Aktio

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine

Zakon o industrijskom vlasništvu u Bosni i Hercegovini

Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na sjednici Doma naroda održanoj 17. januara 2002. godine i na sjednici Predstavničkog doma održanoj 16. januara 2002. godine, usvojila je

ZAKON
O INDUSTRIJSKOM VLASNIŠTVU U BOSNI I HERCEGOVINI

GLAVA I - OSNOVNE ODREDBE I NAČELA

Član 1.

Sadržina zakona

Ovim zakonom uređuje se sticanje, sadržaj i zaštita slijedećih prava industrijskog vlasništva: patenata, robnih i uslužnih žigova, industrijskog dizajna i geografske oznake.

Član 2.

Predmet zaštite

  • 1.
    Pronalazak se štiti patentom, odnosno patentom sa skraćenim trajanjem.
  • 2.
    Znak, koji je podoban za razlikovanje roba, odnosno usluga štiti se žigom.
  • 3.
    Novi oblik proizvoda ili njegovog dijela štiti se industrijskim dizajnom.
  • 4.
    Oznaka koja označava geografsko porijeklo proizvoda, štiti se geografskom oznakom.

Član 3.

Materijalna i moralna prava

  • 1.
    Priznanjem, odnosno registracijom prava industrijskog vlasništva po ovom zakonu, nosioci prava stiču materijalna i moralna prava.
  • 2.
    Materijalna prava imaoca prava industrijskog vlasništva obuhvataju isključiva prava privrednog iskorištavanja i raspolaganja u skladu sa ovim zakonom.
  • 3.
    Moralno pravo pronalazača, odnosno autora industrijskog dizajna je, da bude naznačen u prijavi i u svim ispravama koje se odnose na patent, odnosno industrijski dizajn.
  • 4.
    Ako je tvorevina koja se štiti ovim zakonom rezultat stvaralačkog rada više lica, u ispravama iz stava 3. sva ta lica navode se kao stvaraoci.

Član 4.

Jednakost stranih i domaćih lica

  • 1.
    Strana pravna i fizička lica u pogledu zaštite prava industrijskog vlasništva u Bosni i Hercegovini uživaju ista prava kao i domaća fizička i pravna lica i s njima izjednačena lica, ako to proizilazi iz međunarodnih ugovora i konvencija kojima je pristupila, odnosno koje je ratifikovala Bosna i Hercegovina (u daljem tekstu: međunarodni ugovori i konvencije) ili iz primjene načela reciprociteta.
  • 2.
    Postojanje reciprociteta pretpostavlja se dok se ne dokaže suprotno.

Član 5.

Zahtjev za sticanje prava industrijskog vlasništva

  • 1.
    Sticanje pojedinih prava industrijskog vlasništva u Bosni i Hercegovini ostvaruje se podnošenjem prijave Institutu za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Institut),odnosno ispostavama Instituta u skladu sa ovim zakonom.
  • 2.
    Institut prima također prijave, kojima se zahtijeva sticanje prava industrijskog vlasništva u inostranstvu, ako je to u skladu sa međunarodnim ugovorima i konvencijama.
  • 3.
    Sticanje prava industrijskog vlasništva u Bosni i Hercegovini može se zahtijevati i prijavom podnesenom u inostranstvu koja nije podnesena Institutu, ukoliko je to u skladu sa međunarodnim ugovorima i konvencijama. Pravni učinak priznatih prava industrijskog vlasništva iz takvih prijava je izjednačen sa pravima industrijskog vlasništva koja su priznata na osnovu nacionalnih prijava, osim ako nije međunarodnim ugovorom ili konvencijom drugačije određeno.
  • 4.
    Strane ili međunarodne prijave iz st. 2. i 3. moraju biti u skladu sa odgovarajućim međunarodnim ugovorom ili konvencijom, koji su osnova za njihovo podnošenje.
  • 5.
    Pojedinačna prava industrijskog vlasništva za koje je prijava podnesena u inostranstvu, u skladu sa stavom 3., ne mogu se steći na osnovu prijave, ukoliko je za sticanje istog prava podnesena strana ili međunarodna prijava.
  • 6.
    Stavovi 1. i 2.ne odnose se na povjerljive pronalaske.

Član 6.

Načelo prvenstva

Od datuma podnesene uredne prijave patenta, žiga ili industrijskog dizajna kod Instituta podnosilac prijave ima pravo prvenstva u odnosu na svakog drugog podnosioca, koji za isti pronalazak, znak ili oblik proizvoda ili njegovog dijela podnese prijavu kasnije.

Član 7.

Izložbeno (sajamsko) pravo prvenstva

  • 1.
    Lice, koje na službenoj ili službeno priznatoj međunarodnoj izložbi shodno Konvenciji o međunarodnim izložbama, u Bosni i Hercegovini ili u drugim državama članicama Međunarodne unije za zaštitu industrijskog vlasništva (u daljem tekstu: Pariska unija) ili Svjetske trgovinske organizacije (u daljem tekstu: WTO) izloži pronalazak, odnosno oblik proizvoda ili njegovog dijela ili upotrijebi znak za označavanje roba i usluga, može u roku od tri mjeseca od dana zatvaranja izložbe, zahtijevati u prijavi pravo prvenstva od prvog dana izlaganja, odnosno dana upotrebe na izložbi prijavljenog pronalaska, oblika proizvoda, odnosno znaka.
  • 2.
    Lice, koje zahtijeva priznanje prava prvenstva iz stava 1., dužno je da dostavi pismenu potvrdu nadležnog organa države članice Pariske unije ili WTO u kojoj je izložba održana, u kojoj su navedeni podaci o vrsti izložbe, mjestu njenog održavanja, datumu otvaranja i zatvaranja izložbe i prvom danu izlaganja, odnosno danu upotrebe.
  • 3.
    Potvrda iz stava 2. za izložbe održane u Bosni i Hercegovini, izdaje nadležna privredna komora.

Član 8.

Unijsko pravo prvenstva

  • 1.
    Pripadniku države članice Pariske unije ili WTO, koji je u nekoj državi članici Pariske nije, odnosno WTO, podnio prvu prijavu za isti pronalazak, oblik proizvoda, odnosno njegovog dijela ili znak, priznat će se pravo prvenstva u Bosni i Hercegovini, ako to zatraži, i to: za patent u roku od 12 mjeseci, a za industrijski dizajn ili žig u roku od šest mjeseci, računajući od dana podnošenja prve prijave.
  • 2.
    Lice koje zahtijeva pravo prvenstva iz stava 1. mora u prijavi, koja je podnesena kod Instituta u roku iz stava 1., navesti bitne podatke o prijavi na koju se poziva (država, datum podnošenja i broj prijave).
  • 3.
    Na zahtjev Instituta ili suda, u slučaju spora, lice koje zahtijeva pravo prvenstva mora priložiti prepis prve prijave, ovjeren od nadležnog organa države članice Pariske unije ili WTO kod kojeg je podnio prvu prijavu.

Član 9.

Višestruko pravo prvenstva

  • 1.
    Podnosilac prijave može zahtijevati priznanje višestrukog prava prvenstva na osnovu više ranije podnesenih prijava u jednoj ili više zemalja članica Pariske unije ili WTO, pod uvjetima iz člana 8.
  • 2.
    U slučaju zahtijevanja višestrukog prava prvenstva rokovi, koji prema članu 8. teku od datuma prvenstva, računaju se od datuma prvenstva prve prijave.

Član 10.

Računanje rokova prvenstva

  • 1.
    Priznanjem prava prvenstva iz člana 7. ne produžavaju se rokovi iz člana 8. odnosno 9.
  • 2.
    Priznanje prava prvenstva u smislu čl. 7., 8. i 9. ima za posljedicu da se datum podnošenja prijave, koja je osnov za priznanje tog prava, računa kao datum podnošenja prijave u Bosni i Hercegovini, na koju se to pravo odnosi.
  • 3.
    Institut neće priznati pravo prvenstva u skladu sa čl. 7., 8. i 9. ako podnosilac prijave ne dostavi odgovarajući dokument u rokovima utvrđenim provedbenim propisom.

