Aktio

Ministarstvo sigurnosti BiH

Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti policijskih službenika Bosne i Hercegovine

Na osnovu člana 103. stav 4 i člana 129. stav 1. alineja 9. Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 27/04) ministar Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, nakon konsultacija sa rukovodiocima Državne granične službe Bosne i Hercegovine, Državne agencije za istrage i zaštitu i Ured za saradnju sa INTERPOL-om, donosi

PRAVILNIK
O DISCIPLINSKOJ ODGOVORNOSTI POLICIJSKIH SLUŽBENIKA BOSNE I HERCEGOVINE

I - OPŠTE ODREDBE

Član 1.

Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti policijskih službenika Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Pravilnik) regulišu se pitanja disciplinske odgovornosti, disciplinskih sankcija, disciplinskog postupka i izvršenja disciplinskih sankcija za povrede službene dužnosti policijskih službenika zaposlenih u Državnoj graničnoj službi Bosne i Hercegovine i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (u daljem tekstu: policijski organ).

U skladu sa Zakonom o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon) Pravilnik se primjenjuje i na policijske službenike na radu u Kancelariji za saradnju sa Interpolom.

Član 2.

Policijski službenik je disciplinski odgovoran za povredu službene dužnosti koja je nastala kao posljedica njegove krivice.

Krivična ili prekršajna odgovornost ne isključuju disciplinsku odgovornost policijskog službenika, ukoliko je počinjenje krivičnog djela ili prekršaja također i povreda službene dužnosti.

Oslobađanje od krivične ili prekršajne odgovornosti policijskog službenika ne podrazumijeva istovremeno i oslobađanje od disciplinske odgovornosti.

II - DISCIPLINSKA ODGOVORNOST

Član 3.

Povrede službene dužnosti mogu biti lakše i teže.

Član 4.

Lakše povrede službene dužnosti, propisane članom 104. Zakona, su:

  • 1.
    nenošenje ili neispravno nošenje uniforme, naoružanja ili opreme;
  • 2.
    nedolazak na posao u određeno vrijeme ili odlazak sa posla prije kraja radnog vremena;
  • 3.
    nepažljivo i neuredno čuvanje dokumenata i podataka;
  • 4.
    neopravdano odsustvo sa dužnosti u trajanju od jednog dana u jednom mjesecu;
  • 5.
    izazivanje svađe i narušavanje međuljudskih odnosa;
  • 6.
    nekorektno i nepristojno ponašanje prema kolegama, zaposlenicima ili posjetiocima;
  • 7.
    konzumiranje alkohola u toku radnog vremena;
  • 8.
    spavanje na dužnosti.

Član 5.

Teže povrede službene dužnosti, propisane članom 105. Zakona, su:

