Aktio

Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH

Odluka o odobravanju Zajedničkog jezgra nastavnih planova i programa za bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik definisanog na ishodima učenja

Na osnovu članova 8. i 10. Zakona o Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje ("Službeni glasnik BiH", broj 88/07), na prijedlog Agencije, Odbor Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, na 19. sjednici Odbora, održanoj 24.9.2014. godine, donosi

ODLUKU
O ODOBRAVANJU ZAJEDNIČKOG JEZGRA NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA ZA BOSANSKI JEZIK, HRVATSKI JEZIK I SRPSKI JEZIK DEFINISANOG NA ISHODIMA UČENJA

Član 1.Predmet Odluke

Ovom Odlukom odobrava se Zajedničko jezgro nastavnih planova i programa za nastavne predmete bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik (u daljnjem tekstu: ZJNPP), definisano na ishodima učenja, kao i definisani ishodi učenja na kraju predškolskog odgoja i obrazovanja koji su osnova daljnjem razvoju cjelovitih razvojnih programa za predškolski odgoj i obrazovanje, a koji čine sastavni dio ove Odluke.

Član 2.Sadržaj ZJNPP

ZJNPP sadrži definisane ishode učenja za bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Bosni i Hercegovini.

Član 3.Preporuka obrazovnim vlastima

Daje se preporuka nadležnim obrazovnim vlastima da izvrše usklađivanja primjene odobrenog ZJNPP u nastavne planove i programe za osnovno i srednje obrazovanje, kao i za cjelovite razvojne programe u predškolskom odgoju i obrazovanju te osiguraju primjenu u svim javnim i privatnim predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama na području iz svoje nadležnosti.

Član 4.Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".

Broj 01-07-1-725/14
24. septembra 2014. godine

Predsjedavajući
Franjo Ljubas, s. r.

ZJNPP-a ZA BOSANSKI JEZIK, HRVATSKI JEZIK I SRPSKI JEZIK DEFINISANA NA ISHODIMA UČENJA

Voditeljica Projekta:
mr. sc. Marija Naletilić
Konsultantice:
Miske Witt & Associates Inc., Shoreview, MN USA
Miske Witt, viša konsultantica
dr. Nancy Clair and Dr. Jan Westrick with Sarah Koehler, asistentice na Projektu,
dr. Shirley Miske, predsjednica
Projektni tim:
Maja Stojkić, direktorica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje
Marija Naletilić, šefica Odjeljenja za ZJNPP-a
Jasminka Nalo, zamjenica voditeljice, stručna savjetnica za maternji jezik
Hašima Ćurak, stručna savjetnica za predškolski odgoj i obrazovanje
Radmila Jakovljević, stručna savjetnica za ZJNPP-a
Danica Vasilj, stručna savjetnica za razrednu nastavu
Mate Živković, stručni savjetnik za predmetnu nastavu
Stojan Ljolje, viši stručni saradnik za saradnju sa školama i partnerskim institucijama i koordinaciju rada radnih grupa i drugih tijela
Branko Slivar, Zavod Republike Slovenije za školstvo
Radna grupa:
mr. sc. Marija Naletilić, Danica Vasilj, dr. sc. Mate Živković, Stojan Ljolje, Mubera Đajo, Jasminka Nalo, mr. sc. Žaneta Džumhur, Hašima Ćurak, Branka Popić, Radmila Jakovljević, mr. sc. Meliha Spahić, Ana Ćavar, Slaven Ljubić, mr. sc. Ivica Augustinović, Greta Kuna, Lidija Mustapić, dr. sc. Katica Krešić, mr. sc. Vesna Varunek, Maja Zelić, Vladimir Radišić, Indira Buljubašić, Andrea Pehar, Ejub Alagić, Bosiljka Spremo, mr. sc. Nijaz Zorlak, mr. sc. Ranko Nestorović, Enisa Mehić, Ankica Grgić Mišković, Dina Borovina
Napomena: Projekt podržao UNICEF
Izrazi koji su napisani samo u jednom gramatičkom rodu odnose se jednako na ženski i muški rod.