Član 11.

Propisi koji se primjenjuju u postupku pred Institutom

  • 1.
    Pitanja postupka koji se vodi pred Institutom, bliže se uređuju propisima za provođenje ovog zakona (u daljem tekstu: provedbeni propisi), koje donosi direktor Instituta.
  • 2.
    Za pojedina pitanja koja nisu uređena ovim zakonom i provedbenim propisima, primjenjivat će se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

Član 12.

Ovlaštenja Instituta

  • 1.
    Postupak za sticanje, održavanje, promet i prestanak prava industrijskog vlasništva vodi Institut.
  • 2.
    Protiv odluka Instituta donijetih u prvom stepenu, kojima je odlučeno o predmetu postupka, dopuštena je žalba Komisiji za žalbe Instituta u roku od 15 dana. Provedbenim propisom bliže se uređuje osnivanje, nadležnost i postupak rada Komisije za žalbe.
  • 3.
    Protiv rješenja Instituta donijetog u drugom stepenu žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe Sudu Bosne i Hercegovine. Tužba se neposredno podnosi Institutu.

Član 13.

Takse i naknade u postupku sticanja i održavanja prava industrijskog vlasništva

  • 1.
    Za sve radnje u postupku sticanja, održavanja, prometa i prestanka prava industrijskog vlasništva i za pružanje informacijskih usluga plaćaju se takse saglasno važećem propisima kojima se uređuju državne administrativne takse (u daljem tekstu: takse) i naknade posebnih troškova postupka (u daljem tekstu: troškovi postupka) u visini određenoj posebnom tarifom, koju donosi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, na prijedlog direktora Instituta.
  • 2.
    Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine je nadležno za zaključivanje međunarodnih ugovora i sporazuma iz oblasti industrijskog vlasništva.

Član 14.

Registri - javne knjige

  • 1.
    Institut vodi, za svako pojedinačno pravo industrijskog vlasništva, slijedeće registre:
    • a)
      registar prijava za priznanje prava industrijskog vlasništva;
    • b)
      registar priznatih prava industrijskog vlasništva, i
    • c)
      registar zastupnika za zaštitu industrijskog vlasništva.
  • 2.
    Registri iz stava 1. su javni i dostupni trećim licima na uvid.
  • 3.
    Spise priznatih prava zainteresovana lica mogu razgledati na usmeni zahtjev, samo u prisustvu službenog lica.
  • 4.
    Sadržina registara iz stava 1. propisat će se provedbenim propisom.
  • 5.
    Registri iz stava 1. vode se u elektronskoj formi, uvezani u jedinstveni informacioni sistem industrijskog vlasništva Bosne i Hercegovine.

Član 15.

Službeni glasnik Instituta

Podaci o pravima koji su regulisani ovim zakonom, a koji su upisani u registre, objavljuju se u Službenom glasniku kojeg izdaje Institut (u daljem tekstu: Službeni glasnik).

Član 16.

Zastupanje

  • 1.
    Fizička i pravna lica koja se bave zastupanjem u postupku zaštite prava industrijskog vlasništva pred Institutom, moraju biti upisana u registar zastupnika, kojeg vodi Institut.
  • 2.
    U registar zastupnika iz stava 1., upisuju se pravna i fizička lica koja ispunjavaju uvjete utvrđene posebnim propisom.
  • 3.
    Strana pravna ili fizička lica ostvaruju prava iz ovog zakona u postupku pred Institutom samo preko zastupnika, koji je ovlašten za zastupanje.

Član 17.

Pružanje informacija

  • 1.
    Institut je dužan svakom licu omogućiti pristup dokumentaciji o pravima industrijskog vlasništva, izuzev dokumentacije koja se u postupku do objave smatra službenom tajnom.
  • 2.
    Institut pruža informacije o stanju tehnike, koje su sadržane u patentnim dokumentima i obavlja usluge pretraživanja prijavljenih i priznatih prava industrijskog vlasništva, usluge na području informisanja i dokumentacije, za koje se plaćaju odgovarajući troškovi.
  • 3.
    Usluge pretraživanja za strana lica obavljaju se preko ovlaštenih zastupnika.
  • 4.
    Edukacija korisnika obavljat će se u ispostavama Instituta.

Član 18.

Redoslijed ispitivanja prijava

  • 1.
    Prijave se ispituju po redoslijedu određenom datumom njihovog podnošenja.
  • 2.
    Izuzetno od odredbe stava 1. prijava se može ispitivati po hitnom postupku:
    • a)
      u slučaju sudskog ili drugog spora, uz obavezu podnošenja zahtjeva za hitno ispitivanje i dokaza o postojanju spora;
    • b)
      ako je podnesen zahtjev za međunarodno registrovanje žiga;
    • c)
      ako je, saglasno drugim propisima, neophodno izvršiti hitnu registraciju, u određenom roku;
    • d)
      na poseban zahtjev podnosioca prijave.

GLAVA II - VRSTE PRAVA INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA

Odjeljak 1. - PATENT

Član 19.

Patentibilni pronalasci

  • 1.
    Patent je pravo kojim se štiti pronalazak iz bilo kog područja tehnike, koji je nov, koji ima inventivnu razinu i koji se može industrijski primijeniti.
  • 2.
    Ne smatraju se pronalascima u smislu stava 1., naročito:
    • a)
      otkrića, naučne teorije i matematičke metode;
    • b)
      estetske tvorevine;
    • c)
      planovi, pravila i metode za izvođenje umnih aktivnosti, igara ili privrednih aktivnosti;
    • d)
      programi računara;
    • e)
      prikazivanje informacija definisano samim sadržajem tih informacija.
  • 3.
    Odredba stava 2. primjenjuje se samo u obimu u kojem je predmet prijave za zaštitu pronalaska navedeni element ili aktivnost posmatrana kao takva.

Član 20.

Izuzeci od patentibilnosti

  • 1.
    Patent ne može biti dodijeljen za:
    • a)
      pronalaske čije bi objavljivanje ili iskorištavanje bilo protivno javnom poretku ili moralu;
    • b)
      pronalaske hirurškog ili dijagnostičkog postupka ili postupka liječenja koji se primjenjuje neposredno na živom ljudskom ili životinjskom organizmu, osim pronalazaka koji se odnose na proizvode, materije ili smjese koje se upotrebljavaju pri takvom postupku.

Član 21.

Novost pronalaska

  • 1.
    Pronalazak je nov ako nije obuhvaćen stanjem tehnike.
  • 2.
    Pod stanjem tehnike podrazumijeva se sve što je učinjeno dostupnim javnosti u svijetu, pisanim ili usmenim putem, upotrebom ili na bilo koji drugi način prije datuma podnošenja prijave patenta.
  • 3.
    Stanjem tehnike obuhvaćena je i sadržina prijava koje su bile podnesene Institutu prije datuma iz stava 2. ili su bile objavljene na taj dan ili kasnije, a naročito:
    • a)
      nacionalne patentne prijave;
    • b)
      prijave za evropski patent, ako se njima zahtijeva zaštita u Bosni i Hercegovini;
    • c)
      prijave podnesene na osnovu Ugovora o saradnji u oblasti patenata (PCT), ako se njima zahtijeva zaštita u Bosni i Hercegovini.
  • 4.
    Smatra se da je pronalazak obuhvaćen stanjem tehnike ako je postao dostupan javnosti objavom, izlaganjem, prikazivanjem ili upotrebom na način koji stručnjacima omogućava da ga primijene.

Član 22.

