Zakon o visokom obrazovanju (Prečišćeni tekst)
Na osnovu člana 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 22/05) i čl. 169. i 172. Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 12/05 – Prečišćeni tekst) Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj 22. marta 2007. godine, utvrdila je prečišćeni tekst Zakona o visokom obrazovanju. Prečišćeni tekst Zakona o visokom obrazovanju obuhvata Zakon o visokom obrazovanju („Službene novine Kantona Sarajevo“, br. 17/99, 14/00, 15/01, 13/02, 12/03, 15/03, 13/04, 31/04, 22/05, 23/06 i 25/06) u kojima su označeni dani stupanja na snagu tih zakona.
Broj 01-05-4750-2/07
22. marta 2007. godine Sarajevo Predsjednik Zakonodavno-pravne komisije Esad Hrvačić, s. r.
ZAKON
O VISOKOM OBRAZOVANJU (PREČIŠĆENI TEKST)
I. OPĆE ODREDBE
Član 1.
Zakonom o visokom obrazovanju (u daljnjem tekstu: Zakon) uređuju se: djelatnost visokog obrazovanja u smislu naučnoistraživačkog rada, umjetničkog rada, dodiplomskog i postdiplomskog nastavnog procesa, unapređenja nastavnog, naučnoistraživačkog i stručnoobrazovnog rada, statusna pitanja univerziteta i visokoškolskih ustanova u Kantonu Sarajevo, uvjeti za obavljanje visokoškolske djelatnosti, ostvarivanje javnog interesa u visokom obrazovanju, način finansiranja i druga pitanja.
Ovim Zakonom uređuje se i sta tus drugih pravnih lica, čija je djelatnost u neposrednoj vezi sa visokoškolskim obrazovanjem.
Član 2.
Djelatnost visokog obrazovanja je od posebnog javnog interesa.
Djelatnost visokog obrazovanja obuhvata nastavni, naučnoistraživački, umjetnički i razvojnoistraživački, odnosno ekspertni rad.
Visoko obrazovanje se realizuje na univerzitetima i samostalnim visokoškolskim ustanovama.
Član 3.
Visoko obrazovanje mora biti usmjereno prema punom razvoju ljudske ličnosti, učvršćivanju poštivanja ljudskih prava, temeljnih sloboda i u skladu sa drugim ustavnim načelima.
Djelatnost visokog obrazovanja zasniva se na načelu zabrane svake diskriminacije zasnovane na rasi, boji kože, spolu, jeziku, religiji ili vjerovanju, političkim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom i socijalnom porijeklu.
Član 4.
Razvoj djelatnosti visokog obrazovanja usklađuje se sa planom i programom razvoja Kantona i Strategijom razvoja visokog obrazovanja, koje donosi Skupština Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Skupština) na prijedlog Vlade Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Vlada).
Strategijom razvoja iz prethodnog stava utvrđuje se obim potreba za obrazovanjem određenih profila kadrova, čije obrazovanje finansira osnivač.
Do donošenja Strategije razvoja visokog obrazovanja Kantona Sarajevo, Skupština Kantona odlučuje o postojanju javnog interesa u svakom pojedinačnom zahtjevu za osnivanje visokoškolske ustanove kao ustanove.
Član 5.
Na univerzitetima i visokoškolskim ustanovama nije dozvoljeno političko organizovanje i djelovanje.
Član 6.
Na univerzitetima i visokoškolskim ustanovama nije dozvoljena diskriminacija zasnovana na rasi, boji kože, spolu, jeziku, religiji ili vjerovanju, političkim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom i socijalnom porijeklu.
U smislu prethodnog stava obaveza je svih organa upravljanja, rukovođenja, nadzora, stručnih organa i sl., na univerzitetu i visokoškolskim ustanovama da u postupku imenovanja obezbijede proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih, kao i ravnopravnu zastupljenost spolova.
U ovom Zakonu imenice u muškom rodu, nosioci funkcija, studenti, akademska zvanja, izbor kandidata, i sl., odnose se na oba spola.
Član 7.
Univerziteti i visokoškolske ustanove djeluju na načelu akademske autonomije i akademskih sloboda u skladu sa ustavom i zakonom.
Akademska autonomija univerziteta ogleda se u:
- –slobodi naučnog i umjetničkog izražavanja i stvaralaštva;
- –utvrđivanju obrazovnih, naučnih, umjetničkih i stručnih programa;
- –izboru nastavnika, naučnih radnika, saradnika i rukovodnih lica;
- –odlučivanju o kriterijima upisa studenata;
- –utvrđivanju pravila studija;
- –samostalnom uređenju unutrašnje organizacije u skladu sa zakonom;
- –uspostavljanju saradnje sa drugim univerzitetima.
Akademska sloboda na univerzitetu je sloboda svakog nastavnika, saradnika i studenta, da izvršava svoje akademske djelatnosti u skladu sa ustavom i zakonom.
II. UNIVERZITET
Član 8.
Univezitete, u smislu ovog Zakona, čine:
- –univerziteti kao javne ustanove i
- –univerziteti kao ustanove.
Član 9.
Univerziteti (u daljnjem tekstu: Univerzitet) imaju svojstvo pravnog lica.
Univerzitet se organizuje kao ustanova iz oblasti visokog obrazovanja, u kojem svaka visokoškolska ustanova zadržava sta tus pravnog lica.
Univerzitet čine najmanje tri visokoškolske ustanove iz srodnih oblasti.
Univerzitet može imati naučno-istraživačke in sti tute u svom sastavu kao i pravna lica, čija djelatnost osigurava cjelovitost i potreban stan dard visokog obrazovanja.
U sastavu univerziteta mogu djelovati i visokoškolske ustanove teoloških nauka.
Međusobna prava i obaveze između univerziteta i visokoškolskih ustanova iz prethodnog stava regulisat će se posebnim ugovorom.
Član 10.
Univerzitet organizuje i izvodi nastavu visokog obrazovanja (univerzitetske studije) i naučnoistraživački rad, te razvija naučni, visokostručni i umjetnički rad.
Univerzitet može organizovati nastavu dodiplomskog i postdiplomskog studija iz multidisciplinarnih i interdisciplinarnih oblasti.
Član 11.
Univerzitet kao javnu ustanovu može osnovati Kanton, samostalno ili sa drugim kantonima ili drugim pravnim, odnosno fizičkim licem, kada Skupština ocijeni da za to postoji javni interes, u skladu sa zakonom.
Prije donošenja akta o osnivanju univerziteta kao javne ustanove, Skupština usvaja elaborat o opravdanosti osnivanja univerziteta kao javne ustanove, koji utvrđuje i predlaže Vlada.
Kada Skupština usvoji elaborat o opravdanosti osnivanja univerziteta kao javne ustanove, Vlada imenuje komisiju za obavljanje organizacijskih poslova oko uspostavljanja univerziteta kao javne ustanove (priprema normativnih akata, izbor organa univerziteta, registracija…) i utvrđuje rok za podnošenje izvještaja o uspostavljanju univerziteta kao javne ustanove.
Bliži propis o sastavu i radu komisije iz prethodnog stava donosi ministar obrazovanja, nauke i informisanja Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: ministar).
Na osnovu izvještaja komisije iz stava 3. ovog člana, Skupština donosi akt o osnivanju univerziteta kao javne ustanove.
Član 12.