UVOD

Danas na početku 21. vijeka, živimo u društvu obilježenom promjenama, ali i izloženom tehnološkim uticajima i informacionim tehnologijama. Snaga ovih promjena utiče na promjene odgojno-obrazovnog sistema u cilju pripreme učenika za život i rad. Kompletan proces društvenih promjena pomjerio je granice znanja te je neosporno kako promjene u društvu imaju uticaj na reformu odgojno-obrazovnog sistema baziranog na kompetencijskom sistemu i ishodima učenja. Bosna i Hercegovina prepoznala je potrebe za izmjenama odgojno-obrazovnog sistema vodeći se novim zahtjevima vremena.
Do 2004. godine bio je na snazi osmogodišnji sistem obrazovanja za koji je utvrđena 2003. godine Zajednička jezgra nastavnih planova i programa (ZJNPP-a) koja sadrži programske sadržaje i spiskove nastavnih predmeta u postojećim nastavnim planovima i programima (NPP-i) osnovnih škola i gimnazija. Postojeća ZJNPP-a ne odgovara potrebama trenutno važećeg devetogodišnjeg sistema obrazovanja, jer je ZJNPP-a utvrđena za osnovnu osmogodišnju školu samo prenumerisana za novi devetogodišnji sistem obrazovanja tako što je prvi razred prenumerisan u drugi, drugi razred u treći i tako redom do devetog razreda devetogodišnje osnovne škole.
Dokument je definisan na osnovu ishoda učenja za bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik i nastao je unutar reformskog procesa u Bosni i Hercegovini prateći međunarodne edukacijske standarde u svrhu osiguranja koherentnosti i kompatibilnosti odgojno-obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini, kao i u odnosu prema Evropskoj uniji, pa i šire.
Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, u skladu sa zakonskom nadležnosti, radi na razvoju ZJNPP-a, a u svrhu ostvarenja ciljeva zacrtanih Strateškim planom 2012. - 2016. godine iz kojih se izdvajaju:
1. Razvoj Zajedničkog jezgra cjelovitih razvojnih programa za predškolski odgoj i obrazovanje i razvoj ZJNPP-a za osnovno i srednje obrazovanje u Bosni i Hercegovini.
2. Uspostavljanje standarda kvaliteta rada, kao i standarda učeničkih postignuća u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju.
Prvi poduzeti korak Agencije bio je definisanje osam odgojno-obrazovnih područja: jezičko- komunikacijsko, matematičko, područje prirodnih nauka, društveno-humanističko, tehnika i informatičke tehnologije, umjetničko, tjelesno i zdravstveno područje i kroskurikularno i međupredmetno područje.
Polazna tačka pri definisanju odgojno-obrazovnih područja bio je Evropski okvir ključnih kompetencija i ključne kompetencije i životne vještine u BiH, analiza važećih NPP-a u Bosni i Hercegovini, kao i analiza kurikuluma Hrvatske, Slovenije, Kosova* i Crne Gore.
ZJNPP-a definisana na osnovu ishoda učenja za bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik sastoji se od oblasti, komponenti, definisanih ishoda učenja 1 i indikatora u skladu sa razvojnim uzrastom djeteta na kraju predškolskog odgoja i obrazovanja (uzrast od 5/6 godina), na kraju trećeg razreda (uzrast od 8/9 godina), na kraju šestog razreda (uzrast od 11/12 godina) i na kraju devetog razreda devetegodišnjeg odgoja i obrazovanja (uzrast od 14/15 godina) te na kraju srednjoškolskog obrazovanja (uzrast od 18/19 godina). ZJNPP- a definisana na osnovu ishoda učenja za bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik je polazište revizije postojećih NPP-a u Bosni i Hercegovini.