  • 1.
    neizvršavanje, nesavjesno, neblagovremeno ili nepažljivo izvršavanje službenih zadataka;
  • 2.
    izbjegavanje obaveza vezanih za profesionalnu obuku i usavršavanje;
  • 3.
    četiri ili više lakših povreda službene dužnosti;
  • 4.
    neopravdano odsustvo sa dužnosti u trajanju dužem od jednog ali kraćem od tri dana u jednom mjesecu;
  • 5.
    neovlašteno korištenje sredstava povjerenih radi izvršavanja zadataka i dužnosti;
  • 6.
    vršenje aktivnosti koje nisu u skladu sa interesima policijskog organa ili bez prethodnog odobrenja starješine;
  • 7.
    ponašanje koje onemogućava, ometa ili otežava drugim izvršavanje službenih zadataka;
  • 8.
    nepružanje stručne pomoći građanima u ostvarivanju njihovih zakonskih prava;
  • 9.
    ponašanje koje narušava ugled policijskog organa;
  • 10.
    neizvršavanje ili nedovoljno preduzimanje mjera u okviru vlastitih dužnosti neophodnih za obezbjeđenje objekata, lica i povjerenih sredstava i stvari;
  • 11.
    sprečavanje građana ili pravnih lica u ostvarivanju njihovih prava ili podnošenju zahtjeva, žalbi, pritužbi, molbi i drugih podnesaka, ili neodlučivanje po tim podnescima u zakonskom roku;
  • 12.
    nepružanje pomoći drugom policijskom službeniku koji traži pomoć kada mu je pomoć neophodna za izvršavanje njegovih službenih zadataka;
  • 13.
    prikrivanje činjenica o načinu izvršavanja službenih radnji ili upotrebi sile od strane drugog policijskog službenika, koji je načinom izvršenja službene radnje ili upotrebom sredstava prisile počinio težu povredu službene dužnosti;
  • 14.
    činjenje ili nečinjenje koje vodi otkrivanju službene tajne;
  • 15.
    samovoljno napuštanje dužnosti ili mjesta čuvanja određenog objekta ili lica koje može imati štetne posljedice za policijski organ;
  • 16.
    dolazak na posao u pijanom stanju ili pod uticajem alkohola ili korišćenja narkotika ili opijata za vrijeme radnog vremena;
  • 17.
    sprječavanje, izbjegavanje ili odgađanje sprovođenja internih postupaka prema sebi, odbijanjem da se podvrgne testu ili psiho-fizičkom ispitivanju;
  • 18.
    narušavanje javnog reda i mira, posebno nepristojnim i grubim ponašanjem, tučom ili bilo kojom drugom aktivnošću kojom se narušava javni red i mir i tom aktivnošću narušava ugled policijskog organa, bez obzira na vrijeme i mjesto događaja;
  • 19.
    davanje netačnih podataka koji utiču na donošenje odluka nadležnih organa ili izazivaju druge štetne posljedice;
  • 20.
    neopravdano odsustvo sa dužnosti u trajanju od tri uzastopna dana ili od ukupno pet dana u toku jedne kalendarske godine;
  • 21.
    zloupotreba bolovanja;
  • 22.
    upotreba sile, odnosno vatrenog oružja u suprotnosti sa zakonom;
  • 23.
    zloupotreba službenog položaja;
  • 24.
    odbijanje izvršavanja zakonitih naredbi izdatih u cilju izvršavanja službenih zadataka i dužnosti;
  • 25.
    učestvovanje u političkim aktivnostima koje nisu u skladu sa službom policijskog službenika, bilo za vrijeme ili van dužnosti;
  • 26.
    vršenje diskriminacije pri izvršavanju dužnosti, po osnovu rase, boje kože, pola, jezika, religije, političkog ili drugog opredjeljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla ili bilo po kojem drugom osnovu.

Član 6.

Teže povrede službene dužnosti iz člana 5. ovog pravilnika stepenuju se bodovima na sljedeći način:

  • -
    povrede iz tačke 1. do 3. - 5 bodova;
  • -
    povrede iz tačke 4. do 6. - 10 bodova;
  • -
    povrede iz tačke 7. do 11. - 15 bodova;
  • -
    povrede iz tačke 12. - 20 bodova;
  • -
    povrede iz tačke 13 do 19. - 25 bodova;
  • -
    povrede iz tačke 20. do 26. - 30 bodova.

III - DISCIPLINSKE SANKCIJE

Član 7.

Za lakše povrede službene dužnosti, propisane u članu 4. ovog pravilnika, mogu se izreći sljedeće disciplinske sankcije:

  • a)
    pismena opomena,
  • b)
    novčana kazna u iznosu od 15% jedne osnovne mjesečne plate policijskog službenika.

Član 8.

Za teže povrede službene dužnosti, propisane u članu 5. ovog pravilnika, mogu se izreći sljedeće disciplinske sankcije:

  • a)
    novčana kazna;
  • b)
    obustavljanje unapređenja u viši čin;
  • c)
    prekid radnog odnosa.

Član 9.

Novčana kazna za teže povrede službene dužnosti, te prestanak radnog odnosa, izriču se prema sljedećoj tabeli:

Bodovi

Minimalna sankcija zasnovana na postotku osnovne jednomjesečne plate

Maksimalna sankcija zasnovana na postotku osnovne jednomjesečne plate

5 do 9

Kazna od 15% za 2 mjeseca

Kazna od 15% za 3 mjeseca

10 do 14

Kazna od 15% za 3 mjeseca

Kazna od 20% za 4 mjeseca

14 do 19

Kazna od 20% za 4 mjeseca

Kazna od 30% za 5 mjeseci

20 do 24

Kazna od 20% za 5 mjeseci

Kazna od 30% za 6 mjeseci

25 ili više

Kazna od 20% za 6 mjeseci

Prestanak radnog odnosa

Član 10.

Disciplinska sankcija obustavljanje unapređenja u viši čin izriče se za 20 i više bodova za vremenski period od 12 mjeseci do tri godine.

Član 11.

Ako se policijski službenik tereti za dvije ili više povreda proisteklih iz istog događaja, disciplinska odgovornost se utvrđuje za svaku povredu zasebno, a izriče se jedinstvena disciplinska sankcija za sve povrede. Odluku o jedinstvenoj disciplinskoj sankciji disciplinska komisija donosi prema povredi kojoj se pripisuje najviše bodova, a ostale povrede uzimaju se u obzir kao otežavajuće okolnosti prilikom odlučivanja o vrsti i visini disciplinske sankcije iz čl. 8 i 9 ovog pravilnika.