Univerzitet kao ustanove može osnovati domaće i/ ili strano pravno i /ili fizičko lice u svim oblicima svojine, uz saglasnost Vlade, u skladu sa zakonom.
Prije donošenja akta o osnivanju univerziteta kao ustanove, Ministarstvo obrazovanja, nauke i informisanja Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) utvrđuje da li su ispunjeni zakonom predviđeni uvjeti, nakon čega Vlada razmatra elaborat o opravdanosti osnivanja univerziteta kao ustanove i daje saglasnost za njegovo osnivanje.
Elaborat iz prethodnog stava podnosi osnivač univerziteta kao ustanove.
Mišljenje o elaboratu daje posebna ekspertna komisija od poznatih naučnih radnika koju imenuje ministar, a u njen sastav se obavezno imenuje najmanje jedan predstavnik osnivača.
Član 13.
Odluka Vlade o elaboratu, mora biti donesena najkasnije u roku od 60 dana, računajući od dana dostavljanja elaborata Ministarstvu.
Nakon što Vlada donese odluku, Ministarstvo će u roku od osam dana obavijestiti osnivača o odluci Vlade.
U slučaju da je Vlada odbila dati saglasnost na elaborat, osnivač može tražiti da se osnuje posebna ekspertna komisija, koja će još jednom razmotriti elaborat i razloge odbijanja saglasnosti, te utvrditi da li ipak postoji opravdanost osnivanja. Nalazi i mišljenje ove komisije dostavit će se Vladi na daljnje odlučivanje.
Ovu komisiju imenuje ministar iz reda poznatih naučnih radnika, koji nisu bili u prvostepenoj komisiji, s tim da se obavezno jedna trećina članova komisije imenuje po prijedlogu osnivača. Troškove osnivanja i rada posebne komisije snosi osnivač.
Član 14.
Elaborat o opravdanosti osnivanja univerziteta obavezno sadrži: ciljeve; dužinu trajanja studija; visokoškolske ustanove koje će biti u sastavu univerziteta; nastavne planove i okvirne nastavne programe; režim studija; stručne nazive koji se stiču po završetku studija; opće i posebne uvjete po Standardima i normativima visokog obrazovanja i finansijska sredstva potrebna za ispunjenje tih uvjeta.
Prilikom upisa na Univerzitet kao ustanovu, zaključuje se ugovor između studenta i Univerziteta kojim se regulišu prava i obaveze studenata i koji obavezno sadrži odredbe o obezbjeđenju sredstava od strane univerziteta za nastavak, odnosno završetak studija u slučaju prestanka rada Univerziteta.
Član 15.
Univerzitet se upisuje u sudski registar i u registar visokoškolskih ustanova.
Registar visokoškolskih ustanova vodi Ministarstvo.
U registar visokoškolskih ustanova može se upisati univerzitet koji ispunjava uvjete predviđene ovim Zakonom.
Bliži propis o postupku utvrđivanja uvjetom i o sadržaju i načinu vođenja registra iz stava 2. ovog člana donosi ministar.
Član 16.
Novoosnovani univerzitet može početi sa radom na osnovu rješenja ministra o ispunjavanju uvjeta za početak rada.
Zahtjev za donošenje rješenja iz prethodnog stava podnosi se najkasnije tri mjeseca prije početka školske godine.
Član 17.
Ministarstvo redovno vrši provjeru da li univerzitet ispunjava uvjete iz ovog Zakona.
Ako Ministarstvo utvrdi da univerzitet ne ispunjava predviđene uvjete, odrediće primjeran rok za otklanjanje utvrđenih nedostataka.
U roku iz prethodnog stava univerzitet ne može vršiti upis studenata u prvu godinu studija.
Ukoliko se u određenom roku nedostaci ne otklone, Ministarstvo će rješenjem zabraniti obavljanje djelatnosti univerzitetu i o tome obavijestiti osnivača univerziteta i nadležni registarski sud.
Član 18.
Sve statusne promjene koje se odnose na spajanje, pripajanje, podjelu i izdvajanje iz okvira univerziteta, vrše se u skladu sa Zakonom o ustanovama.
Član 19.
Univerzitet ostvaruje sljedeće zadatke:
- 1.izučava, podstiče i koordinira unapređenje i modernizovanje nastavnonaučnog, naučnoistraživačkog i umjetničkog rada, od interesa za visokoškolske ustanove u sastavu univerziteta;
- 2.donosi plan razvoja univerziteta uz saglasnost Skupštine;
- 3.stara se o realizaciji plana razvoja univerziteta;
- 4.predlaže Standarde i nor ma tive visokog obrazovanja;
- 5.organizuje dodiplomski i postdiplomski studij iz interdisciplinarnih i multidisciplinarnih naučnih, odnosno umjetničkih oblasti;
- 6.daje prethodnu saglasnost na nastavne planove i nastavne programe predmeta dodiplomskog i postdiplomskog studija, uvažavajući savremene standarde i dostignuća;
- 7.prati primjenu nastavnih planova i nastavnih programa i predlaže njihovo cjelovito preispitivanje i izmjene, u rokovima ne dužim od četiri godine;
- 8.utvrđuje matične nastavne predmete i matične visokoškolske ustanove za dodiplomski i postdiplomski studij, koje organizuju i izvode tu nastavu;
- 9.utvrđuje zajedničke predmete za grupacije visokoškolskih ustanova i opće predmete za univerzitet. Nastava iz ovih predmeta izvodi se na univerzitetskom nivou;
- 10.utvrđuje postupak za sticanje doktorata nauka i učestvuje u sprovođenju postupka;
- 11.dodjeljuje počasni doktorat nauka i univerzitetska počasna zvanja;
- 12.na prijedlog visokoškolskih ustanova i uz saglasnost osnivača utvrđuje kriterije i provodi postupak upisa studenata;
- 13.raspisuje konkurs za nastavnike na interdisciplinarne i multidisciplinarne studije na univerzitetu, za predmete na kojima nisu izabrani nastavnici na odgovarajućim visokoškolskim ustanovama;
- 14.na prijedlog visokoškolskih ustanova daje prethodnu saglasnost na izbor nastavnika i saradnika;
- 15.utvrđuje kriterije za izbor saradnika;
- 16.utvrđuje i realizira programe naučnoistraživačkog rada na univerzitetu;
- -prati realizaciju naučnoistraživačkog rada na visokoškolskim ustanovama;
- -
- 17.podstiče, prati i realizira naučnoistraživačku, nastavnu i stručnu saradnju;
- -osniva organizacione jedinice prikladne za realizaciju naučnoistraživačkog, obrazovnog, stručnog i umjetničkog rada (instituti, zavodi, centri, laboratoriji i sl.);
- -
- 18.bavi se izdavačkom djelatnošću i daje saglasnost za izdavanje univerzitetskih izdanja.
III. VISOKOŠKOLSKE USTANOVE
Član 20.
Viskokoškolske ustanove, u smislu ovog Zakona, čine:
- –visokošolske ustanove kao javne ustanove i
- –visokoškolske ustanove kao ustanove.
Visokoškolske ustanove imaju svojstvo pravnog lica.
Visokoškolske ustanove su: univerziteti, fakulteti i umjetničke akademije.
Fakultet obavlja obrazovnu i naučnoistraživačku djelatnost na području jedne ili više srodnih, odnosno međusobno povezanih naučnih disciplina i stara se za njihov razvoj.
