Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Jedinstvenu metodiku o načinu ispitivanja novostvorenih i stranih sorti pšenice (Triticum aestivum ssp. vulgare i Triticum durum) u cilju priznavanja novostvorenih, odnosno odobravanja uvođenja u proizvodnju stranih sorti
Na osnovu člana 19. Zakona o priznavanju i zaštiti sorti poljoprivrednog i šumskog bilja ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/00), na prijedlog Komisije za priznavanja i zaštitu sorti ratarskog i povrtlarskog bilja, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
JEDINSTVENU METODIKU
O NAČINU ISPITIVANJA NOVOSTVORENIH I STRANIH SORTI PŠENICE <I>(TRITICUM AESTIVUM SSP. VULGARE I TRITICUM DURUM)</I> U CILJU PRIZNAVANJA NOVOSTVORENIH, ODNOSNO ODOBRAVANJA UVOĐENJA U PROIZVODNJU STRANIH SORTI
Član 1.
Ovom jedinstvenom metodikom (u daljnjem tekstu: metodika) se reguliše način ispitivanja novostvorenih i stranih sorti ozime i jare pšenice (Titicum aestivum ssp. vulgare i Triticum durum) u oglednom polju i utvrđuju hemijsko-tehnološke karakteristike, koje se ispituju u laboratoriji, te statistička analiza podataka u cilju priznavanja novostvorenih, odnosno odobravanja uvođenja u proizvodnju stranih sorti.
I. ISPITIVANJE U OGLEDNOM POLJU
Član 2.
Ispitivanje novostvorenih i stranih sorti vrši se u mreži sortnih mikroogleda pod šifrovanim oznakama i traje tri godine.
Ispitivanje u oglednom polju može da traje dvije godine, ako je takav zahtjev podnesen prilikom podnošenja zahtjeva.
Mikroogledi se izvode po planu potpuno slučajnog blok sistema sa brojem ponavljanja zavisno od broja sorti u ogledima i to: ako su u ogledu zastupljene 2 sorte sa 5 ponavljanja, 3 sorte sa 4 ponavljanja, 4 sorte sa 4 ponavljanja a 5 i više sorti sa 4 ponavljanja.
Ispitivanje sorti ozime i jare pšenice u oglednom polju vrši se u mreži mikroogleda na dva lokaliteta, koje odredi Komisija za priznavanje i zaštitu sorti ratarskog i povrtlarskog bilja ( u daljnjem tekstu: Komisija).
Član 3.
Mikroogledi se izvode po planu potpuno slučajnog blok sistema sa sljedećim elementima ogleda:
- -dužina osnovne parcele 5 m
- -širina osnovne parcele 1 m
- -površina osnovne parcele 5 m2
- -broj redova 10
- -razmak između redova 10 cm
- -razmak između parcela 40 cm
- -razmak između blokova 100 cm
- -zaštitni pojas (najranija sorta) 1-3 m
Član 4.
Zemljište oglednog polja mora biti ujednačeno - bez depresija, dobre strukture i plodnosti i pripremljeno savremenim agrotehničkim mjerama.
Predusjev sortnim mikoogledima ne mogu da budu strna žita.
Ukoliko prijeti opasnost od zemljišnih štetočina, izvođač ogleda je obavezan prije sjetve da tretira s nekim od zemljišnih insekticida.
Član 5.
Zahtjev za priznavanje sorte podnosi se Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva do:
- -1. septembra za ozime sorte,
- -20. januara za jare sorte.
Za svaku godinu ispitivanja, podnosilac zahtjeva dostavlja potrebnu količinu sjemena najkasnije 30 dana prije dana sjetve.
Član 6.
Sjeme ispitivane sorte i standarda mora da bude dezinficirano i ispitanog kvaliteta i zdravstvene ispravnosti.
Podnosilac zahtjeva dužan je da u prijavi navede sredstvo kojim je sjeme zaprašeno.
Količinu sjemena za sjetvu (broj klijavih zrna po m2) određuje podnosilac zahtjeva.
Komisija svake godine utvrđuje odgovarajuće sorte, koje služe kao standardi u prvoj godini ispitivanja.
Standardna sorta je općepoznata sorta, koja prema svojim biološkim i proizvodnim karakteristikama ima najveću vrijednost za namjenu radi koje se ispituje nova sorta.
Za sorte koje se već nalaze u ispitivanju, važe standardi s kojima je započeto ispitivanje.
Potrebne količine sjemena standarda obezbjeđuje institucija koja je prijavila sortu, odnosno zastupnik strane firme.
Sjeme standarda treba da bude iz prethodne godine proizvodnje i da je I klase.
Član 7.
U toku ispitivanja, izvođač ogleda dužan je da primijeni odgovarajuće mjere njege prema zahtjevima intenzivne proizvodnje pšenice.
Količina đubriva, najpovoljniji rokovi đubrenja, prihranjivanje i odnos NPK hranjiva odrediće se prema: prethodnoj kulturi, tipu zemljišta i sadržaju hranljivih materija u zemljištu, odnosno prema specifičnim usvjetima svakog lokaliteta, uzimajući u obzir postizanje maksimalnog prinosa.
Član 8.
U toku vegetacije evidentiraju se sljedeći podaci:
- -datum sjetve,
- -datum nicanja (50% izniklih biljaka),
- -broj niklih biljaka na 1 m2 , u prvom ponavljanju,
- -procenat prezimjelih biljaka, u prvom ponavljanju,
- -klasanje (datum kad je 50% biljaka klasalo),
- -visina biljke u cm - od osnove do vrha klasa (prosjek mjerenja sa 1 mjesta u svakom ponavljanju),
- -polijeganje do klasanja i u mliječnoj zrelosti ako to je posljedica sortnog karaktera.