Cilj jezičko-komunikacijskog područja je sticanje jezičko-komunikacijske kompetencije. Jezičko-komunikacijska komptencija obuhvata jezičku, društveno-jezičku i upotrebnu kompetenciju. Učenici prema dobi i predznanju treba da stiču znanja, razvijaju vještine i sposobnosti usmenog, pisanog i vizualnog komuniciranja u međusobnim i međukulturalnim situacijama privatnog i javnog života. To znači da treba da usvoje i razviju leksička, fonetska i gramatička znanja i vještine primjenjujući ih u područjima slušanja, čitanja i usmenog izražavanja i pisanja u neposrednoj (npr. jezičko posredovanje) i posrednoj komunikaciji (npr. mediji). Takođe će usvojiti znanja i razviti analitičke, interpretativne, ocjenjivačke i kreativne vještine, razviti čitalačke potrebe i stvoriti čitalačke navike, razviti pozitivan stav prema književnosti i kulturi određenog jezika, usvojiti znanja i razviti analitičke, interpretativne, ocjenjivačke i kreativne vještine prikladne govornim i govorno-vizualnim medijima kao sredstvima umjetničkog izraza i javnog saopćavanja i sporazumijevanja, te kulturi svakodnevnog života (štampa, radio, film, televizija, internet...). Učenici će u skladu sa svojim stepenom jezičkog razvoja i općeg razvoja na određenom jeziku znati izdvojiti bitne obavijesti i podatke, prepoznati suodnose u tekstu, poznavati vrste teksta i jezičke stilove, poznavati jezičke i zakonitosti određenih medijskih te umjetničkih vrsta i oblika, samostalno se koristiti raznim medijima i izvorima podataka,odnosno obavijestima, procijeniti sadržaj i namjeru napisanog ili izgovorenog. Moći će da usmeno i pisano izraze svoje namjere, misli, stavove i osjećaje razumljivo i uvjerljivo, moći će da sastave usmene i pisane tekstove u skladu sa sadržajno-formalnim zakonitostima pojedine vrste teksta te uz odabir odgovarajućeg jezičkog stila. Primijenit će komunikacijske strategije primjerene situaciji i namjeri (npr. u raspravi tražiti objašnjenje, uzeti riječ, zastupati stav), prikazat će slušaocima određeni sadržaj, kao i svjesno primijeniti odgovarajuće strategije učenja.
Osnovni ciljevi nastave bosanskog jezika, hrvatskog jezika i srpskog jezika omogućit će učenicima da na odabranim temama steknu znanje, sposobnosti, vještine, stavove i vrijednosti kao temelj za učenje tokom cijelog života, što znači vladanje maternjim standardnim jezikom, razvoj jezičkih komunikacijskih sposobnosti i vještina, odnosno razvijanje jezičkih sposobnosti u govornoj i pisanoj upotrebi jezika u svim funkcionalnim stilovima. Cilj je i razvijanje literarnih sposobnosti, interesa za čitanje, razvijanje interesa i potreba za sadržajima medijske kulture, osvješćivanje značaja znanja bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika razvijanjem poštivanja i ljubavi prema njima, njihovim književnostima i kulturama te poštivanje prema bosanskom jeziku, hrvatskom jeziku i srpskom jeziku, kao službenim jezicima u Bosni i Hercegovini.
Agencija je uradila ZJNPP-a za bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik definisanu na osnovu ishoda učenja, a cilj je u 2013. godini završiti i ZJNPP-a za strane jezike. Po završetku izrade Dokumenta predviđeno je da ministri obrazovanja usvoje Dokument što će biti polazište za reviziju postojećih NPP-a.