Umjetnička akademija obavlja obrazovnu i umjetničku djelatnost na području jedne ili više srodnih, odnosno međusobno povezanih umjetničkih disciplina i stara se za njihov razvoj.
Član 21.
Osnivanje visokoškolskih ustanova vrši se u skladu sa zakonom, planom i programom razvoja Kantona i Strategijom razvoja visokog obrazovanja iz člana 4. ovog Zakona.
Visokoškolske ustanove osnivaju se i rade u skladu sa Standardima i normativima za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na području Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Standardi i normativi), koje donosi Vlada.
Osnivač, odnosno suosnivači visokoškolske ustanove obezbjeđuje(u) sredstva potrebna za osnivanje i rad.
Član 22.
Visokoškolsku ustanovu kao javnu ustanovu može osnovati Kanton, samostalno ili sa drugim kantonima ili drugim pravnim, odnosno fizičkim licem, kada Skupština ocijeni da za njeno osnivanje postoji javni interes, u skladu sa zakonom.
Prije donošenja akta o osnivanju visokoškolske ustanove kao javne ustanove Skupština usvaja elaborat o opravdanosti njenog osnivanja.
Prijedlog elaborata iz prethodnog stava utvrđuje Vlada.
Mišljenje o elaboratu daje univerzitet ili visokoškolska ustanova, koje odredi Ministarstvo.
Kada Skupština usvoji elaborat o opravdanosti osnivanja visokoškolske ustanove kao javne ustanove, Vlada imenuje komisiju matičara i utvrđuje rok za podnošenje izvještaja o uspostavljanju visokoškolske ustanove kao javne ustanove.
Na osnovu izvještaja komisije matičara, Skupština donosi akt o osnivanju visokoškolske ustanove kao javne ustanove.
Član 23.
Visokoškolsku ustanovu kao ustanovu može osnovati domaće i/ili strano pravno i/ili fizičko lice u svim oblicima svojine, uz saglasnost Vlade, u skladu sa zakonom.
Prije donošenja akta o osnivanju visokoškolske ustanove kao ustanove, Ministarstvo utvrđuje da li su ispunjeni svi zakonom predviđeni uvjeti, nakon čega Vlada razmatra elaborat o osnivanju visokoškolske ustanove kao ustanove i daje saglasnost za njeno osnivanje.
Elaborat iz prethodnog stava podnosi osnivač visokoškolske ustanove kao ustanove.
Mišljenje o elaboratu daje posebna ekspertna komisija, od poznatih naučnih radnika, koju imenuje ministar, a u njen sastav se obavezno imenuje najmanje jedan predstavnik osnivača.
Kada Vlada da saglasnost za osnivanje visokoškolske ustanove kao ustanove, osnivač imenuje komisiju matičara i utvrđuje rok za podnošenje izvještaja o uspostavljanju visokoškolske ustanove kao ustanove.
Na osnovi izvještaja komisije matičara, osnivač donosi akt o osnivanju visokoškolske ustanove kao ustanove.
Član 24.
Odluka Vlade o elaboratu iz stava 4. prethodnog člana, mora biti donesena najkasnije u roku od 60 dana, računajući od dana dostavljanja elaborata Ministarstvu.
Nakon što Vlada donese odluku, Ministarstvo će u roku od osam dana obavijestiti osnivača o odluci Vlade.
U slučaju da je Vlada odbila dati saglasnost na elaborat, osnivač može tražiti da se osnuje posebna ekspertna komisija, koja će još jednom razmotriti elaborat i razloge odbijanja saglasnosti, te utvrditi da li ipak postoji opravdanost osnivanja. Nalazi i mišljenje ove komisije dostavit će se Vladi na dalje odlučivanje.
Ovu komisiju imenuje ministar iz reda poznatih naučnih radnika, koji nisu bili u prvostepenoj komisiji, s tim da se obavezno jedna trećina članova komisije imenuje po prijedlogu osnivača. Troškove osnivanja i rada posebne komisije snosi osnivač.
Član 25.
Elaborat o opravdanosti osnivanja visokoškolske ustanove obavezno sadrži: ciljeve; dužinu trajanja studija; nastavni plan i okvirne nastavne programe; režim studija; stručni naziv koji se stiče po završetku studija; opće i posebne uvjete po Standardima visokog obrazovanja i normativima i finansijska sredstva potrebna za ispunjenje tih uvjeta, kao i godišnju cijenu koštanja studija i način obezbjeđenja finansijskih sredstava.
Prilikom upisa na visokoškolsku ustanovu kao ustanovu, zaključuje se ugovor između studenta i visokoškolske ustanove kojim se regulišu prava i obaveze studenata i koji obavezno sadrži odredbe o obezbjeđenju sredstava od strane visokoškolske ustanove za nastavak, odnosno završetak studija u slučaju prestanka rada visokoškolske ustanove.
Član 26.
Komisija matičara iz člana 22. stav 5. i člana 23. stav 5. obavlja sljedeće poslove:
- –donosi nastavni plan i nastavne programe, u skladu sa članom 19. ovog Zakona;
- –donosi opći akt o pravilima studija;
- –objavljuje konkurs i vrši izbor nastavnika i saradnika za sve uže naučne, odnosno umjetničke oblasti ili za nastavne predmete prve i druge godine studija od kojih najmanje jednu polovinu u radnom odnosu sa punim radnim vremenom, u skladu sa čl. 19., 95. i 98. ovog Zakona;
- –predlaže broj studenata za upis u prvu godinu studija.
Bliži propis o sastavu i radu komisije matičara donosi ministar.
Član 27.
Osnivanje novog studija, odnosno odsjeka na visokoškolskoj ustanovi obavlja se po postupku utvrđenom u članu 21. ovog Zakona.
Prestanak rada visokoškolske ustanove, novog studija, odnosno odsjeka visokoškolske ustanove vrši se u skladu sa članom 52. Zakona o ustanovama.
Član 28.
Visokoškolska ustanova, odnosno odsjeci mogu imati organizacione jedinice: in sti tute, cen tre, zavode, katedre, laboratorije i sl.
Član 29.
Visokoškolska ustanova upisuje se u sudski registar i u registar visokoškolskih ustanova koji vodi Ministarstvo.
U registar visokoškolskih ustanova može se upisati visokoškolska ustanova koja ispunjava uvjete predviđene ovim Zakonom.
Član 30.
Novoosnovana visokoškolska ustanova može početi sa radom na osnovu rješenja ministra o ispunjavanju uvjeta za početak rada.
Zahtjev za donošenje rješenja iz prethodnog stava podnosi se najkasnije tri mjeseca prije početka školske godine.
Član 31.
Visokoškolska ustanova obavlja djelatnost visokog obrazovanja, ako:
- –ima definirane ciljeve, nastavni plan i nastavne programe donesene u skladu sa ovim Zakonom;
- –ima nastavnike za uže nastavne, odnosno umjetničke oblasti ili za nastavne predmete, od kojih je najmanje jedna polovina u radnom odnosu sa punim radnim vremenom;
- –ispunjava opće i posebne uvjete po Standardima i normativima.
Član 32.
Ministarstvo redovno provjerava da li visokoškolska ustanova ispunjava uvjete iz ovog Zakona.
Ako Ministarstvo utvrdi da visokoškolska ustanova ne ispunjava predviđene uvjete, odrediće rok za otklanjanje utvrđenih nedostataka.
