Aktio

Federalno ministarstvo finansija/financija

Pravilnik o primjeni odredaba Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga (prečišćeni tekst)

Na osnovu člana 91. stav 1. Poslovnika o radu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 19/01 i 39/01), federalni ministar finansija - federalni ministar financija, utvrđuje

PRAVILNIK
O PRIMJENI ODREDABA ZAKONA O POREZU NA PROMET PROIZVODA I USLUGA (PREČIŠĆENI TEKST)

I - UVODNA ODREDBA

Član 1.

Ovim pravilnikom propisuje se primjena poreznih stopa, poreznih oslobađanja, vođenja evidencije o prometu po različitim stopama, odnosno poreznim osnovicama, obračunavanje i plaćanje poreza na promet, obaveza popisa robe za koju se mijenjaju porezne stope, obračunavanje i plaćanje razlike poreza na promet proizvoda pri promjeni stopa, način povrata poreza na promet, te mjesečno i konačno izvještavanje o obračunatom i plaćenom porezu.

II - POREZ NA PROMET PROIZVODA

1. Uvoz proizvoda za krajnju potrošnju

Član 2.

Uvozom proizvoda koji služe krajnjoj potrošnji smatra se uvoz proizvoda što ih potrošač uvozi neposredno za vlastite potrebe ili što ih za njegov račun uvoze pravna lica registrirana za obavljanje vanjskotrgovinskog prometa (u daljem tekstu: uvoznik).

Uvozom proizvoda koji služe krajnjoj potrošnji smatra se i privremeni uvoz, prema carinskim propisima.

Na proizvode što ih uvozi krajnji potrošač porez na promet obračunava carinarnica po stopama koje važe na dan nastanka obaveze plaćanja carine. Propisane stope carinarnica primjenjuje na poreznu osnovicu iz člana 16. stav 2. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga - prečišćeni tekst ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/02, u daljem tekstu: Zakon) i naplaćuje porez na promet od uvoznika istovremeno sa carinom i drugim uvoznim dažbinama.

Za motorna vozila što ih uvoze pravna lica i građani ili se uvoze za njihov račun, carinarnica ne obračunava i ne naplaćuje porez na promet proizvoda, o čemu stavlja klauzulu na uvoznu carinsku deklaraciju. Carinarnica u roku od pet dana od dana carinjenja motornog vozila pismeno o tome izvještava nadležnu ispostavu Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Porezna uprava), prema mjestu sjedišta pravnog lica, odnosno prebivališta građanina naznakom vrijednosti uvezenog motornog vozila i o iznosu carine i drugih dažbina koje su plaćene pri uvozu.

Pravno lice, odnosno građanin, plaća porez na promet proizvoda na uvezeno motorno vozilo, najkasnije u roku od 15 dana od dana plaćanja carine i drugih uvoznih dažbina.

Bez dokaza o plaćenom porezu na promet, odnosno bez dokaza o oslobađanju od plaćanja poreza, osim pri privremenom uvozu, ne može se obaviti registracija motornog vozila.

Član 3.

Pravno lice koje za vlastitu potrošnju uzme proizvode na koje se plaća porez na promet, što ih je uvezlo ili nabavilo radi daljnje prodaje bez plaćanja poreza na promet proizvoda, obračunava porez na promet u trenutku uzimanja tih proizvoda po propisanim stopama.

Pravno lice koje za vlastitu krajnju potrošnju uzme proizvode što ih je samo proizvelo, plaća porez na promet po propisanim stopama u trenutku uzimanja tih proizvoda.

Smatra se da je porezna obaveza nastala u trenutku uzimanja proizvoda za vlastitu potrošnju i da su proizvodi naplaćeni u trenutku njihova uzimanja.

Član 4.

Pravno lice koje bez naknade da vlastite proizvode ili proizvode koje je nabavilo, a na njih se plaća porez na promet, obračunava porez u trenutku davanja proizvoda primjenom propisanih stopa.

Smatra se da je porezna obaveza nastala u trenutku davanja proizvoda bez naknade i da su u trenutku davanja u poreznom smislu proizvodi naplaćeni.

Na motorno vozilo ili plovni objekt koji podliježe obavezi godišnje registracije, a građanin ga daje bez naknade drugom građaninu, plaća se porez na promet po stopi iz tar. br. 2. Tarife poreza na promet (u daljem tekstu: Tarifa).

Poreznu osnovicu utvrđuje nadležna ispostava Porezne uprave u mjestu prebivališta davatelja.

Ako građanin daje pravnom licu bez naknade motorno vozilo koje podliježe obavezi godišnje registracije, obveznik poreza na promet proizvoda je pravno lice, a porez se plaća po stopi iz tar. br. 1. Tarife, na poreznu osnovicu koju utvrđuje nadležna ispostava porezne uprave u mjestu sjedišta pravnog lica.

Poreznu osnovicu pri uvozu upotrebljavanih motornih vozila čini procijenjena vrijednost koju je utvrdila carinarnica, uvećana za carinu i druge uvozne dažbine.

Poreznu osnovicu u prometu upotrebljavanih motornih vozila utvrđuje nadležna ispostava Porezne uprave prema Katalogu orijentacionih vrijednosti upotrebljavanih motornih vozila.

Izuzetno, od odredbe stava 7. ovog člana, poreznu osnovicu karamboliranih vozila ili vozila koja se ne nalaze u Katalogu može utvrditi ovlašteni procjenitelj.

2. Plaćanje poreza na promet na vrijednost manjka i rashoda

Član 5.

Porez na promet proizvoda plaća se na manjak proizvoda.

Manjak proizvoda utvrđuje se popisom.

Manjak proizvoda čini i rashod na osnovu kala, rastura, loma i kvara iznad visine utvrđene općim aktom pravnog lica, odnosno aktom ovlaštenog strukovnog udruženja u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

Dopuštenim rashodom na koji se ne plaća porez na promet proizvoda smatra se remitenda vlastitih izdanja.

Utvrđeni manjak i rashod u prodavnici ili drugom poslovnom objektu koji se za proizvode zadužuju po prodajnim cijenama s uračunatim porezom na promet, razvrstava se po tarifnim brojevima i istim poreznim stopama na osnovu koeficijenta učešća utvrđenog manjka, odnosno rashoda u ukupnom zaduženju prodavnice ili drugog poslovnog objekta na slijedeći način:

vrijednost manjka
Koeficijent učešća = -----------------------------------------

Koeficijent iz stava 5. ovog člana primjenjuje se na vrijednost zaduženja prodavnice, odnosno poslovnog objekta po tarifnim brojevima i istim stopama poreza na promet proizvoda.

Iznos poreza na promet koji je sadržan u vrijednosti manjka po pojedinim tarifnim brojevima i istim stopama poreza na promet utvrđuje se primjenom preračunatih propisanih poreznih stopa.

Na vrijednost manjka proizvoda nastalog djelovanjem više sile, ne plaća se porez na promet proizvoda.

Višom silom, u smislu ovog pravilnika, smatraju se elementarne nepogode (poplava, požar, potres i dr.), ratna razaranja i provale krađe, a na osnovu zapisnika nadležnog organa.

Porez na promet proizvoda sadržan u vrijednosti manjka koji je nastao djelovanjem više sile obračunava se na osnovu podataka o ukupnom zaduženju prodavnice, odnosno drugog poslovnog objekta (preneseno stanje iz prošle godine i zaduženja tokom godine) i podataka o prodaji proizvoda od dana nastanka štete, kojim se utvrđuje vrijednost proizvoda koji su trebali biti na zalihama prije nastanka štete. Poređenjem ovako utvrđene vrijednosti proizvoda koji su trebali biti na zalihama i vrijednosti zaliha utvrđenim popisom na dan nastanka štete dobiva se iznos manjka u kojem je sadržan i obračunati porez na promet proizvoda.

