USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE
Odluka o privremenoj mjeri
ODLUKU O PRIVREMENOJ MJERI ODLUKA JE OBJAVLJENA U "SLUŽBENOM GLASNIKU BIH", BROJ 41/04
OBRAZLOŽENJE
Usvaja se zahtjev Adnana Terzića, predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, za donošenjem privremene mjere.
Obustavlja se primjena Zakona o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/04) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/04) do donošenja konačne odluke o zahtjevu za ocjenom suglasnosti ovih zakona s Ustavom Bosne i Hercegovine, a obustava stupa na snagu danom usvajanja odluke o privremenoj mjeri.
Odluku objaviti u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Republike Srpske".
- 1.Adnan Terzić, predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva), podnio je 3. kolovoza 2004. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenom suglasnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine odredbi čl. 1. i 2. Zakona o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, te odredbi čl. 1. i 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića. Oba zakona usvojio je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, objavljeni su u "Službenim novinama Federacije BiH" broj 39/04, a stupili su na snagu 25. srpnja 2004. godine. Podnositelj zahtjeva je također podnio zahtjev za donošenjem privremene mjere, kojom bi Ustavni sud obustavio primjenu Zakona o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona posebnom porezu na bezalkoholna pića, do donošenja konačne odluke o zahtjevu za ocjenom suglasnosti ovih zakona s Ustavom Bosne i Hercegovine.
- 2.Podnositelj zahtjeva navodi da Parlament Federacije Bosne i Hercegovine nije osigurao obveznu suglasnost Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje u Bosni i Hercegovini, prije usvajanja Zakona o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića. Navedenu je suglasnost Parlament Federacije Bosne i Hercegovine bio obvezan osigurati sukladno odredbama članka 25. stavak 4. Zakona o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 44/03), koja propisuje da danom stupanja na snagu citiranog Zakona, uvođenje bilo kojih neizravnih poreza u Bosni i Hercegovini, kao i proglašenje ili izmjene zakonskih propisa o neizravnom oporezivanju, mora prethodno odobriti Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje. U smislu odredbe članka 1. stavak 2. navedenog Zakona, pojam "neizravni porez" odnosi se na uvozne i izvozne dažbine, akcize, porez na dodatnu vrijednost i sve druge poreze zaračunate na robu i usluge, uključujući i porez na promet i putarine. Dakle, Parlament je Federacije Bosne i Hercegovine donio izmjene zakona koje reguliraju oblast neizravnog oporezivanja, a da prethodno nije osigurao suglasnost Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje, na što je bio obvezan u smislu citirane zakonske odredbe.
- 3.Osim toga, podnositelj je zahtjeva priložio preslik pisma, od 2. kolovoza 2004. godine, predsjednika Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje, u kojem se traži pokretanje postupka pred Ustavnim sudom, obzirom da su pobijani zakoni donijeti oprečno predviđenoj proceduri, čime su povrijeđene odredbe Ustava Bosne i Hercegovine. Također, podnositelj je zahtjeva priložio pismo Ministarstva financija Federacije Bosne i Hercegovine, od 2. kolovoza 2004. godine, u kojem se navodi da to Ministarstvo nije dalo pozitivno mišljenje prije usvajanja pobijanih zakona, te da bi se njihovom primjenom županijskim proračunima i proračunu Federacije Bosne i Hercegovine nanijela ogromna šteta.
- 4.Podnositelj zahtjeva podsjeća da je Zakon o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini donijet nakon zaključenja Sporazuma o nadležnostima u oblasti neizravnog oporezivanja, koji je zaključen između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te kojim se oblast neizravnog oporezivanja u okviru sustava porezne politike prenosi na državu Bosnu i Hercegovinu. Potpisivanju navedenog Sporazuma su prethodile odluke entitetskih parlamenata o davanju suglasnosti na njega. Odluku o davanju suglasnosti na navedeni Sporazum, Parlament je Federacije Bosne i Hercegovine donio 3. prosinca 2003. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 64/03), čime je oblast neizravnog oporezivanja u okviru sustava porezne politike prenesena u isključivu nadležnost države Bosne i Hercegovine, u smislu članka III/5.(a) Ustava Bosne i Hercegovine.