Prilikom odlučivanja o disciplinskoj sankciji, bodovi propisani za svaku povredu u proteklih pet godina se zbrajaju, množe sa faktorom 0,2, te pribrajaju bodovima propisanim za disciplinsku povredu po kojoj se postupa.

Svakoj lakšoj povredi službene dužnosti pripisuje se jedan bod koji se dodjeljuje za period od dvije godine od dana izricanja disciplinske sankcije i primjenjuje za buduće povrede službene dužnosti u tom roku.

Član 12.

Obavezna disciplinska sankcija prestanka radnog odnosa izriče se za teže povrede službene dužnosti iz člana 5. tač.13. do 26. ovog pravilnika, ako je povreda počinjena sa umišljajem ili usljed krajnje nepažnje, a nisu utvrđene olakšavajuće okolnosti u prilog policijskog službenika.

Obavezna disciplinska sankcija prekida radnog odnosa izriče se kada policijski službenik sakupi 60 ili više bodova za povredu po kojoj se postupa i ranije povrede službene dužnosti u proteklih pet godina.

Obavezna disciplinska sankcija prekida radnog odnosa izriče se ako je policijski službenik pravosnažno osuđen za krivično djelo na kaznu zatvora od šest mjeseci ili težu kaznu.

Član 13.

Disciplinske sankcije izriču se rješenjem.

Disciplinske sankcije za lakše povrede službene dužnosti izriče rukovodilac policijskog organa iz člana 1 ovog pravilnika (u daljem tekstu: rukovodilac), nakon sprovedenog internog postupka od strane odjeljenja za unutrašnju kontrolu.

Disciplinske sankcije za teže povrede službene dužnosti izriče disciplinska komisija nakon provedenog disciplinskog postupka.

Član 14.

Policijski organ vodi evidenciju o disciplinskim sankcijama izrečenim policijskom službeniku.

Kopija odluke o izrečenoj disciplinskoj sankciji dostavlja se u lični dosje policijskog službenika.

IV - OPĆA PRAVILA DISCIPLINSKOG POSTUPKA

Član 15.

Svako se smatra nevinim za povredu službene dužnosti dok se pravosnažnim rješenjem u disciplinskom postupku ne utvrdi njegova krivica.

Član 16.

Sumnja u pogledu postojanja činjenica koje čine obilježja povrede službene dužnosti ili utiču na utvrđivanje odgovornosti policijskog službenika razmatraće se na način koji je povoljniji za službenika protiv koga se vodi disciplinski postupak.

Član 17.

Protiv policijskog službenika ne može se voditi disciplinski postupak za povredu službene dužnosti ukoliko je raniji postupak za istu povredu okončan donošenjem konačnog rješenja.

Član 18.

Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti je fer i javan.

Javnost može biti isključena samo ako to zahtijevaju interesi morala, javnog reda i državne bezbjednosti demokratskog društva, ili ako je to u interesu maloljetnika ili zaštite privatnog života, ili javnost može biti isključena do neophodne mjere u posebnim okolnostima kada bi javno saslušanje ometalo interese pravičnosti prema mišljenju tijela utvrđenih zakonom.

Odluku o isključenju javnosti donosi tijelo koje vodi disciplinski postupak.

Član 19.

Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti provodi se bez odlaganja.

Za lakše povrede službene dužnosti interni postupak i donošenje odluke o sankciji od strane rukovodioca mora biti okončano u roku od 60 dana od dana kada je povreda počinjena ili dana kada je prijavljena odjelu za unutrašnju kontrolu.

Za teže povrede službene dužnosti, interni postupak i disciplinski postupak mora da bude okončan u roku od devet mjeseci od dana kada je povreda prijavljena odjeljenju za unutrašnju kontrolu.

Izuzetno od stava 3. ovog člana, kada se protiv policijskog službenika vodi krivična istraga, pokreće se disciplinski postupak i policijski službenik se suspenduje do okončanja krivičnog postupka ili do okončanja krivične istrage.

Postupak za utvrđivanja disciplinske odgovornosti zbog teže povrede službene dužnosti sprovodi se u skladu sa načelima krivičnog postupka.

Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti zbog lakše povrede službene dužnosti sprovodi se u skladu sa načelima upravnog postupka.

Član 20.