Objavljivanja koja ne oduzimaju novost

  • 1.
    Prilikom primjene člana 20., objavljivanje pronalaska neće oduzeti novost pronalasku, ako je do objavljivanja došlo šest mjeseci prije podnošenja prijave patenta i ako je prijavljivanje neposredna ili posredna posljedica:
    • a)
      očigledne zloupotrebe u odnosu na podnosioca prijave ili njegovog pravnog prethodnika, ili
    • b)
      činjenice da je podnosilac prijave ili njegov pravni prethodnik izložio pronalazak na službenoj ili službeno priznatoj izložbi po Konvenciji o međunarodnim izložbama, pod uvjetom da podnosilac naznači u prijavi da je pronalazak bio izložen i dostavi dokaz o tome u roku i pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom.

Član 23.

Inventivni nivo

  • 1.
    Smatra se da pronalazak ima inventivni nivo ako rješenje određenog problema za stručnjaka iz odgovarajuće oblasti na očigledan način, ne proizilazi iz stanja tehnike.
  • 2.
    Ako su stanjem tehnike obuhvaćeni i dokumenti iz člana 21. stav 3. ti se dokumenti ne uzimaju u obzir pri ocjeni invenzivnog nivoa.

Član 24.

Industrijska primjenljivost

Smatra se da je pronalazak industrijski primjenljiv ako je predmet pronalaska tehnički izvodljiv i ako se može proizvesti ili upotrijebiti u bilo kojoj oblasti industrije i u poljoprivredi.

Član 25.

Dopunski patent

Dopune ili poboljšanja pronalaska štite se dopunskim patentom.

Član 26.

Patent sa skraćenim trajanjem

  • 1.
    Izuzev pronalaska za postupak, biljnu vrstu i životinjsku pasminu, patentom sa skraćenim trajanjem može se zaštiti:
    • a)
      pronalazak koji ispunjava uvjete patentibilnosti;
    • b)
      pronalazak koji je nov, industrijski primjenljiv i koji ima inventivni nivo.
  • 2.
    Odredbe ovog zakona koje se odnose na patent shodno se primjenjuju na patent sa skraćenim trajanjem, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

1. Pravo na zaštitu pronalaska

Član 27.

Pronalazač i prava pronalazača

  • 1.
    Pravo na zaštitu pronalaska izvorno pripada pronalazaču. U postupku za dodjelu patenta pronalazačem se smatra lice koje je prvo podnijelo urednu prijavu, osim ako iz prijave ne proizilazi drugačije ili ako odlukom suda nije određeno drugo lice kao pronalazač.
  • 2.
    Ako je pronalazak nastao zajedničkim radom više pronalazača, pravo na patent pripada svim pronalazačima.
  • 3.
    Pronalazač je lice koje je stvorilo pronalazak svojim radom.
  • 4.
    Fizičko ili pravno lice koje nije pronalazač stiče pravo na zaštitu pronalaska na osnovu zakona, pravnog posla ili nasljeđivanja.

2. Postupak za priznanje patenta

Član 28.

Podnošenje prijave

  • 1.
    Postupak za priznanje patenta pokreće se podnošenjem prijave za priznanje patenta (u daljem tekstu: prijava), u skladu sa ovim zakonom i na način utvđen provedbenim propisom.
  • 2.
    Za svaki pronalazak podnosi se posebna prijava.
  • 3.
    Jednom prijavom može se zahtijevati zaštita za više pronalazaka, samo ako su ti pronalasci međusobno tako povezani da ostvaruju jedinstvenu pronalazačku zamisao (jedinstvo pronalaska).
  • 4.
    Patent sa skraćenim trajanjem zahtjeva se podnošenjem prijave, a najkasnije u roku od 12 mjeseci počev od dana podnošenja prijave patenta. Po isteku ovoga roka zahtjev nije moguće izmijeniti

Član 29.

Sadržina prijave

  • 1.
    Prijava mora sadržavati:
    • a)
      zahtjev za priznanje patenta;
    • b)
      opis pronalaska;
    • c)
      jedan ili više patentnih zahtjeva;
    • d)
      crteže na koje se pozivaju opis pronalaska i patentni zahtjevi, ukoliko je to potrebno;
    • e)
      abstrakt.
  • 2.
    Smatra se da je prijava podnesena ako udovoljava uvjetima iz stava 1.
  • 3.
    Svi drugi sastojci i prilozi koji se dostavljaju uz prijavu podnose se na način i u broju primjeraka propisanim provedbenim propisom.

Član 30.

Zahtjev za priznanje patenta

  • 1.
    Zahtjev za priznanje patenta mora da sadrži:
    • a)
      ime, odnosno naziv i adresu podnosioca prijave;
    • b)
      ime i adresu pronalazača, odnosno napomenu da pronalazač ne želi da bude naveden u prijavi;
    • c)
      naziv pronalaska, koji mora da odražava suštinu pronalaska.
  • 2.
    Ako pronalazač ne želi da njegovo ime bude navedeno u zahtjevu za priznanje patenta, kao ni u drugim ispravama propisanim ovim zakonom, podnosilac prijave je dužan da uz zahtjev za priznanje patenta, a najkasnije u roku od 90 dana od datuma podnošenja prijave, dostavi Institutu pisanu izjavu pronalazača o tome.
  • 3.
    Pronalazač može tokom postupka zaštite, a najkasnije do objavljivanja prijave patenta, povući svoju izjavu da ne želi da mu ime bude navedeno u prijavi, kao ni u drugim ispravama propisanim ovim zakonom.

Član 31.

Opis pronalaska

  • 1.
    Pronalazak se mora opisati u prijavi na način dovoljno jasan i detaljan, tako da ga stručnjak iz odgovarajuće oblasti može izvesti.
  • 2.
    Ako se pronalazak odnosi na živi biološki materijal i ako ga nije moguće primijeniti na osnovu opisa pronalaska, smatrat će se da opis pronalaska ispunjava uvjet iz stava 1. ako je uzorak prirodno obnovljivog živog biološkog materijala deponovan u nadležnoj ustanovi najkasnije na dan podnošenja prijave.
  • 3.
    Pod nadležnom ustanovom iz stava 2. podrazumijeva se ustanova koja je određena na osnovu Budimpeštanskog sporazuma o priznanju depozita mikroorganizama radi postupka patentiranja, zaključenog 1977. godine.

Član 32.

Patentni zahtjevi

  • 1.
    Patentnim zahtjevima određuje se obim i predmet zaštite pronalaska.
  • 2.
    Patentni zahtjevi moraju biti jasni, sažeti i u cjelosti potkrijepljeni opisom pronalaska.

Član 33.

Abstrakt

Abstrakt je kratak sadržaj suštine pronalaska koji služi isključivo u svrhu tehničkog informisanja i nema utjecaja na obim tražene zaštite.

Član 34.

Datum podnošenja prijave

  • 1.
    Za priznanje datuma podnošenja prijave potrebno je da prijava podnesena Institutu na taj dan sadrži slijedeće:
    • a)
      zahtjev da se traži priznanje patenta odnosno patenta sa skraćenim trajanjem;
    • b)
      ime, odnosno naziv i adresu podnosioca prijave;
    • c)
      opis pronalaska i jedan ili više patentnih zahtjeva, ukoliko na prvi pogled nisu protivni odredbama čl. 31. i 32. i provedbenim propisima.
  • 2.
    Na prijavu koja ispunjava uvjete iz stava 1. upisuje se broj prijave i datum njenog prijema u Institutu, o čemu se, na zahtjev podnosioca, izdaje potvrda.
  • 3.
    Ako utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz stava 1., Institut će pozvati podnosioca prijave da otkloni nedostatke u roku koji je utvrđen provedbenim propisom.
  • 4.
    Ako podnosilac prijave ne postupi u skladu sa pozivom Instituta u propisanom roku, prijava će se zaključkom odbaciti.
  • 5.
    Ako podnosilac prijave u određenom roku otkloni nedostatke, takvoj prijavi priznat će se kao datum podnošenja prijave datum prijema uredne prijave.
  • 6.
    Ako utvrdi da je prijava upisana u registar prijava, a ne ispunjava uvjete iz stava 1., Institut će donijeti zaključak o brisanju takve prijave iz registra.

