Aktio

PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

ZAKON O VODAMA

ZAKON
O VODAMA

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Predmet Zakona

(1) Ovim Zakonom uređuje se način upravljanja vodama unutar teritorije Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

(2) Upravljanje vodama obuhvata: zaštitu voda, korištenje voda, zaštitu od štetnog djelovanja voda i uređenje vodotoka i drugih voda.

(3) Ovim Zakonom uređuju se: vodno dobro i javno vodno dobro, vodni objekti, pravna lica i druge institucije nadležne za pojedina pitanja upravljanja vodama i druga problematika vezana za vode u Federaciji.

Član 2.

Svrha Zakona

(1) Svrha ovog Zakona je osiguranje upravljanja vodama s ciljem:

  • 1.
    smanjenja zagađenja voda, postizanja dobrog stanja voda i sprečavanja degradacije voda;
  • 2.
    postizanja održivog korištenja voda;
  • 3.
    osiguranja pravičnog pristupa vodama;
  • 4.
    poticanja društvenog i privrednog razvoja;
  • 5.
    zaštite ekosistema;
  • 6.
    smanjenja rizika od poplava i drugih negativnih uticaja voda;
  • 7.
    osiguranja učešća javnosti u donošenju odluka koje se odnose na vode;
  • 8.
    sprečavanja i rješavanja sukoba vezanih za zaštitu i korištenje voda;
  • 9.
    ispunjavanja obaveza iz međunarodnih ugovora koji su obavezujući za Bosnu i Hercegovinu.

II. OSNOVNA NAČELA I DEFINICIJE

Član 3.

Opća načela

(1) Vode su opće dobro i kao takve su pod posebnom zaštitom Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona, grada i općine.

(2) Upravljanje vodama zasniva se na načelima:

  • 1.
    nekomercijalnosti, prema kojem voda u osnovi nije komercijalni proizvod, već naslijeđe koje se mora čuvati, štititi i u skladu tome postupati;
  • 2.
    cjelovitosti, koje uzima u obzir prirodne procese i dinamiku voda te međusobnu povezanost i međuza- visnost vodnih i uz vodu vezanih ekosistema;
  • 3.
    dugoročne zaštite kvaliteta i racionalne upotrebe raspoloživih količina vode;
  • 4.
    osiguranja zaštite od štetnog djelovanja voda koje proizilazi iz potreba za zaštitu stanovništva i njihove imovine, uzimajući u obzir djelovanje prirodnih procesa;
  • 5.
    ekonomskog vrednovanja voda koje uključuje troškove opterećenja, zaštite i uređenja voda i zaštite od štetnog djelovanja voda;
  • 6.
    učešća javnosti kod donošenja planova upravljanja vodama;
  • 7.
    uzimanja u obzir najboljih raspoloživih tehnologija i novih naučnih dostignuća o prirodnim zakonitostima i najboljih okolišnih praksi.

Član 4.

Definicije

Izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljedeća značenja:

  • 1.
    "površinske vode" označavaju sve kopnene vode, izuzev podzemnih voda, prijelazne i obalne morske vode, izuzev morskih voda koje pripadaju teritorijalnim vodama;
  • 2.
    "kopnene vode" označavaju sve stajaće ili tekuće vode na površini kopna i sve podzemne vode na kopnenoj strani od linije od koje se mjeri širina teritorijalnih voda;
  • 3.
    "podzemne vode" označavaju sve vode ispod površine zemlje u zasićenoj zoni i koje su u direktnom kontaktu sa površinskim i podzemnim slojevima zemljišta;
  • 4.
    "rijeka" označava vodu koja najvećim dijelom teče po površini zemlje, ali koja može jednim dijelom svog toka teći i ispod zemlje;
  • 5.
    "obalne morske vode" označavaju površinske vode na strani prema kopnu ograničene linijom čija je svaka tačka udaljena jednu morsku milju od granične linije na kojoj se mjeri širina teritorijalnih voda, a gdje je to slučaj, od vanjske granice prijelaznih voda;
  • 6.
    "prijelazne vode" označavaju površinske vode u blizini ušća rijeka u more, koje su prema karakteru djelimično slane uslijed blizine obalnih voda, ali su pod znatnim uticajem doticaja svježe vode;
  • 7.
    "vodotok" označava korito tekuće vode zajedno sa obalama i vodom koja njime stalno ili povremeno teče;
  • 8.
    "korito" označava terensko udubljenje kroz koje stalno ili povremeno teče voda;
  • 9.
    "režim voda" označava niz hidroloških, hidromorfoloških, hidrauličkih, hemijskih i bioloških svojstava površinskih i podzemnih voda u određenom području i u određenom vremenu;
  • 10.
    "promjena režima voda" označava sve promjene u režimu voda nastalih kao rezultat prirodnih sila ili ljudskih aktivnosti;
  • 11.
    "ekosistemi" označavaju akvatične, poluakvatične i kopnene ekosisteme koji su direktno ili indirektno zavisni od voda;
  • 12.
    "riječni bazen (sliv)" označava površinu zemljišta sa kojeg se svo površinsko otjecanje slijeva mrežom potoka, rijeka i eventualno jezera prema ušću, estuariji ili delti u more;
  • 13.
    "podbazen (podsliv)" označava površinu zemljišta sa kojeg se svo površinsko otjecanje slijeva mrežom potoka, rijeka i eventualno jezera prema određenoj tački vodotoka (obično je to ušće u drugu rijeku ili jezero);
  • 14.
    "vodno područje (distrikt)" označava područja kopna i mora koja čine jedan ili više susjednih riječnih bazena (slivova) i zajedno sa njima pripadajućim podzemnim i obalnim morskim vodama i određeno je kao osnovna jedinica za upravljanje vodama;
  • 15.
    "prekogranične vode" označavaju vode koje čine ili presijecaju granicu Bosne i Hercegovine;
  • 16.
    "vodno tijelo površinskih voda" označava izolovan i posebno posmatran dio površinske vode kao što je: jezero, potok, rijeka ili kanal, dio potoka, rijeke ili kanala, prijelazne vode ili pojas obalne morske vode;
  • 17.
    "stanje površinskih voda" označava stanje vodnog tijela površinskih voda koje je određeno njegovim ekološkim ili hemijskim stanjem, uzimajući ono koje je lošije;
  • 18.
    "ekološko stanje" označava kvalitet strukture i funkcije ekosistema površinskih voda;
  • 19.
    "hemijsko stanje" označava stepen hemijskog zagađenja voda;
  • 20.
    "vještačko vodno tijelo" označava vodno tijelo površinskih voda nastalo ljudskom djelatnošću;
  • 21.
    "jako izmijenjeno vodno tijelo" označava vodno tijelo površinskih voda koje je zbog fizičkih promjena uzrokovanih ljudskom djelatnošću, značajno promijenilo svoje karakteristike;
  • 22.
    "akvifer" označava sloj ispod površine zemlje ili proslojke u stijenama ili drugim geološkim formacijama koje imaju takvu poroznost i vodopropusnost da omogućuju ili značajan protok podzemne vode ili zahvatanje značajnih količina podzemne vode;
  • 23.
    "vodno tijelo podzemnih voda" označava određenu zapreminu podzemne vode unutar jednog ili više akvifera;
  • 24.
    "stanje podzemnih voda" označava stanje vodnog tijela podzemnih voda koje je određeno njegovim kvantitativnim ili hemijskim stanjem, uzimajući ono koje je lošije;
  • 25.
    "kvantitativno stanje podzemnih voda" označava stepen u kojem na tijelo podzemnih voda utiče direktno i indirektno crpljenje;
  • 26.
    "voda za piće" označava vodu namijenjenu za ljudsku upotrebu koja po kvalitetu odgovara posebnim propisima koje donosi ministarstvo nadležno za pitanja zdravstva;
  • 27.
    "javno vodosnabdijevanje" označava poslove zahvatanja podzemnih ili površinskih voda za snabdijevanje vodom stanovništva, njihovo prečišćavanje do stepena zdravstvene ispravnosti i dovođenja do mjesta potrošnje i raspodjele korisnicima voda, ako je ukupna zahvaćena količina veća od 10m3 na dan;
  • 28.
    "mineralne vode" označavaju podzemne vode koje prema svojim karakteristikama odgovaraju posebnim standardima za mineralne vode, a zahvataju se iz bunara ili vrela;
  • 29.
    "termalne vode" označavaju podzemne vode koje prema svojim karakteristikama odgovaraju posebnim standardima za termalne vode, a zahvataju se iz bunara ili vrela;
  • 30.
    "termomineralne vode" označavaju termalne vode sa osobinama mineralnih voda;
  • 31.
    "direktno ispuštanje u podzemne vode" označava ispuštanje zagađenja u podzemne vode bez filtracije kroz površinske ili podzemne slojeve zemljišta;
  • 32.
    "materijal u vodotocima" označava šljunak, pijesak, mulj, bilje i druge slične prirodne ili vještačke materijale koji se uklanjaju iz vodotoka ili sa vodnog dobra u cilju njihovog održavanja ili reguliranja;
  • 33.
    "opasne materije" označavaju materije ili grupu materija koje su toksične, trajne i podložne bioakumulaciji, kao i druge materije ili grupe materijai iste ili slične rizičnosti;
  • 34.
    "prioritetne materije" označavaju materije definirane članom 2. tačka 30. Direktive 2000/60/EC Evropskog parlamenta i Vijeća;
  • 35.
    "zagađujuća materija" označava svaku materiju sposobnu da prouzrokuje zagađenje, a posebno materije navedene u aneksu VIII Direktive 2000/60/EC Evropskog parlamenta i Vijeća;
  • 36.
    "otpadna voda" označava vodu koja je promijenila svoje prirodne, fizičke, hemijske ili biološke osobine rezultatom ljudskih aktivnosti;
  • 37.
    "lice" označava fizičko ili pravno lice;
  • 38.
    "operator" označava lice koje upravlja ili kontrolira postrojenje ili aktivnost, odnosno lice kojem je, u skladu sa zakonom, prenijeto takvo ovlaštenje;
  • 39.
    "aktivnost" označava bilo koju aktivnost koja ima ili može imati uticaj na kvalitet ili kvantitet voda, ekosisteme, na morfologiju vodotoka ili njegovo korištenje;
  • 40.
    "zainteresirana strana" označava lice na čije pravo, interes ili obaveze može uticati aktivnost drugog lica;
  • 41.
    "uređeni inundacioni pojas" označava zemljište između riječnog korita i vanjskog (vodnog) ruba odbrambenog nasipa;
  • 42.
    "urbano područje" označava jedno naselje ili više naselja koja predstavljaju prostornu urbanu cijelinu ili prostorno-funkcionalno međusobno povezanu cjelinu utvrđenih Prostornim planom Federacije, kantona, grada i općine, prema propisima o prostornom planiranju.

