Aktio

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Jedinstvenu metodiku o načinu ispitivanja novostvorenih i stranih hibrida kukuruza (Zea mays l.) u cilju priznavanja novostvorenih, odnosno odobravanja uvođenja u proizvodnju stranih hibrida

Na osnovu člana 19. Zakona o priznavanju i zaštiti sorti poljoprivrednog i šumskog bilja ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/00), na prijedlog Komisije za priznavanja i zaštitu sorti ratarskog i povrtlarskog bilja, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi

JEDINSTVENU METODIKU
O NAČINU ISPITIVANJA NOVOSTVORENIH I STRANIH HIBRIDA KUKURUZA <I>(ZEA MAYS </I>L.<I>) </I>U CILJU PRIZNAVANJA NOVOSTVORENIH, ODNOSNO ODOBRAVANJA UVOĐENJA U PROIZVODNJU STRANIH HIBRIDA

Član 1.

Ovom jedinstvenom metodikom (u daljnjem tekstu: metodika) se reguliše način ispitivanja novostvorenih i stranih hibrida kukuruza u oglednom polju i utvrđuju hemijsko-tehnološke karakteristike, koje se ispituju u laboratoriji, te statistička analiza podataka u cilju priznavanja, odnosno odobravanja uvođenja u proizvodnju stranih hibrida.

I. ISPITIVANJE U OGLEDNOM POLJU

Član 2.

Ispitivanje novostvorenih i stranih hibrida kukuruza vrši se u mreži sortnih mikroogleda pod šifrovanim oznakama i traje tri godine.

Ispitivanje u oglednom polju u izuzetnim slučajevima može trajati dvije godine, ako je takav prijedlog podnesen prilikom podnošenja zahtjeva.

Mikroogledi se izvode po planu potpuno slučajnog blok sistema sa brojem ponavljanja zavisno od broja sorti, odnosno hibrida u ogledima, i to: ako su u ogledu zastupljena 2 hibrida sa 5 ponavljanja, 3 i više hibrida sa 4 ponavljanja.

Ispitivanje hibrida kukuruza u oglednom polju vrši se u mreži mikroogleda na tri lokaliteta, koje odredi Komisija za priznavanje i zaštitu sorti ratarskog i povrtlarskog bilja (u daljnjem tekstu: Komisija).

Član 3.

Mikroogledi se izvode po planu potpuno slučajnog blok sistema sa sljedećim elementima ogleda:

FAO grupa zrenja

Elementi ogleda

100

200

300

400

500

600

700

Dužina parcelice

7,00

7,00

7,20

7,20

7,20

7,20

7,20

Broj redova

2

2

2

2

2

2

2

Razmak sjetve

70x35

70x35

70x40

70x45

70x45

70x45

70x45

Broj kućica u redu

20

20

18

16

16

16

16

Broj kućica na parcelici

40

40

36

32

32

32

32

Broj biljaka u kućici

2

2

2

2

2

2

2

Broj biljaka na parcelici

80

80

72

64

64

64

64

Broj biljaka po ha

81.132

81.132

71.428

63.492

63.492

63.492

63.492

Površina parcelice

9,80

9,80

10,08

10,08

10,08

10,08

10,08

Kod sjetve sije se veći broj zrna u odnosu na planirani broj biljaka po jedinici površine, tako da se kod ručne sjetve sije dvostruko veći broj zrna, a kod strojne sjetve sijačica se podesi tako da se dobije planirani broj biljaka.

Ako je potrebno, u fazi razvoja 3-5 listova ogled se prorijedi, tako da se ostvari previđeni sklop.

Na početku i kraju ogleda, siju se dva reda hibrida standarda kao zaštitni pojas, koji će ujedno poslužiti i za uzimanje uzoraka za vlagu na bazi koje se odlučujemo o pravovremenoj berbi ogleda.

Član 4.

Zemljište oglednog polja mora da bude ujednačeno - bez depresija, dobre strukture i plodnosti i pripremljeno savremenim agrotehničkim metodama.

Zemljište oglednog polja ne smije da bude zaraženo štetočinama.

Član 5.

Zahtjev za priznavanje sorte podnosi se Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva najkasnije do 20. januara.

Za svaku godinu ispitivanja podnosilac zahtjeva dostavlja onu količinu sjemena koju Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zatraži u skladu sa brojem lokaliteta i ponavljanja, najkasnije 30 dana prije dana sjetve.

Član 6.

Sjeme hibrida koja se ispituje i standardnog hibrida mora da bude dezinficirano, ispitanog kvaliteta i zdravstvene ispravnosti.

