Aktio

PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Zakon o cestama Federacije Bosne i Hercegovine

ZAKON
O CESTAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se pravni položaj javnih cesta, upravljanje cestama, građenje, održavanje, upravljanje i ustupanje radova, zaštita cesta i uvjeti obavljanja prometa na cestama, finansiranje javnih cesta, koncesija na javnim cestama, nadzor nad provođenjem zakona, kazne i druga pitanja od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine.

Član 2.

Cesta, prema ovom zakonu, jeste svaka površina na kojoj se obavlja promet. Ceste se dijele na javne i nekategorisane.

Javne ceste, zavisno od njihovog društvenog, privrednog i teritorijalnog značaja, kategorišu se u magistralne, regionalne i lokalne ceste, kao i ulice u naseljima i gradovima.

Kolovozi ulica u naseljima i gradovima kroz koje prolaze magistralne, regionalne i lokalne ceste smatraju se dijelovima tih cesta.

Član 3.

Nekategorisana cesta je površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je pristupačna većem broju korisnika.

Korištenje, održavanje, zaštita, rekonstrukcija i izgradnja nekategorisanih cesta, kao i poslovi nadzora na tim cestama uređuju se gradskim i općinskim propisom, u skladu sa ovim zakonom.

Član 4.

Javna cesta je javno dobro u općoj upotrebi u državnom vlasništvu i od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

Na javnim cestama se ne može sticati pravo vlasništva niti druga prava po bilo kojoj osnovi.

Izuzetno, na javnim cestama mogu se sticati služnosti samo za opće potrebe kao što su: pravo na postavljanje cjevovoda, vodovoda i kablova s tim da korištenje tog prava ne ometa promet i ne ugrožava sigurnost prometa i stabilnosti ceste.

Član 5.

Javna cesta, prema vrsti prometa, može biti namijenjena za mješoviti promet ili za promet motornih vozila.

Javna cesta ili dio javne ceste može se odrediti samo za promet motornih vozila ako paralelno sa tom cestom postoji odgovarajuća prometnica za druge vrste prometa.

Namjena javne ceste koja je u korištenju određuje se na osnovu stanja i uvjeta prometa na cesti.

Namjena ceste određuje se na osnovu investiciono-tehničke dokumentacije za izgradnju ceste, a u skladu sa odgovarajućim tehničkim propisima.

Član 6.

Javnu cestu čine:

  • -
    donji i gornji stroj ceste;
  • -
    cestovni građevinski objekti: mostovi, podvožnjaci, nadvožnjaci, tuneli, galerije, potporni i obložni zidovi, pothodnici i nathodnici;
  • -
    uređaji za odvodnju;
  • -
    cestovni pojas čini projektovani poprečni presjek ceste i najmanje jedan metar sa obje strane računajući od krajnjih tačaka poprečnog profila ceste;
  • -
    cestovno zemljište u širini koju čine: širina cestovnog pojasa, te površine na kojima su izgrađene cestarske kuće,stacionari, servisi, benzinske stanice, parkirališta, površine za odvodnju do recipijenta i drugi objekti za potrebe održavanja cesta i usluga vozilima i putnicima predviđeni projektom ceste;
  • -
    zračni prostor iznad kolovoza u visini od sedam metara;
  • -
    mjerne vage i objekti za vaganje i kontrolu prometa;
  • -
    priključci na javnu cestu u širini cestovnog pojasa;
  • -
    prometna signalizacija (horizontalna, vertikalna, svjetlosna signalizacija) i oprema cesta, stalni uređaji za zaštitu ceste, prometa od snježnih nanosa, djelovanje vjetra, osulina, nanosa zemljanog materijala, smjerokazni stubići, kilometarski stubići, odbojnici, cestovni telekomunikacijski uređaji i oprema, javna rasvjeta u funkciji prometa, cestovne oznake, detektori i brojači prometa, ventilacijska oprema u tunelima, ograde, satovi za parkiranje, uređaji i oprema za zaštitu od buke i drugih štetnih uređaja od prometa, prometne TV kamere, obične kamere i TV uređaji i parking uređaji;
  • -
    cestarske kuće, stacionari i drugi objekti za potrebe održavanja cesta, prometa i okoline (snjegobrani, vjetrobrani, zaštita od osulina i nanosa, zaštitne i sigurnosne ograde).

Član 7.