III. RAZVRSTAVANJE POVRŠINSKIH VODA, VODNO DOBRO I VODNI OBJEKTI

Član 5.

Razvrstavanje površinskih voda

(1) Površinske vode se, prema značaju kojeg imaju za upravljanje vodama, razvrstavaju u vode I. kategorije i vode II. kategorije.

(2) Vode I kategorije su:

A) na Vodnom području Save

Vodotoci Vještačke akumulacije

  • 1.
    Sava 1. Hazna
  • 2.
    Una 2. Vidara
  • 3.
    Unac 3. Jajce I
  • 4.
    Sana 4. Jajce II
  • 5.
    Vrbas 5. Župica
  • 6.
    Pliva
  • 7.
    Bosna
  • 8.
    Krivaja

9.Usora

  • 10.
    Spreča (nizvodno od ušća Jale)
  • 11.
    Željeznica
  • 12.
    Tinja
  • 13.
    Drina
  • 14.
    Sanica
  • 15.
    Klokot

B) na Vodnom području Jadranskog mora

Vodotoci Vještačke akumulacije

  • 1.
    Neretva 1. Rama
  • 2.
    Trebišnjica (regulirani dio vodotoka) 2. Jablanica
  • 3.
    Matica (Vrljika) 3. Grabovica
  • 4.
    Tihaljina, Mlada, Trebižat 4. Salakovac
  • 5.
    Bregava 5. Mostar
  • 6.
    Krupa 6. Buško blato
  • 7.
    Lištica 7. Majdej (nizvodno od Širokog Brijega)
  • 8.
    Rama 8. Lipa

Prirodna jezera i močvarna područja

  • 1.
    Boračko jezero
  • 2.
    Blidinje
  • 3.
    Hutovo blato

Sve preostale vode su vode II. kategorije.

Član 6.

Podjela površinskih voda

(1) Površinske vode obuhvataju tekuće i stajaće vode.

(2) Tekuće vode su prirodni vodotoci kao što su bujice, potoci i rijeke, bez obzira na to da li imaju stalan ili povremen tok.

(3) Tekuće vode obuhvataju i regulirane vodotoke, vodotoke koji su nastali izmještanjem prirodnog vodotoka ili djelimičnim zahvatanjem voda iz prirodnog vodotoka.

(4) Stajaće vode su: obalne morske vode, prirodna jezera, uključujući i ona koja povremeno presušuju, bare, močvare i druge prirodne vodne akumulacije koje imaju stalan ili povremen dotok ili oticaj površinskih ili podzemnih voda.

(5) Stajaće vode su i vodne akumulacije koje su nastale pregrađivanjem tekućih voda ili drugim zahvatima u prostoru.

Član 7.

Vodno dobro

(1) Vodno dobro, prema ovom Zakonu, jeste skup zemljišnih čestica koje obuhvataju:

  • 1.
    zemljište na kojem je površinska voda trajno ili povremeno prisutna i zbog toga se oblikuju posebni hidrološki, geomorfološki i biološki odnosi koji određuju vodne i od vode zavisne ekosisteme;
  • 2.
    osnovno korito tekućih voda, uključujući otoke i obale do izrazite geomorfološke promjene;
  • 3.
    priobalni pojas širine 15 metara od granice obale (izrazite morfološke promjene) za površinske vode I. kategorije, odnosno priobalni pojas širine 5 metara od granice obale (izrazite morfološke promjene) za površinske vode II. kategorije;
  • 4.
    zemljište potopljeno stajaćim vodama, uključujući obalu do najvišeg zabilježenog vodostaja;
  • 5.
    napuštena riječna korita koje voda povremeno plavi, močvare i zemljišta koja su potopljena vodom zbog zahvata u prostoru;
  • 6.
    uređeni inundacioni pojas;
  • 7.
    zemljište ispod i pored vodnih objekata iz člana 14. stav 1. tačka 1. ovog Zakona.

(2) Bez obzira na odredbe stava 1. tačka 3. ovog člana, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) može odrediti drugačiju širinu zemljišta priobalnog pojasa, ako je to potrebno zbog: zaštite voda, zaštite od štetnog djelovanja voda, omogućavanja opće upotrebe voda i djelovanja nadležnih institucija kojima su dodijeljena javna ovlaštenja prema ovom Zakonu.

(3) Vodno dobro može biti u vlasništvu Federacije, kantona, grada, općine, pravnog ili fizičkog lica.

(4) U slučaju prodaje zemljišne čestice u vlasništvu pravnog ili fizičkog lica koja pripada vodnom dobru pravo preče kupnje ima Federacija, kanton, grad, odnosno općina.

Član 8.

Određivanje granice vodnog dobra

(1) Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar) donosi propis o načinu određivanja granice vodnog dobra iz člana 7. stav 1. ovog Zakona i o postupku utvrđivanja pripadnosti zemljišne čestice javnom vodnom dobru iz člana 9. st. 1. i 2. ovog Zakona.

(2) Granicu pojedinačnog vodnog dobra određuje, na osnovu propisa iz stava 1. ovog člana, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) za površinske vode I. kategorije, a za površinske vode II. kategorije kantonalno ministarstvo nadležno za vode.

(3) Granica vodnog dobra upisuje se u zemljišni katastar.

Član 9.

Javno vodno dobro

(1) Javno vodno dobro čine zemljišne čestice iz člana 7. stav 1. ovog Zakona koje su do dana stupanja na snagu ovog Zakona bile upisane u zemljišnim knjigama kao javno dobro, državno vlasništvo ili vlasništvo grada ili općine, odnosno koje su na osnovu zakona postale državno vlasništvo.