U roku iz prethodnog stava visokoškolska ustanova ne može vršiti upis studenata u prvu godinu studija.
Ukoliko se u određenom roku nedostaci ne otklone, Ministarstvo će rješenjem zabraniti obavljanje djelatnosti visokoškolskoj ustanovi i o tome obavijestiti osnivača i nadležni registarski sud.
Član 33.
Visokoškolska ustanova ostvaruje sljedeće zadatke:
- 1.realizira i unapređuje nastavni, naučnoistraživački, umjetnički i stručni rad ;
- 2.utvrđuje plan razvoja fakulteta;
- 3.utvrđuje nastavne planove i programe uz prethodnu saglasnost niverziteta;
- 4.utvrđuje stručne predmete;
- 5.visokoškolska ustanova sarađuje sa drugim visokoškolskim ustanovama u organizaciji naučnoistraživačkog, nastavnog, umjetničkog i stručnog rada;
- 6.provodi aktivnosti na izradi i odbrani doktorskih disertacija i učestvuje u sprovođenju postupka za sticanje doktorata nauka, u skladu sa pravilima univerziteta;
- 7.predlaže univerzitetu dodjeljivanje počasnih doktorata nauka i počasnih univerzitetskih zvanja;
- 8.predlaže kriterije i vrši upis studenata;
- 9.raspisuje konkurs i vrši izbor nastavnika i saradnika, u skladu sa čl. 95. i 98. ovog Zakona;
- 10.u skladu sa zakonom, pravilima univerziteta i drugim aktima predlaže, bira i opoziva članove organa fakulteta;
- 11.u cilju realizacije naučnoistraživačkog, obrazovnog, umjetničkog i stručnog rada, kao organizacione jedinice osniva in sti tute, cen tre, zavode, katedre, laboratorije i druge organizacione oblike;
- 12.organizira i izvodi odgovarajuće forme permanentnog obrazovanja i stručnog usavršavanja;
- 13.organizira i realizira izdavačku djelatnost, posebno izdavanje udžbenika i druge naučne i stručne lit er a ture;
- -da bi ova izdanja imala karakter univerzitetskih, neophodna je saglasnost univerziteta;
- -
- 14.vodi brigu o materijalnim pitanjima nastavnika, saradnika i drugih zaposlenih na fakultetu;
- 15.vrši nostrifikaciju i ekvivalenciju di ploma, završenih pojedinih godina studija i položenih ispita;
- 16.vrši i druge poslove u skladu sa zakonom, pravilima fakulteta i drugim aktima.
IV. NASTAVNI I NAUČNOISTRAŽIVAČKI, ODNOSNO UMJETNIČKI RAD
- 1.Dodiplomski studij
Član 34.
Dodiplomski studij na univrzitetu, odnosno visokoškolskoj ustanovi traje najmanje dvije godine za sticanje više stručne spreme, a najmanje četiri godine za sticanje visoke stručne spreme, u skladu sa Standardima i normativima.
Član 35.
Visokoškolske ustanove su dužne da u cijelosti realiziraju nastavne planove i programe.
Visokoškolske ustanove mogu organizirati vanredni studij za lica koja samostalno finansiraju svoje obrazovanje. Visina troškova studija za vanredni studij na visokoškolskoj ustanovi kao javnoj ustanovi utvrđuje se Odlukom koju donosi Vlada Kantona Sarajevo na osnovu prijedloga Univerziteta.
Član 36.
Dodiplomski studij se izvodi po nastavnom planu i nastavnim programima.
Nastavnim planom utvrđuju se nastavni predmeti i ukupan broj časova predavanja, vježbi i drugih obaveznih oblika nastavnog rada (u daljnjem tekstu: nastava).
Nastavnim programom utvrđuje se sadržaj nastavnog predmeta, način izvođenja nastave i polaganja ispita i drugih vidova provjere znanja, obavezni udžbenici, priručnici i druga obavezna literatura na osnovu koje se polaže ispit iz tog nastavnog predmeta.
Član 37.
Nastavni predmeti su: opći, stručni i fakultativni.
Stručni i opći predmeti su obavezni, a fakultativni su obavezni za studente koji su izvršili izbor.
Fakultativni predmeti se uvode u nastavni plan i pro gram i predlažu studentu kao izbor za proširivanje stručnih znanja i opće kulture.
Univerzitet može utvrditi da neki od stručnih predmeta budu zajednički predmeti kojim se daju zajednička stručna osnova, studentima koji studiraju komplementarne naučne, odnosno umjetničke oblasti.
Nastava iz općih predmeta može se organizovati na nivou univerziteta koji ovu nastavu organizuje sa matičnom visokoškolskom ustanovom.
Nastava i ispiti iz određenih predmeta mogu se obavljati i na drugoj visokoškolskoj ustanovi koja je matična za taj predmet, što se reguliše ugovorom između visokoškolskih ustanova.
Opće nastavne predmete za visokoškolsku ustanovu kao javnu ustanovu utvrđuje univerzitet kao javna ustanova, uz prethodnu saglasnost Vlade.
Član 38.
Nastavni plan i pro gram općih predmeta donosi univerzitet.
Nastavni plan i pro gram ostalih predmeta utvrđuje visokoškolska ustanova, uz prethodnu sagalasnost univerziteta.
Član 39.
Nastavni plan dodiplomskog studija sastavni je dio pravila visokoškolske ustanove, odnosno pravila univerziteta koji organizuje studij.
Visokoškolska ustanova, odnosno univerzitet koji organizuje dodiplomski studij, dužni su objaviti nastavne programe na način utvrđen pravilima visokoškolske ustanove, odnosno općim aktom univerziteta.
Član 40.
Primjenu nastavnog plana i nastavnih programa prati nastavnonaučno, odnosno nastavnoumjetničko vijeće visokoškolske ustanove, odnosno odgovarajući stručni or gan univerziteta koji organizuje dodiplomski studij i daje prijedlog za njihovu izmjenu.
Nastavnonaučno, odnosno nastavnoumjetničko vijeće visokoškolske ustanove, odnosno odgovarajući stručni or gan univerziteta dužno je da najkasnije u roku od četiri godine od početka primjene nastavnog plana i nastavnih programa pokrene postupak za njihovo cjelovito preispitivanje.
Izmjena nastavnog plana i nastavnih programa vrši se po istom postupku kao i za njihovo donošenje, utvrđenim ovim Zakonom.
Studenti imaju pravo da završe započeti dodiplomski studij po nastavnom planu koji je važio prije izvršene izmjene, u roku utvrđenom pravilima visokoškolske ustanove, odnosno općim aktom univerziteta koji organizuje dodiplomski studij.
Član 41.
Školska godina počinje 1. oktobra tekuće i završava se 30. septembra naredne kalendarske godine.
Školska godina dijeli se na dva semestra.
Nastava u jednom semestru traje 15 sedmica.
Sedmični broj časova: predavanja, seminara i vježbi za studente ne može biti manji od 20 ni veći od 30 časova.
Ispiti se obavljaju u ispitnim rokovima koje utvrđuje visokoškolska ustanova, odnosno univerzitet. U toku školske godine najmanji broj ispitnih rokova je četiri, s tim da svaki ispitni rok ima najmanje dva ispitna termina.
- 2.Postdiplomski studij
Član 42.