Član 35.

Naknadne izmjene u prijavi

  • 1.
    Prijava kojoj je utvrđen datum podnošenja ne može biti naknadno izmijenjena proširenjem obima zaštite pronalaska, čija se zaštita traži.
  • 2.
    Izmjene i dopune podataka sadržanih u prijavi kojima se ne proširuje obim zaštite mogu se vršiti do okončanja postupka.

Član 36.

Ispitivanje prijave

  • 1.
    Nakon utvrđivanja datuma podnošenja prijave, Institut ispituje:
    • a)
      da li prijava sadrži sve elemente utvrđene članom 29. i provedbenim propisom i da li oni u pogledu urednosti ispunjavaju propisane uvjete;
    • b)
      da li je u prijavi naznačen pronalazač, odnosno da li postoji njegova izjava da ne želi da bude naveden u prijavi;
    • c)
      da li je predmet prijave na prvi pogled u skladu sa odredbom člana 19. stav 2., člana 20. i člana 26., ukoliko je predmet prijave patent sa skraćenim trajanjem;
    • d)
      da li je podnesena posebna prijava za svaki pronalazak, ako prijava na prvi pogled ne ispunjava uvjete jedinstva pronalaska u smislu člana 28. stav 3.;
  • 2.
    Ako ispitivanjem navednih uvjeta iz stava 1. utvrdi da prijava nije u skladu sa odredbom stava 1., Institut će pismeno, uz navođenje razloga pozvati podnosioca prijave da je uredi u roku koji ne može biti duži od 90 dana od dana dostavljanja poziva.
  • 3.
    Na obrazloženi zahtjev podnosioca prijave Institut će produžiti rok iz stava 2., ali najduže za 90 dana od dana isteka roka iz stava 2.
  • 4.
    Za sve prijave dovedene u uredno stanje u smislu odredaba ovog člana, priznat će se pravo prvenstva prve prijave.

Član 37.

Odbacivanje prijave i obustavljanje postupka

  • 1.
    Ako podnosilac prijave u ostavljenom roku ne postupi prema pozivu Instituta ili ne plati taksu i troškove postupka za njeno uređenje, prijava će se zaključkom odbaciti.
  • 2.
    Ako se podnosilac prijave pismeno izjasni u toku postupka da odustaje od svog zahtjeva, postupak će se zaključkom obustaviti.

Član 38.

Odbijanje prijave

  • 1.
    Institut donosi rješenje o odbijanju prijave patenta ako je podnesena prijava za pronalazak koji se ne može zaštititi patentom u smislu člana 19. stav 2. i člana 20. odnosno, člana 26. ukoliko je podnesena prijava patenta sa skraćenim trajanjem.
  • 2.
    Prijava koja ne ispunjava uvjete iz člana 19. stav 2. i člana 20. odnosno člana 26. se ne objavljuje.

Član 39.

Pretvaranje u prijavu industrijskog dizajna

  • 1.
    Do okončanja postupka po prijavi, podnosilac prijave može podnijeti zahtjev za pretvaranje prijave patenta u prijavu za priznanje industrijskog dizajna, pod uvjetom da plati propisanu taksu i troškove postupka.
  • 2.
    Prijava za priznanje industrijskog dizajna zadržava datum podnošenja prijave patenta.

Član 40.

Objavljivanje prijave

  • 1.
    Ako prijava ispunjava uvjete iz člana 36. i ako su plaćene takse i troškovi postupka za njeno objavljivanje, Institut donosi zaključak o objavljivanju prijave u Službenom glasniku.
  • 2.
    Prijava se objavljuje nakon isteka 18 mjeseci od datuma podnošenja prijave, odnosno od datuma zatraženog prava prvenstva. Na zahtjev podnosioca prijave i uz plaćanje propisane takse i troškova postupka, prijava se može objaviti i ranije, ali ne prije isteka roka od 90 dana od datuma njenog podnošenja Institutu.
  • 3.
    Objava prijave sastoji se od objave bibliografskih podataka o prijavi, abstrakta i karakterističnog crteža ukoliko postoji, što se utvrđuje provedbenim propisom.
  • 4.
    Objavljena prijava postaje dostupna javnosti.
  • 5.
    Neobjavljena prijava može se razgledati samo na osnovu pismene saglasnosti podnosioca prijave.

Član 41.

Dodjela patenta

  • 1.
    Poslije objave prijave patenta Institut izdaje rješenje o dodjeli patenta. Kao datum dodjele patenta smatra se datum objave patenta u Službenom glasniku.
  • 2.
    Rješenjem o dodjeli patenta određuje se i obim zaštite određen sadržinom prihvaćenih patentnih zahtjeva.
  • 3.
    Dodijeljeni patent se upisuje u registar patenata.
  • 4.
    Institut će donijeti rješenje o dodjeli patenta ako podnosilac prijave u određenom roku plati troškove izdavanja patenta, odnosno isprave o patentu i štampanja patentnog spisa.
  • 5.
    Podaci o sadržini isprave o patentu i patentnog spisa propisuju se provedbenim propisom.

Član 42.

Podnošenje dokaza

  • 1.
    Najkasnije do isteka devete godine trajanja patenta nosilac patenta ili imalac isključivog prava iz patenta dužan je Institutu priložiti pismene dokaze o tome da patentirani pronalazak ispunjava sve uvjete iz čl. 19., 20., 21., 23. i 24.
  • 2.
    Ako nosilac patenta ili imalac isključivog prava iz patenta ne postupi po stavu 1. prestaje važnost dodijeljenog patenta najkasnije danom isteka desete godine njegove važnosti.
  • 3.
    Nosilac patenta odnosno imalac isključivog prava iz patenta obavezno mora priložiti dokumenta iz stava 1., kada protiv trećeg lica podnese tužbu zbog povrede prava iz patenta. U tom slučaju Institut će po hitnom postupku donijeti rješenje u skladu sa članom 44.

Član 43.

Pismeni dokazi

  • 1.
    Kao dokaz iz člana 42. Institut će prihvatiti dodijeljeni evropski patent za isti pronalazak, preveden na jedan od službenih jezika Bosne i Hercegovine.
  • 2.
    Ako za isti pronalazak nije uložena prijava za evropski patent, kao dokaz iz stava 1. Institut će prihvatiti prijevod patenta za isti pronalazak na jednom od službenih jezika Bosne i Hercegovine, kojeg je po potpunom ispitivanju dodijelila neka ustanova, koja u smislu člana 32. Ugovora o saradnji u oblasti patenata (PCT) ima status međunarodne ustanove za prethodno ispitivanje ili drugi patentni Institut s kojim je Institut sklopio odgovarajući sporazum.
  • 3.
    Kada je dokaz predložen na osnovu stava 2., nosilac patenta ili imalac isključivog prava iz patenta mora obavezno priložiti spisak i kopije svih ostalih dokumenata, koji bi mogli poslužiti kao dokaz, uključujući i podatke o patentima koji su bili odbačeni.
  • 4.
    Kada nosilac patenta ili imalac isključivog prava iz patenta ne raspolaže dokazima iz st. 1. i 2., može zahtijevati da Institut zatraži potrebne podatke, odnosno mišljenje nadležne ustanove za izdavanje rješenja. U tom slučaju nosilac patenta ili imalac isključivog prava iz patenta plaća sve takse i ostale stvarne troškove za dobijanje mišljenja, odnosno podataka.
  • 5.
    Ako nosilac patenta ili imalac isključivog prava iz patenta prilikom podnošenja dokaza iz ovog člana ne plati takse i troškove postupka ili ako ne predloži prijevod dokaza na jednom od službenih jezika Bosne i Hercegovine, smatrat će se da dokazi nisu ni podneseni.