Policijski službenik ima pravo da bude pravovremeno obaviješten o optužbi za povredu službene dužnosti i o dokazima, kao i pravo da pismeno odgovori na optužbu ili da se njegova usmena izjava zapiše.

Policijski službenik ima pravo da ne iskazuje protiv sebe, pravo da se od optužbi brani sam ili uz stručnu pomoć advokata kojeg sam izabere, te pravo biti prisutan svakom saslušanju u postupku.

Član 21.

Protiv odluke kojom se okončava prvostepeni disciplinski postupak može se uložiti žalba Policijskom odboru.

Član 22.

U disciplinskom postupku u ravnopravnoj su upotrebi srpski, bosanski i hrvatski jezik, a službena pisma su latinica i ćirilica.

Član 23.

Vođenje disciplinskog postupka zbog teže povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od (6) mjeseci od dana saznanja za izvršenu povredu i počinioca, a najduže u roku od (1) godine od dana izvršene povrede.

Vođenje disciplinskog postupka zbog lakše povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od (3) mjeseci od dana saznanja za izvršenu povredu i počinioca, a najduže u roku od (6) mjeseci od dana izvršene povrede.

Zastarijevanje se prekida svakom radnjom koja je preduzeta radi utvrđivanja disciplinske odgovornosti.

Član 24.

Zastara izvršenja disciplinske sankcije za lakše povrede službene dužnosti nastupa protekom (3) mjeseca od dana donošenja konačnog rješenja kojim je izrečena.

Zastara izvršenja disciplinske sankcije za teže povrede službene dužnosti nastupa protekom (6) mjeseci od dana donošenja konačnog rješenja kojim je izrečena.

Član 25.

Protiv policijskog službenika koji je jednom radnjom ili s više radnji počinio dvije ili više povreda službenih dužnosti vodit će se, u pravilu, jedan disciplinski postupak.

V - DISCIPLINSKA KOMISIJA

Član 26.

Disciplinsku komisiju uspostavlja rukovodilac policijskog organa, a članovi su predsjedavajući, dva člana i isti broj zamjenika članova. Dva člana i jedan zamjenik moraju imati čin samostalnog inspektora ili viši čin, a drugi član i drugi zamjenik moraju biti državni službenici policijskog organa. Najmanje dva člana disciplinske komisije moraju biti diplomirani pravnici.

Predsjedavajući disciplinske komisije je policijski službenik najvišeg čina koji je diplomirani pravnik.

Disiplinska komisija imenuje se na period od dvije godine, a njihov mandat može se obnoviti za još jedan istovremeni period.

Rukovodilac policijskog organa može opozvati člana disciplinske komisije ukoliko je istom izrečena disciplinska sankcija zbog počinjene teže povrede službene dužnosti.

Član 27.

Disciplinska komisija iz člana 26. ovog pravilnika radi i odlučuju u punom sastavu, a odluke donosi većinom glasova.

Disciplinska komisija usvaja poslovnik o svom radu.

VI - PRVOSTEPENI POSTUPAK

Član 28.

Svaki ovlašteni službenik koji primi informaciju ili pritužbu na rad policijskog službenika proslijedit će tu informaciju ili pritužbu odjeljenju za unutrašnju kontrolu u roku od 24 časa.

Interni postupak zbog povrede službene dužnosti vodi odjeljenje za unutrašnju kontrolu, a pokreće se na osnovu:

  • a)
    pritužbe građana;
  • b)
    zahtjeva jednog ili više zaposlenih u policijskom organu;
  • c)
    zahtjeva neposredno nadređenog policijskog službenika; ili
  • d)
    zahtjeva šefa kancelarije za žalbe i pritužbe građana pri ministarstvu bezbjednosti.

Član 29.

Interni postupak za lakše povrede službene dužnosti mora se završiti u roku od 30 dana od dana prijave odjeljenju za unutrašnju kontrolu.

Član 30.

Interni postupak zbog teže povrede službene dužnosti mora se završiti u roku od tri mjeseca od dana prijave odjeljenju za unutrašnju kontrolu, a može se produžiti za još dva mjeseca u zavisnosti od složenosti slučaja.

Član 31.

Za teže povrede službene dužnosti, odjeljenje za unutrašnju kontrolu u roku od sedam dana nakon sprovedenog internog postupka iz člana 30. ovog pravilnika, dostavlja disciplinskoj komisiji zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka.