Univerzitet utvrđuje matične visokoškolske ustanove na kojima se može organizovati postdiplomski studij iz odgovarajućih naučnih i umjetničkih oblasti, odnosno disciplina.
Univerzitet može utvrditi da više visokoškolskih ustanova može organizovati multidisciplinarne i interdisciplinarne studije.
Normativi i standardi, nastavni planovi i nastavni programi za postdiplomske studije utvrđuju se na način i po postupku utvrđenom u čl. 21. st. 2.; 36. i 38. st. 2. ovog Zakona.
Član 43.
Postdiplomski studij za sticanje naučnog, odnosno umjetničkog stepena magistra i sticanje stručnog stepena specijaliste organizuje visokoškolska ustanova.
Postdiplomski studij za sticanje naučnog, odnosno umjetničkog stepena magistra iz interdisciplinarnih i multidisciplinarnih naučnih, odnosno umjetničkih oblasti organizuje univerzitet.
Postdiplomski studij za sticanje naučnog, odnosno umjetničkog stepena magistra traje najmanje četiri semestra, a za sticanje stručnog stepena specijaliste traje najmanje dva semestra.
Član 44.
Postdiplomski magistarski studij završava se uspješnom javnom odbranom magistarskog rada.
Postdiplomski specijalistički studij završava se uspješnom javnom odbranom specijalističkog rada.
Specijalizacija za pojedine oblasti uređuje se posebnim zakonom.
Nakon odbrane magistarskog, odnosno specijalističkog rada kandidatu se izdaje odgovarajuća di ploma.
Visokoškolske ustanove, članice univerziteta, dužne su da magistarski, odnosno specijalistički rad nakon odbrane dostave univerzitetima.
Član 45.
Naučni, odnosno umjetnički stepen magistra i stručni stepen specijaliste može se oduzeti ako se naknadno utvrdi da magistarski, odnosno specijalistički rad nije samostalan rad.
Odluku o oduzimanju naučnog, odnosno umjetničkog stepena magistra i stručnog stepena specijaliste, donosi visokoškolska ustanova koja organizuje postdiplomski studij i javno je objavljuje na način utvrđen pravilima visokoškolske ustanove i univerziteta.
Član 46.
Pravilima visokoškolske ustanove i univerziteta koji organizuje postdiplomski studij bliže se utvrđuju uvjeti i posupak za sticanje naučnog, odnosno umjetničkog stepena magistra i stručnog stepena specijaliste i uvjeti i postupak za oduzimanje tih stepena.
- 3.Naučni stepen doktora nauka
Član 47.
Naučni stepen doktora nauka je najviši naučni stepen koji se stiče na univerzitetu.
Matične visokoškolske ustanove za sticanje doktorata za odgovarajuću naučnu oblast, utvrđuje univerzitet.
Naučni stepen doktora nauka stiče se uspješnom javnom odbranom doktorske disertacije.
Doktorska disertacija je rezultat samostalnog naučnoistraživačkog rada kojim se daju novi naučni rezultati i originalni doprinosi razvoju naučne misli.
Član 48.
Naučni stepen doktora nauka može steći kandidat sa odgovarajućom visokom stručnom spremom u matičnoj naučnoj oblasti, koji ispunjava slijedeće uvjete:
- –da ima naučni stepen magistra iz odgovarajuće oblasti,
- –da ima objavljen najmanje jedan naučni rad u skladu sa Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 10/04 - u daljnjem tekstu: Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti), iz oblasti prijavljene doktorske disertacije,
- –da ima uspješno javno odbranjenu doktorsku disertaciju.
Uvjeti iz alineje druge ovog člana ne odnose se na pro ce - dure započete prije stupanja na snagu ovog Zakona.
Član 49.
Ocjenu uvjeta iz prethodnog člana i podobnost teme doktorske disertacije vrši komisija, koju na prijedlog matične visokoškolske ustanove, obrazuje univerzitet.
Članovi komisije iz prethodnog stava su nastavnici visokoškolskih ustanova, naučni radnici i članovi akademije nauka i umjetnosti, od kojih svi imaju naučni stepen doktora nauka, a većina je iz naučne oblasti iz koje se prijavljuje doktorska disertacija.
Član 50.
Visokoškolska ustanova dužna je da odredi mentora radi pružanja pomoći kandidatu prilikom izrade doktorske disertacije.
Men tor može biti redovni ili varedni profesor koji ima objavljene naučne radove iz naučne oblasti iz koje se radi doktorska disertacija.
Član 51.
Doktorska disertacija javno se brani pred komisijom obrazovanom u sastavu i na način utvrđen u članu 46. ovog Zakona.
Univerzitet, odnosno visokoškolska ustanova, dužna je doktorsku disertaciju učiniti dostupnom javnosti najkasnije 30 dana prije njene odbrane, na način utvrđen pravilima univerziteta.
Objavljena doktorska disertacija dostavlja se svim matičnim visokoškolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini i univerzitetskim bibliotekama u Bosni i Hercegovini.
Univerzitet, odnosno visokoškolska ustanova dužna je izvod iz doktorske disertacije objaviti na način utvrđen pravilima univerziteta.
Član 52.
Naučni stepen doktora nauka može se oduzeti ako se naknadno utvrdi da doktorska disertacija nije rezultat samostalnog naučnoistraživačkog rada.
Odluku o oduzimanju naučnog stepena doktora nauka donosi univerzitet i javno je objavljuje na način utvrđen pravilima univerziteta.
Član 53.
Pravilima univerziteta i visokoškolske ustanove bliže se utvrđuje postupak za sticanje naučnog stepena doktora nauka i za oduzimanje tog stepena.
Član 54.
Univerzitet može dodijeliti počasni doktorat nauka.
Počasni doktorat nauka se dodjeljuje u skladu sa uvjetima predviđenim pravilima univerziteta.
- 4.Stručno usavršavanje
Član 55.
Stalne i povremene oblike stručnog usavršavanja i permanentnog obrazovanje organizuju univerziteti i visokoškolske ustanove.
Pro gram iz prethodnog stava donosi nastavnonaučno, odnosno nastavnoumjetničko vijeće visokoškolske ustanove.
O završenim pojedinim oblicima iz stava 1. ovog člana izdaje se odgovarajuće uvjerenje.
- 5.Naučnoistraživački, odnosno umjetnički rad
Član 56.
Naučnoistraživački, odnosno umjetnički rad organizuje se radi unapređenja naučnih i umjetničkih disciplina koje se izučavaju na visokoškolskim ustanovama i univerzitetu.
Naučnoistraživački, odnosno umjetnički rad izvodi se prema programu rada koji donosi naučnonastavno, odnosno nastavnoumjetničko vijeće visokoškolske ustanove, odnosno stručni or gan univerziteta.
Nastavnici i viši asistenti ostvaruju pro gram iz prethodnog stava u okviru svojih radnih obaveza.
Pored naučnoistraživačkog, odnosno umjetničkog rada određenog u stavu 1. ovog člana visokoškolska ustanova obavlja naučnoistraživački, odnosno umjetnički rad u skladu sa zakonom.