Učešće štete po pojedinim vrstama proizvoda utvrđuje se na osnovu učešća pojedinih vrsta proizvoda razvrstanih po tarifnim brojevima i istim stopama poreza na promet proizvoda, te proizvoda na koje se ne plaća porez na promet proizvoda u ukupnom zaduženju prije nastanka štete. Utvrđeno učešće primjenjuje se na vrijednost zaduženja po pojedinim tarifnim brojevima i istim stopama poreza na promet proizvoda i vrijednosti proizvoda na koje se ne plaća porez na promet proizvoda.

Iznos poreza na promet proizvoda koji je sadržan u vrijednosti utvrđene štete po pojedinim tarifnim brojevima i istim stopama poreza na promet utvrđuje se primjenom preračunatih propisanih poreznih stopa.

Obaveza obračunavanja poreza na promet proizvoda u slučaju iz stava 3. ovog člana, nastaje u trenutku utvrđivanja manjka odnosno rashoda, a to je datum pod kojim je obavljen popis proizvoda.

Obračunati porez na promet proizvoda plaća se u roku iz člana 27. Zakona.

Obračun poreza na promet proizvoda obavljen po odredbama ovog člana konačan je za svaki nastali manjak, odnosno rashod proizvoda.

3. Komisiona prodaja

Član 6.

Pri komisionoj prodaji proizvoda krajnjem potrošaču koju je obavilo pravno lice u svoje ime, a za račun komitenta (u daljem tekstu: komisionar) plaća se porez na promet proizvoda osim na promet upotrebljavanih stvari iz člana 7. stav 1. tačke 3. Zakona.

Porezni obveznik za promet proizvoda iz stava 1. ovog člana je komisionar koji je prodao proizvode krajnjem potrošaču. Poreznu osnovicu čini krajnja prodajna cijena komisionara s uključenom komisionom provizijom.

Pri komisionoj prodaji proizvoda plaća se porez na promet po stopama iz odgovarajućih tar. br. Tarife, ovisno o vrsti proizvoda.

Izuzetno, od odredbe stava 2. ovog člana pri komisionoj prodaji korištenih putničkih automobila, ostalih motornih vozila i plovnih objekata koji podliježu obavezi godišnje registracije, a u vlasništvu su građana, drugom građaninu, porezni obveznik je kupac, a porez na promet plaća se po stopi iz tar. br. 2. Tarife. Ako su ti proizvodi u vlasništvu pravnog lica, a prodaju se građanima, porezni obveznik je kupac, a porez na promet proizvoda plaća se po stopi iz tar. br. 2. Tarife.

Pri komisionoj prodaji korištenih putničkih automobila u vlasništvu pravnog lica drugom pravnom licu, plaća se porez na promet proizvoda po stopi iz tar. br. 2. Tarife.

Pri komisionoj prodaji korištenih putničkih automobila u vlasništvu građana, pravnom licu plaća se porez na promet proizvoda po stopi iz tar. br. 2. Tarife.

4. Prodaja proizvoda s konsignacionog skladišta

Član 7.

Na promet proizvoda s konsignacionog skladišta držalac konsignacionog skladišta obračunava porez na promet proizvoda primjenom propisanih poreznih stopa na prodajnu cijenu proizvoda u kojoj su osim carine, posebnih poreza i drugih uvoznih dažbina koje se plaćaju pri uvozu, sadržani i zavisni troškovi i konsignaciona marža.

Držalac konsignacionog skladišta za promet na veliko, odnosno na malo plaća porez na promet po odredbama člana 27. Zakona.

5. Prodaja proizvoda javnim nadmetanjem

Član 8.

Na proizvode koji se prodaju krajnjim potrošačima javnim nadmetanjem (licitacija i sl.), osim proizvoda koji podliježu godišnjoj registraciji, porezni obveznik koji ih prodaje obračunava porez na promet proizvoda primjenom propisanih poreznih stopa na prodajnu cijenu postignutu javnim nadmetanjem. Ako je javnim nadmetanjem određeno da se proizvodi prodaju po cijenama u koje je uključen porez na promet proizvoda, porezni obveznik obračunava taj porez primjenom preračunate porezne stope.

6. Promet proizvoda koji ne služe krajnjoj potrošnji

6.1. Promet proizvoda radi daljnje prodaje

Član 9.

Prometom proizvoda koji ne služe krajnjoj potrošnji smatra se prodaja svih proizvoda pravnom licu koje te proizvode nabavlja radi daljnje prodaje, na način i uz uvjete propisane članom 8. Zakona.

Prometom proizvoda koji ne služi krajnjoj potrošnji smatra se i prodaja građevinskog materijala pravnim licima registriranim za građevinarstvo, radi izgradnje, održavanja i popravki građevinskih objekata na način i pod uvjetima propisanim članom 8. Zakona.

Pored ostalih propisanih podataka, faktura prodavca i pismena porudžbenica i pismena izjava kupca iz člana 8. stav 1. Zakona, obavezno sadrže registarski i porezni broj izdavaoca, a faktura i registarski i porezni broj kupca.

6.2. Promet proizvoda za servisiranje, remont i popravak proizvoda

Član 10.

Remontna preduzeća, radnje i servisi, registrirani za remont, popravak i održavanje proizvoda trajnije upotrebne vrijednosti (motorna vozila, mašine, uređaji i aparati), mogu bez poreza na promet proizvoda, nabavljati rezervne dijelove potrebne za ugradnju u proizvode koji se popravljaju i servisiraju, uz uvjete propisane članom 8. Zakona.

Ako se rezervni dijelovi iz stava 1. ovog člana ugrađuju u proizvode koji se smatraju opremom pravnih lica, na vrijednost ugrađenih dijelova ne plaća se porez na promet proizvoda, ako su ispunjeni uvjeti iz člana 8. Zakona.

Ako se rezervni dijelovi iz stava 1. ovog člana ugrađuju u proizvode koji se ne smatraju opremom pravnih lica, na vrijednost ugrađenih dijelova obračunava se i plaća porez na promet proizvoda po stopama iz odgovarajućih tarifnih brojeva.

Ako se rezervni dijelovi iz stava 1. ovog člana ugrađuju u proizvode u vlasništvu građana, na vrijednost ugrađenih dijelova obračunava se i plaća porez na promet proizvoda po stopama iz odgovarajućih tarifnih brojeva.

U računu se posebno iskazuje vrijednost rezervnih dijelova za ugradnju, posebno porez na promet proizvoda na rezervne dijelove, posebno naknada za izvršene usluge, te posebno porez na promet usluga.

6.3. Promet proizvoda za preradu i prodaju u ugostiteljstvu

Član 11.

Proizvodima što ih bez plaćanja poreza na promet proizvoda nabavljaju ugostiteljska preduzeća i ugostiteljske radnje iz člana 7. stav 1. tačka 2. Zakona smatraju se prehrambeni i drugi proizvodi koji služe za pripremanje hrane i napitaka (čaja), pomoćni i potrošni materijal i proizvodi nužni u procesu prerade ili prodaje proizvedene hrane, kao što su začini i drugi sastojci koji se dodaju hrani, sredstva za čišćenje (deterdžent, sapun i sl.), te salvete, čačkalice i ostali potrošni materijal.

Potrošnim materijalom iz stava 1. ovog člana ne smatraju se tekuća goriva i alkohol (etanol).

Proizvodima što ih bez plaćanja poreza na promet proizvoda nabavljaju ugostiteljska poduzeća i ugostiteljske radnje iz člana 7. tačka 2. Zakona, smatraju se i alkoholna pića, bezalkoholna pića i pivo.