Zahtjev iz stava 1. ovog člana mora sadržavati: ime i prezime policijskog službenika za kojeg postoji sumnja da je izvršio povredu službene dužnosti, kao i osnovne lične podake o toj osobi; opis povrede službene dužnosti, vrijeme i mjesto izvršenja povrede, kao i druge okolnosti neophodne za što je moguće precizniji opis radnje kojom je izvršena povreda službene dužnosti; vrsta teške povrede službene dužnosti sa navođenjem zakonskih odredbi koje se imaju primijeniti; prijedlog dokaza koje treba izvesti na glavnoj raspravi uz naznačenje imena svjedoka, spise koje treba pročitati i predmete koji služe kao dokazi; obrazloženje u kojem će se prema rezultatima prethodnog postupka opisati stanje stvari, navesti dokazi kojima se odlučujuće činjenice dokazuju, iznijeti odbranu optuženog i stav odjeljenja unutrašnje kontrole o navodima odbrane.

Odgovorno lice u Odjeljenju unutrašnje kontrole imenuje jednog od inspektora unutrašnje kontrole za disciplinskog tužioca koji zastupa zahtjev pred disciplinskom komisijom.

Jednim zahtjevom za pokretanje disciplinskog postupka može se obuhvatiti više teških povreda službene dužnosti ili više optuženih ali samo ako postoji uzajamna veza između optuženih ili teških povreda službene dužnosti, i ako postoje isti dokazi.

Član 32.

Disciplinska komisija odlukom pokreće disciplinski postupak u roku od sedam dana od dana prijema zahtjeva od strane odjeljenja za unutrašnju kontrolu.

Zahtjev i odluku o pokretanju disciplinskog postupka zbog teže povrede službene dužnosti disciplinska komisija dostavlja policijskom službeniku u onoliko primjeraka koliko je zahtjevom, odnosno odlukom obuhvaćeno lica, članovima disciplinske komisije i odjeljenju za unutrašnju kontrolu.

Optuženi nema pravo da podnese prigovor protiv zahtjeva niti odluke o pokretanju disciplinskog postupka, ali ima pravo da pismeno odgovori na optužbu ili da se njegova usmena izjava zapiše, ukoliko isto nije učinjeno u internom postupku. Također, optuženi može zatražiti izuzeće nekog od članova disciplinske komisije na način određen članom 34. ovog pravilnika.

Komisija nije vezana za pravnu ocjenu djela koje je podnosilac naveo u zahtjevu za pokretanje disciplinskog postupka.

Disciplinska komisija donosi odluku o disciplinskoj odgovornosti u roku od 60 dana nakon prijema zahtjeva iz člana 31. ovog pravilnika.

Član 33.

Predsjedavajući disciplinske komisije zakazuje i upućuje poziv za javnu raspravu.

Poziv se upućuje članovima disciplinske komisije, policijskom službeniku, podnosiocu zahtjeva, svjedocima, kao i drugim licima koja mogu pomoći u utvrđivanju disciplinske odgovornosti.

Poziv sadrži predmet, oznaku mjesta i vrijeme održavanja javne rasprave, kao i naznaku o tome u kom se svojstvu određeno lice poziva.

Policijskom službeniku se mora ostaviti rok od najmanje tri dana da pripremi odbranu.

Član 34.

Policijski službenik i podnosilac zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka mogu u periodu od donošenja odluke o pokretanju postupka do prijema poziva za javnu raspravu uložiti disciplinskoj komisiji zahtjev za izuzeće nekog od članova komisije, ukoliko postoje osnovi sumnje da se član komisije čije se izuzeće traži nalazi u posebnom odnosu prema policijskom službeniku, podnosiocu zahtjeva za pokretanje postupka ili povredi službene dužnosti.

O zahtjevu za izuzeće konačnu odluku će donijeti disciplinska komisija prije otvaranja javne rasprave.

Član 35.

Na početku javne rasprave predsjednik disciplinske komisije konstatuje da li su prisutna sva pozvana lica.

U slučaju izostanka uredno pozvanog policijskog službenika ili njegovog branioca javna rasprava se odlaže, a ukoliko neopravdano ne dođu ni na sljedeću zakazanu raspravu, ona će se održati u njihovom odsustvu.

Član 36.

Kad predsjednik komisije ustanovi da su na raspravu došla sva pozvana lica ili kada odluči da se rasprava održi u odsustvu nekog od pozvanih lica pozvaće optuženog i od njega uzeti lične podatke, a zatim upućuje svjedoke na mjesto određeno za njih gdje će čekati da budu pozvani za saslušanje.

Predsjednik komisije upozorava optuženog da pažljivo slijedi tok rasprave i upućuje ga da može iznositi činjenice i predlagati dokaze u svoju odbranu, da može postavljati pitanja i stavljati primjedbe i davati objašnjenja u pogledu izjava datih na pretresu.

