos kg/parcela.

Član 9.

Tokom ispitivanja sorte u oglednom polju (poljski uslovi) vrši se ocjenjivanje otpornosti na slijedeće bolesti:

  • -
    Plamenjača luka - Peronospora distructor,
  • -
    Gar luka - Urocystis cepulae,
  • -
    Truhlež luka - Sclerotinia cepivorum,
  • -
    Hrđa luka - Puccinia porri i Puccinia allii,
  • -
    Virus žute patuljavosti crnog luka,
  • -
    Virus prugavosti praziluka,
  • -
    Virus mozaika bijelog luka.

Ocjenjivanje stepena osjetljivosti ispitivane sorte vrši se ocjenama od 1 do 9, gdje 1 označava najveću, a 9 najmanju otpornost.

II. ISPITIVANJE U LABORATORIJI

Član 10.

Hemijsko-tehnološke analize se obavljaju svake godine na uzorcima sa svih lokaliteta iz tri ponavljanja (po pravilu, iz I, III i V ponavljanja).

Ova ispitivanja se obavljaju za one sorte za koje podnosilac zahtjeva traži da budu priznate na osnovu kvaliteta i kvantiteta glavnog proizvoda.

Prosječan uzorak za svako ponavljanje se formira tako što se uzimaju prve tri uzastopne biljke odmah iza čeone biljke. Masa obranih biljaka se uzima u obzir pri utvrđivanju prinosa po parceli.

Formirani uzorci se stavljaju u vreće, obilježe sa dvije etikete, od kojih se jedna stavlja u vreću, a druga se privezuje sa spoljne strane vreće.

Hemijskim analizama se utvrđuje: % suhe materije, % bjelančevina, % ugljenih hidrata i dr.

Član 11.

Podaci o elementima ogleda, zemljištu, agrotehničkim mjerama, kao i ispitivanju sorte u oglednom polju i laboratoriji unose se u obrazac broj 1, 2. i 3. koji su štampani uz ovu metodiku i čine njen sastavni dio.

III. STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA

Član 12.

Statistička analiza podataka vrši se metodom analize varijanse i odgovarajućih testova za ocjenu značajnosti sredine, kako za jednogodišnje, tako i za trogodišnje, odnosno dvogo- dišnje podatke.

Značajnost se izračunava za prinos svakog proizvoda (jestivog dijela biljke). Ocjena značajnosti se izražava na osnovu LSD testa za nivo rizika od 5% i 1%.

Za obračun se koriste podaci o prinosu glavnog proizvoda, kg/parcela, po ponavljanjima.

Pored ocjena značajnosti za navedena obilježja, izračunava se i koeficijent varijacije (Cv).

Za ostala obilježja izračunava se samo aritmetička sredina.

Član 13.

Ova metodika stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-02-346-9/06
oktobra 2006. godine
Sarajevo

Ministar

Marinko Božić, s. r.