Član 12.

Na promet proizvoda (jela, pića, napitaka i sl.), alkoholnih pića, bezalkoholnih pića i piva, što ga obavi porezni obveznik registriran za ugostiteljsku djelatnost plaća se porez na promet proizvoda po stopi iz tar.broja 1. i tar. broja 2.. Tarife poreza na promet proizvoda i to na osnovicu koju čini prodajna cijena.

Na promet svih proizvoda što ga obave porezni obveznici iz stava 1. ovog člana plaća se i porez na promet usluga iz tar. broja 1. Tarife, na poreznu osnovicu koju čini vrijednost usluge, koja ne može iznositi manje od 10% od vrijednosti prodatih proizvoda (hrana i napitci), odnosno 20% od vrijednosti prodatih alkoholnih i bezalkoholnih pića i kahve.

Ugostiteljskim preduzećima iz stava 1. ovog člana ne smatraju se dijelovi pravnih lica koji nisu registrirani za obavljanje ugostiteljske djelatnosti s trećim licima (radnički restorani i kantine, kuhinje i kantine u ustanovama predškolskog i školskog obrazovanja, zdravstvenim ustanovama i sl.). Na proizvode što ih nabavljaju ta pravna lica porez na promet obračunava se i naplaćuje prilikom nabavke.

6.4. Promet opreme

Član 13.

Prometom proizvoda na koji se ne plaća porez na promet proizvoda smatra se prodaja opreme pravnom licu u smislu člana 9. Zakona, na način i pod uvjetima koji su propisani članom 8. Zakona.

Radi praćenja nabavke i nadzora nad korišćenjem opreme koja je kupljena odnosno nabavljena bez plaćanja poreza na promet proizvoda, u skladu sa članom 9. Zakona, kupac pravno lice vodi evidenciju o nabavci i korištenju te opreme po vrsti, količini i vrijednosti, na temelju podataka iz računa o kupovini i drugih isprava (prijemnice, dostavnice, tovarnog lista i slično).

6.5. Promet proizvoda za reprodukciju

Član 14.

Proizvode koji služe kao reprodukcijski materijal mogu bez plaćanja poreza na promet nabavljati pravna lica koja obavljaju registrirane proizvođačke djelatnosti navedene u čl. 9. i 11. Zakona.

Član 15.

Za potrošnju u liječenju i njezi bolesnika, pravna lica iz oblasti zdravstva mogu bez plaćanja poreza na promet nabavljati ove proizvode:

  • 1.
    laboratorijsko suđe i pribor,
  • 2.
    laboratorijsko staklo,
  • 3.
    instrumente (sve vrste sitnih instrumenata),
  • 4.
    sredstva za pranje i održavanje bolničkog rublja,
  • 5.
    sredstva za pranje i održavanje prostorija u zdravstvenim ustanovama,
  • 6.
    papir za dijagnostičke postupke (EKG, EEG, EMG, role za ultrazvuk i dr.), laboratorijske reagense, hemikalije, podloge za mikrobiološke analize i sl.),
  • 7.
    papirnati i plastični hirurški materijal za jednokratnu uporabu (ogrtači, obrazine, kape, štitnici za obuću, rukavice i sl.),
  • 8.
    RTG filmove i hemikalije za obradu RTG filmova,
  • 9.
    filtere (mikrobiološke i papirnate)
  • 10.
    alkohol (etanol).

Član 16.

Ekološki prihvatljivom ambalažom, u smislu tačke 4. stava 1. člana 12. Zakona, smatra se:

  • 1.
    ambalaža načinjena od recikliranog i drugog papira,
  • 2.
    ambalaža od ekološki prihvatljivog razgradivog materijala,
  • 3.
    povratna ambalaža od stakla i metala,
  • 4.
    ambalaža od drveta,
  • 5.
    ambalaža bez potisnih plinova freona,
  • 6.
    ambalaža od otpada materijala (rogoza, komušine, šibe, like i sl.).

Mišljenje o razgradivosti ambalaže iz stava 1. tačke 2. ovog člana treba osigurati od Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okoliša.

6.6. Promet reprodukcijskog materijala što ga zanatska zadruga upotrebljava u proizvodnji preko svojih zadrugara

Član 17.

Proizvođačka zadruga koja je registrirana za obavljanje proizvodnih radova može za radove što ih obavlja u svoje ime i za svoj račun preko svojih zadrugara (zanatlija udruženih u zadrugu), pod uvjetima iz člana 8. Zakona, nabavljati reprodukcijski materijal bez plaćanja poreza na promet. Zadruga može davati reprodukcijski materijal zadrugarima (ali ne i prodavati ili na drugi način otuđivati) bez obračuna poreza na promet proizvoda, na osnovu pisanih ugovora, uz ove uvjete.

  • 1.
    da zadruga raspolaže stručnim radnicima za izradu normativa utroška materijala, te za nadzor na radovima i vođenjem radova,
  • 2.
    da zadrugari vode poslovne knjige,
  • 3.
    da su zadrugari udruženi, što se dokazuje ugovorom o udruživanju u zadrugu,
  • 4.
    da se zadrugari koriste dobivenim reprodukcijskim materijalom isključivo za proizvodnju prema ugovorima,
  • 5.
    da se zadrugari koriste dobivenim reprodukcijskim materijalom u okviru utvrđenih normativa utroška materijala koji su sastavni dio ugovora,
  • 6.
    da i zadruga i zadrugari vode u knjigovodstvu odnosno u poslovnim knjigama evidencije o stanju, kretanju i utrošku reprodukcijskog materijala, prema vrsti, količini i vrijednosti,
  • 7.
    da zadrugari zadruzi fakturiraju samo vrijednost rada ili usluge, a ne i vrijednost materijala,
  • 8.
    da zadruga iz stava 1. ovog članka obavlja stalni nadzor nad korištenjem isporučenog reprodukcijskog materijala, te da najmanje jedanput mjesečno obavi kontrolu i usklađivanje svojih evidencija sa stanjem materijala kod zadruga i njihovim evidencijama o čemu treba sastaviti pisani zapisnik.

Na vrijednost materijala datog u smislu stava 1. ovog člana, za koji se kontrolom utvrdi da nije opravdan isporučenim proizvodima, a ne nalazi se na zalihama zadruge, zadruga će obračunati porez na promet proizvoda iz tar. br. u kojem je proizvod razvrstan i uplatiti ga u roku od pet dana po proteku sedmice u kojem je ta činjenica utvrđena.

6.7. Promet materijala za uslužne djelatnosti

Član 18.

Materijal potreban za obavljanje uslužne djelatnosti iz oblasti zanatstva i ličnih usluga, kao i za ostale uslužne djelatnosti (frizerske, kozmetičarske, fotografske, brijačke, usluge pranja i čišćenja stvari i prostora, fotokopiranje i sl.), ne smatra se reprodukcijskim materijalom iz člana 12. Zakona, te se ne može nabavljati bez plaćanja poreza na promet, već se na isti plaća porez na promet po stopi iz tarifnog broja u koji je materijal razvrstan.

6.8. Uvoz opreme i proizvoda radi reprodukcije ili prerade

Član 19.

Pravna lica mogu, uz uvjete iz člana 8. Zakona, uvoziti opremu i reprodukcijski materijal bez plaćanja poreza na promet.

Ako uvoznik uvozi proizvode u svoje ime i za svoj račun, daje izjavu o poreznom oslobođenju, a ako ih uvozi u svoje ime a za tuđi račun, pisanu izjavu o poreznom oslobođenju daje korisnik uvoza. U oba slučaja izjava se podnosi prije carinjenja proizvoda i to carinarnici preko koje se obavlja uvoz.