Kod rangiranja otpornosti prema polijeganju u poljskim uvjetima koristi se skala od 1 do 9 i to:
1 = usjev bez polijeganja,
3 = usjev do 25% poleglih biljaka,
5 = usjev sa 25% do 50% poleglih biljaka,
7 = usjev sa 50% do 75% poleglih biljaka, i
9 = usjev sa 75% do 100% poleglih biljaka.
Polijeganje se evidentira do klasanja i u mliječnoj zrelosti. Kod jakog polijeganja potrebno je tekstualno opisati uzroke.
- -datum pune zrelosti,
- -datum žetve.
Član 9.
Tokom ispitivanja sorte u oglednom polju vrši se ocjenjivanje otpornosti prema bolestima hrđe i pepelnice u uvjetima prirodne infekcije i to: Puccinia recondita f. sp tritici (smeđa hrđa pšenice) i Erysiphe graminis f. sp. tritici (pepelnica), Puccinia graminis f. sp. tritici (crna hrđa pšenice), Septoria spp. (smeđa pjegavost pljevica i lista) i Fusarium sp. (palež klasa) na lokalitetu koji odredi Komisija.
Član 10.
Neposredno pred žetvu izvođač ogleda po ponavljanjima treba evidentirati gdje nedostaje više od 20 % predviđenog broja (biljaka/m2).
Zapažanja se evidentiraju i opisuje se uzrok umanjenog sklopa.
Žetva se obavlja u punoj zrelosti i, na bazi 14% vlage, utvrđuje se prinos zrna u kg/parceli za svako ponavljanje.
Za ispitivanja u laboratoriji uzima se prosječan uzorak iz svih ponavljanja u količini od 8 kg i posebno pakuje u natron kese (uzorak je obilježen šifrom na kesi i u kesi) i dostavlja se ovlaštenoj laboratoriji.
II. ISPITIVANJE U LABORATORIJI
Član 11.
Hemijsko-tehnološke analize obavljaju se na uzorcima sjemena sorti iz prve godine ispitivanja.
Uzorci za ozimu i jaru pšenicu - Triticum aestivum ssp. vulgare i za ozimu i jaru tvrdu pšenicu - Triticum durum uzimaju se sa lokaliteta koje odredi Komisija.
Na svakom uzorku za sorte ozime i jare pšenice obavljat će se sljedeća ispitivanja:
A. OZIMA I JARA PŠENICA (Tr. aestivum ssp. vulgare):
- 1.Fizičke osobine zrna
- -hektolitarska masa očišćene pšenice, kg/hl,
- -masa 1000 zrna, g na s.m,
- -staklavost, %,
- -krupnoća zrna (2,8; 2,5; 2,2 i 2,0 mm).
- -
- 2.Hemijsko-tehnološke osobine zrna:
- -sirovi proteini (% na s.m.),
- -organska materija (%),
- -sadržaj pepela (% na s.m.),
- -sadržaj vlažnog lijepka (%),
- -sadržaj suhog lijepka (%).
- -
B. OZIMA I JARA TVRDA PŠENICA (Tr. durum)
- 1.Fizičke osobine zrna
- -hektolitarska masa očišćene pšenice, kg/hl,
- -masa 1000 zrna, g na s.m,
- -krupnoća zrna (2,8; 2,5; 2,2 i 2,0 mm).
- -
- 2.Hemijsko-tehnološke osobine zrna
- -sadržaj pepela, % na s.m,
- -sadržaj sirovih proteina, % na s.m,
- -broj padanja po Hagbergu, sek.
- -
- 3.Hemijsko-tehnološke osobine krupice
- -sadržaj pepela, % na s.m,
- -sadržaj proteina, % na s.m,
- -žuti pigment, mg/kg.
- -
- 4.Farinogram (apsorpcija: 31,5% H2O)
- -vrijeme obrazovanja mrvica, min.,
- -maksimalna konzistencija, FJ,
- -tolerancija pri maksimalnoj konzistenciji, min.,
- -širina krive 5� posle maksimalne konzistencije, min.
- -
Član 12.
Podaci o elementima ogleda, zemljištu, agrotehničkim mjerama, ispitivanju sorte u oglednom polju i laboratoriji unose se u obrazac broj 1, 2. i 3. koje su štampane uz ovu metodiku i čine njen sastavni dio.
III. STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA
Član 13.
Sorte kojih u više od dva ponavljanja nedostaje više od 20 % od planiranog broja biljaka ne uključuju se u obračun.
Ukoliko u jednom ili dva ponavljanja nedostaje više od 20 % planiranog broja biljaka, za to ponavljanje podatak o prinosu zrna bi se izračunao na bazi prosjeka iz preostalih ponavljanja.
Statistička analiza podataka vrši se metodom analize varijanse i odgovarajućih testova za ocjenu značajnosti sredina, kako za jednogodišnje, tako i za dvogodišnje, odnosno trogodišnje podatke.
Značajnost se izračunava za prinos zrna, a ocjena značajnosti se izračunava na osnovu Lsd-testa za nivo značajnosti od 5% i 1%.
Za obračun se koriste podaci prinosa zrna po ponavljanjima sa cijele parcele.
Pored ocjena značajnosti, izračunava se i koeficijent varijacije (Cv).
Za sva ostala obilježja, izračunava se samo aritmetička sredina.
Član 14.
Ova metodika stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj 01-02-346-14/06
oktobra 2006. godine
Sarajevo
Ministar