- 5.Podnositelj zahtjeva naglašava da članak III/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine obvezuje entitete da se u potpunosti pridržavaju odluka zajedničkih institucija Bosne i Hercegovine. Takvu odluku, bez dvojbe, predstavlja i Zakon o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini, koji je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Pobijane je zakone usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, bez prethodno pribavljene suglasnosti Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje, koja je kao obvezna predviđena člankom 25. stavak 4. Zakona o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini. U navedenom, podnositelj zahtjeva vidi povredu članka III/3.(b) i članka III/5.(a) Ustava Bosne i Hercegovine. Osim toga, podnositelj zahtjeva smatra da se primjenom pobijanih zakona sprječava neometano funkcioniranje jedinstvenog ekonomskog prostora, što je garantirano člankom I/4. Ustava Bosne i Hercegovine.
- 6.Kao osnovu za donošenje privremene mjere, podnositelj zahtjeva navodi sprječavanje buduće štete, koja bi nastupila primjenom pobijanih zakona. Buduću štetu podnositelj zahtjeva vidi u tome što je, prema obavijestima iz Federalnog ministarstva financija, u 2003. godini u Federaciji Bosne i Hercegovine, po temelju poreza na promet građevinskog materijala i građevinskih usluga, prikupljeno 65.647.806 KM, dok je po istom temelju u razdoblju siječanj - lipanj 2004. godine prikupljeno 32.331.753 KM. Procjene su tog ministarstva da će se, primjenom pobijanog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, do konca godine u županijskim proračunima iskazati gubitak u iznosu od oko 30.000.000 KM. Osim toga, navodi se da su prije usvajanja pobijanih zakona rješenja u oblasti Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga u entitetima i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine bila harmonizirana glede temeljnih elemenata oporezivanja i poreznog tretmana građevinarstva. Primjenom pobijanih zakona i poreznim tretmanom građevinarstva kao proizvodne, umjesto uslužne djelatnosti, može doći do negativnog utjecaja na proračune Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, budući da sada građevinski materijal nije oporezovan u Federaciji Bosne i Hercegovine, te će ga kao takvog pravne osobe, koja se bave građevinskom djelatnosti, a imaju sjedišta u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine, moći nabavljati u Federaciji Bosne i Hercegovine bez plaćanja poreza na promet. Također, prema podacima za 2003. godinu, po temelju akcize na bezalkoholna pića i voćne sokove, u proračunu Federacije Bosne i Hercegovine su ostvareni sljedeći prihodi: na uvozna je bezalkoholna pića prikupljeno akciza u iznosu od 5.915.587 KM, a na bezalkoholna je pića proizvedena u Federaciji Bosne i Hercegovine prikupljeno akciza u iznosu od 6.773.258 KM. U razdoblju siječanj - lipanj 2004. godine u proračunu je Federacije Bosne i Hercegovine prikupljeno akciza na uvozna bezalkoholna pića u iznosu od 2.901.131 KM, a na bezalkoholna pića proizvedena u Federaciji Bosne i Hercegovine je prikupljeno akciza u iznosu od 2.683.359 KM. Procjenjuje se da će do konca godine, primjenom pobijanog zakona, u proračunu Federacije Bosne i Hercegovine biti iskazan gubitak u iznosu od 2,2 milijuna KM. Daljnji nepovoljni efekti mogu se odraziti i na proračune Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, jer je za očekivati da će kupci u Bosni i Hercegovini preferirati mjesta gdje su pojedina bezalkoholna pića oslobođena od obveze plaćanja posebnog poreza - akciza.
- 7.Prilikom ispitivanja utemeljenosti zahtjeva za donošenjem privremene mjere, Ustavni je sud pošao od odredbi članka VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 78. stavak 1. Poslovnika Ustavnog suda.
Članak VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine, u relevantnom dijelu, glasi:
"Ustavni sud ima isključivu nadležnost odlučivanja o svim sporovima koji proisteknu iz ovog Ustava između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, ili između institucija Bosne i Hercegovine Š...Ć".
Članak 78. stavak 1. Poslovnika Ustavnog suda glasi:
"Malo vijeće može, do donošenja konačne odluke, na zahtjev stranke, odrediti strankama svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka pred Sudom".