V. STUDIJ PO BOLONJSKOM PROCESU
Član 57.Ciklusi
(1) Visokoškolske ustanove za studente koje upisuju u skladu sa Bolonjskim procesom organizuju studij u tri ciklusa:
- a)prvi ciklus vodi do akademskog zvanja završenog dodiplomskog studija Šthe de gree of Bach e lorĆ ili ekvivalenta, stečenog nakon završene srednje škole, i traje tri odnosno četiri godine, a vrednuje se sa 180 odnosno 240 (E)CTS studijskih bodova ((E)CTS studijski bodovi odgovaraju kriterijima Evropskog sistema prenosa kredita - Eu ro pean Credit Trans fer Sys tem - ECTS).
- b)drugi ciklus vodi do akademskog zvanja magistra ili ekvivalenta, stečenog nakon završenog dodiplomskog studija, i traje dvije ili jednu godinu, a vrednuje se sa 120 odnosno 60 (E)CTS studijskih bodova, i to na način da u zbiru s prvim ciklusom predstavlja 300 (E)CTS studijskih bodova, i
- c)treći ciklus vodi do akademskog zvanja doktora ili ekvivalenta, i traje najmanje tri godine, a vrednuje se sa 180 (E)CTS studijskih bodova.
(2) Iz prethodnih odredbi izuzimaju se medicinskozdravstvene nauke, u pogledu trajanja ciklusa studija.
(3) Specijalistički studij može se organizovati nakon dodiplomskog studija (I. ciklusa obrazovanja) i traje do godinu dana.
(4) Jedan semestar studija nosi 30 (E)CTS studijskih bodova u svakom ciklusu.
Član 58.Diplome i akademske titule
(1) Završetkom svakog ciklusa studija iz člana 53 a. stiče se pravo na određenu akademsku titulu, odnosno stručno zvanje u određenoj oblasti u skladu sa aktom kojeg donosi ministar na prijedlog visokoškolske ustanove, a do donošenja Pravilnika o korištenju akademskih titula, te sticanju naučnih i stručnih zvanja u Bosni i Hercegovini.
(2) Visoko obrazovanje može se pohađati redovno, vanredno, učenjem na daljinu, ili u kombinaciji ova tri načina studiranja,u skladu sa pravilima visokoškolske ustanove.
(3) Visokoškolske ustanove su dužne uskladiti nastavne planove i programe studija sa Evropskim prostorom visokog obrazovanja, tako da omoguće mobilnost studenata. Nastavni planovi i programi studija (studijski programi) će biti recenzirani od inostrane visokoškolske ustanove najkasnije dvije godine poslije njihovog usvajanja na visokoškolskoj ustanovi.
Član 59.Organizacija studija
(1) Studijski programi podijeljeni su na studijske godine i semestre.
(2) U skladu sa (E)CTS obim studijskog programa iznosi 60 (E)CTS studijskih bodova u jednoj studijskoj godini, odnosno 30 (E)CTS studijskih bodova u jednom semestru.
(3) Broj studijskih bodova za pojedini predmet određuje se prema broju sati nastave (teorijske i/ili praktične, vježbe, seminari i slično), vremenu rada studenta na samostalnim zadacima (domaći zadaci, projekti, seminarski radovi i slično), vremenu za učenje kod pripreme za provjeru znanja i ocjenjivanje (testovi, završni ispit i sl.) i vremenu koje nastavnik i saradnik pružaju kao pomoć studentu u savlađivanju potrebnog znanja. Jedan (E)CTS studijski bod predstavlja 25 sati ukupnog navedenog opterećenja studenta.
(4) Studijska godina organizira se u dva semestra: zimski i ljetni.
(5) Tačan kalendar organizacije i realizacije studijskih programa za studijsku godinu utvrđuje i objavljuje Senat Univerziteta, najkasnije 60 dana prije početka nastave.
Član 60.Studijske godine i semestri
(1) Na kraju semestra i studijske godine ovjerava se broj položenih predmeta i osvojenih (E)CTS studijskih bodova.
(2) Ovjera semestra i godine obavezna je za sve studente.
(3) Rad studenata prati se i ocjenjuje kontinuirano u toku jednog semestra.
Član 61.Ocjenjivanje
(1) Ocjenjivanje se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra i na završnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena.
(2) U strukturi ukupnog broja bodova najmanje 50% bodova mora biti predviđeno za aktivnosti i provjere znanja u toku semestra.
(3) Završni ispit se u strukturi ocjenjivanja može vrednovati sa najviše 50% bodova.
(4) Rokovi i ter mini polaganja ispita biće utvrđeni Pravilnikom o polaganju ispita koji, na prijedlog fakulteta odnosno Senata donosi Upravni odbor Univerziteta.
Član 62.Oblici provjere
(1) Provjere znanja se obavljaju pismeno, usmeno i praktično. Provjera znanja je u pravilu pismena.
(2) Ispit može biti pismeni, usmeni i praktični.
(3) Pismena provjera se u pravilu vrši putem testa ili pismenog rada.
(4) Ispit i svi oblici provjere znanja su javni.
(5) Ispiti iz umjetničkih predmeta polažu se u pravilu komisijski.
(6) Rezultati pismenih ispita se čuvaju do slijedeće školske godine.
Član 63.Završetak ciklusa i prelazak u narednu godinu
(1) Studij prvog ciklusa završava se polaganjem svih ispita i/ili izradom završnog rada u skladu sa studijskim programom.
(2) Studenti koji u prvoj godini ostvare najmanje 54 (E)CTS studijskih bodova mogu upisati drugu godinu studija.
(3) Treću, odnosno četvrtu godinu studija mogu upisati samo studenti koji su položili sve ispite iz dvije prethodne godine studija, odnosno samo studenti koji su ostvarili najmanje 120, odnosno 180 (E)CTS studijskih bodova.
(4) Petu godinu studija mogu upisati samo studenti koji su položili sve ispite iz dvije prethodne godine studija, odnosno samo studenti koji su ostvarili najmanje 240 (E)CTS studijskih bodova.
Član 64.Polaganje pred komisijom
(1) Stu dent koji nije zadovoljan postignutom ocjenom može u roku od 24 sata nakon saopćenja ocjene pismeno tražiti da se ispit ponovi pred komisijom. Zahtjev za ponavljanje ispita mora biti obrazložen.
(2) Predsjednika i dva člana komisije imenuje dekan u roku od 24 sata od primitka zahtjeva, ako ocijeni da je zahtjev opravdan, s tim da jedan član komisije mora biti iz drugog nastavnog predmeta, a ispitivač s čijom ocjenom stu dent nije bio zadovoljan ne može biti predsjednik komisije.
(3) Dekan određuje vrijeme polaganja ispita u roku od tri dana od podnošenja zahtjeva studenta.
(4) Pismeni ispit ili pismeni dio ispita neće se ponoviti pred komisijom, već će ga komisija ponovno ocijeniti.
Komisija će ocijeniti i sve radove koje je stu dent ra dio u toku nastave i vježbi.
(5) Komisija može donijeti ocjenu na bazi samo pismenog ispita i rada u toku nastave i vježbi ili obaviti i usmeni dio ispita.
(6) Komisija donosi odluku većinom glasova.
(7) Na odluku komisije može se izjaviti žalba rektoru Univerziteta.
(8) Stu dent može tražiti komisijski ispit iz najviše dva predmeta na kraju jednog semestra.
Član 65.Završni rad
(1) Određenim studijskim programom može biti predviđen završni rad.
(2) Temu završnog rada stu dent bira iz predmeta koji sadrži studijski pro gram.
