Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Jedinstvenu metodiku o načinu ispitivanja novostvorenih i stranih sorti i hibrida ozime uljane repice (Brasica napus L.em.metzg.var.napus) u cilju priznavanja novostvorenih, odnosno odobravanja uvođenja u proizvodnju stranih sorti, odnosno hibrida
Na osnovu člana 19. Zakona o priznavanju i zaštiti sorti poljoprivrednog i šumskog bilja ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/00), na prijedlog Komisije za priznavanja i zaštitu sorti ratarskog i povrtlarskog bilja, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
JEDINSTVENU METODIKU
O NAČINU ISPITIVANJA NOVOSTVORENIH I STRANIH SORTI I HIBRIDA OZIME ULJANE REPICE (<I>BRASICA NAPUS L.EM.METZG.VAR.NAPUS) U CILJU PRIZNAVANJA NOVOSTVORENIH, ODNOSNO ODOBRAVANJA UVOĐENJA U PROIZVODNJU STRANIH SORTI, ODNOSNO HIBRIDA
Član 1.
Ovom jedinstvenom metodikom (u daljnjem tekstu: metodika) se reguliše način ispitivanja novostvorenih i stranih sorti/hibrida ozime uljane repice (Brasica napus L. em. Metzg. var. napus) u oglednom polju i utvrđuju hemijsko-tehnološke karakteristike, koje se ispituju u laboratoriji, te statistička analiza podataka, u cilju priznavanja novostvorenih, odnosno odobravanja uvođenja u proizvodnju stranih sorti/hibrida.
I. ISPITIVANJE U OGLEDNOM POLJU
Član 2.
Ispitivanje sorti/hibrida ozime uljane repice u oglednom polju vrši se u mreži mikroogleda na 2 lokaliteta koje predloži Komisija za priznavanje i zaštitu sorti ratarskog i povrtlarskog bilja (u daljnjem tekstu: Komisija) i traje tri godine.
Ispitivanje u oglednom polju u izuzetnim slučajevima može da traje dvije godine, ako je takav prijedlog podnesen prilikom podnošenja zahtjeva.
Mikroogledi se izvode po planu potpuno slučajnog blok sistema, sa brojem ponavljanja zavisno od broja sorti u ogledima, i to: ako su u ogledu zastupljene 2 sorte sa 5 ponavljanja, 3 sorte sa 4 ponavljanja, 4 sorte sa 4 ponavljanja a 5 i više sorti sa 4 ponavljanja.
Član 3.
Mikroogledi se izvode po planu potpuno slučajnog blok sistema, sa slijedećim elementima ogleda:
- -dužina osnovne parcele 5 m
- -širina osnovne parcele 2 m
- -površina osnovne parcele 10 m2
- -broj redova na parceli 8
- -razmak između redova 25 cm
- -razmak u redu 5 cm
- -površina parcele za obračun (6 unutrašnjih redova) 7,5 m2
- -razmak između parcela 1 m
- -razmak između blokova 1,5 m
Radi izbjegavanja uticaja rubnih redova, zaštitni pojas od 2 reda oko čitavog ogleda treba da bude zasijan sa jednom sortom ozime uljane repice.
Član 4.
Zemljište oglednog polja mora da bude ujednačeno bez depresija, dobre strukture i plodnosti i pripremljeno savremenim agrotehničkim mjerama.
Predusjev na cijelom oglednom polju treba da je isti, najbolji predusjev su strna žita i leguminoze.
Član 5.
Zahtjev za priznavanje podnosi se Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva do 15. jula.
Za svaku godinu ispitivanja, podnosilac zahtjeva dostavlja sjeme za ogled, najkasnije 30 dana prije dana sjetve.
Sjetva ogleda treba da se obavi istog dana za sve sorte, i u roku koji se na tom lokalitetu smatra optimalnim.
Član 6.
Sjeme sorte koja se ispituje i standardne sorte mora biti dezinficirano, ispitanog kvaliteta i zdravstvene ispravnosti.
Podnosilac zahtjeva dužan je da u prijavi navede sredstvo kojim je sjeme zaprašeno.
Sjetva se obavlja ručno ili mašinski. Sije se na dubini od 1,5 do 2,0 cm.
Komisija svake godine utvrđuje odgovarajuće sorte koje služe kao standardi za sorte u prvoj godini ispitivanja.
Standardna sorta je općepoznata sorta koja, prema svojim biološkim i proizvodnim karakteristikama, ima najveću vrijednost za namjenu radi koje se ispituje nova sorta.
U drugoj i trećoj godini ispitivanja, sorte će da završe ispitivanja sa standardima sa kojima je započeto njihovo ispitivanje.
Član 7.
Tokom ispitivanja, izvođač ogleda je dužan da primijeni odgovarajuće mjere njege prema zahtjevima intenzivne proizvodnje ozime uljane repice.
Količina đubriva, najpovoljniji rokovi đubrenja, prihranjivanje i odnos NPK hranjiva odrediće se na osnovu tipa zemljišta, sadržaja hranljivih materija u zemljištu i prethodne kulture, uzimajući u obzir postizanje maksimalnih prinosa.
Primjena drugih mjera vršiće se prema vremenskim prilikama, stanju zemljišta i potrebama biljaka.
Ukoliko u ogledu ima praznih mjesta, treba da se konstatuje da li su ona slučajna pojava ili su sortnog karaktera.
Dozvoljava se 15% praznih mjesta u momentu žetve kod jedne sorte u svakom ponavljanju.
Ukoliko ima više od 15% praznih mjesta, sorta se isključuje iz ogleda.
Član 8.