Na uvoz opreme i reprodukcijskog materijala koji nije obavljen na način i pod uvjetima iz člana 8. Zakona, porez na promet plaća se po stopama iz odgovarajućih tarifnih brojeva Tarife, ovisno o tome u koji tarifni broj spada oprema ili reprodukcijski materijal. Carinarnica obračunava i naplaćuje porez zajedno s carinom i drugim uvoznim davanjima.

6.9. Uvjeti prodaje proizvoda bez plaćanja poreza na promet

Član 20.

Proizvode iz člana 7. tač. 1., 2. i 5. Zakona, mogu prodavati bez plaćanja poreza na promet: pravno lice koje se bavi proizvodnjom, ili proizvođačka radnja, pravno lice koje je registrirano za obavljanje prometa na veliko, i preduzeće koje je registrirano za uvoz.

Građani mogu prodavati proizvode bez plaćanja poreza na promet uz uvjet da se ti proizvodi plaćaju preko žiro-računa, i to:

  • -
    vlastite proizvode pravnom licu koje se bavi trgovinom ili radnji i pravnom licu koja se bavi ugostiteljskom djelatnošću ili radnji koji te proizvode nabavljaju radi daljnje prodaje ili prerade,
  • -
    poljoprivredne proizvode pravnom licu ili radnji koji se bave proizvodnjom, ugostiteljstvom, odnosno trgovinom, koji te proizvode nabavljaju radi reprodukcije i prerade, te industrijske ili druge otpatke pravnom licu ili radnji koji se bave proizvodnjom ili trgovinom.

Pri otkupu poljoprivrednih proizvoda, industrijskih i drugih otpadaka što ga obave pravna lica od građana, isplata se može obaviti u gotovu, a ne preko žiro-računa.

Član 21.

Pisanu izjavu iz člana 8. stav 1. tačka 3. Zakona, kupac daje na narudžbenici ili kao poseban prilog uz narudžbenicu prije obavljenog prometa, odnosno prije isporuke robe ili izdavanja računa. Ako se pisana izjava daje kao poseban prilog uz narudžbenicu, ona mora sadržavati podatke o vrsti, količini, mjernoj jedinici, cijeni i vrijednosti proizvoda.

Ako se tokom godine po jednom ugovoru, koji obavezno sadrži vrstu i količinu proizvoda, sukcesivno isporučuju proizvodi, kupac može u prvoj narudžbenici ili ugovoru dati pisanu izjavu, a pri kasnijim isporukama prodavac se u računima o prodaji proizvoda može pozvati na broj i datum tog ugovora odnosno narudžbenice u kojoj je data takva pisana izjava. Takva generalna izjava ili ugovor vrijede do isporuke svih količina i vrsta proizvoda navedenih u izjavi ili ugovoru.

6.10. Oslobođenja od plaćanja poreza na promet proizvoda

Član 22.

Lijekovima u smislu člana 18. tačka 3. Zakona smatraju se gotovi lijekovi, ljekovite supstance i pomoćna sredstva u liječenju prema propisima kojima se regulira stavljanje lijekova u promet.

Ispunjenje humanitarnog uvjeta u smislu člana 18. tačka 7. Zakona, kod upotrebe građevinskog materijala od strane humanitarnih organizacija postoji samo u slučaju ako humanitarna organizacija građevinski materijal direktno donira fizičkim licima - građanima za izgradnju i popravak razrušenih kuća i stanova, o čemu je dužna voditi evidenciju po darovanim vrstama i količinama građevinskog materijala i po korisnicima donacije.

Sredstvima naoružanja u smislu člana 18. tačka 8. Zakona smatraju se oružja, oruđa, oprema, uređaji i druga sredstva za armijske snage, policiju i službu bezbjednosti, osim putničkih automobila.

Bebi opremom u smislu člana 18. tačka 11. Zakona smatraju se: sve vrste dječijih pelena i pribora za pelene, dječije benkice, bočice za hranjenje beba, dudice, dječija kozmetika, dječiji toaletni pribor, nosiljke za bebe, jastuci za nošenje beba, dječiji krevetići, dječija kolica, dječije hodalice, dječije sjedalice za automobile i bicikle, stolovi, stolice i klupice za djecu (uključujući i stolove za presvlačenje djece), "dječiji vrtići", dječije kadice za kupanje i sl.

Ortopedskim spravama i pomagalima, te aparatima za poboljšanje sluha i vida u smislu člana 18. tačka 12. Zakona smatraju se:

  • 1.
    proteza za gornje i donje ekstremitete,
  • 2.
    zubne proteze i umjetni zubi,
  • 3.
    aparati za regulaciju karlice,
  • 4.
    aparati za poboljšanje sluha,
  • 5.
    bioelektroterapeutski aparati,
  • 6.
    korzeti, mideri i pojasevi,
  • 7.
    ortopedske štake i štapovi,
  • 8.
    ortopedska obuća koja se na osnovu pisanog nalaza ljekara specijaliste izrađuje po mjeri,
  • 9.
    kožne rukavice za proteze za gornje ekstremitete,
  • 10.
    ortopedski aparati za noge i ruke i druga slična ortopedska pomagala,
  • 11.
    invalidska kolica,
  • 12.
    umjetni bubreg,
  • 13.
    umjetna pluća i drugi slični uređaji,
  • 14.
    intragal - spirale,
  • 15.
    kompletne naočale i stakla za korekciju vida,
  • 16.
    pomagala za slijepa lica (bijeli štapovi, Brailleovi satovi, mašine i tablice za pisanje Brailleova pisma, Brailleov papir za pisanje knjiga za slijepe i specijalne naočale za slijepe,
  • 17.
    očne proteze,
  • 18.
    kontaktne leće,
  • 19.
    aparati za poboljšanje govora.

Opremom za poljoprivrednu proizvodnju u smislu člana 18. tačka 15. Zakona smatraju se mašine, uređaji i oprema za poljoprivrednu djelatnost, te oruđa i alat za ručnu obradu zemlje i polietilenski proizvodi kao što su posuđe za berbu, biološko konzerviranje i čuvanje voća i povrća, posude za branje i prikupljanje plodova, posuđe za namakanje pesticida kod zaštite od bolesti i štetočina, kace (kade) kod berbe plodova, spremnici za plodove i njihove prerađevine, rezervoari za traktorske prskalice.

6.11. Oslobađanje od plaćanja poreza na promet proizvoda po osnovu međunarodnih ugovora

Član 23.

Oslobađanja od plaćanja poreza na promet proizvoda i poreza na promet usluga po osnovu međunarodnih ugovora ostvaruje se po postupku propisanom ovim pravilnikom.

Član 24.

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine isključivo je ovlašteno za tumačenje međunarodnih ugovora, te utvrđivanje da li po istim postoji pravo za oslobađanje od plaćanja poreza na promet proizvoda i poreza na promet usluga.

Član 25.

Prilikom nabavke proizvoda i usluga koji će biti oslobođeni od poreza na promet proizvoda i usluga po osnovu međunarodnih ugovora, koristit će se poseban obrazac za oslobađanje od poreznih obaveza na jednom od službenih jezika u Federaciji i engleskom jeziku.

Strani investitor distribuirat će poseban obrazac za oslobađanje od poreznih obaveza domaćim ugovaračima - izvođačima radova.

Pravno lice iz stava 2. ovog člana svaki izdati obrazac numerirati će (kontrolni broj) počevši od broja 1. i o izdatim obrascima vodiće posebnu evidenciju.

Član 26.

Obrazac sadrži slijedeće podatke:

  • -
    kontrolni broj,
  • -
    identifikacioni broj ugovora i član ugovora kojim je propisano porezno oslobađanje,
  • -
    ime (naziv) domaćeg ugovarača i porezni i identifikacioni broj,
  • -
    naziv i mjesto projekta,
  • -
    naziv i adresu prodavca,
  • -
    opis proizvoda i usluga, jedinice mjere, količinu i cijenu u KM, ukupan iznos,
  • -
    potpis prodavca,
  • -
    ovjeru Kantonalnog ureda.