Rasprava pred disciplinskom komisijom počinje čitanjem zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka od strane disciplinskog tužioca.

Predsjednik komisije će upitati optuženog da li je razumio zahtjev. Ako se predsjednik komisije uvjeri da optuženi nije razumio zahtjev ponovo će izložiti njegovu sadržinu na takav način da ga optuženi može najlakše razumjeti. Nakon toga predsjednik komisije poziva optuženog da se izjasni o svakoj tački zahtjeva i da predoči svoju odbranu.

Svjedoci ne prisustvuju javnoj raspravi dok policijski službenik daje izjavu. Svjedoci svoje izjave iznose pojedinačno i nakon saslušanja policijskog službenika. Svjedok koji nije saslušan ne može prisustvovati saslušanju drugog svjedoka.

Ako disciplinska komisija ocjeni potrebnim, može se izvršiti suočenje između policijskog službenika i svjedoka, a mogu se izvršiti i druge neophodne radnje.

Poslije svjedoka saslušavaju se vještaci i druga lica ukoliko su pozvana, te se čitaju spisi, dokumenti i izjave svjedoka koji ne prisustvuju javnoj raspravi. Izjave svjedoka koji ne prisustvuju raspravi mogu se čitati samo uz prethodnu saglasnost okrivljenog policijskog službenika ili njegovog branioca i podnosioca zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka.

Član 37.

Javnom raspravom rukovodi predsjednik disciplinske komisije, koji daje i oduzima riječ, postavlja pitanja i traži objašnjenja.

Uz predsjedavajućeg, pitanja mogu postavljati i ostali članovi komisije, disciplinski tužilac, branilac optuženog uz prethodno odobrenje predsjednika.

Član 38.

Javna rasprava se može prekinuti i nastaviti istog radnog dana. Ukoliko je to opravdano, javna rasprava se može prekinuti, a njen nastavak odložiti za prvi naredni dan.

U slučajevima iz prethodnog stava disciplinska komisija radi u istom sastavu.

Javna rasprava će se odložiti zaključkom disciplinske komisije, ako se u toku postupka stanje stvari tako izmjeni da je odlaganje potrebno radi proširenja ili dopune zahtjeva ili odbrane ili ako treba pribaviti nove dokaze ili ako postoje druge smetnje da se javna rasprava uspješno provede.

Ukoliko disciplinska komisija nastavi rad u promijenjenom sastavu, javna rasprava mora početi iznova.

Zaključkom kojim se odlaže javna rasprava odrediće se, kad je to moguće, dan i sat kad će se javna rasprava nastaviti.

Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Član 39.

Branilac policijskog službenika ima pravo da učestvuje u toku cijelog postupka, da postavlja pitanja optuženom policijskom službeniku, svjedocima i drugim pozvanim licima, da predlaže nove dokaze, te da iznese završnu riječ.

Ako je u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti isključena javnost branilac optuženog može biti samo lice koje je zaposleno u policijskom organu u kojem je zaposlen optuženi.

Član 40.

Na kraju saslušanja svakog svjedoka i nakon čitanja svakog zapisnika ili drugog pismena predsjednik komisije će upitati stranke da li imaju neki prijedlog za dopunu dokaznog postupka.

Ako niko ne stavi prijedlog za dopunu dokaznog postupka ili prijedlog bude odbijen, a komisija nađe da je stanje stvari utvrđeno, predsjednik komisije će objaviti da je dokazni postupak završen.

Na kraju javne rasprave poziva se prvo disciplinski tužilac da iznese završnu riječ, a nakon toga policijski službenik i njegov branilac će iznijeti svoju završnu riječ. Završna riječ uvijek pripada optuženom.

Predsjednik disciplinske komisije zaključuje javnu raspravu, a komisija se povlači na vijećanje i glasanje.

Vijećanje i glasanje vrši se bez prisustva javnosti i o njemu se sastavlja poseban zapisnik.

Odluka se donosi većinom glasova članova disciplinske komisije i to neposredno po zaključenju javne rasprave.

Član 41.

Disciplinska komisija zasniva rješenje samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na javnoj raspravi.

Disciplinska komisija je dužna da savjesno ocijeni svaki dokaz pojedinačno i u vezi sa ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvede zaključak o tome da li je neka činjenica dokazana.