Član 44.

Izdavanje konačnog rješenja

  • 1.
    Na osnovu predloženih dokaza i drugih dokumenata iz člana 43. stav 4. Institut će izdati jedno od slijedećih rješenja:
    • a)
      rješenje kojim će utvrditi da pronalazak ispunjava sve uvjete iz čl. 19., 20., 21., 23. i 24.;
    • b)
      rješenje kojim se utvrđuje da pronalazak djelimično ispunjava uvjete iz čl. 19., 20., 21., 23. i 24. i kojim će, u odgovarajućem obimu, suziti dalje važenje patentnog zahtjeva, odnosno patentnih zahtjeva;
    • c)
      rješenje o oglašavanju ništavnim, ako pronalazak danom podnošenja patentne prijave nije ispunjavao uvjete za patentnu zaštitu po ovom zakonu.
  • 2.
    Prije izdavanja rješenja iz stava 1. tač. b) i c) Institut će prethodno pismeno obavijestiti imaoca patenta o razlozima zbog kojih ne može priznati pravo ili ga ne može priznati u traženom obimu i pozvati ga da se u roku od 90 dana izjasni o tim razlozima i eventualno otkloni nedostatke.
  • 3.
    Ako imalac patenta u roku iz stava 2. ne postupi po zahtjevu Instituta, odnosno ne saglasi se sa promjenom zahtjeva koje predloži Institut, patent će se u cjelini ili djelimično oglasiti ništavnim sa djejstvom od dana dodjele patenta (ex tunc).
  • 4.
    Svaki patent, za koji je izdato rješenje o promjeni patentnih zahtjeva, ponovo se objavljuje. Izmijenjeni patentni zahtjevi ne mogu imati zaštitu izvan obima zaštite priznate prvobitnim patentnim zahtjevima.

Član 45.

Dodijeljeni evropski patent kao dokaz

  • 1.
    Za patent koji važi u Bosni i Hercegovini na osnovu prijave podnesene u inostranstvu u skladu sa članom 5. stav 3., smatra se da su odredbe čl. 42. i 43. neposredno ispunjene, ako je patent po provedenom potpunom ispitivanju dodijelio Evropski patentni Zavod.
  • 2.
    Rješenje o dodjeli patenta iz stava 1. važi kao rješenje doneseno po članu 44.
  • 3.
    Za patent sa skraćenim trajanjem ne primjenjuju se odredbe člana 44.

Član 46.

Dopunski patent

  • 1.
    Ako podnosilac prijave ili nosilac patenta dopuni ili usavrši svoj pronalazak za koji je podnio prijavu (osnovna prijava) ili mu je dodijeljen patent (osnovni patent), može u roku od 18 mjeseci od dana podnošenja osnovne prijave zatražiti dopunski patent.
  • 2.
    Dopunski patent nije moguće tražiti za patent sa skraćenim trajanjem.
  • 3.
    Odricanjem od osnovne patentne prijave obustavlja se postupak po dopunskoj prijavi.

Član 47.

Pretvaranje dopunskog patenta u osnovni

  • 1.
    Na zahtjev imaoca patenta nadležni sud će utvrditi da je dopunski patent postao osnovni, ako je rješenje o dodjeli patenta oglašeno ništavnim ili ako je osnovni patent prestao da važi.
  • 2.
    Zahtjev iz stava 1. nosilac patenta mora podnijeti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana kada je rješenje o oglašavanju ništavnim osnovnog patenta postalo pravosnažno, odnosno od dana prestanka njegove važnosti.
  • 3.
    Ako dopunski patent postane osnovni patent, na zahtjev nosioca patenta drugi dopunski patenti u odnosu na taj novi patent postaju dopunski.

3. Patent za povjerljivi pronalazak

Član 48.

Povjerljive prijave

  • 1.
    Prijave domaćih pravnih i fizičkih lica, koje se odnose na odbranu države, smatraju se povjerljivim i i podnose nadležnim ministarstvima odbrane.
  • 2.
    Protiv rješenja nadležnih ministarstva iz stava 1., donesenih u upravnom postupku, nije dozvoljena žalba.

Član 49.

Ustupanje

  • 1.
    U slučaju da nadležna ministarstva odbrane utvrde da pronalasci nisu povjerljivi, dostavlju prijavu Institutu, koji nastavlja postupak po ovom zakonu.
  • 2.
    Ako nadležna ministarstva odbrane, nakon priznanja patenta za povjerljivi pronalazak, utvrdi da pronalazak nije povjerljiv, dostavit će Institutu cjelokupni spis koji se odnosi na taj patent. Kada Institut primi spis, upisat će patent u registar patenata i izdati nosiocu ispravu o patentu i patentni spis i objaviti podatke o patentu na način i pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom.

Član 50.

Iskorištavanje patenta za povjerljivi pronalazak

  • 1.
    Nadležna ministarstva odbrane ima isključivo pravo da koriste povjerljive pronalaske i da njima raspolažu.
  • 2.
    Za povjerljive pronalaske za koje je dodijeljen patent, pronalazaču pripada jednokratna naknada, bez obzira na to koliko se pronalazak koristi u odbrambene svrhe.
  • 3.
    Visinu naknade iz stava 2. utvrđuju sporazumno podnosilac prijave i nadležna ministarstva odbrane. Ako se ne postigne sporazum, podnosilac prijave može tražiti da nadležni sud u vanparničnom postupku utvrdi visinu naknade.

Član 51.

Tajnost povjerljivog pronalaska

  • 1.
    Patent za povjerljivi pronalazak se ne objavljuje.
  • 2.
    Zaštitu povjerljivog pronalaska u inostranstvu domaće pravno ili fizičko lice može tražiti samo uz saglasnost nadležnih ministarstava odbrane.

Član 52.

Pronalasci od značaja za bezbjednost države

  • 1.
    Odredbe čl. 48., 49., 50. i 51. važe i za prijave domaćih pravnih i fizičkih lica, koje su od značaja za bezbjednost države.
  • 2.
    Prijave iz stava 1. podnose se nadležnim ministarstvima unutrašnjih poslova.

Član 53.

Ocjena Instituta o povjerljivosti pronalaska

  • 1.
    Ako Institut primi prijavu za koju ocijeni da se odnosi na povjerljivi pronalazak, o tome će obavijestiti podnosioca prijave i pozvati ga da se u određenom roku izjasni na navode Instituta.
  • 2.
    Ako se podnosilac prijave saglasi sa ocjenom Instituta, Institut će takvu prijavu dostaviti nadležnom ministarstvu na dalji postupak.
  • 3.
    Ako se podnosilac prijave ne saglasi sa navodima Instituta i svoje mišljenje potkrijepi dokazima koje Institut prihvati, Institut će nastaviti postupak za dodjelu patenta u skladu sa ovim zakonom.
  • 4.
    Ako se podnosilac prijave ne saglasi sa ocjenom Instituta, a svoje mišljenje ne potkrijepi ili ga ne potkrijepi dovoljnim dokazima, Institut će donijeti zaključak o svojoj nenadležnosti i ustupit će prijavu nadležnim ministarstvima.

4. Sadržina, sticanje i obim prava na patent

Član 54.

Isključiva prava iz patenta

  • 1.
    Patent garantuje nosiocu patenta slijedeća isključiva prava:
    • a)
      ako je predmet patenta proizvod: zabranu trećim licima, da bez njegove dozvole, izrađuju, upotrebljavaju, nude na prodaju, prodaju ili za te namjene uvoze zaštićeni proizvod;
    • b)
      ako je predmet patenta postupak: da zabrani trećim licima, da bez njegove dozvole, upotrebljavaju postupak, nude na prodaju, prodaju ili za te namjene uvoze takav proizvod koji je dobijen direktno tim postupkom.
  • 2.
    Nosioci patenata imaju pravo da putem ugovora ili nasljeđivanjem prenose prava i zaključuju ugovore o licenci.
  • 3.
    Stav 2. na odgovarajući način se primjenjuje i na podnosioca prijave.