Donesena je odluka o parcijalnom pristupu, tj. o izradi ZJNPP-a za pojedine nastavne predmete unutar određenog područja kako bi se, u što kraćem roku, uradila revizija NPP-a koja podrazumijeva uključivanje ZJNPP-a u sve postojeće NPP-e u Bosni i Hercegovini. Postavljeni ishodi na kraju predškolskog odgoja i obrazovanja su osnova za dalji razvoj cjelovitih razvojnih programa za predškolski odgoj i obrazovanje.
Uspostavljanje ishoda učenja predstavlja suštinski dio procesa poboljšanja kompletnog odgojno - obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini, a u krajnjem cilju poboljšanja poučavanja i učenja čiji rezultat treba da budu bolja postignuća učenika. Kroz dokument ZJNPP-a definisane na osnovu ishoda učenja za bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik provlači se sedam ključnih kompetencija koje su označene različitim bojama 2. Uključene kompetencije za bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik su komunikacijska kompetencija, informatička pismenost, učiti kako se uči, društvena i građanska kompetencija, samoinicijativa i poduzetnička kompetencija, kulturna svijest i kreativno - produktivna kompetencija.
Dokument je osmišljen tako da prikazuje brojčano definisane ishode učenja unutar oblasti označene brojčano, koje prate postavljeni indikatori pod istim brojem ishoda za različite nivoe obrazovanja od kraja predškolskog odgoja i obrazovanja, pa sve do kraja srednjoškolskog odgoja i obrazovanja povećavajući zahtjeve indikatora naspram nivoa obrazovanja definisane po revidiranoj Bloomovoj taksonomiji. Dogovoreni su principi uspostavljanja ishoda učenja, a to su principi znanja, učestvovanja, transparentnosti, ponavljanja i ravnopravnosti. 3
Razumijevanje Dokumenta olakšat će upotreba terminološkog leksikona 4 zbog dosljednosti u korištenju stručnih izraza pri nastavku rada na izradi Zajedničke jezgre NPP-a i za sve preostale nastavne predmete unutar definisanih odgojno-obrazovnih područja.
Pri definisanju ZJNPP-a za bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik urađene na osnovu ishoda učenja učestvovali su predstavnici pedagoških zavoda, Zavoda za školstvo, Pedagoške institucije, Zavoda za školstvo Slovenije, ministarstava obrazovanja, odgajatelji, učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, srednjoškolski profesori, univerzitetski profesori iz BiH, kao i međunarodni stručnjaci za jezičko-komunikacijsko područje i stručni savjetnici iz Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.
Izrada Dokumenta trajala je od juna 2012. godine do aprila 2013. godine 5. Nacrt dokumenta predstavljen je na 15 javnih rasprava održanih na cijelom području Bosne i Hercegovine. Tako su se dobile povratne informacije o postavljenim ishodima učenja od 400 učesnika javnih rasprava na kojima su učestvovali odgajatelji, učitelji, nastavnici, profesori jezika i savjetnici pedagoških zavoda, Zavoda za školstvo, Pedagoške institucije, te stručni savjetnici Agencije.
Nakon javnih rasprava revidiran je Nacrt dokumenta, razmotreni su i uvaženi komentari na prenisko ili previsoko postavljene ishode učenja.
Ishodi učenja su konkretni i mjerljivi, opisuju ŠTA učenici znaju i mogu uraditi, te se fokusiraju na primjenu i integraciju znanja i vještina opisujući važne i korisne ishode koji su relevantni za život i karijeru učenika u 21. vijeku, a NE opisuju kako podučavati i učiti. Dakle, ishodi učenja ne opisuju ili ne pobrojavaju nastavne sadržaje niti govore šta učitelji ili nastavnici treba da rade u razredu nego su usmjereni na učenike i njihove aktivnosti.