Član 66.Dodatak diplomi
(1) Uz diplomu dodiplomskog studija izdaje se i dopunska isprava o studiju - dodatak diplomi (di ploma sup ple - ment) radi detaljnijeg uvida u nivo, prirodu, sadržaj, sistema i pravila studiranja i postignute rezultate tokom studija, koja se definiše posebnim propisom koji na prijedlog Univerziteta donosi ministar.
(2) U slučajevima kada se realizira zajednički pro gram između domaće i inostrane visokoškolske ustanove može se izdati di ploma na jeziku koji je definisan sporazumom.
Član 67.Pravila studiranja
(1) Detaljnija organizacija studija, trajanje studija, postupak ispitivanja i ocjenjivanja, uvjeti i postupak provođenja završnog rada, isprave o studijima i druga relevantna pitanja utvrđuju se za svaki obrazovni ciklus Pravilima studiranja koja donosi visokoškolska ustanova.
(2) Visokoškolska ustanova je obavezna da prije upisa u novu školsku godinu upozna sve studente sa Pravilima iz stava (1) koja se tokom školske godine ne mogu mijenjati.
Član 68.Primjena odredaba Poglavlja IV-a
(1) Visokoškolske ustanove ne mogu retroaktivno primjenjivati novu šemu studija u skladu s Bolonjskim procesom ni za jedan započeti stepen studija.
(2) Studenti imaju pravo da završe dodiplomski studij po nastavnom planu koji je važio prije donošenja ovog Zakona, ukoliko redovno ispunjavaju sve svoje obaveze.
(3) Za studente koji redovno ne ispunjavaju sve svoje obaveze omogućava se nastavak studija:
- –prema Bolonjskom procesu na bazi ekvivalencije studija koji je važio prije donošenja ovog Zakona u odnosu na novi studij;
- –ili prema nastavnom planu koji je važio prije donošenja ovog Zakona, putem uvjetnog upisa u naredne školske godine, prema kriterijima koje će definirati fakulteti i akademije Univerziteta, uz obavezu da započeti studij okončaju do kalendarske 2014. godine.
VI. STUDENTI
Član 69.
Sta tus studenta stiče se upisom u odgovarajuću godinu studija i regulisanjem obaveza troškova studiranja.
Upis u prvu godinu studija vrši se na osnovu konkursa.
Pravo učešća na konkursu imaju državljani Bosne i Hercegovine sa završenim srednjim obrazovanjem, u skladu sa Zakonom o srednjoškolskom obrazovanju.
Pravo učešća na konkursu imaju strani državljani sa završenim odgovarajućim srednjim obrazovanjem, u skladu sa konvencijama i međunarodnim ugovorima, na osnovu izvršene nostrifikacije i u skladu sa odredbama ovog Zakona.
Član 70.
Konkurs za upis studenata u prvu godinu studija visokoškolske ustanove kao javne ustanove sadrži:
- 1.broj kandidata koji će se finansirati iz budžeta Kantona;
- 2.broj kandidata koji samostalno plaćaju troškove studiranja;
- 3.visinu troškova studija za studente koji će se finansirati iz Budžeta Kantona;
- 4.osnove i mjerila za utvrđivanje redoslijeda prijema kandidata za upis;
- 5.način provjere znanja i sposobnosti kandidata za odgovarajući studij, uključujući uspjeh u srednjoj školi;
- 6.način provjere znanja i sposobnosti kandidata (prijemni ispit) za odgovarajući studij vrši se testom ili drugom pismenom formom u ovjerenom duplikatu, od čega jedna kopija ostaje visokoškolskoj ustanovi, a druga kandidatu. Ispravnost objavljenih rezultata provjere znanja kandidat dokazuje ovjerenim duplikatom.
- 7.vrijeme provjere znanja i sposobnosti kandidata za odgovarajući studij;
- 8.nadležne organe i postupak zaštite prava kandidata koji nisu primljeni za upis;
- 9.vrijeme upisa primljenih kandidata.
Elemente konkursa iz tač. 2. i 3. prethodnog stava utvrđuje Vlada, a iz tač. 4., 5., 6., 7. 8. i 9. visokoškolska ustanova, odnosno univerzitet. Elemente iz tačke 1. Ministarstvo utvrđuje na prijedlog univerziteta, u skladu sa planom upisa studenata i u skladu sa prostornim i kadrovskim uvjetima i uvjetima opremljenosti visokoškolske ustanove, a elemente iz tačke 4. utvrđuje visokoškolska ustanova u skladu sa zajedničkim osnovama i mjerilima za utvrđivanje redoslijeda prijema kandidata koje donosi univerzitet.
Konkurs za upis studenata u prvu godinu studija objavljuje univerzitet, odnosno visokoškolska ustanova, ako nije u sastavu univerziteta, u dnevnoj štampi uz prethodnu saglasnost ministra, najkasnije dva mjeseca prije početka školske godine.
Član 71.
Kandidati imaju pravo učešća na konkursu i prije izvršene nostrifikacije, odnosno ekvivalencije svjedočanstva o završenom srednjem obrazovanju u inostranstvu.
Kandidat iz prethodnog stava može se upisati u prvu godinu studija, nakon izvršene nostrifikacije, odnosno ekvivalencije svjedočansta o završenom srednjem obrazovanju u inostranstvu, a najkasnije do početka školske godine.
Član 72.
Sta tus studenta postdiplomskog studija stiče se upisom u prvu godinu postdiplomskog studija.
Upis se vrši na osnovu konkursa.
Pravo učešća na konkursu imaju kandidati sa završenom odgovarajućom visokom stručnom spremom, zavisno od vrste postdiplomskog studija.
Sadržaj i način objavljivanja konkursa utvrđuje visokoškolska ustanova i univerzitet, kada organizira postdiplomski studij.
Član 73.
Visokoškolska ustanova, odnosno univerzitet koji organizuje studij i postdiplomski studij izdaje upisanom studentu upisnicu (in dex) kojom se dokazuje sta tus studenta.
Član 74.
Studenti ostvaruju prava i izvršavaju obaveze u toku studija u skladu sa nastavnim planovima i programima, odnosno pravilima visokoškolske ustanove, odnosno općim aktom univerziteta koji organizuje studij i ovim Zakonom.
Član 75.
Stu dent javne visokoškolske ustanove može upisati narednu godinu studija sa najviše nepoložena dva ispita iz prethodne godine studija, koje definiše visokoškolska ustanova i kada ispuni uvjete utvrđene u pravilima univerziteta, odnosno visokoškolske ustanove i reguliše finansijske obaveze studiranja u skladu sa odredbama ovog Zakona.
Ograničenje od dva nepoložena ispita iz prethodne godine studija iz stava 1. ovog člana, se ne odnosi na završnu godinu šestogodišnjih studija.
Stu dent koji ne ispuni uvjete za upis u narednu godinu studija, obnavlja upis u istu godinu studija, uz regulisanje obaveza troškova studiranja, koje utvrđuje visokoškolska ustanova, a koji ne mogu biti veći od 25% iznosa iz člana 118. ovog Zakona.
Član 76.
Stu dent koji je ovjerio posljednji semestar studija stiče sta tus studenta - apsolventa u naredna dva semestra.
Po isteku apsolventskog statusa, stu dent zadržava pravo polaganja ispita uz odgovarajuću materijalnu nadoknadu koju utvrđuje visokoškloska ustanova.
Član 77.