(2) Javnim vodnim dobrom smatraju se, sve do dokaza suprotnog, i one zemljišne čestice iz člana 7. stav 1. ovog Zakona koje do dana stupanja na snagu ovog Zakona nisu bile upisane u zemljišne knjige, odnosno koje su upisane u zemljišne knjige, ali niko nije naveden kao njihov vlasnik.

(3) Javno vodno dobro definirano u stavu 1. ovog člana je dobro od općeg interesa i u vlasništvu je:

  • 1.
    Federacije za sve površinske vode I. kategorije, u smislu ovog Zakona,
  • 2.
    grada i općine za sve površinske vode II. kategorije, u smislu ovog Zakona, ako to nije drugačije uređeno posebnim kantonalnim propisom.

(4) Ovlaštenja upravljanja javnim vodnim dobrom vrše organi vlasti, pravna lica i druge institucije u obimu i na način propisan ovim Zakonom ili drugim aktima nadležnog organa kojima je preneseno pravo upravljanja javnim vodnim dobrom.

Član 10.

(1) Rješenjem federalnog ministra utvrđuje se pripadnost vodnog dobra javnom vodnom dobru za površinske vode I. kategorije, prema propisu iz člana 8. stav 1. ovog Zakona.

(2) Rješenjem kantonalnog ministra nadležnog za vode utvrđuje se pripadnost vodnog dobra javnom vodnom dobru za površinske vode II. kategorije, prema propisu iz člana 8. stav 1. ovog Zakona.

(3) Javno vodno dobro ne može biti predmet prometa, ali može, pod posebnim uvjetima određenim ovim Zakonom ili na zakonu zasnovanom podzakonskom propisu, biti predmet ograničenog prava korištenja u formi zakupa.

(4) Federalni ministar donosi propis o načinu i uvjetima ograničenog prava korištenja javnog vodnog dobra iz stava 3. ovog člana.

Član 11.

(1) Zemljišna čestica prestaje biti dijelom javnog vodnog dobra pod sljedećim uvjetima:

  • 1.
    ukoliko se rješenjem nadležnog ministra iz člana 10. st. 1. i 2. ovog Zakona utvrdi da ta čestica prestaje ispunjavati uvjete vodnog dobra iz člana 7. stava 1. ovog Zakona;
  • 2.
    donošenjem odluke Vlade Federacije kojom je, na drugi način, za posebne opće potrebe i namjene, određena upotreba tog javnog vodnog dobra.

(2) Status javnog vodnog dobra prestaje datumom upisa promjene statusa u zemljišne knjige na osnovu donesenog rješenja, ili odluke iz stava 1. ovog člana.

Član 12.

Zahvati na vodnom dobru

(1) Na vodnom dobru nije dozvoljeno izvoditi zahvate, osim:

  • 1.
    gradnje objekata javne infrastrukture (putevi, željeznice, mostovi, gasovodi i sl.);
  • 2.
    gradnje zaštitnih vodnih objekata;
  • 3.
    zahvata koji se odnose na poboljšanje hidromorfoloških i bioloških karakteristika površinskih voda;
  • 4.
    zahvata koji se odnose na zaštitu prirode;
  • 5.
    gradnje objekata potrebnih za korištenje voda (objekti za zahvat i akumuliranje vode) i objekata za osiguranje plovidbe i zaštitu od utapanja na prirodnim kupalištima;
  • 6.
    gradnje objekata namijenjenih zaštiti voda od zagađenja;
  • 7.
    gradnje objekata namijenjenih za potrebe rada državnih organa, zaštitu i spasavanje ljudi, životinja ili imovine od prirodnih i drugih nesreća, te provođenje zadataka policije.

(2) Zahvati iz stava 1. ovog člana podliježu uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima o građenju.

Član 13.

Vodni objekti

Vodni objekti su objekti ili skupovi objekata koji, zajedno sa pripadajućim uređajima, čine tehničku, odnosno tehnološku cjelinu i služe za zaštitu od štetnog djelovanja voda, zahvatanje voda radi njihovog namjenskog korištenja i zaštitu voda od zagađivanja.

Član 14.

Vrste objekata s obzirom na namjenu

(1) Vodni objekti s obzirom na njihovu namjenu, su:

  • 1.
    zaštitni objekti - nasipi, obaloutvrde, uređena korita vodotoka, odvodni kanali, obodni (lateralni) kanali za zaštitu od vanjskih voda, odvodni tuneli, brane sa akumulacijama, ustave, retenzije, crpne stanice za odbranu od poplava i drugi pripadajući objekti, kao i objekti za zaštitu od erozija i bujica;
  • 2.
    objekti za odvodnjavanje, osnovna i detaljna odvodna kanalska mreža, crpne stanice za odvodnjavanje i drugi pripadajući objekti;
  • 3.
    objekti za iskorištavanje voda za:
    • -
      vodosnabdijevanje (izuzev za opću upotrebu voda) - brane i akumulacije, vodozahvati, bunari, kaptaže sa odgovarajućom opremom, postrojenja za prečišćavanje vode za piće, rezervoari i cjevovodi i drugi pripadajući objekti,
    • -
      snabdijevanje vodom privrednih subjekata - brane i akumulacije, vodozahvati, bunari, kaptaže sa odgovarajućom opremom, cjevovodi i drugi pripadajući objekti,
    • -
      navodnjavanje - brane i akumulacije, dovodni kanali i tuneli, vodozahvatne građevine, crpne stanice, ustave, dovodna i razvodna mreža i drugi pripadajući objekti,
    • -
      korištenje vodnih snaga - brane i akumulacije, vodozahvati, dovodni i odvodni objekti i drugi pripadajući objekti i oprema,
    • -
      plovidbu - plovni putevi, prevodnice, ustave i drugi pripadajući objekti i oprema,
    • -
      ostale namjene - objekti za uzgoj riba, rekreacioni bazeni, jezera i dr.;
  • 4.
    objekti za zaštitu voda od zagađivanja (u daljnjem tekstu: vodni objekti za zaštitu voda) - kolektori za prijem i transport otpadnih voda, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ispusti u prijemnik i drugi pripadajući objekti i oprema.

(2) Vodni objekti iz stava 1. ovog člana mogu služiti istovremeno i za više namjena - višenamjenski vodni objekti.

Član 15.

Vlasništvo nad objektima

(1) Zaštitni vodni objekti iz člana 14. stav 1. tačka 1. ovog Zakona na vodotocima koji pripadaju površinskim vodama I. kategorije su u vlasništvu Federacije, izuzev uređenih korita u urbanim područjima.

(2) Pravo upravljanja i korištenja vodnih objekata iz stava 1. ovog člana Federacija prenosi na nadležne agencije za vode iz člana 152. ovog Zakona u obimu i na način propisan ovim Zakonom ili drugim aktima Federacije.

(3) Zaštitni vodni objekti iz člana 14. stav 1. tačka 1. ovog Zakona na vodotocima koji pripadaju površinskim vodama II. kategorije i uređena korita u urbanim područjima na površinskim vodama I. kategorije su u vlasništvu grada i općine, ukoliko kantonalnim propisom nije drugačije određeno.

(4) Vlasnici vodnih objekata iz stava 3. ovog člana pravo upravljanja i korištenja mogu prenijeti u nadležnost organa vlasti, pravnog lica ili druge institucije u obimu i na način propisan ovim Zakonom ili drugim aktima grada i općine.

Član 16.

(1) Vodni objekti iz člana 14. stav 1. tač. 2. i 3. alineja 2., 3. i 6. ovog Zakona, koji su izgrađeni državnim sredstvima, u vlasništvu su kantona na čijem području se nalaze.

(2) Vlasnici vodnih objekata iz stava 1. ovog člana pravo upravljanja i korištenja mogu prenijeti na pravna lica.

(3) Vodne objekte iz člana 14. stav 1. tač. 2. i 3. alineje 2., 3. i 6. ovog Zakona koje su za svoje potrebe izgradila pravna ili fizička lica u njihovom su vlasništvu i ona brinu o upravljanju tim objektima.