Član 55.

Ograničenje isključivih prava

  • 1.
    Isključiva prava iz člana 54. ne odnose se, na:
    • a)
      radnje koje se odnose na ličnu i nekomercijalnu upotrebu predmeta patenta;
    • b)
      ispitivanja i opite svih vrsta koja se odnose na predmet patenta, neovisno od njihove konačne namjene;
    • c)
      neposredno i pojedinačno spravljanje lijekova u apotekama u skladu sa ljekarskim uputstvom ili receptom i radnje, koje se neposredno odnose na takav način pripremanja lijekova;
    • d)
      upotrebu sredstava, koja su predmet patenta, na brodovima drugih država, u brodskom trupu, u strojevima, opremi, aparatima i drugom priboru, kada samo privremeno ili slučajno uđu u akvatorij Bosne i Hercegovine, pod uvjetom da su ta sredstva upotrebljena isključivo za potrebe broda;
    • e)
      upotrebu sredstava, koja su predmet patenta, u konstrukciji ili radu naprava za kretanje po zraku ili zemlji drugih država, ili u priboru tih naprava, kada bi se privremeno ili slučajno zatekli na teritoriji Bosne i Hercegovine,
    • f)
      radnje, predviđene u članu 27. Konvencije o međunarodnoj civilnoj avijaciji, od 7. decembra 1944 godine, ako se te radnje odnose na letjelice neke države koja koristi beneficije sadržane u navedenom članu.

Član 56.

Pravo ranije upotrebe

  • 1.
    Patent, odnosno patent sa skraćenim trajanjem ne djeluje prema licu koje je prije datuma priznatog prava prvenstva na teritoriji Bosne i Hercegovine, u dobroj vjeri, već otpočelo korištenje u proizvodnji zaštićenog pronalaska, odnosno izvršilo sve neophodne pripreme za otpočinjanje takvog korištenja.
  • 2.
    Lice iz stava 1. ima pravo da pronalazak koristi isključivo u proizvodne svrhe, u svom sopstvenom pogonu ili u tuđem pogonu za sopstvene potrebe.
  • 3.
    Lice iz stava 1. ne može prenijeti svoje pravo na korištenje pronalaska na drugog, osim ako zajedno sa pravom prenosi i preduzeće, odnosno dio preduzeća u kome je pripremljeno, odnosno otpočelo korištenje tog pronalaska.

Član 57.

Iscrpljenje isključivih ovlaštenja nosioca patenta

Nosilac patenta ne može zabraniti drugim licima nuđenje na prodaju, prodaju ili upotrebu proizvoda koji je na domaće tržište prethodno stavio on ili drugo lice s njegovim izričitim odobrenjem.

Član 58.

Sticanje prava

  • 1.
    Patent, odnosno patent sa skraćenim trajanjem stiče se na osnovu rješenja o priznanju i upisom u odgovarajući registar.
  • 2.
    Prava iz stava 1. važe od datuma podnošenja prijave.
  • 3.
    Nepriznavanje patenta, odnosno patenta sa skraćenim trajanjem nema retroaktivno djejstvo na ugovor o prijenosu prava iz prijave, odnosno ugovor o licenci, ako je i u mjeri u kojoj je taj ugovor izvršen, osim ako je podnosilac prijave bio nesavjestan ili ako patent, odnosno patent sa skraćenim trajanjem nije priznat iz razloga što:
    • a)
      predmet prijave nije pronalazak u smislu člana 19. odnosno 26.;
    • b)
      pronalazak koji je predmet prijave pripada kategoriji pronalazaka koji se, shodno članu 20., ne mogu zaštiti patentom.

Član 59.

Obim prava

  • 1.
    Obim prava koja se stiču patentom, odnosno patentom sa skraćenim trajanjem određen je sadržajem patentnih zahtjeva koji su konačno prihvaćeni u postupku za priznanje patenta, s tim što se opis i crteži pronalaska koriste za tumačenje tih zahtjeva.
  • 2.
    Ako je predmet patenta postupak, prava iz tog patenta odnose se i na proizvode neposredno dobijene tim postupkom.

5. Trajanje, održavanje i prestanak prava na patent

Član 60.

Trajanje prava

  • 1.
    Patent traje 20 godina računajući od datuma podnošenja prijave.
  • 2.
    Patent sa skraćenim trajanjem traje deset godina računajući od datuma podnošenja prijave.
  • 3.
    Trajanje važnosti patenta može se neposredno po proteku 20 godina produžiti još najviše za pet godina, u slijedećim slučajevima:
    • a)
      ako je proglašeno ratno stanje ili slična vanredna mjera - za vrijeme trajanja takvog stanja, odnosno okolnosti;
    • b)
      ako je predmet patenta proizvod ili postupak za proizvodnju, odnosno upotrebu proizvoda, za koji je prije početka privrednog iskorištavanja potrebno provesti zakonom propisani postupak za izdavanje odobrenja - za vrijeme trajanja tog postupka.
  • 4.
    Bliže propise o provođenju stava 3. donosi nadležno ministarstvo iz odgovarajuće oblasti.

Član 61.

Održavanje prava

  • 1.
    Za održavanje priznatog prava na patent odnosno patent sa skraćenim trajanjem, plaćaju se takse i troškovi postupka u visini i na način utvrđen provedbenim propisom.
  • 2.
    Ako je u registar upisano određeno pravo na patent, odnosno patent sa skraćenim trajanjem u korist trećeg lica, Institut je dužan da obavijesti to lice da nije plaćena taksa i troškovi postupka za održavanje prava i da može u roku od šest mjeseci od dana obaviještenja da plati taksu i troškove postupka, u visini i na način utvrđen provedbenim propisom, i na taj način održi pravo na patent.

Član 62.

Odricanje od prava

  • 1.
    Ako nosilac patenta, odnosno patenta sa skraćenim trajanjem podnese Institutu pismenu izjavu kojom se odriče svog prava, to pravo prestaje narednog dana od podnošenja pismene izjave.
  • 2.
    Ako je u registar upisano određeno pravo u korist trećeg lica, nosilac patenta, odnosno patenta sa skraćenim trajanjem, ne može se odreći svog prava bez prethodne pismene saglasnosti lica na čije ime je upisana licenca, prijenos, zalog ili drugo pravo.

Član 63.

Prestanak prava

Ako nosilac patenta ne plati propisanu taksu i troškove postupka za održavanje prava, patent prestaje narednog dana od dana isteka roka za plaćanje taksa i troškova postupka.

6. Posebne odredbe o postupku priznanja patenta po međunarodnoj prijavi

Član 64.

Međunarodna prijava patenta

  • 1.
    Međunarodna prijava patenta je prijava koja se podnosi u skladu sa Ugovorom o saradnji na području patenata (PCT) (u daljem tekstu: Ugovor). Pozivanje na Ugovor u čl. 64. do 66. smatra se istovremeno pozivanjem i na pravilnik u skladu sa Ugovorom.
  • 2.
    Na međunarodne prijave patenata koje se Institutu podnose kao prijemnom, naznačenom ili izabranom uredu primjenjuju se odredbe Ugovora, ovog zakona i provedbenih propisa.
  • 3.
    Za podnošenje međunarodne prijave Institutu kao prijemnom, naznačenom ili izabranom uredu plaća se propisana taksa i troškovi postupka.

Član 65.

Međunarodna prijava patenta koja se Institutu podnosi kao prijemnom uredu

  • 1.
    Međunarodna prijava patenta može se Institutu podnijeti kao prijemnom uredu, ako je podnosilac prijave domaće fizičko ili pravno lice i s njima izjednačena lica.
  • 2.
    Za podnošenje međunarodne prijave patenta iz stava 1. plaćaju se takse i troškovi postupka u skladu sa članom 13. za proslijeđivanje Međunarodnom uredu, u roku utvrđenom provedbenim propisom.