Obrazac se popunjava u četiri primjerka, od kojih se:

  • -
    original dostavlja prodavcu,
  • -
    jedan primjerak ostaje nabavljaču-domaćem ugovaraču- izvođaču projekta,
  • -
    jedan primjerak se dostavlja Poreznoj upravi - Kantonalnom uredu,
  • -
    jedan primjerak se dostavlja investitoru-pravnom licu iz člana 25. ovog pravilnika.

Član 27.

Prilikom svih nabavki koje su oslobođene poreza po osnovu međunarodnog ugovora koristit će se slijedeće procedure:

Domaći ugovarač-izvođač projekta obratit će se pravnom licu-stranom investitoru iz člana 25. stav 2. ovog pravilnika i dobiti poseban obrazac sa kontrolnim brojem, koji će biti ovjeren od strane pravnog lica.

Domaći ugovarač-izvođač projekta izvršit će nabavku proizvoda po datom obrascu i isti dostaviti Kantonalnom uredu na ovjeru prije isporuke proizvoda i usluga.

Pri isporuci proizvoda i usluga dobavljač-prodavac izdat će račun u skladu sa propisima.

Domaći ugovarač-izvođač projekta uz primjerak posebnog obrasca dužan je priložiti račun i čuvati ga u svom knjigovodstvu.

Član 28.

Porezna uprava - Kantonalni ured vodi posebnu evidenciju o prodaji proizvoda i usluga koji su oslobođeni poreza po osnovu međunarodnog ugovora.

Porezna uprava - Kantonalni ured dužna je izvjestiti Federalno ministarstvo finansija/financija o iznosu poreznih oslobađanja po osnovu međunarodnih ugovora u roku od 30 dana po isteku godine.

Član 29.

Poseban obrazac za oslobađanje od plaćanja poreza po osnovu međunarodnih ugovora sastavni je dio ovog pravilnika.

III - UVOZ NAFTE I NAFTNIH DERIVATA

Član 30.

Uvoz nafte i naftnih derivata mogu obavljati pravna lica registrovana za obavljanje vanjskotrgovinskog poslovanja naftnim derivatima, pod uvjetima da posjeduju:

  • 1.
    uvjerenje Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o ispunjavanju uvjeta za skladišne prostore,
  • 2.
    rješenje Federalnog ministarstva trgovine o ispunjenju uvjeta za obavljanje trgovine na veliko i uvoza nafte i naftnih derivata, koje se izdaje na najkraći rok od godinu dana,
  • 3.
    uvjerenje Federalnog ministarstva finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo) o izmirenim obavezama (carina, poseban porez i porez na promet) koje ovo ministarstvo izdaje tromjesečno.

Obrazac uvjerenja iz tačke 3. ovog člana sastavni je dio ovog pravilnika.

Član 31.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Federalno ministarstvo trgovine, dužni su prilikom izdavanja uvjerenja iz tačke 1. odnosno rješenja iz tačke 2. člana 30. ovog pravilnika, jedan primjerak dostaviti Ministarstvu.

Član 32.

Ministarstvo će obavijestiti Carinsku upravu o tome koja pravna lica mogu vršiti uvoz nafte i naftnih derivata za svako tromjesečje.

Carinska uprava, po nalogu Federalnog ministarstva finansija, zabranit će uvoz nafte i naftnih derivata pravnom licu koje ne posjeduje uvjerenje Ministarstva o izmirenim poreznim i carinskim obavezama za prethodno tromjesečje.

IV - POREZ NA PROMET USLUGA

1. Predmet oporezivanja

Član 33.

Porez na promet usluga plaća se na promet svih usluga, osim usluga navedenih u članu 21. Zakona.

2. Nastanak porezne obaveze

Član 34.

Obaveza obračunavanja poreza na promet usluga nastaje u trenutku kad je usluga obavljena.

Smatra se da je promet usluga obavljen u trenutku izdavanja računa o obavljenoj usluzi.

Ako je usluga obavljena bez izdavanja računa, smatra se da je promet usluga obavljen u trenutku knjiženja usluge u prihod ili kad se iz dokumentacije vidi da je usluga obavljena i tada nastaje obaveza obračunavanja poreza na promet usluga.

3. Porezna osnovica

Član 35.

Porez na promet usluga nije sadržan u poreznoj osnovici, pa u slučaju kad je u cijenu usluge uključen porez na promet, primjenjuje se preračunata porezna stopa, a u računu je obavezno navesti klauzulu: " Porez na promet usluga iz tar. br. 1. po stopi od 10% uračunat u cijenu usluge".

U poreznu osnovicu kod vanjskotrgovinskih usluga iz člana 23. stava 3. alineja 1. Zakona, ne ulaze izdaci učinjeni u ime i za račun korisnika uvoza odnosno izvoza (carina, prijevoz, osiguranje i sl.).

Izdaci koji se odnose na troškove uvoznika odnosno izvoznika, iako su posebno zaračunati, ulaze u poreznu osnovicu.

Član 36.

U slučaju kada usluge obavlja više poreznih obveznika, uključujući i nosioca posla, porezni obveznik iz člana 22. Zakona, je svaki učesnik pojedinačno, za svoj dio usluge.

V - POREZNE EVIDENCIJE

Član 37.

Radi ispravnog i blagovremenog obračunavanja i plaćanja poreza na promet proizvoda i usluga, porezni obveznici iz čl. 13., 14. i 22. Zakona obavezni su u svome knjigovodstvu osigurati podatke o poreznim osnovicama po tarifnim brojevima i poreznim stopama na osnovu kojih se utvrđuje, obračunava, plaća i usmjerava porez na promet, te izvještava nadležna ispostava Porezne uprave o obračunatom i plaćenom porezu na promet.

Porezni obveznici mogu podatke iz stava 1. ovog člana osigurati i u vanknjigovodstvenoj evidenciji koja mora biti usklađena s podacima u knjigovodstvenoj evidenciji.

Porezni obveznik koji prodaje proizvode radi daljnje prodaje, reprodukcije ili prerade, odnosno kao opremu bez obračunavanja poreza na promet, obavezan je o prodatim proizvodima izdati račun, čiju kopiju s priloženom narudžbenicom i izjavom o namjeni proizvoda, u smislu ovog stava, odlaže i čuva kao svoju knjigovodstvenu dokumentaciju.

1. Evidencija nabavljenog reprodukcijskog materijala i opreme

Član 38.

Kupac koji nabavlja reprodukcijski materijal i opremu bez plaćanja poreza na promet, osigurava u knjigovodstvu odnosno vanknjigovodstvenoj evidenciji podatke o nabavci, kretanju i utrošku materijala odnosno opreme, i to po vrsti, količini i vrijednosti iz računa, i drugih dokumenata o nabavci, dostavi i prijemu.

2. Knjige koje su obavezni voditi porezni obveznici iz člana 4. stav 2. Zakona (fizička lica koja samostalno obavljaju djelatnosti i građansko-pravna lica)

Član 39.

Porezni obveznik iz člana 4. stav 2. Zakona obavezan je voditi knjige:

  • 1.
    knjigu prometa,
  • 2.
    knjigu nabavke i upotrebe reprodukcijskog materijala i opreme kupljenih uz povlaštenu poreznu stopu, odnosno bez plaćanja poreza na promet proizvoda.

Porezni obveznik iz člana 4. stav 2. Zakona, koji obavlja trgovačku djelatnost i vodi trgovačke knjige u skladu sa Zakonom o trgovini ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/95), nije obavezan voditi knjigu prometa iz stava 1. tačke 1. ovog člana.