Član 17.

(1) Vodni objekti iz člana 14. stav 1. tačka 3. alineja 1. i tačka 4. ovog Zakona su u vlasništvu grada ili općine, ukoliko kantonalnim propisom nije drugačije određeno.

(2) Vlasnici vodnih objekata iz stava 1. ovog člana pravo upravljanja i korištenja mogu prenijeti na pravna lica osnovana prema propisima o komunalnoj djelatnosti.

(3) Vodne objekte iz člana 14. stav 1. tačka 3. alineja 1. i tačka 4. ovog Zakona koje su za svoje potrebe izgradila pravna ili fizička lica u njihovom su vlasništvu i ona brinu o upravljanju tim objektima.

Član 18.

Vodni objekti iz člana 14. stav 1. tačka 3. alineja 4. ovog Zakona u vlasništvu su pravnih ili fizičkih lica koja su izgradila te objekte i ona brinu o upravljanju tim objektima.

Član 19.

(1) Vodni objekti iz člana 14. stav 1. tačka 3. alineja 5. ovog Zakona u vlasništvu su Federacije.

(2) Vlasnik vodnog objekta iz stava 1. ovog člana može prenijeti pravo upravljanja i korištenja na pravno lice ili drugu instituciju u obimu i na način propisan zakonom.

Član 20.

(1) Vlasnici, odnosno korisnici vodnih objekata iz čl. 15., 16., 17., 18. i 19. ovog Zakona dužni su objekte održavati u funkcionalnom stanju i koristiti ih u skladu sa njihovom prirodom i namjenom.

(2) Vlasnik, odnosno korisnik vodnog objekta iz stava 1. ovog člana dužan je, u slučaju prestanka upotrebe tog objekta, postupiti u skladu sa vodnim aktom, odnosno objekat održavati u stanju koje neće prouzrokovati štete režimu voda i trećim licima.

(3) Ako vlasnik, odnosno korisnik ne održava vodni objekat u funkcionalnom stanju i ne koristi ga na način određen u stavu 1. ovog člana, federalna vodna inspekcija iz člana 183. stav 1. ovog Zakona, odnosno kantonalna vodna inspekcija iz člana 198. ovog Zakona rješenjem nalaže potrebne mjere.

(4) Vlasnik, odnosno korisnik vodnog objekta dužan je vodni objekat održavati i koristiti u skladu sa općim aktom o održavanju, korištenju i osmatranju vodnog objekta i postupanju u slučaju kvara ili havarije na objektu.

(5) Vlasnik, odnosno korisnik vodnog objekta dužan je brinuti se o čuvanju vodnih objekata i uređaja na njima od slučajnog ili namjernog oštećenja ili uništenja.

(6) Federalni ministar donosi propis o sadržaju općeg akta iz stava 4. ovog člana.

(7) Korisnik vodnih objekata iz člana 14. stav 1. tačka 1. ovog Zakona nije odgovoran za štete trećim licima koje su nastale zbog neizgrađenosti ili nedovoljne osposobljenosti vodnih objekata.

IV. UPRAVLJANJE VODAMA

Član 21.

Upravljanje vodama

Upravljanje vodama je u nadležnosti Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona, grada i općine na način utvrđen ovim Zakonom.

Član 22.

Ciljevi upravljanja vodama

Ciljevi upravljanja vodama su: postizanje dobrog stanja, odnosno dobrog ekološkog potencijala površinskih i podzemnih voda, odnosno vodnih i za vodu vezanih ekosistema, umanjenje šteta prouzrokovanih raznim štetnim djelovanjem voda, osiguranje potrebnih količina vode odgovarajućeg kvaliteta za razne namjene i podsticanje održivog korištenja voda, uzimajući u obzir dugoročnu zaštitu raspoloživih izvorišta i njihovog kvaliteta.

1. Teritorijalne osnove upravljanja vodama

Član 23.

Vodna područja

(1) Osnovna teritorijalna jedinica za upravljanje vodama je vodno područje.

(2) U svrhu upravljanja vodama na teritoriji Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije utvrđuju se sljedeća vodna područja:

  • 1.
    Vodno područje Save i
  • 2.
    Vodno područje Jadranskog mora.

(3) Vodno područje Save obuhvata dio međunarodnog riječnog bazena Dunava (dio međunarodnog podbazena Save) na teritoriji Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije.

(4) Vodno područje Jadranskog mora obuhvata dijelove međunarodnih riječnih bazena Neretve sa Trebišnjicom, Cetine i Krke na teritoriji Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije.

(5) Granice riječnih bazena i vodnih područja na teritoriji Federacije utvrđuje Vlada Federacije na prijedlog Federalnog ministarstva.

2. Strategija i planovi upravljanja vodama

Član 24.

Strategija upravljanja vodama

(1) Politika upravljanja vodama određuje se strategijom upravljanja vodama.

(2) Federalno ministarstvo priprema prijedlog strategije upravljanja vodama, uz saglasnost federalnog ministarstva nadležnog za okoliš.

(3) Strategija upravljanja vodama sadrži naročito:

  • 1.
    ocjenu stanja u području upravljanja vodama;
  • 2.
    ciljeve i pravce zaštite voda, zaštitu od štetnog djelovanja voda i održivog korištenja voda;
  • 3.
    prioritete za postizanje ciljeva upravljanja vodama;
  • 4.
    ocjenu potrebnih sredstava za provođenje programa i rokove za postizanje ciljeva;
  • 5.
    potrebne aktivnosti za provođenje obaveza iz međunarodnih ugovora koji se odnose na upravljanje vodama.

(4) Prijedlog strategije iz stava 2. ovog člana dostavlja se federalnom ministarstvu nadležnom za okoliš, kantonalnim ministarstvima nadležnim za vode i savjetodavnim vijećima vodnih područja iz člana164. ovog Zakona radi davanja primjedbi i sugestija.

(5) Primjedbe i sugestije na prijedlog strategije upravljanja vodama dostavljaju se u roku od tri mjeseca od dana prijema prijedloga.

(6) Federalno ministarstvo obavezno je uspostaviti i osigurati koordinaciju svih aktivnosti sa ministarstvom Republike Srpske nadležnim za vode kako bi se osiguralo donošenje jedinstvene strategije upravljanja vodama za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

(7) Strategiju upravljanja vodama usvaja, na prijedlog Vlade Federacije, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlament Federacije), odnosno Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlamentarna skupština BiH) za period do 12 godina.

(8) Prva strategija upravljanja vodama donijet će se najkasnije do 2009. godine.

(9) Strategija upravljanja vodama je dio Strategije zaštite okoliša.

Član 25.

Planovi upravljanja vodama

(1) Za provođenje strategije iz člana 24. stav 7. ovog Zakona donose se planovi upravljanja vodama za Vodno područje Save i Vodno područje Jadranskog mora.

(2) Plan upravljanja vodama iz stava 1. ovog člana obavezno sadrži:

  • 1.
    opći opis karakteristika vodnog područja i to:
    • a)
      za površinske vode:
      • -
        karte položaja i granica vodnih tijela,
      • -
        karte ekoregija i tipova površinskih voda u vodnom području,
      • -
        oznaku referentnih uvjeta za tipove površinskih voda;
    • b)
      za podzemne vode:
      • -
        karte položaja i granica vodnih tijela podzemnih voda;
  • 2.
    sažeti prikaz svih značajnih pritisaka i uticaja ljudske djelatnosti na stanje površinskih i podzemnih voda uključujući:
    • -
      procjenu zagađenja iz tačkastih izvora,
    • -
      procjenu zagađenja iz rasutih izvora, uključujući i pregled korištenja zemljišta,
    • -
      procjenu pritisaka na kvantitativno stanje voda, uključujući i zahvatanje,
    • -
      analizu ostalih uticaja ljudskih djelatnosti na stanje voda;
  • 3.
    identifikaciju i karte zaštićenih područja;
  • 4.
    kartu mreže monitoringa te prikaz rezultata programa monitoringa kojim se prati stanje:
    • -
      površinskih voda (ekološko i hemijsko),
    • -
      podzemnih voda (hemijsko i kvantitativno),
    • -
      zaštićenih područja;
  • 5.
    ciljeve upravljanja vodama, a naročito:
    • -
      ciljeve za postizanje dobrog stanja i ekološkog potencijala vodnih tijela,
    • -
      ciljeve u vezi sa uređenjem voda i zaštite od štetnog djelovanja voda,
    • -
      ciljeve za održivo korištenje voda,
    • -
      rokove za postizanje navedenih ciljeva;
  • 6.
    pregled ekonomskih analiza korištenja voda;
  • 7.
    prikaz programa mjera uključujući i načine za dostizanje ciljeva iz tačke 5. stav 2. ovog člana i to:
    • -
      sažeti prikaz mjera za zaštitu voda,
    • -
      izvještaj o praktičnim koracima i mjerama preduzetim radi primjene načela povrata troškova korištenja voda,
    • -
      pregled mjera preduzetih radi uspostavljanja monitoringa svih izvorišta koja se koriste ili se planiraju koristiti za javno vodosnabdijevanje čija je izdašnost veća od 100m3/dan,
    • -
      sažeti prikaz kontrole zahvatanja i akumuliranja vode uključujući i pregled registara i navođenje slučajeva u kojima su načinjeni izuzeci,
    • -
      sažeti prikaz izvršenih kontrola za tačkaste ispuste i druge djelatnosti koje utiču na stanje voda,
    • -
      navođenje slučajeva u kojima je dopušteno direktno ispuštanje u podzemne vode,
    • -
      pregled mjera preduzetih za sprečavanje zagađenja voda u vezi sa prioritetnim materijama,
    • -
      pregled mjera preduzetih radi sprečavanja ili smanjenja uticaja akcidentnih zagađenja,
    • -
      pregled mjera preduzetih za vodna tijela za koja je upitno dostizanje ciljeva iz tačke 5. stav 2. ovog člana,
    • -
      detaljni prikaz dopunskih mjera za koje se ukazala potreba radi postizanja postavljenih ciljeva iz tačke 5. stav 2. ovog člana,
    • -
      detaljni prikaz mjera radi sprečavanja zagađenja mora,
    • -
      procjenu potrebnih sredstava za provođenje programa mjera kao i utvrđivanje načina osiguranja tih sredstava;
  • 8.
    pregled svih detaljnijih programa i planova upravljanja vodama koji se odnose na određene riječne bazene, podbazene, sektorske planove, probleme ili tipove voda zajedno sa pregledom njihovih sadržaja;
  • 9.
    izvještaj koji obuhvata opis aktivnosti i rezultate učešća javnosti u postupku izrade plana;
  • 10.
    listu institucija i način dobivanja dokumenata na osnovu kojih je izrađen plan;
  • 11.
    pregled međunarodnih obaveza koje je preuzela Bosna i Hercegovina, koje se odnose na upravljanje vodama te način njihovog izvršavanja.

(3) Izmjena i dopuna plana upravljanja vodama, pored sadržaja iz stava 2. ovog člana, sadrži i:

  • 1.
    pregled svih promjena ili dopuna plana od dana njegovog stupanja na snagu,
  • 2.
    ocjenu stepena dostignutih ciljeva,
  • 3.
    pregled mjera koje su bile predviđene u prethodnom planu, a nisu realizirane sa navođenjem razloga nerealizacije,
  • 4.
    pregled mjera koje nisu bile predviđene u prethodnom planu, a realizirane su radi postizanja ciljeva.

(4) Detaljan sadržaj i način donošenja plana iz stava 1. ovog člana propisuje se posebnim aktom koji, na prijedlog Federalnog ministarstva, donosi Vlada Federacije.

(5) Akt iz stava 4. ovog člana uskladit će se na nivou Bosne i Hercegovine u odnosu na pitanja koja su u nadležnosti Bosne i Hercegovine.

Član 26.

Program mjera

(1) Program mjera sadrži osnovne mjere potrebne za postizanje ciljeva u vezi sa zaštitom voda, uređenjem voda i zaštitom od štetnog djelovanja voda i korištenjem voda.

(2) Osnovne mjere iz stava 1. ovog člana su:

  • 1.
    mjere koje se odnose na zaštitu voda:
    • -
      određene ovim Zakonom i podzakonskim aktima donesenim na osnovu ovog Zakona,
    • -
      određene propisima o zaštiti okoliša i zaštiti prirode, a koji se odnose na vodne i o vodi zavisne ekosisteme,
    • -
      kojima se osigurava odgovarajući kvalitet vode za snabdijevanje pitkom vodom,
  • 2.
    mjere koje se odnose na uređenje voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda i to na:
    • -
      očuvanje i izravnavanje količina voda,
    • -
      zaštitu od štetnog djelovanja voda,
    • -
      određivanje obima gradnje vodnih objekata;
  • 3.
    mjere koje se odnose na korištenje voda, a koje:
    • -
      se primjenjuju u postupcima izdavanja dozvola za korištenje voda,
    • -
      se odnose na povrat troškova za korištenje i zaštitu voda,
    • -
      podstiču održivo korištenje voda.

(3) Program mjera može sadržavati i dopunske mjere, ako su potrebne za postizanje dobrog stanja voda.

(4) U programu mjera određuju se i prioriteti realizacije pojedinih mjera iz stava 2. tačka 2. ovog člana.

(5) Ako se na osnovu monitoringa ili drugih podataka utvrdi da ciljevi iz strategije i planova upravljanja vodama za pojedino vodno tijelo neće biti dostignuti, Federalno ministarstvo utvrdit će razloge, pregledati i provjeriti izdate dozvole i koncesije, pregledati i prilagoditi programe monitoringa, te predložiti Vladi Federacije da usvoji dodatne mjere, uključujući i određivanje strožijih graničnih vrijednosti za opterećenje voda.

(6) Program mjera je dio plana upravljanja vodama.

(7) Vlada Federacije svake dvije godine izvještava Parlament Federacije o provođenju programa mjera iz ovog člana.

Član 27.

Rokovi za izradu i revidiranje plana upravljanja vodama

(1) Prvi planovi upravljanja vodama donijet će se najkasnije do 2012. godine.

(2) Planovi upravljanja vodama se revidiraju i dopunjavaju svakih šest godina, u skladu sa postupkom za pripremu i donošenje plana upravljanja vodama.

Član 28.

Priprema prvog plana upravljanja vodama

Radni plan za pripremu planova upravljanja vodama saopštava se javnosti iz člana 38. stav 1. ovog Zakona najkasnije tri godine prije donošenja plana.

Član 29.

Posebne dužnosti agencije za vode u upravljanju vodama

Nadležna agencija za vode iz člana 152. ovog Zakona:

  • 1.
    priprema analizu karakteristika vodnog područja;
  • 2.
    priprema pregled uticaja ljudskih aktivnosti na stanje površinskih i podzemnih voda;
  • 3.
    priprema ekonomsku analizu korištenja voda;
  • 4.
    uspostavlja registar zaštićenih područja iz člana 65. ovog Zakona, kao i područja sa posebnom zaštitom određenih odlukom Vlade Federacije;
  • 5.
    uspostavlja registar vodnih tijela koja se koriste ili se planiraju koristiti za zahvatanje vode za ljudsku potrošnju;
  • 6.
    priprema klasifikaciju ekološkog, hemijskog i kvantitativnog stanja voda;
  • 7.
    priprema program i organizira praćenje stanja voda;
  • 8.
    priprema plan upravljanja vodama i program mjera.

Član 30.