Ishodi učenja za jezik - Bosna i Hercegovina

ČITANJE: književnost

Ishodi učenja za književne tekstove

Ključne ideje i detalji

1. Pažljivo čita ili sluša tekst u cilju razumijevanja i donošenja logičkih zaključaka; citiranje konkretnih tekstova pri pisanju ili govoru u svrhu argumentovanja zaključaka donesenih na temelju teksta.

2. Prepoznaje i objašnjava ključne ideje teksta i njihove razrade; rezimira ključne ideje na osnovu detalja koji ih dokazuju.

3. Analizira likove, događaje i ideje, te njihove međuodnose u tekstu.

Indikatori područja ključnih ideja i detalja u skladu sa uzrastom za:

kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.)

kraj 3. razreda

(8/9 god.)

kraj 6. razreda

(11/12 god.)

kraj 9. razreda

(14/15 god.)

kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

(18/19 god.)

1.Uz poticaj i podršku postavlja pitanja i odgovara na postavljena pitanja u vezi s tekstom

 1. Postavlja pitanja i odgovara na pitanja kako bi pokazao razumijevanje pozivajući se na tekst

 1. Prepričava poznate priče uključujući važne detalje

1. Analizira tekst i argumentuje analizu dijelovima teksta te donosi zaključke

1.Citira čvrste i korisne dokaze iz teksta u korist analize onoga što tekst posebno navodi, kao i zaključaka donesenih na temelju teksta, što uključuje i utvrđivanje dijelova teksta u kojima je situacija ostala neizvjesna

2. Uz poticaj i podršku prepričava poznate priče uključujući i važne detalje priče

 2. Prepričava priče iz različitih kultura, utvrđuje glavnu poruku i objašnjava kako se ona prenosi putem važnih detalja u tekstu

2. Prepričava tekst odvojeno od ličnog mišljenja; određuje temu i ključnu ideju

2.Određuje temu i ključnu ideju ponuđenog teksta kroz detaljnu analizu teksta

2. Utvrđuje dvije ili više tema ili centralnih ideja u tekstu i analizira njihovu razradu kroz tekst, uključujući i način na koji ulaze u interakciju i nadograđuju se jedna na drugu kako bi stvorile složen prikaz; daje objektivan sadržaj teksta

 3. Uz poticaj i podršku nabraja glavne likove, događaje i mjesto radnje

3. Opisuje likove u priči (npr. njihove osjećaje, motivacije, osobine) i utvrđuje kako njihovi postupci doprinose razvoju radnje

3. Određuje kompoziciju -strukturu književnog teksta i prepoznaje ulogu pojedinih likova

3. Analizira razvoj likova (s višestrukim ili sukobljenim motivima) u tekstu u cilju tumačenja njihovog doprinosa zapletu i raspletu

3. Analizira efekt izbora autora teksta o tome kako razviti i povezati elemente priče ili drame (npr. mjesto odvijanja priče, red radnji, način uvođenja i razvoja likova)

Vještina i struktura

4.Tumači različita značenja riječi i izraza,tehničkih, osnovnih i prenesenih značenja iz teksta i utvrđuje kako izbor riječi utiče na značenje teksta.

5. Analizira strukturu tekstova uključujući i kako se određene rečenice, pasusi i veći dijelovi teksta (npr. dio, poglavlje, scena ili strofa) odnose jedni prema drugima i prema cjelini.

6. Utvrđuje kako tačka gledišta ili namjera utiču na oblikovanje sadržaja i načina pisanja teksta.

Indikatori područja vještine i strukture u skladu sa uzrastom za:

kraj predškolskog odgoja i obrazovanja

(5/6 god.)

kraj 3. razreda

(8/9 god.)

kraj 6. razreda

(11/12 god.)

kraj 9. razreda

(14/15 god.)

kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

(18/19 god.)