Porezni obveznik iz člana 4. stav 2. Zakona, koji obavlja ugostiteljsku djelatnost, osim knjiga iz stava 1. ovog člana, obavezan je voditi knjigu nabavke i utroška alkoholnih i bezalkoholnih pića.

Obrasci knjiga iz st. 1. i 3. ovog člana sastavni su dio ovog pravilnika.

Knjige iz st. 1. i 3. ovog člana prethodno ovjerava nadležna ispostava Porezne uprave.

3. Knjige prometa

Član 40.

Porezni obveznik iz člana 4. stav 2. Zakona, koji obavlja ugostiteljsku djelatnost obavezan je voditi knjigu prometa na Obrascu KPU.

Porezni obveznik iz člana 4. stav 2. Zakona, koji obavlja proizvodnu ili uslužnu zanatsku djelatnost ili drugu djelatnost, obavezan je voditi knjigu prometa na Obrascu KP.

4. Vođenje knjige prometa (Obrazac KPU)

Član 41.

Porezni obveznik iz člana 4. stav 2. Zakona, koji obavlja ugostiteljsku djelatnost obavezan je evidentirati ostvareni promet istog, a najkasnije idućeg dana za prethodni dan, i to za ostvareni promet hrane u kolonama 4. i 5. za promet pića u kolonama 7. i 8., te za ostali promet u kolonama 10. i 11.

Zbir iznosa iz kolona 4., 7. i 10. mora odgovarati dnevnom prometu registar-blagajne (blagajni).

U kolonama 6., 9. i 12. porezni obveznik unosi datum uplata po izdatim računima za bezgotovinski promet. Datumom uplate smatra se datum uplate naznačen u dokumentu o prispjeloj uplati uz izvod žiro-računa.

Nakon proteka svake sedmice sabiraju se podaci iz kolona 4., 5., 7., 8., 10., 11. i 13. Obrasca KPU u obliku međuzbira, a u idućem redu ispod međuzbira, iskazuje se i kumulativni promet od 1. januara do kraja dotičnog mjeseca.

5. Vođenje knjige prometa (Obrazac KP)

Član 42.

U knjigu prometa koja se vodi na Obrascu KP, knjiži se ostvareni promet za prodate proizvode, odnosno obavljene usluge svakodnevno, a najkasnije idućeg dana za prethodni dan, i to ovako:

  • 1.
    u kolonama 4. i 6. iskazuje se prodajna vrijednost s porezom na promet prodatih proizvoda u gotovu, odnosno preko žiro-računa,
  • 2.
    u kolonama 5. i 7. iskazuje se prodajna vrijednost proizvoda koji su oslobođeni plaćanja poreza na promet (prodaja proizvoda radi daljnje prodaje i sl.) u gotovu, odnosno preko žiro-računa,
  • 3.
    u kolonama 10. i 12. iskazuje se vrijednost obavljenih usluga sa porezom na promet, naplaćenih u gotovu, odnosno preko žiro-računa,
  • 4.
    u kolonama 11. i 13. iskazuje se vrijednost obavljenih usluga koje ne podliježu plaćanju poreza na promet, naplaćenih u gotovu, odnosno preko žiro-računa,
  • 5.
    u kolone 8. i 14. unosi se datum uplate po izdatim računima za ostvareni promet preko žiro-računa. Datumom uplata smatra se datum uplate naznačen u izvodu o prispjeloj uplati,
  • 6.
    u koloni 18. knjiži se obračunati porez na promet,
  • 7.
    u koloni 16. unosi se odgovarajući tar. br. iz Tarife, u kolonu 17.- zbirna preračunata stopa poreza na promet, a u kolonu 18.- iznos zbirne preračunate stope iz kolone 17. i zbir kolona 4. i 6. odnosno 10. i 12.

Zbir iznosa iz kolona 4., 5., 10. i 11. mora odgovarati dnevnom prometu registar-blagajne (blagajni).

Nakon proteka svake sedmice, u knjizi prometa sabiraju se podaci iz svih kolona u obliku međuzbira, a isto tako iskazuje se i kumulativni zbir ostvarenog prometa od 01. januara do kraja mjeseca tekuće godine.

6. Knjiga nabavke i upotrebe reprodukcijskog materijala i opreme (Obrazac KRM)

Član 43.

Porezni obveznik iz člana 4. stav 2. Zakona koji nabavlja reprodukcijski materijal i opremu, odnosno opremu bez plaćanja poreza na promet proizvoda obavezan je voditi evidenciju o nabavci i upotrebi materijala i opreme u Knjizi nabavke i upotrebe reprodukcijskog materijala i opreme - Obrazac KRM.

Knjiga nabavke i upotrebe reprodukcijskog materijala i opreme vodi se za svaku vrstu reprodukcijskog materijala i opreme, i to ovako:

  • 1.
    u kolonu 3. unose se podaci o nabavci reprodukcijskog materijala i opreme (naziv dobavljača, broj i datum računa), podaci o upotrebi reprodukcijskog materijala (broj internog dokumenta - specifikacije, radnog naloga i sl.). Interni dokument o upotrebi reprodukcijskog materijala mora sadržavati podatke o količini i vrijednosti utrošenog reprodukcijskog materijala, te količinu i vrijednost proizvoda u koji je ugrađen reprodukcijski materijal;
  • 2.
    u kolone 4., 5., 6. i 7. unose se odgovarajući podaci o nabavci reprodukcijskog materijala i opreme, a u kolone 8., 9. i 10. podaci o upotrebi odnosno utrošku reprodukcijskog materijala;
  • 3.
    u kolonama 11., 12. i 13. iskazuje se stanje reprodukcijskog materijala na zalihi;
  • 4.
    u kolonu 14. unosi se datum otuđenja opreme.

Promjena u knjizi nabavke i upotrebe reprodukcijskog materijala i opreme knjiži se najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka promjene. Porezni obveznik koji svakodnevno upotrebljava reprodukcijski materijal može obavljati knjiženje i na osnovu specifikacije o sedmičnoj upotrebi reprodukcijskog materijala.

7. Knjiga nabavke, utroška i stanja alkoholnih i bezalkoholnih pića, mineralne vode i soda -vode (Obrazac KNUP)

Član 44.

U knjigu nabavke, utroška i stanja alkoholnih i bezalkoholnih pića, mineralne vode i soda-vode (u daljem tekstu: knjiga nabavke i utroška pića) porezni obveznici iz člana 4. stav 2. Zakona koji prodaju alkoholna i bezalkoholna pića, upisuju sve nabavljene i prodate količine pića, te one količine pića koje su sami proizveli ili potrošili.

U knjigu nabavke i utroška pića posebno se upisuje nabavka, utrošak - prodaja i stanje pića.

Nabavka pića upisuje se na ovaj način:

  • 1.
    u kolonu 1. upisuje se redni broj svake pojedinačne nabavke pića, redom kako je piće nabavljeno;
  • 2.
    u kolonu 2. upisuje se datum knjiženja;
  • 3.
    u kolonu 3. upisuje se broj dokumenta (isprave) na osnovu kojeg je provedeno upisivanje;
  • 4.
    u kolonu 4. upisuje se opis knjiženja, tako da se može utvrditi od koga je i kada piće nabavljeno;
  • 5.
    u kolonu 5. upisuje se veza (redni broj) s upisom u Knjigu prihoda i rashoda za nabavnu vrijednost, a u Knjigu prometa za ugostiteljstvo za prodajnu vrijednost alkoholnih i bezalkoholnih pića;
  • 6.
    u kolone 6. do 15. upisuje se nabavljena i utrošena (prodata) količina pića u litrima i to po vrstama pića. Ako pojedine vrste pića nabavljene u posudama sadrže manje od jedne litre (pivo, bezalkoholna pića i sl.) tada se u Knjigu nabavke i utroška pića upisuje nabavljena količina preračunata u litre;
  • 7.
    u kolonu 16. upisuje se nabavna, a u kolonu 17. prodajna vrijednost pića.