Prava i obaveze studenta miruju dok je na odsluženju, odnosno dosluženju vojnog roka, na porodiljskom odsustvu i u drugim opravdanim slučajevima.
Visokoškolska ustanova, odnosno univerzitet koji organizuje studij može studentu, na njegov zahtjev, odobriti da mu iz opravdanih razloga određeno vrijeme, a najduže godinu dana, miruju prava i obaveze.
Stu dent kome ne miruju prava i obaveze u skladu sa prethodnim stavovima i koji ne upiše narednu godinu studija odnosno ne obnovi upis u istu godinu studija izjednačava se sa studentom koji se ispisao iz visokoškolske ustanove.
Član 78.
Pravilima visokoškolske ustanove, odnosno pravilima univerziteta koji organizuje studij, pored pitanja utvrđenih Zakonom o ustanovama, regulišu se i pitanja:
- –vrijeme održavanja nastave;
- –ispitni rokovi;
- –način polaganja ispita i izvršavanja drugih obaveza;
- –način i vrijeme obavještavanja studenata o ostvarivanju prava i izvršavanju obaveza iz nastave, o datumu i mjestu održavanja ispita i o rezultatima ispita i drugih izvršenih obaveza;
- –pravo prigovora na ocjenu;
- –bliže uvjete za upis u narednu godinu studija;
- –prava i obaveze studenata koji su obnovili upis;
- –uvjeti i način ponovnog sticanja statusa studenta;
- –način priznavanja položenih ispita u istoj ili drugoj visokoškolskoj ustanovi;
- –mogućnosti i uvjeti prelaska i nastavka studija sa druge visokoškolske ustanove;
- –način ostvarivanja javnosti rada;
- –uvjeti za prijevremeno završavanje studija;
- –uvjeti i način uključivanja studenata u naučnoistraživački i umjetnički rad;
- –pohvale i nagrade;
- –lakše i teže povrede obaveza studenata;
- –nadležnih organa i postupaka odlučivanja o pravima i obavezama studenata i o zaštiti prava kandidata koji nisu primljeni po konkursu za upis u prvu godinu studija;
- –uvjeti sticanja diplome;
- –obaveze nastavnika i saradnika u izvođenju nastave i naučnoistraživačkom radu;
- –uvjeti pod kojim zainteresovana lica mogu pohađati nastavu i polagati ispite iz određenih nastavnih predmeta.
Član 79.
Znanje i sposobnost studenata na ispitu ocjenjuje se ocjenom od 5 (pet) do 10 (deset). Ocjena 6 (šest) je najniža prolazna ocjena.
Član 80.
Disciplinske mjere u slučaju povrede obaveza studenata su: opomena, javna opomena i isključenje iz visokoškolske ustanove.
Mjera isključenja može se izreći u trajanju od jedne do tri školske godine za teže povrede obaveza utvrđene pravilima univerziteta, odnosno visokoškolske ustanove.
Član 81.
Sta tus studenta prestaje:
- –diplomiranjem;
- –ispisom, odnosno u slučaju iz člana 77. stav 3. ovog Zakona;
- –danom izrečene mjere isključenja.
Član 82.
Visokoškolska ustanova, odnosno univerzitet koji organizuje studij, postupa po Zakonu o upravnom postupku kada rješava o pojedinačnim pravima i obavezama o:
- –upisu kandidata u prvu godinu studija;
- –upisu studenata u narednu godinu studija;
- –pravu studenata na izdavanje diplome;
- –pravu studenata na izdavanju uvjerenja i potvrda o toku studija i statusu studenta;
- –mjarama za povrede obaveza studenata;
- –obavezi plaćanja troškova studija.
Član 83.
Studenti postdiplomskog studija ostvaruju prava i izvršavaju obaveze u toku studija u skladu sa ovim Zakonom i pravilima visokoškolske ustanove, odnosno univerziteta koji organizuje postdiplomski studij.
Na prava i obaveze studenata postdiplomskog studija primjenjuju se odredbe čl. 77. do 82. ovog Zakona.
VII. NASTAVNICI I SARADNICI
Član 84.
Nastavnici se biraju u zvanje docenta, vanrednog profesora i redovnog profesora.
Nastavnici općih predmeta mogu se birati u zvanja predavača ako visokoškolska ustanova nije matična za taj predmet.
Za stručnoumjetničke predmete iz oblasti za koje ne postoji školovanje na nivou visokog obrazovanja može se izabrati predavač koji ima postignute umjetničke rezultate i koji je svojim stvaralaštvom dao značajan doprinos u toj oblasti umjetnosti.
Član 85.
Uvjeti za izbor nastavnika su:
- –za predavača: naučni stepen magistra, stepen specijaliste i naučni, odnosno stručni radovi objavljeni u naučnim časopisima i zbornicima i pokazani rezultati u naučno-nastavnom radu;
- –za docenta: naučni stepen doktora nauka, naučni radovi objavljeni u naučnim časopisima i zbornicima i pokazani rezultati u naučno-nastavnom radu;
- –za vanrednog profesora: naučni stepen doktora nauka, objavljena recenzirana naučna knjiga, univerzitetski udžbenik ili monografija, više naučnih radova objavljenih u naučnim časopisima i zbornicima, rezultati vlastitih istraživanja u primjeni, doprinos u podizanju novog nastavnog, odnosno naučnoistraživačkog kadra i pokazani rezultati u naučno-nastavnom radu;
- –za redovnog profesora: naučni stepen doktora nauka, više objavljenih knjiga i drugih naučnih radova citiranih u naučnoj literaturi, rezultati vlastitih istraživanja u primjeni priznati u naučnoistraživačkoj javnosti, doprinos razvoju i afirmaciji naučne i stručne oblasti kojom se bavi i doprinos u podizanju nastavnog i naučnoistraživačkog kadra i minimalno jedno mentorstvo pri izradi doktorske disertacije.
Objavljeni naučni radovi iz prethodnog stava moraju biti u skladu sa Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti, iz naučne oblasti za koju se nastavnik bira, a za objavljene knjige i monografije izvršena recenzija od strane najmanje jednog recenzenta referentnog na međunarodnom nivou iz uže naučne oblasti i obavezno se prilažu prilikom svakog izbora.
Pod doprinosom u podizanju novog nastavnog i naučnoistraživačkog kadra podrazumijeva se naročito: mentorstvo pri izradi doktorskih disertacija ili magistarskih radova i rukovođenje naučnoistraživačkim projektima.
Izbori u nastavna zvanja započeti prema odredbama propisa prije stupanja na snagu ovog Zakona dovršit će se prema tim odredbama najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Sudska praksa po ovom aktu
6 odluka iz 5 članova
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.
Općenite reference na ovaj akt (4)
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-3986/21
Odluka o meritumu u predmetu AP-3986/21 (R. K.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH (Zabrana diskriminacije). Ključne riječi: 6.1.18. - pravično suđenje – obr…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2829/17
Odluka o meritumu u predmetu AP-2829/17 (K.S.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.18. - pravično suđen…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-4749/15
Odluka o meritumu u predmetu AP-4749/15 (Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu). Povreda: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine). Ključne riječi: P1.1.1.11. - Miješanje u imovinu; Javna vlast; Leg…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-4749/15
Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-4749/15 (JU Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu). Ključne riječi: D64.1. - Privremena mjera - usvojena.
Ishod: Odluka o privremenoj mjeri