Podnosilac zahtjeva dužan je u prijavi navesti sredstvo kojim je sjeme zaprašeno.

Poređenje u oglednom polju i laboratoriji vrši se sa standardnim hibridom, koji određuje Komisija u prvoj godini ispitivanja.

Standardni hibrid je općepoznati hibrid, koji prema svojim biološkim i proizvodnim karakteristikama ima najveću vrijednost za namjenu radi koje se ispituje novi hibrid.

Hibridi u drugoj i trećoj godini ispitivanja, završit će ispitivanja sa standardima sa kojima je započeto njihovo ispitivanje.

Sjeme standarda obezbjeđuje se iz prethodne godine proizvodnje, I klase. Potrebne količine sjemena standarda obezbjeđuje institucija koja je prijavila hibrid, odnosno, zastupnik strane firme.

Član 7.

U toku ispitivanja, izvođač ogleda dužan je da primijeni odgovarajuće mjere njege prema zahtjevima intenzivne proizvodnje kukuruza.

Količina đubriva, najpovoljniji rokovi đubrenja, prihranjivanje i odnos NPK hranjiva, odrediće se prema specifičnim uslovima svakog lokaliteta, pretkulturi, a uzimajući u obzir postizanje maksimalnih prinosa.

Na lokalitetu na kome se izvodi ogled na zahtjev selekcionera, primijeniće se tehnologija koju selekcioner - podnosilac zahtjeva predloži.

Član 8.

Tokom vegetacije evidentiraju se slijedeći podaci:

  • -
    datum sjetve, nicanja, metličenja i svilanja,
  • -
    datum nicanja (50% izniklih biljaka),
  • -
    broj izniklih biljaka na parceli,
  • -
    visina biljke i visina do baze gornjeg klipa,
  • -
    datum zriobe.

Član 9.

Neposredno pred berbu, na svakoj parceli i u svim ponavljanjima, utvrđuje se:

  • -
    ukupan broj biljaka,
  • -
    broj jalovih biljaka,
  • -
    broj slomljenih biljaka,
  • -
    broj poleglih biljaka

U istim redovima ocjenjuju se i ostale specifične karakteristike ispitivanih hibrida kukuruza (nezavršenost klipa, neujednačenost klipa, tip zrna i dr.).

Član 10.

Tokom ispitivanja hibrida u odnosu na standardni hibrid, ocjenjuje se intenzitet pojave bolesti i napada štetočina na svim lokalitetima za:

  • -
    sivu pjegavost, Helminthosporium turcicum,
  • -
    mjehurastu snijet, Ustilago maydis,
  • -
    trulež stabljike, Fusarium ssp.,
  • -
    kukuruzni moljac, Ostrinia nubialis.

Ukoliko se uoči pojava drugih bolesti i štetočina, treba zabilježiti vrijeme pojave i intenzitet napada a po mogućnosti i procenat oštećenja, odnosno umanjenja prinosa zrna.

Član 11.

Izvođač ogleda kukuruza šećerca i kokičara utvrđuje i evidentira sljedeće karakteristike:

  • -
    visinu stabljike,
  • -
    visinu stabljike do najnižeg klipa,
  • -
    ukupan broj klipova na biljci,
  • -
    prije berbe, utvrditi broj tehnološki zrelih klipova na biljci (za šećerac), (Kukuruz šećerac se bere u tehnološkoj zrelosti, koja nastupa oko 25 dana poslije oplodnje.)
  • -
    prinos klipa kukuruza šećerca određuje se u tehnološkoj zrelosti, a kukuruza kokičara u punoj zrelosti,
  • -
    dužinu klipa,
  • -
    broj redova na klipu.

Član 12.

Žetvu hibrida za zrno treba da se vrši u fazi fiziološke zrelosti zrna najkasnijeg standarda (pojava "crnog sloja" na 50% zrna klipa).

Tokom berbe na svakoj parceli utvrđuje se prinos zrna u kg/parcela i vlaga zrna.

II. ISPITIVANJE U LABORATORIJI

Član 13.

Hemijsko-tehnološke analize obavljaju se na uzorcima sjemena hibrida u jednoj godini ispitivanja sa svih lokaliteta ili na jednom lokalitetu u dvije godine ispitivanja.

Ispitivanje u laboratoriji vrši se na prosječnom uzorku formiranom iz svih ponavljanja.

Uzorci kukuruza se uzimaju sa lokaliteta koji odredi Komisija.