- 8.Prije svega, Ustavni sud konstatira da je predmetni zahtjev za ocjenom ustavnosti pobijanih zakona podnijela ovlaštena osoba, Adnan Terzić, koji se nalazi na funkciji predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji je ovlašten za podnošenje zahtjeva sukladno članku VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine. Zahtjev je dovoljno obrazložen i sadrži razloge na kojima se temelji. Dakle, predmetni zahtjev za ocjenom ustavnosti navedenih zakonskih odredbi udovoljava formalne razloge za dopustivost, koji su propisani člankom VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine i člankom 18. stavak 1. Poslovnika Ustavnog suda.
- 9.Ustavni sud naglašava da donošenje privremene mjere ima smisla i nalazi svoje opravdanje jedino u situaciji kada buduća šteta, čije je nastupanje nedvosmisleno naznačeno u zahtjevu za njeno donošenje, može biti spriječena ili ograničena uvođenjem privremenih mjera. Također, Ustavni sud podsjeća da je članak 78. Poslovnika Ustavnog suda primjenjiv u situacijama u kojima Ustavni sud ocijeni da bi mogle nastupiti neotklonjive štetne posljedice, čije eventualno nastupanje Ustavni sud može, u principu, procijeniti jedino na temelju razloga i dokaza o opravdanosti dostavljenih uz zahtjev za donošenjem privremene mjere, odnosno uz zahtjev za ocjenom ustavnosti. Navedeni stav Ustavni je sud zauzeo u više svojih odluka, a kao najskoriji primjer poziva se na rješenja u predmetima AP 312/04 od 19. travnja 2004. godine i AP 476/04 od 30. lipnja 2004. godine.
- 10.Osim toga, Ustavni sud naglašava da se članak 78. Poslovnika ne odnosi samo na određenu vrstu postupaka pred Ustavnim sudom, već da je primjenjiv na sve postupke koji se vode pred Ustavnim sudom. Kada se radi o zahtjevima za ocjenom ustavnosti, u kojima se traži donošenje privremene mjere, kojom bi se naložila privremena obustava primjene određenih zakona koji se nalaze na pravnoj snazi, Ustavni sud mora postupati sa maksimalnim oprezom. Stoga, prilikom navedenih zahtjeva, Ustavni sud će uzeti u obzir posljedice koje bi mogle nastupiti ako privremena mjera ne bi bila usvojena, a zahtjev za ocjenom ustavnosti bi bio osnovan prilikom donošenja odluke u meritumu, sa posljedicama koje bi mogle nastupiti ako bi privremena mjera bila usvojena, a zahtjev za ocjenom ustavnosti ne bi imao uspjeha kod donošenja odluke u meritumu. Ovakav je metodološki pristup karakterističan za ustavne sudove koji u pravnoj hijerarhiji zauzimaju posljednju instancu, npr. vidi odluku Saveznog ustavnog suda Savezne Republike Njemačke BverfGE 34, 341.
- 11.U konkretnom je slučaju očito da okolnosti ovog predmeta pokreću više pitanja od vitalnog značaja za funkcioniranje Bosne i Hercegovine kao demokratske države utemeljene na vladavini prava, kako je to propisano člankom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, kao i pitanje jesu li pobijani Zakon o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića, donijeti oprečno odredbama članka III/3.(b) i članka III/5.(a) Ustava Bosne i Hercegovine, te narušavaju li oni princip jedinstvenog tržišta, odnosno slobodnog kretanja roba, usluga, kapitala i osoba iz članka I/4. Ustava Bosne i Hercegovine, obzirom da je, kako se navodi u zahtjevu, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine citirane zakone donio bez prethodno pribavljene suglasnosti Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje, na što je bio obvezan prema članku 25. stavak 4. Zakona o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini. Ova će pitanja Ustavni sud razmatrati prilikom odlučivanja o ustavnosti navedenih zakona.
- 12.Ustavni sud mora odlučiti o utemeljenosti zahtjeva za izdavanjem privremene mjere, kojim se traži obustava primjene Zakona o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića, do donošenja konačne odluke o predmetnom zahtjevu za ocjenom ustavnosti. Kao razlog za usvajanje privremene mjere podnositelj zahtjeva navodi da bi, primjenom pobijanih zakona, za županijske proračune i proračun Federacije Bosne i Hercegovine do konca 2004. godine nastupila šteta u iznosu od preko 32,2 milijuna KM.
- 13.Prije svega, Ustavni sud primjećuje da su pobijani zakoni stupili na snagu 25. srpnja 2004. godine, iz čega je vidljivo da se primjenjuju relativno kratko vrijeme, što znači da bi se usvajanjem privremene mjere mogla spriječiti buduća šteta.