Tokom vegetacije, evidentiraju se slijedeći podaci:
- -datum sjetve,
- -datum nicanja (preko 50 % izniklih biljaka),
- -broj izniklih biljaka na 1 m2,
- -procenat prezimjelih biljaka,
- -datum početka cvjetanja (10 % cvjetalih biljaka),
- -datum punog cvjetanja (70 % cvjetalih biljaka),
- -visina biljke u cm (mjeri se od osnove do vrha biljke na 10 slučajno odabranih biljaka iz svakog ponavljanja - prosjek 50 biljaka),
- -visina do prve najniže grane sa ljuskama u cm (mjeri se na istim biljkama na kojima se mjeri i visina),
- -polijeganje (ocjenjuje se brojanjem poleglih biljaka, a izražava se u % po sorti),
- -pucanje ljuske-ocjena od 1 do 9 (1 = nema pucanja ljuski; 3 = ljuske 25 % ispucale; 5 = ljuske 50 % ispucale; 7 = ljuske 75 % ispucale; 9 = ljuske 100 % ispucale),
- -datum fiziološke zrelosti,
- -datum tehnološke zrelosti - žetve (Ljuske na centralnim granama su sivo-smeđe boje, a na perifernim žuto-smeđe, dok su na manjim žuto-zelene boje.
Pri lakom udaru rukom po stabljici u toj fazi ljuske na centralnoj grani pucaju. Opći izgled usjeva je žućkasto-smeđe boje).
Član 9.
Tokom ispitivanja sorte u oglednom polju (poljski uslovi) vrši se ocjenjivanje stepena osjetljivosti prema: Peronospora brassicae, Alternaria brassicae, Sclerotinia sclerotiorum, Botrytis cinerea, Athalia colibri, Meligethes aeneus, Ceutorrhynchus spp.
Ocjenjivanje stepena osjetljivosti ispitivanih sorti ozime uljane repice i stepena prisustva bolesti i štetočina vrši se ocjenama od 1 do 9, pri čemu ocjene znače:
1 - sorta otporna, usjev bez simptoma bolesti i štetočina, stepen prisustva 0%,
2 - sorta tolerantna, prisustvo bolesti i štetočina u tragovima, stepen prisustva do 2%. Tolerantnost se utvrđuje u poljskim uslovima bez sprovođenja mjera hemijske zaštite, a da su pri tome postojali uslovi za infekciju ili napad,
3 - sorta podložna napadu bolesti i štetočina, napad slab sa stepenom prisustva do 5%,
4 - sorta slabo osjetljiva na napad bolesti i štetočina, napad uočljiv sa stepenom prisustva do 10%,
5 - sorta srednje osjetljiva na napad bolesti i štetočina, napad srednji sa stepenom prisustva do 20%,
6 - sorta osjetljiva na napad bolesti i štetočina, napad izrazit sa stepenom prisustva do 40%,
7 - sorta jako osjetljiva na napad bolesti i štetočina, napad jak sa stepenom prisustva do 60%,
8 - sorta vrlo osjetljiva na napad bolesti i štetočina, napad vrlo jak sa stepenom prisustva do 80% i
9 - sorta izuzetno jako osjetljiva na napad bolesti i štetočina, napad izuzetno jak sa stepenom prisustva preko 80%.
Pod stepenom prisustva bolesti i štetočina podrazumijeva se procenat oštećenja biljaka ili procenat oštećenja biljnih dijelova ili broj štetnih organizama na dijelu ili cijeloj biljci ili na m2 i sl., što je u vezi sa specifičnostima pojavljivanja određenih štetnih organizama.
Član 10.
ŽŽetva se vrši u tehnološkoj zrelosti i, na bazi 10% vlage, utvrđuje se prinos zrna u kg/parceli za svako ponavljanje.
Član 11.
Podaci o elementima ogleda, zemljištu, agrotehničkim mjerama, kao i podaci o ispitivanju sorte u oglednom polju i laboratoriji, unose se u obrazac broj: 1, 2. i 3. koji su štampani uz ovu metodiku i čine njen sastavni dio.
II. ISPITIVANJE U LABORATORIJI
Član 12.
Hemijsko-tehnološke analize obavljaju se na kraju svake godine ispitivanja na uzorcima sa jednog lokaliteta.
Ispitivanje sorti u laboratoriji vrši se na prosječnom uzorku (0,5 kg) formiranom iz svih ponavljanja.
Na svakom uzorku za sorte ozime uljane repice obavljaće se slijedeće analize: sadržaj vlage i sadržaj ulja, a u završnoj godini ispitivanja radiće se analiza sadržaja eruko kiselina, izuzev za one sorte koje su prijavljene na sadržaj eruko kiselina (visok ili nizak), radiće se za svaku godinu ispitivanja. Sadržaj glukozinolata se utvrđuje u završnoj godini ispitivanja.
III. STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA
Član 13.
Statistička analiza podataka prinosa zrna vrši se metodom analize varijanse i odgovarajućih testova za ocjenu značajnosti sredina, kako za jednogodišnje, tako i za dvogodišnje, odnosno trogodišnje podatke.
Ocjena značajnosti se izračunava na osnovu Lsd-testa za nivo rizika od 5% i 1%.
Ostale važne karakteristike za priznavanje prikazuju se prosječnim vrijednostima.
Za obračun se koriste podaci prinosa zrna po ponavljanjima sa obračunske parcele.
Pored ocjena značajnosti za navedeno obilježje izračunava se i koeficijent varijacije (Cv%).
Za sva ostala obilježja izračunava se samo aritmetička sredina.
Član 14.
Ova metodika stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj 01-02-346-13/06
oktobra 2006. godine
Sarajevo
Ministar