Disciplinska komisija može da odluči:

  • a)
    Da odbaci zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka jer nije uložen u propisanom roku iz člana 30. i 31. ovog pravilnika (neblagovremen) ili je uložen od strane neovlaštenog lica (nedopušten) ili je uložen zbog radnje koja ne predstavlja težu povredu službene dužnosti;
  • b)
    Da odbije zahtjev kao neosnovan, jer nije utvrđeno da je policijski službenik počinio povredu službene dužnosti ili je utvrđeno da je nije počinio svojom krivicom ili je utvrđeno da je povredu počinio u neuračunljivom stanju;
  • c)
    Da suspenduje disciplinski postupak ako je o istoj stvari pokrenut krivični postupak.

Član 42.

Odluke disciplinske komisije se uvijek donose u formi rješenja i dostavljaju se policijskom službeniku, podnosiocu zahtjeva za pokretanje postupka, te rukovodiocu policijskog organa u kojoj je zaposlen policijski službenik.

Odluke koje je donijela disciplinska komisija moraju se pismeno izraditi u roku od 8 dana od dana donošenja, a u složenim stvarima u roku od 15 dana.

Odluke se provode kroz djelovodne knjige policijskog organa iz člana 1. ovog pravilnika u kojoj rade članovi disciplinske komisije i nose pečat te institucije.

Član 43.

Rješenje sadrži uvod, izreku, obrazloženje i pouku o pravnom lijeku.

Uvod sadrži sastav disciplinske komisije, ime i prezime disciplinskog tužioca koji je zastupao zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka, ime i prezime policijskog službenika i njegovog branioca, naznaku o kakvoj je povredi službene dužnosti riječ i datum zaključenja javne rasprave.

Izreka sadrži ime i prezime optuženog policijskog službenika, njegove lične podatke i odluku disciplinske komisije u skladu sa članom 41. ovog pravilnika.

Obrazloženje sadrži sve bitne činjenice na kojima je odluka zasnovana, a naročito kratku sadržinu zahtjeva za pokretanje postupka, kratku sadržinu odbrane optuženog policijskog službenika, utvrđeno činjenično stanje, ocjenu izvedenih dokaza, te olakšavajuće i otežavajuće okolnosti.

U pouci o pravnom lijeku policijski službenik protiv koga je vođen postupak i podnosilac zahtjeva za pokretanje postupka se obavještavaju da mogu uložiti žalbu na rješenje Policijskom odboru u roku od 15 dana.

VII - DRUGOSTEPENI POSTUPAK

Član 44.

Protiv rješenja donesenog u prvostepenom postupku dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.

Član 45.

Pravo na ulaganje žalbe pripada policijskom službeniku, njegovom braniocu i podnosiocu zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka.

Branilac može izjaviti žalbu bez posebnog ovlaštenja optuženog ali ne protiv njegove volje.

Stranke mogu odustati od uložene žalbe do donošenja drugostepenog rješenja.

Član 46.

Žalba se podnosi Policijskom odboru.

Član 47.

Predsjedavajući Policijskog odbora, po prijemu žalbe na prvostepenu odluku, saziva sjednicu Policijskog odbora na kojoj će razmotriti žalbu i upućuje zahtjev disciplinskoj komisiji da Policijskom odboru dostavi spis.

Član 48.

Policijski odbor žalbu razmatra na zatvorenoj sjednici, cijeneći naročito da li je u prvostepenom postupku potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, da li je izrečena odgovarajuća disciplinska mjera i da li su pravilno primijenjeni odgovarajući propisi.

Član 49.

Ukoliko ocijeni potrebnim da ponovo sasluša policijskog službenika ili podnosioca zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka ili nekog od svjedoka i drugih lica koji su dali iskaz u prvostepenom postupku ili da pozove nove svjedoke ili vještake ili neposredno izvede neki drugi dokaz Policijski odbor zakazuje javnu raspravu.

Član 50.

Na javnu raspravu pred Policijskim odborom shodno se primjenjuju pravila propisana članom 35. do 40. ovog pravilnika.

Član 51.

Kada odlučuje o žalbi na zakonitim osnovama i uz pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, Policijski odbor donosi odluku u formi rješenja i dostavlja ga policijskom službeniku, podnosiocu zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka i rukovodiocu;

Žalba podnesena Policijskom odboru ne odgađa izvršenje odluke ukoliko nije drugačije propisano zakonom;

Policijski odbor odlučuje o žalbi u roku od 20 dana od dana prijema žalbe, osim ako nije drugačije propisano zakonom;

Odluke Policijskog odbora su konačne, s tim da mogu biti predmet sudskog preispitivanja u skladu sa zakonima BiH, i dostavljaju se podnosiocu žalbe u roku od osam dana od dana donošenja.

Član 52.

