Aktio

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Jedinstvenu metodiku o načinu ispitivanja novostvorenih i stranih sorti/hibrida suncokreta (Helianthus annuus l.) u cilju priznavanja novostvorenih, odnosno odobravanja uvođenja u proizvodnju stranih sorti/hibrida

Na osnovu člana 19. Zakona o priznavanju i zaštiti sorti poljoprivrednog i šumskog bilja ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/00), na prijedlog Komisije za priznavanja i zaštitu sorti ratarskog i povrtlarskog bilja, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi

JEDINSTVENU METODIKU
O NAČINU ISPITIVANJA NOVOSTVORENIH I STRANIH SORTI/HIBRIDA SUNCOKRETA <I>(HELIANTHUS ANNUUS </I>L.<I>) </I>U CILJU PRIZNAVANJA NOVOSTVORENIH, ODNOSNO ODOBRAVANJA UVOĐENJA U PROIZVODNJU STRANIH SORTI/HIBRIDA

Član 1.

Ovom jedinstvenom metodikom (u daljnjem tekstu: metodika) se reguliše način ispitivanja novostvorenih i stranih sorti/hibrida suncokreta (Helianthus annuus) u oglednom polju i utvrđuju hemijsko-tehnološke osobine koje se ispituju u laboratoriji, te statistička analiza podataka, u cilju priznavanja novostvorenih, odnosno odobravanja uvođenja u proizvodnju stranih sorti/hibrida.

I. ISPITIVANJE U OGLEDNOM POLJU

Član 2.

Ispitivanje novostvorenih i stranih sorti i hibrida suncokreta vrši se u mreži sortnih mikroogleda pod šifrovanim oznakama i traje tri godine.

Ispitivanje u oglednom polju može da traje dvije godine, ako je takav zahtjev podnesen prilikom podnošenja zahtjeva.

Mikroogledi se izvode po planu potpuno slučajnog blok sistema sa brojem ponavljanja zavisno od broja sorti/hibrida u ogledima i to: ako su u ogledu zastupljene 2 sorte/hibrida sa 5 ponavljanja, 3 i više sorti/hibrida sa 4 ponavljanja.

Ispitivanje suncokreta u oglednom polju vrši se u mreži mikroogleda na najmanje dva lokaliteta, koje odredi Komisija za priznavanje i zaštitu sorti ratarskog i povrtlarskog bilja (u daljnjem tekstu: Komisija).

Član 3.

Mikroogledi se izvode po planu slučajnog blok sistema u četiri ponavljanja sa sljedećim elementima ogleda:

  • -
    dužina osnovne parcele 8 m
  • -
    širina osnovne parcele 2,8 m
  • -
    površina osnovne parcele 22,4 m2
  • -
    razmak između redova 70 cm
  • -
    razmak između biljaka u redu 24 cm
  • -
    broj biljaka u redu 34
  • -
    broj biljaka po parceli 136
  • -
    razmak između parcela 2 m
  • -
    razmak između blokova 2 m
  • -
    broj ponavljanja 4
  • -
    zaštitni pojas 2-3 m.

Kod sjetve siju se četiri reda sa većim brojem zrna u odnosu na planirani broj biljaka po jedinici površine, te se kod ručne sjetve siju po dva zrna u kućicu. U fazi prvog para stalnih listova suncokret se prorijedi, tako da se ostvari predviđeni sklop.

Za obračun služe dva srednja reda, pa površina obračunske parcelice iznosi 11,2 m2.

Oko ogleda siju se 3-4 reda hibrida standarda kao zaštitni pojas, koji će ujedno da posluži i za uzimanje uzoraka za vlagu, na bazi koje se odlučuje o pravovremenoj berbi ogleda.

Član 4.

Zemljište oglednog polja mora da bude ujednačeno - bez depresija, dobre strukture i plodnosti, nezaraženo štetočinama.

U ogledima treba da se primijene savremene agrotehničke zahvate, prema zahtjevima intenzivne proizvodnje suncokreta.

Prema potrebi tretirati sa herbicidima i insekticidima, a ne tretirati fungicidima.

Predusjev ne smije da bude suncokret. Na cijeloj površini mikroogleda predusjev mora da bude ista kultura.

Član 5.

Zahtjev za priznavanje sorte hibrida podnosi se Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva do 20. januara.

Za svaku godinu ispitivanja, podnosilac zahtjeva dostavlja potrebnu količinu sjemena najkasnije 30 dana prije dana sjetve.

Član 6.

Sjeme ispitivane sorte/hibrida i standardne sorte/hibrida mora da bude dezinficirano, ispitanog kvaliteta i zdravstvene ispravnosti.

Podnosilac zahtjeva dužan je da u prijavi navede sredstvo kojim je sjeme zaprašeno.

Poređenje u oglednom polju i laboratoriju vrši se sa standardnom sortom/hibridom, koje određuje Komisija u prvoj godini ispitivanja.

Standardna sorta/hibrid je općepoznata sorta/hibrid, koja prema svojim biološkim i proizvodnim karakteristikama ima najveću vrijednost za namjenu radi koje se ispituje nova sorta/hibrid.