- 14.Ustavni sud naglašava da je evidentna činjenica da je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, usvajanjem pobijanih zakona, načinio intervenciju u svom poreznom zakonodavstvu. Ta je intervencija određene usluge i nabavku određenih proizvoda oslobađala od obveze plaćanja poreza na promet, a određeni proizvodi su oslobođeni od obveze plaćanja posebnog poreza - akciza.
- 15.Usvajanjem pobijanog Zakona o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga propisano je da građevinska i građevinsko-obrtnička poduzeća više ne moraju plaćati porez na promet prilikom nabavljanja reprodukcijskog materijala. Osim toga, navedenim je izmjenama zakona propisano da se više ne plaća porez na promet kod izvršenih građevinskih usluga. Navedeno je vidljivo kad se usporede bivše odredbe članka 11. stavak 2. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga - Prečišćeni tekst ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/02) sa člankom 1. pobijanog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga. Naime, prije stupanja na snagu pobijanog zakona nije bilo propisano da građevinska i građevinsko-obrtničke pravne osobe obavljaju proizvođačku djelatnost koja je oslobođena plaćanja poreza na promet prilikom nabavke reprodukcijskog materijala. Također, kad se usporedi bivša odredba članka 23. stavak 3. alineja 8. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga sa člankom 2. pobijanog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, vidljivo je da je nakon izmjena ukinuta porezna osnovica prema kojoj se obračunava porez na promet kod izvršenih građevinskih usluga.
- 16.Osim toga, člankom 1. pobijanog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića propisano je da se voćni sok, sok od voćne baze i sok od povrća više ne smatraju bezalkoholnim pićima na čiji se promet mora plaćati poseban porez. Također, u članku 2. pobijanog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića propisano je da se ne smatraju bezalkoholnim pićima naravne, mineralne, gazirane i negazirane vode, 100% naravni sokovi bez dodataka šećera i konzervansa, te voćni sokovi i voćni sirupi bez konzervansa, koji su urađeni i puštaju se u promet ili se uvoze sukladno preuzetom i važećem Pravilniku o kvaliteti proizvoda od voća, povrća, pečurki i peketinskih preparata ("Službeni list SFRJ", br. 1/79, 20/82 i 74/90). Prije stupanja na snagu pobijanog zakona, postojala je obveza plaćanja posebnog poreza - akciza na navedene proizvode, koji su bili svrstani kao bezalkoholna pića, što je vidljivo iz odredbi bivšeg članka 3. Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95, 51/99, 52/01 i 37/03).
- 17.Ustavni sud primjećuje da pobijani zakoni, kojima je intervenirano u porezno zakonodavstvo Federacije Bosne i Hercegovine, idu u pravcu smanjenja broja poreznih obveza, odnosno smanjenja ukupnih poreznih davanja za pravne osobe na području Federacije Bosne i Hercegovine, koja se bave određenom vrstom djelatnosti. Svako smanjenje poreznih obveza i poreznih davanja nužno vodi smanjenju priliva proračunskih sredstava. Međutim, Ustavni sud smatra da, ovisno o drugim ekonomskim pokazateljima, ovo ne mora nužno predstavljati negativnu posljedicu na ekonomsku situaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine obzirom na moguće pozitivne efekte u zaštiti domaće proizvodnje. Osim toga, Ustavni sud smatra da bi se, bez obzira na navedeno, primjenom pobijanih zakona, firme koja imaju sjedište u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine i koje se bave istom vrstom djelatnosti, mogle staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na firme koje imaju sjedište u Federaciji Bosne i Hercegovine, jer prema odredbama pobijanih zakona poduzeća iz Federacije, koja se bave građevinskom djelatnošću, ne moraju plaćati porez na promet prilikom nabavke reprodukcijskog građevinskog materijala te vršenja građevinskih usluga, za razliku od istih poduzeća u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine. Također, primjenom pobijanih zakona, proizvođači i trgovci bezalkoholnim pićima u Federaciji Bosne i Hercegovine mogli bi biti stavljeni u povoljniji položaj od ostalih proizvođača i trgovaca bezalkoholnim pićima iz Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, jer se sada u Federaciji Bosne i Hercegovine na određena bezalkoholna pića ne mora plaćati poseban porez - akcize.