Član 66.

Međunarodna prijava koja se Institutu podnosi kao naznačenom ili izabranom uredu

  • 1.
    Međunarodna prijava patenta u kojoj je Bosna i Hercegovina u skladu sa odredbama Ugovora naznačena radi priznanja nacionalnog patenta, podnosi se Institutu kao naznačenom uredu u roku od 24 mjeseca računajući od datuma prvenstva prijave.
  • 2.
    Međunarodna prijava patenta u kojoj je Bosna i Hercegovina, u skladu sa odredbama Ugovora, izabrana kao država u kojoj se podnosilac prijave namjerava koristiti rezultatima međunarodnog preliminarnog ispitivanja te prijave u svrhu priznanja nacionalnog patenta podnosi se Institutu kao izabranom uredu u roku od 34 mjeseca računajući od datuma prvenstva prijave.
  • 3.
    Međunarodna prijava patenta koja je Institutu podnesena kao naznačenom ili izabranom uredu objavljuje se u Službenom glasniku na način propisan članom 40.

7. Oglašavanje ništavnim rješenja o priznanju patenta

Član 67.

Razlozi za oglašavanje ništavnim rješenja o priznanju patenta

  • 1.
    Rješenje o priznanju patenta, odnosno patenta sa skraćenim trajanjem Institut može oglasiti ništavnim za svo vrijeme trajanja prava, po službenoj dužnosti, na zahtjev zainteresovanog lica ili na zahtjev javnog pravobranioca, ako utvrdi da u vrijeme donošenja rješenja nisu bili ispunjeni uvjeti za priznanje prava utvrđeni ovim zakonom.
  • 2.
    Ako podnosilac zahtjeva za oglašavanje ništavnim rješenja o priznanju prava kojima se štiti pronalazak u toku postupka odustane od svog zahtjeva, Institut može da nastavi postupak po službenoj dužnosti.
  • 3.
    Postupak za oglašavanje ništavnim rješenja o priznanju patenta, odnosno patenta sa skraćenim trajanjem uređuje se provedbenim propisom.

Član 68.

Rješenje o oglašavanju ništavnim rješenja o priznanju patenta

  • 1.
    Na osnovu rezultata provedenog postupka Institut donosi rješenje o oglašavanju ništavnim rješenja o priznanju patenta, odnosno patenta sa skraćenim trajanjem, u cjelini ili djelimično, ili rješenje kojim se zahtjev odbija.
  • 2.
    Oglašavanje ništavnim rješenja o priznanju patenta nema retroaktivno djejstvo na pravosnažne sudske odluke u vezi sa utvrđivanjem povrede prava, kao i na zaključene ugovore o prijenosu prava, odnosno ustupanju licence ako su i u mjeri u kojoj su ti ugovori izvršeni, pod uvjetom da je tužilac, odnosno nosilac prava patenta postupao u dobroj namjeri.

Odjeljak 2. - ŽIG

Član 69.

Pojam žiga

  • 1.
    Žigom se štiti znak koji se može grafički prikazati i koji je podoban za razlikovanje roba, odnosno usluga jednog učesnika u privrednom prometu od istih ili sličnih roba, odnosno usluga drugog učesnika u privrednom prometu.
  • 2.
    Žigom se mogu štititi znakovi, posebno: riječi, slova, brojevi, slogani, kratice, grafički prikazi, kombinacije boja i njihovih nijansi, trodimenzionalni oblici, ambalaža za proizvode, pod uvjetom da su distinktivni, kao i kombinacije svih naprijed navedenih znakova.
  • 3.
    Žigom se, prema ovom zakonu, ne smatraju pečat, štambilj i punca (službeni znak za obilježavanje dragocjenih metala, mjera i sl.).
  • 4.
    Pri ocjeni da li je neki znak podoban za razlikovanje roba, odnosno usluga u privrednom prometu uzet će se u obzir sve okolnosti, a posebno vrijeme i obim njegove dotadašnje upotrebe u Bosni i Hercegovini.
  • 5.
    Priroda roba, odnosno usluga na koji se žig stavlja ni u kom slučaju ne može biti smetnja priznanju žiga.

Član 70.

Kolektivni žig

  • 1.
    Kolektivnim žigom štiti se znak udruženja proizvođača roba ili preduzeća koja se bave pružanjem usluga u privrednom prometu koji služi za razlikovanje roba, odnosno usluga članova udruženja od roba odnosno usluga istih ili sličnih preduzeća.
  • 2.
    Kolektivni žig ima pravo da koristi pravno, odnosno fizičko lice ovlašteno aktom o korištenju kolektivnog žiga.

Član 71.

Područje primjene

Ovaj zakon se primjenjuje na individualne i kolektivne žigove koji su prijavljeni ili priznati kod Instituta ili su međunarodno registrovani s učinkom na Bosnu i Hercegovinu.

Član 72.

Razlozi za isključenje zaštite

  • 1.
    Žigom se ne može zaštiti znak:
    • a)
      koji je protivan javnom poretku ili moralu;
    • b)
      koji se ne može grafički prikazati;
    • c)
      koji svojim ukupnim izgledom nije podoban za razlikovanje roba, odnosno usluga u privrednom prometu;
    • d)
      koji se sastoji isključivo od oznaka ili podataka koji u prometu služe za označavanje vrste, kvaliteta, količine, namjene, vrijednosti, imena mjesta odnosno geografskog porijekla proizvoda, vremena ili načina proizvodnje roba ili pružanja usluga ili za označavanje nekih drugih obilježja roba, odnosno usluga;
    • e)
      koji se sastoji isključivo od oznaka ili podataka koji su uobičajeni u svakodnevnom govoru ili stručnom govoru ili ustaljenoj trgovačkoj praksi;
    • f)
      koji je isključivo oblik određen vrstom proizvoda ili oblik proizvoda potreban za postizanje određenog tehničkog rezultata ili oblik koji proizvodu daje bitnu vrijednost;
    • g)
      koji svojim izgledom ili sadržajem može obmanuti javnost, posebno u odnosu na geografsko porijeklo, vrstu, kvalitet ili neko drugo obilježje robe ili usluge;
    • h)
      koji sadržava državni ili drugi javni grb, zastavu ili amblem, naziv ili kraticu naziva neke zemlje ili međunarodne organizacije, osim uz odobrenje nadležnog organa te države ili organizacije;
    • i)
      koji sadrži zvanične znakove ili punceve za kontrolu ili garanciju kvaliteta ili ih podražava;
    • j)
      koji predstavlja ili podražava nacionalni ili religiozni simbol;
    • k)
      koji je isti sa ranijim žigom za istu vrstu roba ili usluga;
    • l)
      koji je isti sa ranijim žigom ili je sličan ranijem žigu za istu ili sličnu vrstu roba ili usluga, te postoji opasnost od izazivanja zabune u privrednom prometu, uključujući mogućnost da javnost dovede u vezu prijavljeni znak sa ranijim žigom;
    • m)
      koji svojim izgledom ili sadržajem povređuje autorska prava ili druga prava industrijskog vlasništva;
    • n)
      žigovi koji su, u vrijeme podnošenja prijave žiga za znak opće poznati u Bosni i Hercegovini ugranicama značenja člana 6bis Pariske konvencije i člana 16. stav 3. TRIPS-a (Ugovor o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva), a koji se shodno primjenjuje na usluge.

Poznatost žiga u smislu tačke n) uključuje i poznatost žiga u odgovarajućem sektoru javnosti koja je stečena kao rezultat promocije žiga.