Upisivanje u knjigu nabavke, utroška i stanja pića obavlja se svakodnevno, a najkasnije od početka radnog vremena u slijedećem danu.

Knjiga nabavke, utroška i stanja pića vodi se po prodajnim mjestima.

Član 45.

Knjige iz čl. 39., 40., 41., 42. i 43. ovoga pravilnika zaključuju se sa stanjem na dan 31. decembra najkasnije do 15. januara tekuće godine.

Knjige se čuvaju najmanje pet godina nakon proteka poslovne godine na koju se odnose, a dokumentacija na osnovu koje se knjižilo, najmanje tri godine.

Zaključene knjige potpisuje lice koje ih je vodilo, a ovjerava porezni obveznik svojim potpisom i pečatom.

VI - EVIDENTIRANJE PROMETA PREKO REGISTAR-BLAGAJNE I IZDAVANJE RAČUNA

Član 46.

Porezni obveznik obavezan je za prodate proizvode odnosno obavljene usluge kupcu izdati račun o vrsti, količini i cijeni prodatih proizvoda i obavljenih usluga ili odgovarajući isječak vrpce.

Kupac je obavezan račun ili isječak vrpce sačuvati nakon izlaska iz radnje ili drugog poslovnog objekta.

Porezni obveznik mora na vidnom mjestu na ulazu u radnju, odnosno poslovni objekat i na svakom naplatnom mjestu (blagajni) istaknuti obavijest o obavezi izdavanja i čuvanja računa, odnosno isječka vrpce.

Izuzetno od odredbi st. 1., 2. i 3. ovog člana ova obaveza ne odnosi se na prodaju u radnji odnosno poslovnom objektu poreznog obveznika koji pretežni dio prometa ostvaruje prodajom štampe, duhanskih prerađevina, lutrije, sportske prognoze, lota i sl., pri prodaji u poštama, te pri prodaji na tržnicama i drugim slobodnim prostorima, ako porezni obveznik ne mora voditi trgovačku knjigu.

Obrazac obavijesti - veličine 98 x 140 mm i 140 x 195 mm propisan je ovim pravilnikom i njegov je sastavni dio.

Član 47.

Porezni obveznik koji promet proizvoda i usluga naplaćuje u gotovom novcu obavezan je promet evidentirati preko registar-blagajne.

Od obaveze evidentiranja prometa preko registar-blagajne izuzimaju se obveznici koji pretežni dio prometa ostvaruju prodajom štampe, duhanskih prerađevina, lutrije, sportske prognoze, lota i sl., pri prodaji u poštama, te pri prodaji na tržnicama i drugim slobodnim prostorima, ako porezni obveznik ne mora voditi trgovačku knjigu.

Prigodna prodaja na sajmovima (sajmovi za praznike vjerske i državne) smatraju se prodajom na slobodnim prostorima. Porezni obveznik dužan je izdati isječak vrpce svakom kupcu proizvoda, odnosno korisniku usluge.

Izuzetno, porezni obveznici-fizička lica iz člana 4. stav 2. Zakona kojim je zbog posebnosti u obavljanju djelatnosti otežano evidentirati promet putem registar-blagajne kao i oni koji svoje proizvode ili usluge naplaćuju na terenu (izvan sjedišta radnje), za naplatu u gotovom novcu mogu izdavati račune - paragon blokove. Ovi računi pišu se u dva primjerka od kojih jedan ostaje u bloku, a drugi se izdaje stranci.

Član 48.

Porezni obveznik mora u registar-blagajni i na isječku vrpce evidentirati:

1 naziv poreznog obveznika koji prodaje proizvode ili obavlja usluge;

  • 2.
    broj računa - isječka vrpce:
  • 3.
    datum i mjesto prodaje proizvoda odnosno obavljanja usluge;
  • 4.
    jediničnu cijenu prodatog proizvoda ili usluge i količinu prodatih proizvoda, odnosno obavljene usluge;
  • 5.
    stopu poreza prema tar. br. Tarife po vrsti prodatog proizvoda, odnosno obavljene usluge;
  • 6.
    iznos poreza prema tar. br. Tarife po prodatom proizvodu i obavljenoj usluzi;
  • 7.
    ukupno naplaćeni iznos i ukupno naplaćeni porez na promet po tarifnim brojevima i stopama.

Porezni obveznik je obavezan evidentirati zaduženje prodajnog mjesta po tarifnom broju i istoj poreznoj stopi.

Porezni obveznik mora dnevno zaključiti evidentirani promet i porez prema tar. br. i istoj poreznoj stopi za prodate proizvode, odnosno obavljene usluge i sastaviti rekapitulaciju poreza po računima.

Rekapitulacija računa (vrpce) iz registar-blagajne služi kao dokumentacija za utvrđivanje ostvarenog prometa poreznog obveznika i na odgovarajući se način iskazuje u poreznim evidencijama.

VII - OBRAČUNAVANJE I PLAĆANJE POREZA NA PROMET PROIZVODA I USLUGA

Član 49.

Porezni obveznik iz člana 4. stav 1. Zakona obračunava i plaća porez na promet u roku od pet dana po isteku sedmice na vrijednost prodatih i naplaćenih proizvoda i usluga tokom sedmice, a porezni obveznik iz člana 4. stav 2. Zakona u roku od 15 dana po isteku mjeseca.

Porezni obveznik iz člana 4. stav 1. registrovan za građevinarstvo, plaća porez na promet proizvoda i porez na promet usluga na vrijednost građevinskog materijala i vrijednost usluge u roku od pet dana po isteku sedmice u kojoj je faktura (situacija) naplaćena, a porezni obveznik iz člana 4. stav 2. Zakona u roku od 15. dana po isteku mjeseca.

Naplaćenom realizacijom iz st. 1. i 2. ovog člana smatra se:

  • 1.
    naplata gotovinom i na žiro-račun;
  • 2.
    naplata vrijednosnim papirima;
  • 3.
    iznos potraživanja sadržan u instrumentima osiguranja plaćanja;
  • 4.
    naplata putem kompenzacija (bilateralne i multilateralne), asignacijama, preuzimanjem duga, cesijama i sl.;
  • 5.
    vrijednost proizvoda i usluga prodatih na robni i potrošački kredit;
  • 6.
    vrijednost proizvoda i usluga prodatih građanima na čekove, platne i kreditne kartice i sl. Prodaja proizvoda i usluga građanima smatra se naplaćenom realizacijom u trenutku prodaje, bez obzira na ugovoreno vrijeme, rok i način plaćanja.
  • 7.
    vrijednost proizvoda uzetih za vlastitu potrošnju ili upotrebu;
  • 8.
    vrijednost proizvoda datih bez naknade;
  • 9.
    vrijednost manjka, kala rastura, kvara i loma, ako su veći od dozvoljenih općim aktom poreznog obveznika, odnosno ovlaštenog strukovnog udruženja u Federaciji.

Naplaćenom realizacijom u smislu st. 1. i 2. ovog člana smatra se i vrijednost prodatih, a nenaplaćenih proizvoda i usluga ako je od dana izdavanja računa odnosno od dana isporuke robe (ako je isporuka obavljena prije izdavanja računa) proteklo više od 30 dana, odnosno kod javnih poduzeća i pravnih lica registrovanih za građevinarstvo, više od 90 dana.

Član 50.