4. Uz poticaj i podršku postavlja pitanja i odgovara na pitanja o nepoznatim i manje poznatim riječima

4. Pojašnjava osnovno značenje riječi i izraza iz teksta

4. Određuje značenje riječi i izraza kako su upotrijebljene u tekstu, prenesena i osnovna značenja

4. Određuje prenesena i doslovna značenja riječi i izraza kako su upotrijebljene u tekstu i analizira uticaj određenog izbora riječi na značenje teksta

4. Utvrđuje značenje riječi i fraza koje se koriste u tekstu, uključujući i preneseno i konotativno značenje; analizira uticaj izbora određenih riječi na značenje i ton, uključujući i višeznačne riječi ili jezik koji je naročito svjež, privlačan i lijep

5. Uz poticaj i podršku prepoznaje i razlikuje vrste tekstova

 5. Prepoznaje/identifikuje pojmove vezane za dijelove teksta (npr. odlomak, poglavlje, scena i strofa), prepoznaje redoslijed događaja

5. Analizira kako se određena rečenica, poglavlje, scena ili strofa uklapa u sveukupnu strukturu teksta i doprinosi razvoju teme, mjesta radnje ili zapleta

5. Analizira kako autorov izbor strukturiranja teksta, redoslijed događaja u tekstu (npr. paralelni zapleti) i određivanje tempa, (retrospekcija) stvaraju efekte kao što su tajnovitost, napetost ili iznenađenje

5. Analizira kako autorovi izbori načina strukturiranja određenih dijelova teksta (npr. izbor mjesta početka ili završetka priče, davanje i komičnog ili tragičnog rješenja) doprinose njegovoj kompletnoj strukturi i značenju, kao i estetskom utisku

6. Uz poticaj i podršku identifikuje ulogu autora/pisca i ilustratora

6. Razlikuje vlastito gledište od gledišta pripovjedača ili likova

6. Objašnjava kako autor razrađuje tačku gledišta pripovjedača ili govornika u tekstu

6. Analizira određeno gledište ili kulturološko iskustvo koje se odražava u književnom djelu iz neke druge države razumijevajući kulturni identitet

6. Analizira slučaj u kojem prevladavajuće gledište zahtijeva razlikovanje između onog što je neposredno rečeno u tekstu, od onoga što se stvarno mislilo (satira, sarkazam, ironija ili nedorečenost)

Usvajanje i korištenje rječnika

7.Utvrdi ili razjasni značenje nepoznatih i višeznačnih riječi i izraza.

8. Razumije preneseno značenje riječi, veza između riječi i nijanse u značenjima riječi.

9. Usvaja i ispravno koristi nove riječi i izraze. Bogati rječnik.

Indikatori područja usvajanja i korištenja rječnika u skladu sa uzrastom za:

kraj predškolskog odgoja i obrazovanja

(5/6 god.)

kraj 3. razreda

(8/9 god.)

kraj 6. razreda

(11/12 god.)

kraj 9. razreda (14/15 god.)

kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

(18/19 god.)

7. Uz poticaj i podršku prepoznaje značenje nepoznatih, manje poznatih i višeznačnih riječi u sadržaju za predškolski uzrast

7. Otkriva značenja nepoznatih, manje poznatih ili višeznačnih riječi i izraza

7. Koristi rječnik značenja nepoznatih, manje poznatih ili višeznačnih riječi i izraza

7. Analizira/tumači značenja nepoznatih, manje poznatih ili višeznačnih riječi i izraza

7. Utvrđuje ili pojašnjava značenje nepoznatih ili višeznačnih riječi i izraza na temelju sadržaja za čitanje i učenje na kraju srednjoškolskog obrazovanja, birajući između više strategija

a. Uz poticaj i podršku usvaja i koristi značenja riječi nastalih dodavanjem afiksa poznatoj riječi

 a. Upotrebljava kontekst rečenice pri pojašnjavanju riječi ili izraza

a. Primjenjuje kontekst dijela književnog teksta u cilju pojašnjenja određenih riječi ili izraza, ukupno značenje riječi ili pasusa, položaj ili ulogu riječi u rečenici

a. Analizira kontekst književnog teksta u cilju pojašnjenja određenih riječi i izraza, ukupno značenje riječi ili pasusa, položaj ili ulogu riječi u rečenici

a. Koristi kontekst (npr. sveukupno značenje rečenice, pasusa ili teksta; položaj ili ulogu riječi u rečenici), kao ključ za značenje riječi ili izraza

b. Uz poticaj i podršku otkriva značenje novih riječi kroz igru

b. Razumije značenja novih riječi i izraza nastalih dodavanjem afiksa poznatoj riječi (npr. ugodno, neugodno)

b. Uočava i koristi uobičajene afikse i korijene riječi pri tumačenju značenja riječi.