Sorte/hibridi u drugoj i trećoj godini ispitivanja, moraju se porediti sa standardima sa kojima je započeto njihovo ispitivanje.

Član 7.

U toku ispitivanja izvođač ogleda dužan je da primjenjuje odgovarajuće mjere njege prema zahtjevima intenzivne proizvodnje suncokreta.

Kod đubrenja ogleda uzima se u obzir: prethodna kultura, tip zemljišta i podaci o sadržaju hranljivih materija u zemljištu.

Količina đubriva, najpovoljniji rokovi đubrenja, prihranjivanje i odnos NPK hraniva, odrediće se prema specifičnim uvjetima svakog lokaliteta, uzimajući u obzir postizanje maksimalnih prinosa.

Na lokalitetu na kome se izvodi ogled na zahtjev selekcionera, primijeniće se tehnologija koju selekcioner - prijavljivač hibrida predloži.

Član 8.

U toku vegetacije evidentiraju se sljedeći podaci:

  • -
    datum sjetve i nicanja,
  • -
    datum cvatnje,
  • -
    broj izniklih biljaka na parceli,
  • -
    visina biljaka,
  • -
    promjer glave,
  • -
    datum fiziološke zriobe,
  • -
    datum žetve.

Član 9.

U cilju praćenja oštećenja od značajnih bolesti i štetnika izvodit će se ispitivanja u prirodnim uvjetima, uvjetima prirodne infekcije ili napada sljedećih bolesti:

  • -
    plamenjača (Plasmopara helianthi),
  • -
    hrđa (Puccinia helianthi),
  • -
    siva pjegavost stabljike (Phomopsis helianthi),
  • -
    crna pjegavost suncokreta (Phoma macdonaldi),
  • -
    siva pjegavost lista (Alternaria helianthi),
  • -
    trulež (Sclerotinia sclerotiorum),
  • -
    crna trulež korijena i stabljike (Sclerotium bataticola),
  • -
    siva trulež (Botrytis cinerea).

Ukoliko se na oglednom polju utvrdi prisustvo volovoda (Orobanche cumana), ogled se smatra neupotrebljivim.

Ukoliko se uoči i pojava drugih bolesti i štetnika, treba zabilježiti vrijeme pojave i intenzitet napada, a po mogućnosti i postotak oštećenja, odnosno umanjenja prinosa zrna.

Ocjenjivanje napada bolesti i štetočina na svakoj pojedinoj lokaciji obavljat će fitopatolog u saradnji sa izvođačem ogleda, prema jedinstvenim skalama.

Član 10.

U vrijeme žetve izvođač ogleda utvrđuje i evidentira sljedeća obilježja:

  • -
    ukupan broj biljaka kod berbe,
  • -
    prinos zrna,
  • -
    vlažnost zrna pri berbi.

II. ISPITIVANJA U LABORATORIJU

Član 11.

Hemijsko-tehnološke analize obavljaju se u laboratoriju na kraju druge godine ispitivanja na prosječnim uzorcima sa oglednih parcela.

Kvalitet zrna ispituje se na uzorku mase 0,5 kg.

Na prosječnom uzorku suncokreta obavljaju se sljedeće analize:

  • -
    hektolitarska masa,
  • -
    apsolutna masa,
  • -
    sadržaj ulja,
  • -
    sadržaj bjelančevina (na proteinskom i suncokretu za ishranu.

Član 12.

Podaci o elementima ogleda, zemljištu, agrotehničkim mjerama, kao i podaci o ispitivanju sorte u oglednom polju i laboratoriju unose se u obrazac broj 1, 2. i 3. koji su štampani uz ovu metodiku i čine njen sastavni dio.

III. STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA

Član 13.

Prinos zrna jednogodišnjih, dvogodišnjih i trogodišnjih rezultata ogleda obrađuje se na osnovu analize varijanse dvofaktorijalnog i trofaktorijalnog ogleda postavljenog po planu potpuno slučajnog blok sistema, a ocjena značajnosti se izračunava na osnovu LSD-testa za nivo značajnosti od 5% i 1%.

Analiziraju se samo podaci sa osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmanje 80% od planiranog sklopa.

Ukoliko je za neku sortu/hibrid ostvareni sklop manji od dozvoljenog samo u jednom ponavljanju, taj se podatak zamjenjuje prosječnom vrijednošću preostalih ponavljanja.

U slučaju da minimalni dozvoljeni sklop za neku sortu/hibrid nije ostvaren u više od jednog ponavljanja, podaci te sorte/hibrida se ne analiziraju.

Pored ocjena značajnosti izračunava se i koeficijent varijacije (Cv).

Za sva ostala obilježja izračunava se samo aritmetička sredina.

Prinos zrna suncokreta na bazi 9% vlage se obrađuje analizom varijanse, a ostale važne karakteristike za priznavanje prikazuju se prosječnim vrijednostima, rasponima (max-min) i drugim, zavisno o dostupnim podacima.

Član 14.

Ova metodika stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-02-346-11/06
oktobra 2006. godine
Sarajevo

Ministar

Marinko Božić, s. r.