Porezni obveznik može prenijeti poslove evidentiranja i obračuna poreza na promet na drugo pravno lice ili fizičko lice. U tom slučaju porez se plaća sa žiro-računa poreznog obveznika i porezni obveznik je odgovoran za ispravno obračunavanje i plaćanje poreza na promet proizvoda i usluga.

Porezni obveznik - pravno lice koje posluje preko svojih dijelova može ovlastiti te dijelove da utvrđuju i plaćaju porez na promet preko računa dijela pravnog lica uz uvjet da takvi dijelovi raspolažu podacima o poreznim osnovicama po tarifnim brojevima i istim poreznim stopama i podacima na osnovu kojih se taj porez privremeno i konačno obračunava.

Porezni obveznik koji obavlja promet proizvoda preko svojih prodavnica i drugih sličnih poslovnih jedinica može ovlastiti te poslovne jedinice da same utvrđuju i plaćaju porez na promet proizvoda i usluga, uz uvjet da raspolažu poreznim evidencijama potrebnim za ispravno utvrđivanje i plaćanje poreza na promet i da je porezni obveznik za plaćanje poreza na promet otvorio akreditiv kod nadležne organizacije za platni promet.

Član 51.

Porezni obveznik konačno obračunava porez za proteklu godinu na osnovu podataka o vrijednosti prodatih i naplaćenih proizvoda i vrijednosti obavljenih i naplaćenih usluga sa stanjem na dan 31. decembra godine za koju se obračun sastavlja. Naplaćenim gotovim proizvodima i naplaćenim naknadama za obavljene usluge smatraju se naplaćeni prodati proizvodi i naplaćene naknade za obavljene usluge u skladu sa članom 27. Zakona i članom 49. ovog pravilnika.

Konačni obračun poreza na promet podnosi se na obrascu PP-MI-1 kao kumulativ za period od 01. januara do 31. decembra izvještajne godine nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu poreznog obveznika do 28. februara tekuće godine za proteklu godinu, a porezni obveznik iz člana 4. stav 2. Zakona, krajem januara slijedeće godine za prethodnu godinu.

Porezni obveznik koji porez plaća preko dijela pravnog lica odnosno preko akreditiva podnosi konačni obračun poreza nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu pravnog lica.

Porezni obveznik koji porez na promet plaća preko svojih jedinica (dijelova) sastavlja i zbirni konačni obračun poreza na promet za pravno lice kao cjelinu.

Član 52.

Porezni obveznik pri konačnom obračunu poreza na promet proizvoda u prometu na malo postupa na slijedeći način:

  • 1.
    utvrđuje ukupno zaduženje tako što iznosu zaliha proizvoda sa stanjem na dan 01. januara u godini za koju se utvrđuje konačni godišnji obračun poreza dodaje iznos svih nabavki proizvoda od 01. januara do 31. decembra te godine, raspoređenih po tarifnim brojevima i istim poreznim stopama i tome dodaju vrijednost viška proizvoda utvrđenih popisom na dan 31. decembra iste godine raspoređujući ga po tarifnim brojevima i istim poreznim stopama prema učešću u ukupnom zaduženju.
  • 2.
    od ukupnog zaduženja utvrđenog na način iz tačke 1. ovog stava odbija se:

2.1. vrijednost rashoda (kala, rastura, loma, kvara) dozvoljenog općim aktom poreznog obveznika ili aktom ovlaštenog strukovnog udruženja u Federaciji raspoređenog po tarifnim brojevima i istim tarifnim brojevima i istim poreznim stopama prema učešću u ukupnom zaduženju;

2.2. vrijednost manjka za koji je porezni obveznik konačno platio porez na promet proizvoda prema odredbama člana 5. ovog pravilnika;

2.3. vrijednost zaliha proizvoda utvrđenih popisom sa stanjem na dan 31. decembra godine za koju se obavlja obračun, raspoređenih po tarifnim brojevima i istim poreznim stopama;

  • 3.
    utvrđuje iznos poreza na promet primjenom preračunatih stopa na razliku iznosa iz tač. 1. i 2. ovog člana. Na tako utvrđeni iznos poreza na promet dodaje se iznos poreza sadržan u nenaplaćenim potraživanjima za prodate proizvode po godišnjem obračunu iz protekle godine i odbija iznos poreza sadržan u nenaplaćenim potraživanjima za prodate proizvode sa stanjem na dan 31. decembra godine za koju se obavlja konačni obračun. Tako dobiven iznos predstavlja iznos poreza u nenaplaćenoj realizaciji odnosno konačan iznos poreza na promet.

Preračunata stopa poreza na promet utvrđuje se na slijedeći način:

100 x propisana stopa
_______________________ = %

VIII - PLAĆANJE POREZA NA PROMET PROIZVODA I USLUGA

1. Plaćanje poreza na promet proizvoda iz tar. br. 1. Tarife

Član 53.

Na promet svih proizvoda koji služe krajnjoj potrošnji, osim proizvoda koji su predviđeni u tar. broju 2. ove tarife, ili za koje je ovim zakonom propisano porezno oslobađanje, plaća se porez na promet proizvoda po stopi od 20%.

Prema tar. br. 1. Tarife, porez na promet plaća se i na ove proizvode:

  • 1.
    naftne derivate, osim naftnih derivata iz tar. broja 2.;
  • 2.
    duhanske prerađevine;
  • 3.
    alkoholna pića (alkoholnim pićima smatraju se pića koja sadrže više od 2% alkohola);
  • 4.
    osvježavajuća gazirana i umjetna bezalkoholna pića, mineralne i gazirane vode;
  • 5.
    kahvu i prerađevine od kahve;
  • 6.
    putničke automobile, motorna i druga vozila;
  • 7.
    grafičke proizvode (kalendare, telefonske imenike, vozne redove, razne prospekte, plakate, ekološki neprihvatljivu ambalažu, cjenovnike, kataloge, obrasce, čekovne i štedne knjižice, pasoše, ulaznice, ljepljive i druge vrpce te druge slične proizvode);
  • 8.
    telefonske aparate, bijelu tehniku, CD plejere, radio-aparate, videorekordere, televizore, ventilatore i druge uređaje za grijanje i hlađenje koji se priključuju na instalacijsku mrežu;
  • 9.
    sve vrste šibica;
  • 10.
    sve vrste upaljača;
  • 11.
    rezervne dijelove svih proizvoda, uključujući i putničke automobile.

Pri preračunu naftnih derivata iz kilograma u litre uzima se prosječna specifična težina i to: za motorni benzin od 98 (0,60) oktana 0,755; za motorni benzin od 98 (0,15) oktana 0,772; za motorni benzin od 92 (0,15) oktana 0,750; za bezolovni motorni benzin od 91 oktana 0,748; za bezolovni motorni benzin od 95 oktana 0,722; za dizel-gorivo D-1- 0,830; za dizel-gorivo D-2-0,845; za dizel-gorivo D-3-0,870; za lož ulje ekstralako (EL)-0,845; za lož ulje lako specijalno (LS)-0,867.

Prodaja ulja za loženje (EL i LS) može se obavljati samo iz posebno utvrđenih skladišta koja se moraju prijaviti nadležnoj poreznoj upravi.

Obrazac prijave skladišta iz stava 4. ovog člana sastavni je dio ovog pravilnika.

Držalac posebnih skladišta za prodaju ulja za loženje (EL i LS) dostavlja ulje za loženje auto-cisternama na adresu kupca i vodi evidenciju o nabavljenim količinama ulja za loženje na skladištu i o kupcima (ime i prezime, adresa na koje se ulje za loženje dostavlja i količina).

Sudska praksa po ovom aktu

6 odluka iz 1 člana

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.

Općenite reference na ovaj akt (2)