Na svakom uzorku obavljaju se slijedeća ispitivanja:

  • -
    suha materija,
  • -
    sadržaj bjelančevina,
  • -
    sadržaj ulja,
  • -
    sadržaj celuloze,
  • -
    sadržaj pepela,
  • -
    sadržaj NET.

Kod visokolizinskih hibrida ispituje se i sadržaj lizina, a kod amilopektinskih hibrida (waxy) i sadržaj škroba.

Član 14.

Kod hibrida kukuruza kokičara, na jednom od lokaliteta, uzima se prosječan uzorak od 2 kg sirovog zrna sorte/hibrida koji su u drugoj godini ispitivanja.

Uzorak zrna se suši na zraku, a kad se procent vlage svede na 13,5%, ispituje se "volumen kokičavosti" u dva ponavljanja. Volumen kokičavosti je odnos volumena zrna poslije i prije kokičanja zrna.

Član 15.

Ispitivanje kvaliteta i organoleptički test kukuruza šećerca

Kod kukuruza šećerca, od hibrida koji su u posljednjoj godini ispitivanja na jednoj lokaciji, uzima se prosječan uzorak klipa u tehnološkoj zrelosti u količini od 5 kg.

Klipovi šećerca se kuhaju u 2% rastvoru šećera i kuhinjske soli na temperaturi od 100"C u trajanju od 10 do 15 minuta. Nakon kuhanja, cijeđenja i hlađenja, uzorak klipa se zamrzava na temperaturi od -25"C. Poslije zamrzavanja i odležavanja, vadi se uzorak klipa i odmrzava kuhanjem u 2% rastvoru šećera i kuhinjske soli u trajanju od 10-15 minuta.

Nakon provedenog postupka, posebna Komisija utvrđuje kvalitetne ocjene za svaki hibrid.

Parametri koji se ocjenjuju su: boja, miris, okus, izgled, tvrdoća perikarpa i konzistencija zrna.

Član 16.

Podaci o elementima ogleda, zemljištu, agrotehničkim mjerama, kao i podaci o ispitivanju sorte u oglednom polju i laboratoriji unose se u obrazac broj: 1., 2. i 3. koji su štampani uz ovu metodiku i čine njen sastavni dio.

III. STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA

Član 17.

Analiziraju se samo podaci sa osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmanje 80% od planiranog sklopa.

Ukoliko je za neki hibrid ostvareni sklop manji od dozvoljenog samo u jednoj repeticiji, taj će podatak da se zamijeni prosječnom vrijednošću preostalih repeticija.

U slučaju da minimalni ostvareni sklop za neki hibrid nije ostvaren u više od jedne repeticije, podaci za taj hibrid neće se analizirati.

Član 18.

Prinos zrna jednogodišnjih i dvogodišnjih rezultata ogleda obrađuje se na osnovu analize varijanse dvofaktorijalnog i trofaktorijalnog ogleda postavljenog po planu potpuno slučajnog blok sistema, a ocjena značajnosti se izračunava na osnovu Lsd-testa za nivo značajnosti od 5% i 1%.

Pored ocjena značajnosti izračunava se i koeficijent varijacije (Cv).

Za sva ostala obilježja izračunava se samo aritmetička sredina.

Član 19.

Procjena proizvodne vrijednosti hibrida kukuruza i priznavanje se obavlja na osnovu statističkih podataka, a indeks hibrida služi kao dodatan, neobavezujući parametar za priznavanje.

Indeks hibrida = indeks prinosa + indeks zrna + indeks vlage + indeks čvrstoće stabljike:

  • -
    indeks prinosa zrna (na bazi 13% vlage) računa se prema formuli: (prinos hibrida * 100)/prosjek prinosa standardnog hibrida) -100;
  • -
    indeks vlage (na bazi prosječne vlage (% u berbi) računa se prema formuli: (prosječna vlaga standardnog hibrida - vlaga ispitivanog hibrida) * 1,5;
  • -
    ako je rezultat pozitivan, to znači da prijavljeni hibrid ima manji indeks vlage zrna u odnosu na standardni hibrid;
  • -
    indeks čvrstoće stabljike (% polomljenih + % poleglih biljaka) računa se prema formuli: (prosječna čvrstoća standardnog hibrida - čvrstoća ispitivanog hibrida) * 1,5;
  • -
    ako je rezultat pozitivan, to znači da prijavljeni hibrid ima manji indeks čvrstoće stabljike u odnosu na standardni hibrid.

Član 20.

Ova metodika stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-02-346-12/06
oktobra 2006. godine
Sarajevo

Ministar

Marinko Božić, s. r.