Ciljevi zaštite okoliša u planovima upravljanja vodama

(1) Provođenjem programa mjera utvrđenih planovima upravljanja vodama osigurava se:

  • 1.
    sprečavanje pogoršanja stanja vodnih tijela površinskih i podzemnih voda i postizanje njihovog najmanje dobrog stanja;
  • 2.
    postizanje dobrog ekološkog potencijala i dobrog hemijskog stanja vještačkih ili jako izmijenjenih vodnih tijela;
  • 3.
    zaštita, unapređenje i obnova vodnih tijela površinskih voda radi postizanja stanja iz tač. 1. i 2. stav 1. ovog člana najkasnije za šest godina od usvajanja prvog plana upravljanja vodama;
  • 4.
    zaštita, unapređenje i obnova vodnih tijela podzemnih voda radi postizanja stanja iz tačke 1. ovog stava najkasnije za šest godina od usvajanja prvog plana upravljanja vodama;
  • 5.
    provođenje progresivnog smanjenja zagađenja vodnih tijela površinskih voda prioritetnim materijama;
  • 6.
    postupno smanjenje zagađenja vodnih tijela podzemnih voda uzrokovanog ljudskom djelatnošću;
  • 7.
    harmonizacija standarda i ciljeva zaštite voda u zaštićenim zonama prema kojima su uspostavljena pojedina zaštićena područja iz tačke 4. stav 1. ovog člana, sa međunarodnim standardima za takvu zaštitu najkasnije za šest godina od usvajanja prvog plana upravljanja vodama.

(2) Privremeno pogoršanje stanja vodnih tijela neće se smatrati kršenjem ciljeva upravljanja vodama, ako je to rezultat okolnosti nastalih prirodnim promjenama ili zbog više sile, ili se to pogoršanje realno nije moglo predvidjeti, pod uvjetom da su preduzeti svi praktični koraci radi sprečavanja daljnjeg pogoršanja stanja.

Član 31.

Određivanje karakteristika tipova vodnih tijela

(1) U cilju postizanja i održavanja dobrog stanja ili dobrog ekološkog potencijala vrši se određivanje karakteristika tipova vodnih tijela.

(2) Vodna tijela površinskih voda u vodnom području razvrstavaju se u jedan od sljedećih tipova: rijeke, jezera, prijelazne vode i obalne morske vode ili kao vještačka ili jako izmijenjena vodna tijela.

(3) U svakoj kategoriji površinskih voda iz člana 5. ovog Zakona površinske vode u vodnom području razvrstavaju se u tipove u skladu sa metodologijom utvrđenom podzakonskim propisom iz člana 43. stav 1. tačka 1. ovog Zakona.

(4) Za vještačka ili jako izmijenjena vodna tijela primjenjuje se ista metodologija kao i za tipove površinskih voda koji najbliže odgovaraju opisu tog vještačkog ili jako izmijenjenog vodnog tijela.

(5) Određivanje karakteristika vodnih tijela površinskih i podzemnih voda vrši se u skladu sa metodologijom utvrđenom podzakonskim propisom iz člana 43. stav 1. tačka 1. ovog Zakona. Za početno određivanje karakteristika vodna tijela mogu se grupisati.

Član 32.

Klasifikacija stanja voda

(1) Klasifikacija stanja vodnih tijela površinskih i podzemnih voda određuje se na osnovu jačine promjena uzrokovanih ljudskim aktivnostima.

(2) Stanje vodnog tijela površinskih voda određuje se njegovim ekološkim i hemijskim stanjem, zavisno od toga koje je lošije.

(3) Ekološko stanje vodnog tijela površinskih voda klasifikuje se kao visoko, dobro, umjereno, slabo i loše. Klasifikacija se vrši prema referentnim uvjetima koji se utvrđuju podzakonskim propisom iz člana 43. stav 1. tačka 2. ovog Zakona.

(4) Hemijsko stanje vodnog tijela površinskih voda klasifikuje se kao dobro i loše. Klasifikacija se vrši prema referentnim uvjetima koji se utvrđuju podzakonskim propisom iz člana 43. stav 1. tačka 2. ovog Zakona.

(5) Stanje vodnog tijela podzemne vode određuje se njegovim kvantitativnim i hemijskim stanjem zavisno od toga koje je lošije. Klasifikacija kvantitativnog i hemijskog stanja podzemnih voda vrši se prema podzakonskom propisu iz člana 43. stav 1. tačka 3. ovog Zakona.

(6) Za vještačka i jako izmijenjena vodna tijela površinskih voda primjenjuju se kriteriji za određivanje ekološkog stanja vodnih tijela površinskih voda iz stava 3. ovog člana, uzimajući ono koje im je najsličnije. Pri klasifikaciji ekološkog stanja osobine za visoko ekološko stanje određivat će se kao uvjeti za maksimalni ekološki potencijal.

Član 33.

Vještačka ili jako izmijenjena vodna tijela

(1) U planu upravljanja vodama vodno tijelo površinskih voda može se proglasiti kao vještačko ili jako izmijenjeno kada:

  • 1.
    promjene njegovih hidromorfoloških karakteristika, neophodnih za postizanje dobrog ekološkog stanja, imaju značajne negativne posljedice na:
    • -
      širi okoliš,
    • -
      plovidbu uključujući lučka postrojenja ili rekreaciju,
    • -
      djelatnosti za koje se voda akumulira kao što su vodosnabdijevanje , energetika ili navodnjavanje,
    • -
      regulaciju voda, zaštitu od poplava, odvodnjavanje,
    • -
      ostale jednako važne razvojne djelatnosti;
  • 2.
    korisni efekti koji se mogu postići upotrebom vještačkih ili jako izmijenjenih vodnih tijela zbog tehničke neizvodivosti ili previsokih troškova ne mogu se dostići na drugi način koji se smatra po okoliš boljom opcijom.

(2) Opredjeljenje za proglašenje vodnog tijela površinskih voda za vještačko ili jako izmijenjeno, kao i razlozi za to, posebno se navode u planovima upravljanja vodama i revidiraju se svakih šest godina.

Član 34.

Postepeno postizanje ciljeva zaštite okoliša

(1) Rokovi iz člana 30. ovog Zakona mogu se produžiti u planu upravljanja vodama radi postepenog postizanja ciljeva, pod uvjetom da ne dođe do daljnjeg pogoršanja stanja vodnog tijela, ako:

  • 1.
    postizanje poboljšanja u zadanom roku bude tehnički neizvodljivo ili nesrazmjerno skupo, ili
  • 2.
    prirodni uvjeti ne dozvoljavaju pravovremeno poboljšanje stanja vodnog tijela.

(2) Produženje rokova i razlozi za produženje posebno se razrađuju i objašnjavaju u planu upravljanja vodama.

(3) Produženje je ograničeno na najviše dva daljnja revidiranja plana upravljanja, izuzev kada prirodni uvjeti ne dozvoljavaju postizanje ciljeva u tom periodu.

Član 35.

Modifikacija okolišnih ciljeva

(1) Za određena vodna tijela koja su jače ugrožena ljudskim djelatnostima ili je njihovo prirodno stanje takvo da bi postizanje ciljeva zaštite okoliša bilo teško izvodivo ili nesrazmjerno skupo, mogu se uspostaviti manje strogi ciljevi iz člana 30. ovog Zakona, ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:

  • 1.
    ako zbog ljudske djelatnosti, društveno-ekonomske potrebe i potrebe zaštite okoliša ne mogu biti ostvareni na drugi način, iako bi to bila znatno bolja okolišna opcija, ali je ona neracionalno skupa;
  • 2.
    ako postignuto je najviše moguće ekološko i hemijsko stanje za površinske vode, uz uticaje koji se objektivno nisu mogli izbjeći zbog karaktera ljudske djelatnosti ili zagađenja;
  • 3.
    ako postignute su najmanje moguće promjene dobrog stanja podzemnih voda, uz uticaje koji se objektivno nisu mogli izbjeći zbog karaktera ljudske djelatnosti ili zagađenja;
  • 4.
    ako ne dolazi do daljnjeg pogoršanja stanja tog vodnog tijela;
  • 5.
    ako razlozi za uspostavljanje manje strogih ciljeva zaštite okoliša objašnjeni su u planu upravljanja vodama.

(2) Manje strogi ciljevi zaštite okoliša uspostavljeni u planovima upravljanja vodama revidiraju se svakih šest godina.

Član 36.

Izuzeci od okolišnih ciljeva

(1) Izuzeci od okolišnih ciljeva iz člana 30. ovog Zakona mogu se uspostaviti u planu upravljanja vodama kada je:

  • 1.
    zbog promjene karakteristika vodnog tijela nemoguće postići dobro stanje podzemnih voda, dobro ekološko stanje površinskih voda ili, gdje je to značajno, dobar ekološki potencijal vještačkog vodnog tijela i gdje je nemoguće spriječiti pogoršanje stanja vodnih tijela,
  • 2.
    usljed ljudskih aktivnosti u sklopu održivog razvoja nemoguće spriječiti pogoršanje vodnog tijela iz visokog u dobro stanje.