b. Uočava i pravilno koristi različite vrste riječi nastalih od istog korijena (npr. analizirati, analiza, analitički).

b. Identifikuje i pravilno koristi uzorke promjena riječi koji označavaju različita značenja ili vrste riječi (npr. pojmiti, pojam, pojmljiv).

Nije primjenjivo

c. Koristi printane i elektronske rječnike kako bi utvrdili ili pojasnili značenje riječi

c. Koristi printane i elektronske referentne materijale u svrhu pronalaženja značenja riječi i njihovog izgovora

c. Koristi printane i elektronske referentne materijale u svrhu pronalaženja značenja riječi, njihovog izgovora i etimologije riječi.

c. Provjerava i printane i digitalne opće i specijalizirane referentne materijale (npr. rječnike, leksikone, sinonime) da bi pronašao/la izgovor riječi ili utvrdio/la ili pojasnio/la njeno precizno značenje, kojoj vrsti riječi pripada, porijeklu ili standardnu upotrebu

 

d. Koristi korijenski morfem kako bi utvrdili značenje nepoznate ili manje poznate riječi istog korijenskog morfema (npr. druženje, drug)

 

d. Provjerava pretpostavljena značenja riječi ili izraza i ispravno ih koristi (npr. provjerom pretpostavljenog značenja riječi u kontekstu ili u rječniku)

d. Provjerava pretpostavljena značenja riječi ili izraza i ispravno ih koristi (npr. provjerom pretpostavljenog značenja riječi u kontekstu ili u rječniku)

d. Potvrđuje preliminarno utvrđeno značenje riječi ili fraze (npr. provjerom pretpostavljenog značenja u kontekstu ili rječniku)

8. Uz poticaj i podršku odraslih istražuje riječi i značenja riječi

8. Uočava odnose među riječima i nijanse u značenju riječi

8. Razumije preneseno značenje, međusobni odnos riječi i nijanse u značenjima riječi

8. Razumije preneseno značenje, međusobni odnos riječi i nijanse u značenjima riječi

8. Pokazuje razumijevanje figurativnog jezika, odnosa između riječi i nijansi u značenju riječi

a. Definiše jednostavne pojmove povezivanjem i razvrstavanjem predmeta u kategorije

a. Razlikuje osnovno i preneseno značenje riječi i izraza u tekstu

a. Interpretira stilske figure

a. Interpretira i analizira stilske figure u tekstu

a. Tumači stilske figure (npr. hiperbola, paradoks) u kontekstu i analizira njihovu ulogu u tekstu

b. Pokazuje da razumije i koristi suprotna značenja riječi

b. Uspostavlja odnos između riječi u svakodnevnom životu i njihovu upotrebu u rečenici

b. Koristi odnos između određenih riječi (npr. uzrok/posljedica, dio/cjelina, predmet/kategorija) u svrhu boljeg razumijevanja riječi

b. Analizira nijanse značenja riječi sa sličnim značenjem

b. Analizira nijanse značenja riječi sličnog osnovnog značenja

c. Razlikuje nijanse značenja glagola koji opisuju istu opću radnju (npr. hodati, marširati, paradirati, poskakivati)

c. Razlikuje nijanse značenja među srodnim riječima koje opisuju emocije (npr. ljutnja, bijes, srdžba)

c. Prepoznaje i koristi riječi sličnog značenja (npr. ekonomizira, štedi, razumno troši)

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

9. Uz poticaj ispravno koristi riječi i izraze usvojene slušanjem i razgovorom o tekstu

9. Usvaja i ispravno koristi riječi i izraze uključujući i one koje označavaju prostorne i vremenske odnose