Javne ceste iz člana 2. ovog zakona su:

  • 1.
    magistralne javne ceste su ceste koje povezuju cjelokupan ili veći dio prostora države Bosne i Hercegovine, Federacije i integriraju ga u evropsku mrežu cesta, a čine međusobnu zavisnu prometnu mrežu;
  • 2.
    regionalne javne ceste su ceste koje povezuju naselja i lokalitete unutar jednog ili više kantona, integriraju cjelokupni prostor kantona i čine međusobno ovisnu prometnu mrežu jednog ili više kantona priključenih na mrežu magistralnih cesta;
  • 3.
    lokalne javne ceste i ulice u naseljima i gradovima (u daljem tekstu: lokalne ceste) su ceste koje čine međusobno ovisnu prometnu mrežu općine ili grada priključenu na mrežu regionalnih ili magistralnih cesta.

Član 8.

Kriterije za određivanje magistralnih i regionalnih cesta iz člana 7. ovog zakona donosi Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnog ministra prometa i komunikacija.

Kriterije za određivanje lokalnih cesta iz člana 7. ovog zakona donosi vlada kantona na prijedlog nadležnog kantonalnog ministra, uz saglasnost federalnog ministra prometa i komunikacija.

Akt (provedbeni propis) o kategorizaciji magistralnih i regionalnih cesta donosi Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnog ministra.

Akt (provedbeni propis) o kategorizaciji lokalnih cesta donosi vlada kantona na prijedlog nadležnog ministra.

Član 9.

Dijelove ceste koji nakon izgradnje i rekonstrukcije ne pripadaju novoj trasi ceste mijenjaju, odnosno gube kategoriju javne ceste.

Namjena dijelova javne ceste iz prethodnog stava koji će i dalje služiti prometu, kao i priključivanje na novoizgrađenu cestu rješava se projektnom dokumentacijom izgradnje i rekonstrukcije ceste.

Odluku o statusu napuštenog dijela ceste iz stava 2. ovog člana donosi nadležno ministarstvo.

II - UPRAVLJANJE CESTAMA

1. Direkcija cesta Federacije Bosne i Hercegovine

Član 10.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Osnivač) osniva Direkciju cesta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Direkcija cesta).

Direkcija cesta je jedini menadžer magistralne cestovne infrastrukture u Federaciji.

Firma Direkcije je: Direkcija cesta Federacije Bosne i Hercegovine.

Skraćeni naziv firme je: D.C. FBiH.

Sjedište Direkcije cesta je u Sarajevu.

Predmet poslovanja Direkcije cesta je: osiguranje materijalnih i drugih uvjeta za održavanje, zaštitu, rekonstrukciju, izgradnju i upravljanje magistralnim javnim cestama, te osiguranje tehničko-tehnološkog jedinstva sistema javnih cesta.

Predmet poslovanja će se detaljnije definisati Statutom Direkcije cesta.

Kapital Direkcije cesta čini cestovna infrastruktura-imovina Federacije.

Član 11.

Ciljevi osnivanja i djelatnost Direkcije cesta su sljedeći poslovi i zadaci na magistralnim cestama i to:

  • 1.
    priprema dugoročne, srednjoročne i godišnje planove i programe razvoja, održavanja, zaštite, rekonstrukcije, izgradnje i obnove cesta i objekata na cestama;
  • 2.
    vrši investicione poslove za obnovu, izgradnju, rekonstrukciju, održavanje i zaštitu na cestama i objektima;
  • 3.
    vrši investicione poslove za osiguranje potrebne studijske i projektne dokumentacije za ceste;
  • 4.
    stara se o realizaciji mjera i aktivnosti na unapređenju sigurnosti prometa i preduzima mjere radi zaštite i osiguranja neometanog i sigurnog prometa na cestama;
  • 5.
    preduzima mjere radi zaštite i osiguranja neometanog i sigurnog prometa na cestama;
  • 6.
    predlaže finansijske planove i unapređenje ubiranja sredstava za potrebe cesta;
  • 7.
    vodi evidenciju (katastar) cesta i objekata na cestama, zemljišnog pojasa, prometne signalizacije i opreme na njima;
  • 8.
    osigurava tehničko-tehnološko jedinstvo javnih cesta kroz provedbu strategije i poslova zaštite okoline od uticaja prometa na cestama.

Član 12.

U ispunjavanju svojih funkcija Direkcija cesta posvećuje posebnu pažnju društvenom interesu, uključujući ispunjavanje potreba korisnika, zaštiti dobara koja su od općeg javnog interesa, kao i zaštiti okoline. Rad Direkcije cesta se usklađuje sa ostalim relevantnim sistemima u zemlji i inozemstvu, kao i općim ekonomskim razvojem zemlje.