(2) Izuzeci od okolišnih ciljeva mogu se uspostaviti pod sljedećim uvjetima:

  • 1.
    ako su preduzeti svi praktični koraci za ublažavanje negativnog uticaja na stanje vodnog tijela;
  • 2.
    ako su razlozi modifikacije i promjene navedeni i objašnjeni u planu upravljanja vodama;
  • 3.
    ako su koristi za ljudsko zdravlje, sigurnost i održivi razvoj veće od onih koje bi se postigle ispunjavanjem okolišnih ciljeva iz člana 30. ovog Zakona;
  • 4.
    ako se koristi, koje su dobivene ovim modifikacijama ili promjenama, ne mogu postići na drugi način zbog tehničke neizvodivosti ili nerealno visokih troškova.

Član 37.

Primjena čl. 33., 34., 35. i 36. ovog Zakona na određena vodna tijela ne smije trajno isključiti niti ugroziti ostvarenje ciljeva iz člana 30. ovog Zakona na drugim vodnim tijelima i mora garantirati jedinstven nivo zaštite unutar vodnog područja.

Član 38.

Konsultovanje javnosti

(1) O početku pripreme plana upravljanja vodama agencija za vodno područje iz člana 152. ovog Zakona pisanim putem obavještava Savjetodavno vijeće za vode iz člana 164. ovog Zakona, kanton, grad i općinu, a putem sredstava javnog informiranja pravna i fizička lica koja imaju sjedište, odnosno prebivalište na teritoriji vodnog područja za koje se priprema plan najmanje tri godine prije početka perioda na koji se plan odnosi.

(2) Pisano obavještenje iz stava 1. ovog člana sadrži poziv na saradnju, okvirni sadržaj plana i rokove za pripremu i usvajanje plana.

(3) Pravna i fizička lica iz stava 1. ovog člana u roku od godinu dana od obavještenja dostavljaju agenciji za vodno područje pisane prijedloge i mišljenja o svim pitanjima koja se odnose na plan upravljanja vodama.

(4) Agencija za vodno područje najmanje dvije godine prije početka perioda na koji se plan odnosi prezentira pravnim i fizičkim licima iz stava 1. ovog člana periodični izvještaj o toku priprema plana koji naročito sadrži opis značajnijih pitanja upravljanja vodama.

(5) Agencija za vodno područje javno objavljuje nacrt plana najmanje godinu dana prije početka perioda na koji se plan odnosi. Na zahtjev pravnih i fizičkih lica iz stava 1. ovog člana agencija za vodno područje dužna je omogućiti uvid u dokumente na osnovu kojih je napravljen nacrt plana.

(6) Pravna i fizička lica iz stava 1. ovog člana mogu dostaviti agenciji za vodno područje pisane primjedbe na nacrt plana u roku od šest mjeseci nakon njegovog objavljivanja.

(7) Agencija za vodno područje u roku od tri mjeseca po prijemu primjedbi iz stava 6. ovog člana priprema izvještaj koji sadrži usvojene, odnosno odbijene primjedbe na nacrt plana iz stava 5. ovog člana sa obrazloženjem. Izvještaj je sastavni dio plana.

(8) Postupci i zahtjevi koji se odnose na konsultovanje javnosti u planiranju u oblasti upravljanja vodama mogu se urediti propisima Bosne i Hercegovine.

(9) Konsultovanje javnosti u međunarodnim riječnim bazenima može se dodatno regulirati međunarodnim sporazumima koje zaključi Bosna i Hercegovina.

(10) Nakon zaključivanja postupaka iz ovog člana agencija za vodno područje priprema prijedlog plana.

Član 39.

Koordinacija izrade planova za upravljanje vodama

(1) U toku izrade plana upravljanja vodama iz člana 25. ovog Zakona nadležne institucije za izradu plana obavezno uspostavljaju i osiguravaju koordinaciju svih aktivnosti sa odgovarajućom nadležnom institucijom za izradu plana za isto vodno područje iz Republike Srpske i Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt Brčko) radi osiguranja donošenja jedinstvenog plana upravljanja vodama vodnog područja u Bosni i Hercegovini.

(2) Postupci i zahtjevi koji se tiču koordinacije izrade i donošenja planova upravljanja vodama pojedinog vodnog područja mogu se urediti propisima Bosne i Hercegovine.

(3) Koordinacija pripreme planova upravljanja vodama međunarodnih riječnih bazena može se dodatno regulirati međunarodnim sporazumima koje zaključi Bosna i Hercegovina.

Član 40.

Donošenje planova za upravljanje vodama

(1) Plan upravljanja vodama vodnog područja donosi Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra, u skladu sa propisom iz člana 25. stav 4. ovog Zakona. Odluka o usvojenom planu objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

(2) Vlada Federacije doneseni plan upravljanja vodama podnosi Vijeću ministara Bosne i Hercegovine radi usvajanja, u skladu sa procedurom propisanom odgovarajućim zakonom Bosne i Hercegovine.

(3) Federalno ministarstvo obavještava ministarstvo Bosne i Hercegovine nadležno za vode i organ Republike Srpske nadležan za vode o donesenom planu upravljanja vodama.

(4) Doneseni plan upravljanja vodama objavljuje se i u elektronskoj formi.

(5) Postupak objavljivanja donesnog plana upravljanja vodama može se urediti propisima Bosne i Hercegovine.

(6) Postupak objavljivanja donesenog plana upravljanja vodama u međunarodnom riječnom bazenu može se dodatno regulirati međunarodnim sporazumima koje zaključi Bosna i Hercegovina.

Član 41.

Ostali planovi

(1) Planovi iz člana 25. ovog Zakona mogu se dopuniti izradom detaljnijih programa i planova upravljanja vodama za pojedine podbazene, pojedine kategorije voda i pojedina pitanja upravljanja vodama.

(2) Planovi iz stava 1. ovog člana moraju biti u skladu sa planovima upravljanja vodama odgovarajućeg vodnog područja.

(3) Agencija za vodno područje o pripremi plana iz stava 1. ovog člana pisanim putem obavještava Savjetodavno vijeće vodnog područja iz člana 164. ovog Zakona, kanton, grad i općinu na koje se odnosi plan, a putem sredstava javnog informiranja pravna i fizička lica koja na tom području imaju sjedište, odnosno prebivalište.

(4) Agencija za vodno područje prezentira nacrt plana iz stava 1. ovog člana licima iz stava 3. ovog člana koja mogu u roku od 60 dana od prezentacije dostaviti agenciji pisane prijedloge, mišljenja i inicijative.

(5) Agencija za vodno područje prije usvajanja plana iz stava 1. ovog člana obavještava lica iz stava 3. ovog člana u kojoj mjeri i na koji način je uzela u obzir njihove prijedloge, mišljenja i inicijative.

(6) Planove iz stava 1. ovog člana donosi Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra, u skladu sa propisom iz člana 25. stav 4. ovog Zakona. Odluka o usvojenom planu objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Član 42.

Povezanost planova upravljanja vodama sa prostornim i

(1) U prostorne planove i druge planove koji utiču na zaštitu voda, njihovo uređenje i korištenje unose se zaštićena i ugrožena područja prema odredbama ovog Zakona.

(2) Predlagač nacrta plana iz stava 1. ovog člana mora kod njegove pripreme uzeti u obzir režim dozvoljenih aktivnosti i zabrane koje se odnose na zahvate u prostoru na područjima iz stava 1. ovog člana.

(3) Predlagač nacrta plana iz stava 1. ovog člana mora u postupku njegove pripreme izabrati način korištenja prostora koji je moguć u skladu sa ovim Zakonom.

(4) Predlagač nacrta prostornog plana mora u postupku njegove pripreme odrediti zahvate u prostoru koji se odnose na izgradnju vodne infrastrukture i koji su predviđeni planovima upravljanja vodama.

(5) Predlagač nacrta prostornog plana Federacije, kantona, grada i općine mora dobiti saglasnost federalnog ministra na nacrt tog plana.