Policijski odbor donosi odluku kojom žalbu:

  • -
    odbacuje jer nije uložena u propisanom roku iz člana 44. ovog pravilnika (neblagovremena) ili je uložena od strane neovlaštenog lica (nedopuštena);
  • -
    odbija kao neosnovanu i potvrđuje prvostepenu odluku, ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se prvostepena odluka pobija žalbom ili
  • -
    usvaja i preinačuje prvostepenu odluku, ako utvrdi da u prvostepenom postupku nije potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje ili nije izrečena odgovarajuća disciplinska sankcija ili nisu pravilno primijenjeni odgovarajući pravni propisi.

VIII - IZVRŠENJE IZREČENIH DISCIPLINSKIH SANKCIJA

Član 53.

Izrečena disciplinska sankcija se izvršava kada postane konačna i obavezujuća.

Policijski organ unosi podatke o izrečenim disciplinskim sankcijama u personalni dosje policijskog službenika.

Član 54.

Disciplinska sankcija pismene opomene se izvršava tako što rukovodilac ili lice koje on ovlasti uručuje policijskom službeniku akt kojim je izrečena navedena disciplinska sankcija.

Član 55.

Disciplinska sankcija novčane kazne izvršava se tako što rukovodilac ili lice koga on ovlasti uručuje policijskom službeniku akt kojim je izrečena navedena disciplinska sankcija.

Ovaj akt obavezno sadrži procentualni iznos i dužinu trajanja novčane kazne.

Član 56.

Disciplinska sankcija obustavljanje unapređenja u viši čin izvršava se tako što rukovodilac ili lice koga on ovlasti uručuje policijskom službeniku akt kojim je izrečena navedena disciplinska sankcija.

Ovaj akt obavezno sadrži vremenski period na koji je izrečena navedena sankcija.

Član 57.

Disciplinska sankcija prestanka radnog odnosa u policijskom organu izvršava se tako što rukovodilac ili lice koga on ovlasti policijskom službeniku uručuju rješenje o prestanku radnog odnosa.

Član 58.

Disciplinske sankcije za lakšu povredu radne dužnosti se brišu nakon dvije godine od dana stupanja na snagu odluke o njenom izricanju.

Disciplinske sankcije za težu povredu službene dužnosti se brišu nakon pet godina od dana stupanja na snagu odluke o njenom izricanju.

Postupak brisanja sankcija se vodi ex officio od strane Odjeljenja za kadrove policijskog organa.

Nakon brisanja disciplinskih sankcija smatra se da policijski službenik nikad nije bio podvrgnut disciplinskoj kazni. Brisane disciplinske sankcije ne mogu spominjati u službenim zapisnicima ili postupcima.

IX - ZAVRŠNE ODREDBE

Član 59.

Ovaj pravilnik stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku BiH".

Član 60.

Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaju da važe pojedinačni akti policijskih organa koji regulišu pitanja disciplinske odgovornosti.

Član 61.

Predmeti u kojima nije okončan prvostepeni postupak prije stupanja na snagu ovog pravilnika, dovršit će se po odredbama pravilnika koje su bile na snazi prije stupanja na snagu ovog pravilnika.

Predmeti u kojima je uložena žalba, proslijedit će se Policijskom odboru.

Broj 01-02-719/04
8. decembra 2004. godine
Sarajevo

Ministar
Bariša Čolak, s.r.

Sudska praksa po ovom aktu

7 odluka iz 2 članova

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.

Općenite reference na ovaj akt (5)

Sud Bosne i Hercegovine

S1 3 P 036853 22 Gž

U građanskim sporovima u kojima se poništavaju odluke disciplinskih organa, sud nema punu jurisdikciju, već isključivo cijeni zakonitost odluke disciplinskog organa sa aspekta procesnog i materijalnog prava. Ispitivanje odluke disciplinsko…

2023
Gž

Ishod: Odluka u meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3000/19

Odluka o meritumu u predmetu AP-3000/19 (E. D.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: 6.1.1.1. - Građanski po…

2021

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-1756/16

Odluka o meritumu u predmetu AP-1756/16 (A. A.). Nema povrede: Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH (Zabrana diskriminacije); Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo…

2018

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-5645/14

Odluka o meritumu u predmetu AP-5645/14 (R. P.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: P1.1. - Član 1. P broj …

2017

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

U-6/16

Odluka o meritumu u predmetu U-6/16 (B. K., druga zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva). Povreda: Član VI/3.a i VI/3.c) Ustava BiH - Ocjena ustavnosti - Sa…

2017

Ishod: Odluka o meritumu