- 18.Obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da primjena pobijanih zakonskih odredbi ima utjecaja na kompletan porezni sustav u Bosni i Hercegovini. Ustavni sud podsjeća da je uvjet za početak ostvarenja ustavnog principa jedinstvenog tržišta zakonsko reguliranje poreznog sustava i njegova harmonizacija u Bosni i Hercegovini, tako da se izbjegnu sve administrativne, tehničke i druge barijere. U ovom je kontekstu usvojen i Zakon o sustavu neizravnog oporezivanja ("Službeni glasnik BiH", broj 44/03, stupio na snagu osmog dana nakon objave, 31. prosinca 2003. godine), koji uspostavlja jedinstven sustav i organizacijsku osnovu za neizravne poreze. Međutim, podnositelj zahtjeva ukazuje na moguće veoma ozbiljne nedosljednosti u poštivanju ovog zakona i principa koji su njime uspostavljeni prilikom usvajanja pobijanih zakona. Ova činjenica bi mogla imati negativne posljedice za cjelokupan porezni sustav u Bosni i Hercegovini i samim tim prouzročiti neotklonjive štetne posljedice za državu Bosnu i Hercegovinu.
- 19.Dalje, u svezi obrazloženja iz prethodnih točaka ove odluke, Ustavni je sud razmatrao i posljedice koje bi mogle nastupiti u slučaju da se privremena mjera ne usvoji, a predmetni zahtjev za ocjenom ustavnosti bi bio proglašen osnovanim prilikom donošenja odluke u meritumu. U tom bi slučaju porezna sredstva, koja ne bi bila prikupljena uslijed primjene pobijanih zakona, bila nepovratna, jer Ustavni sud ne vidi ni jedan efikasan način na koji bi se mogao izvršiti povrat tih sredstava nakon što zahtjev za ocjenom ustavnosti bude eventualno usvojen. S druge strane, Ustavni je sud uzeo u obzir i posljedice koje mogu nastati ako privremena mjera bude usvojena, a zahtjev za ocjenom ustavnosti eventualno bude odbijen. U tom slučaju Ustavni sud smatra da ne bi mogle nastupiti štetne posljedice, jer privremenom mjerom primjena pobijanih zakona se samo "privremeno" obustavlja, a Ustavni će sud u meritumu odlučiti o ustavnosti pobijanih zakonskih odredbi, te ukoliko eventualno takav zahtjev ne bude usvojen, privremena će se mjera staviti van snage i određeni porezni obveznici u Federaciji Bosne i Hercegovine će neometano moći uživati olakšice koje su im date pobijanim zakonima.
- 20.U danim okolnostima, Ustavni sud smatra da bi primjenom Zakona o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića, čija će se ustavnost tek ocjenjivati, mogle nastupiti neotklonjive štetne posljedice, koje se ogledaju u mogućnosti negativnog utjecaja na cjelokupan porezni sustav u Bosni i Hercegovini, mogućem narušavanju principa jedinstvenog tržišta i kao, najvažnije, nepoštivanje procedure za usvajanje zakona na razini entiteta, koja je sporazumom prenesena na razinu države. Time bi entitet preuzeo ovlasti prethodno prenesene na razinu države, čime se dovodi u pitanje funkcioniranje Bosne i Hercegovine na principu "vladavine prava". Ustavni sud zaključuje da je navedeno dovoljno razloga za donošenje privremene mjere, pa je ocijenio da su ispunjeni uvjeti da se privremeno obustavi primjena pobijanih zakona. Osim toga, Ustavni sud podsjeća da bi primjenom pobijanih odredbi, u postupcima koji su započeti na temelju navedenih zakona, te u okolnostima usvajanja zahtjeva za privremenom mjerom, također mogle biti prouzročene neotklonjive štetne posljedice, zbog čega smatra da i ti postupci trebaju biti promatrani u svjetlu ove odluke.
- 21.Imajući u vidu odredbe članka 78. stavak 1. Poslovnika Ustavnog suda, Ustavni je sud odlučio usvojiti zahtjev za donošenjem privremene mjere.
- 22.Na temelju izloženog jednoglasno je odlučeno kao u dispozitivu ove odluke.
- 23.Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri, ni u kojem slučaju, ne prejudicira odluku o dopustivosti, odnosno o meritumu, predmetnog slučaja.
- 24.Sukladno članku VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednik
Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine
Mato Tadić, v. r.