(6) Federalni ministar izdaje saglasnost iz stava 5. ovog člana, ako utvrdi da je taj plan u skladu sa planom upravljanja vodama i odredbama ovog Zakona.

(7) U slučajevima izmjene područja iz stava 1. ovog člana, izmjene režima dozvoljenih aktivnosti i zabrana ili donošenja akta iz čl. 67., 68., 71., 72., 74. i 77., kao i člana 86. stav 2. ovog Zakona za novouspostavljena područja, nakon objave prostornog plana ili drugog plana, zahvati u prostoru usklađuju se sa ovim promjenama.

Član 43.

Propisi Vlade Federacije

(1) Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra donosi propise o:

  • 1.
    metodologiji za određivanje tipova vodnih tijela površinskih voda i karakterizaciju vodnih tijela površinskih i podzemnih voda iz člana 31. ovog Zakona;
  • 2.
    referentnim uvjetima za klasifikaciju ekološkog stanja i dopuštene granične vrijednosti parametara hemijskog kvaliteta za klasifikaciju hemijskog stanja vodnog tijela površinskih voda iz člana 32. ovog Zakona;
  • 3.
    parametrima kvantitativnog i hemijskog kvaliteta za klasifikaciju stanja vodnog tijela podzemnih voda iz člana 32. ovog Zakona;
  • 4.
    postupku provođenja ekonomske analize korištenja voda;
  • 5.
    uspostavljanju ciljeva zaštite okoliša iz čl. od 30. do 37. ovog Zakona;
  • 6.
    monitoringu i sadržaju programa monitoringa voda.

(2) Vlada Federacije donosi propise iz stava 1. ovog člana, samo ako Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije donijelo takav propis.

(3) Prije donošenja propisa iz stava 1. ovog člana Vlada Federacije će, uz konsultaciju sa Vladom Republike Srpske, osigurati njegovu harmonizaciju sa odgovarajućim propisom Republike Srpske.

V. KORIŠTENJE VODA

Član 44.

Korištenje voda

Korištenje voda, prema ovom Zakonu, obuhvata:

  • 1.
    zahvatanje, crpljenje i upotrebu površinskih i podzemnih voda za različite namjene (snabdijevanje vodom za piće, sanitarne i tehnološke potrebe, navodnjavanje i dr.);
  • 2.
    korištenje vodnih snaga za proizvodnju električne energije i druge pogonske namjene;
  • 3.
    korištenje voda za uzgoj ribe;
  • 4.
    korištenje voda za plovidbu;
  • 5.
    korištenje voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge slične namjene.

Član 45.

(1) Svakome je dozvoljeno korištenje voda pod uvjetima određenim ovim Zakonom.

(2) Voda se mora koristiti racionalno i ekonomično. Svaki korisnik vode dužan je koristiti vodu na način i u obimu kojim se voda čuva od rasipanja i štetnih promjena njenog svojstva (kvaliteta) i omogućuje zakonsko pravo korištenja voda drugim licima.

Član 46.

Opća upotreba vode

(1) Svakome je dozvoljeno koristiti vodu običnim načinom koji ne zahtijeva posebne naprave i ne isključuje druge od jednakog korištenja vode (opća upotreba vode).

(2) Opća upotreba vode obuhvata naročito:

  • 1.
    zahvatanje vode bez posebnih naprava iz vodotoka i jezera za osnovne potrebe jednog domaćinstva;
  • 2.
    zahvatanje podzemne vode (bunar na vlastitom zemljištu) ili vode sa izvora na vlastitom zemljištu koja se koristi za osnovne potrebe jednog domaćinstva;
  • 3.
    prikupljanje i korištenje oborinskih voda za osnovne potrebe jednog domaćinstva koje se sakupljaju na vlastitom zemljištu;
  • 4.
    rekreaciju na vodama.

(3) Osnovnim potrebama domaćinstva iz stava 2. ovog člana smatra se korištenje vode za piće, održavanje čistoće i slične potrebe u domaćinstvu. Takvim korištenjem ne smatra se korištenje vode za navodnjavanje, te korištenje vode u tehnološkom procesu pri obavljanju privredne djelatnosti.

Član 47.

(1) Za svako korištenje vode koje prelazi obim opće upotrebe iz člana 46. ovog Zakona potrebna je vodna dozvola, u skladu sa ovim Zakonom.

(2) Korištenje vode za snabdijevanje stanovništva vodom za piće, sanitarne potrebe i potrebe protivpožarne zaštite ima prednost u odnosu na korištenje vode za ostale namjene iz člana 44. ovog Zakona.

(3) Planom upravljanja vodama može se, zbog određenih specifičnih uvjeta i potreba, odrediti pravo prednosti korištenja vode za ostale namjene, uz obavezno davanje prvenstva za namjene iz stava 2. ovog člana.

Član 48.

Kvalitet vode za piće

(1) Kvalitet vode koja se koristi za piće (vodosnabdijevanje) mora odgovarati uvjetima utvrđenim propisom o kvalitetu vode za piće koji donosi federalni ministar nadležan za zdravstvo.

(2) Pravno lice koje obavlja djelatnost vodosnabdijevanja dužno je osigurati stalni i sistematski pregled vode i preduzimati mjere za osiguranje zdravstvene ispravnosti vode za piće i tehničke ispravnosti uređaja, u skladu sa propisom iz stava 1. ovog člana.

(3) Kontrolu vode za potrebe snabdijevanja vodom za piće može vršiti samo ovlaštena laboratorija.

Sudska praksa po ovom aktu

11 odluka iz 4 članova

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.

Općenite reference na ovaj akt (7)

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-4523/22

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4523/22 (Fond za zaštitu okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.1.1. - Građanski postupak; Naknada…

2026

Ishod: Odluka o dopustivosti

Vrhovni sud Federacije BiH

68 0 P 068559 23 Rev

Posjednik zemljišta ne može od korisnika brane, koja je ispravno funkcionisala, tražiti naknadu štete zbog plavljenja zemljišta ako je korisnik brane manipulisao istom u skladu sa pravilima za slučaj enormnih padavina, odnosno u uslovima k…

2024
Rev

Ishod: Odluka u meritumu

Vrhovni sud Federacije BiH

65 0 Ps 650570 23 Rev

Viša sila predstavlja događaje čija moć prelazi i moć samog čovjeka, događaje koji su nepredvidivi i neotklonjivi, te djeluju izvana i svojim načinom i snagom prekidaju upravo uzročnu vezu između učinjene štete i onog uzroka za koji određe…

2023
Rev

Ishod: Odluka u meritumu

Vrhovni sud Federacije BiH

43 0 P 145146 19 Rev

Ako je šteta na objektima tužitelja nastala za vrijeme prirodne nesreće, uslijed djelovanja ogromne količine padavina u kratkom vremenskom periodu, koja se nije mogla predvidjeti ni izbjeći, i time izazvanih poplava velikih razmjera kao ne…

2021
Rev

Ishod: Odluka u meritumu

Vrhovni sud Federacije BiH

43 0 P 120845 17 Rev

VIŠA SILA, KAO OSNOV OSLOBAĐANJA OD ODGOVORNOSTI, PREDSTAVLJA DOGAĐAJ KOJI JE NEPREDVIDLJIV I NEOTKLONJIV, DJELUJE IZVANA I SVOJIM NAČINOM I SNAGOM PREKIDA UZROČNU VEZU IZMEĐU UČINJENE ŠTETE I ONOG UZROKA ZA KOJI ODREĐENA OSOBA ODGOVARA, A…

2020
Rev

Ishod: Odluka u meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-433/18

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-433/18 ("Grading" d.o.o. Orašje). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH (Zabrana diskriminacije). Ključne riječi: 14. - Član …

2019

Ishod: Odluka o dopustivosti

Vrhovni sud Federacije BiH

08 0 U 002086 14 Uvp

PROMJENA KORISNIKA U KATASTARSKIM OPERATIMA SE MOŽE PROVESTI SAMO NA OSNOVU PRAVOSNAŽNE ODLUKE SUDA ILI NADLEŽNOG ORGANA I NA OSNOVU UGOVORA.

2018
Uvp

Ishod: Odluka u meritumu