  • 2.
    Lik ili ime lica može se zaštititi samo po pristanku tog lica. Lik ili ime umrlog lica može se zaštititi samo po pristanku bračnog druga i djece umrlog, ako njih nema s pristankom roditelja, a ako nema roditelja s pristankom drugih nasljednika ukoliko testamentom nije drugačije određeno. Za zaštitu lika historijske ili druge umrle znamenite ličnosti potrebna je i dozvola nadležnog organa.

1. Postupak za priznanje žiga

Član 73.

Podnošenje prijave

  • 1.
    Postupak za priznanje žiga pokreće se podnošenjem prijave za priznanje žiga (u daljem tekstu: prijava), u skladu sa ovim zakonom i na način utvrđen provedbenim propisom.
  • 2.
    Za svaki znak koji se želi zaštititi žigom podnosi se posebna prijava.

Član 74.

Sadržina prijave

  • 1.
    Prijava žiga sadrži:
    • a)
      zahtjev za priznanje žiga;
    • b)
      ime i prezime ili trgovački naziv podnosioca, adresu prebivališta, ako je podnosilac fizičko lice, ili poslovnog sjedišta, ako je podnosilac pravno lice;
    • c)
      izgled znaka koji se želi zaštititi žigom; ako je prijavljen trodimenzionalni znak, prikaz dvodimenzionalnog izgleda znaka sa najmanje dva pogleda-projekcije koje su okomite jedna na drugu; ako je znak pisan nekim drugim pismom osim latinice, njegovu transliteraciju na latinicu;
    • d)
      popis roba, odnosno usluga za koje je zatražena zaštita znaka u skladu sa Ničanskim aranžmanom o međunarodnoj klasifikaciji roba i usluga radi registracije žigova;
    • e)
      naznačenje boje odnosno kombinacije boja, ako se traži zaštita znaka u boji.
  • 2.
    Smatra se da je prijava podnesena ako udovoljava uvjetima iz stava 1.
  • 3.
    Svi drugi sastojci i prilozi koji se dostavljaju uz prijavu podnose se na način i u broju primjeraka utvrđenim provedbenim propisom.

Član 75.

Prijava za priznanje kolektivnog žiga

  • 1.
    Pored elemenata iz člana 74. uz prijavu za priznanje kolektivnog žiga prilaže se i akt o korištenju kolektivnog žiga.
  • 2.
    Akt o korištenju kolektivnog žiga sadrži: naziv i sjedište udruženja, podatke o podnosiocu prijave, naziv organa, odnosno lica ovlaštenog da predstavlja udruženje, odredbe o izgledu znaka, popis roba, odnosno usluga na koje se znak odnosi, popis lica ovlaštenih za upotrebu kolektivnog žiga, uvjete koji određuju takvu upotrebu i odredbe koje se odnose na povredu prava u slučaju zloupotrebe kolektivnog žiga ili kršenja odredaba akta o korištenju kolektivnog žiga.

Član 76.

Datum podnošenja prijave

  • 1.
    Prijava se upisuje u registar prijava samo ako sadrži sve elemente iz člana 74., a za kolektivni žig elemente iz člana 75.
  • 2.
    Na prijavu koja sadrži sve elemente iz stava 1. upisuje se broj prijave i datum njenog prijema u Institutu, o čemu se, na zahtjev podnosioca, izdaje potvrda.
  • 3.
    Ako prijava ne sadrži sve elemente iz stava 1., Institut će pozvati podnosioca prijave da otkloni nedostatke u roku koji je utvrđen provedbenim propisom.
  • 4.
    Ako podnosilac prijave u određenom roku otkloni nedostatke, takvoj prijavi priznat će se kao datum podnošenja prijave datum prijema uredne prijave.
  • 5.
    Ako se utvrdi da je prijava iz stava 1.upisana u registar prijava a ne ispunjava uvjete iz člana 74., Institut će donijeti zaključak o brisanju te prijave iz registra.

Član 77.

Naknadne izmjene u prijavi

U prijavi žiga kojoj je utvrđen datum podnošenja ne može se naknadno bitno izmijeniti izgled znaka niti dopuniti spisak roba, odnosno usluga.

Član 78.

Ispitivanje urednosti prijave

  • 1.
    Prijava je uredna ako sadrži sve elemente iz člana 74., odnosno člana 75., dokaz o uplati takse i troškova postupka i druge priloge propisane provedbenim propisom.
  • 2.
    Ako utvrdi da prijava nije uredna, Institut će pismeno, uz navođenje razloga, pozvati podnosioca prijave da je uredi u roku koji ne može biti duži od 90 dana od dana dostavljanja poziva.
  • 3.
    Na obrazloženi zahtjev podnosioca prijave Institut će produžiti rok iz stava 2., ali najduže za 90 dana od dana isteka roka iz stava 2.
  • 4.
    Za sve prijave dovedene u uredno stanje u smislu odredaba ovog člana priznat će se pravo prvenstva prijave koja se u smislu člana 76. stav 4. smatra urednom prijavom.

Član 79.

Odbacivanje prijave i obustavljanje postupka

  • 1.
    Ako podnosilac prijave u ostavljenom roku ne postupi prema pozivu Instituta ili ne plati taksu i troškove postupka za njeno uređenje, prijava se zaključkom odbacuje.
  • 2.
    Ako se podnosilac prijave pismeno izjasni u toku postupka da odustaje od svog zahtjeva, postupak se zaključkom obustavlja.

Član 80.

Ispitivanje uvjeta za priznanje prava

  • 1.
    Ako je prijava uredna u smislu člana 78., Institut ispituje da li su ispunjeni uvjeti za priznanje žiga u smislu čl. 69., 70. i 72.
  • 2.
    Rješenje o odbijanju ili rješenje o djelimičnom prihvatanju zahtjeva za priznanje žiga Institut ne može donijeti ako prethodno, pismeno (rezultatom ispitivanja), nije upoznao podnosioca prijave sa razlozima zbog kojih ne može priznati traženo pravo, odnosno ne može ga priznati u traženom obimu i ako nije pozvao podnosioca prijave da se u roku koji ne može biti duži od 90 dana očituje o tim razlozima, odnosno da podnese zahtjev za izmjenu i dopunu.

Sudska praksa po ovom aktu

9 odluka iz 1 člana

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.

Općenite reference na ovaj akt (8)

Vrhovni sud Republike Srpske

67 0 Ps 123059 21 Rev

Kod ocjene postojanja povrede zaštićenog prava na žig, relevantno je utvrditi da li prosječni potrošač može, bez naročite pažnje, uočiti na određenom proizvodu razliku između zaštićenog žiga od žiga kojim se čini povreda.

2022
Rev

Ishod: Odluka u meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-558/19

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-558/19 (MPT d.o.o. Posušje). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: P1.1. -…

2020

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-4828/16

Odluka o meritumu u predmetu AP-4828/16 („FERRERO“ S.P.A. Italija). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 14. EK…

2018

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-5137/15

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-5137/15 (Srpsko prosvjetno i kulturno društvo „Prosvjeta“ Sarajevo). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: P1.1. - Član 1. P broj 1 uz EK, –…

2018

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-5293/15

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-5293/15 (I. N.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: P1.1. - Član 1. P b…

2018

Ishod: Odluka o dopustivosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3247/11

Odluka o meritumu u predmetu AP-3247/11 (JP „Elektroprivreda BiH“ d.d. Sarajevo, Zavisno društvo Rudnici "Kreka" d.o.o. Tuzla). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i čla…

2014

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-271/09

Odluka o meritumu u predmetu AP-271/09 (Savez dobrotvornih društava „Merhamet“ u Bosni i Hercegovini). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.1.1. - Građanski postupak; 6.1.17. - prav…

2012

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-242/03

Odluka o meritumu u predmetu AP-242/03 (Bobita d.o.o.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.1.1. - Građanski postupak; 6.1.17. - pravično suđenje-primjena zakona i utvrđivanje…

2004

Ishod: Odluka o meritumu