Član 13.

Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, na prijedlog i u cilju izvršenja operativnih poslova održavanja i zaštite magistralnih javnih cesta, može ustupiti dio operativnih poslova nadležnim kantonalnim organima.

Organi iz stava 1. ovog člana, ugovorom regulišu uvjete i način izvršavanja ustupljenih poslova održavanja i zaštite magistralnih javnih cesta.

Član 14.

Radi poboljšanja racionalnosti i efikasnosti poslovanja Direkcija cesta može, uz saglasnost Osnivača, za obavljanje pojedinih djelatnosti iz okvira svog predmeta poslovanja osnivati privredna društva pod uvjetima utvrđenim zakonom.

Racionalnost i efikasnost osnivanja subjekata, iz stava 1. ovog člana, utvrđuje se na osnovu elaborata o opravdanosti osnivanja. Aktom o osnivanju Direkcije cesta bliže će se urediti prava, obaveze i odgovornosti Direkcije cesta i osnovanog subjekta.

Direkcija cesta je dužna da pribavi mišljenje Osnivača i Federalnog ministarstva prometa i komunikacija prije donošenja odluke o osnivanju subjekata iz stava 1. ovog člana.

Član 15.

Direkcija cesta donosi svoje razvojne planove, u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine i Federacije.

Član 16.

Direkcija cesta, u skladu sa svojim planom razvoja, može u okviru svoje djelatnosti, uz saglasnost Osnivača, preduzimati aktivnosti za osiguranje finansijskih sredstava koja imaju za cilj obnavljanje, rekonstrukciju i modernizaciju cestovne infrastrukture koje su dodjeljene Direkciji cesta na upravljanje ili privrednim društvima čiji je osnivač.

Član 17.

Direkcija cesta će djelovati u skladu sa međunarodnim konvencijama kojima je pristupila Bosna i Hercegovina.

Direkcija cesta ima pravo da stupa u članstvo međunarodnih profesionalnih organizacija ukoliko to nije u nadležnosti Bosne i Hercegovine.

2. Organi Direkcije cesta

Član 18.

Pravo upravljanja Direkcijom cesta Osnivač ostvaruje putem upravnog odbora.

Član 19.

Organi upravljanja i rukovođenja Direkcije cesta su upravni odbor i poslovodni organ.

Član 20.

Upravni odbor ima 11 članova, po jedan predstavnik iz svakog kantona koje predlaži nadležni kantonalni organ ijedan predstavnik zaposlenih u Direkciji cesta.

Članove Upravnog odbora imenuje i razrješava Osnivač na prijedlog federalnog ministra prometa i komunikacija vodeći računa o nacionalnom sastavu članova.

Za članove Upravnog odbora kandiduju se prvenstveno istaknuti stručnjaci iz područja privrede, finansija, prava i građevinarstva - oblast niskogradnje.

Osnivač prilikom imenovanja članova određuje predsjednika i zamjenika predsjednika.

Članovi Upravnog odbora imenuju se na period od četiri godine, s tim da mogu biti ponovo imenovani.

Član 21.

Članovi upravnog odbora mogu dati ostavku Osnivaču na članstvo u Upravnom odboru. Ostavka se daje u pisanom obliku.

Član poslovodnog organa ne može istovremeno biti član Upravnog odbora.

Na mjesto člana Upravnog odbora koji je dao ostavku ili je opozvan, mora se imenovati novi član Upravnog odbora u roku od 30 dana od dana podnošenja ostavke ili opoziva.

Član 22.

Predsjednik Upravnog odbora vodi sjednice i predstavlja Upravni odbor.

U slučaju njegove spriječenosti predsjednika Upravnog odbora zamjenjuje zamjenik.

Imenovanje, razrješenje, opoziv i ostavke članova Upravnog odbora bliže će se urediti Statutom Direkcije cesta, a način rada Poslovnikom o radu Upravnog odbora.

Član 23.

Poslovodni organ prisustvuje sjednicama Upravnog odbora, ima pravo predlagati, ali ne i učestvovati u donošenju odluka.

Član 24.

Upravni odbor:

  • -
    utvrđuje razvojnu i poslovnu politiku;
  • -
    donosi odluku o usvajanju planova razvoja i poslovanja;
  • -
    odlučuje o statusnim promjenama;
  • -
    odlučuje o osnivanju drugih društava i imenuje upravne odbore tih subjekata;
  • -
    odlučuje o kupovini dionica, odnosno udjela drugih društava i ustanova;
  • -
    odlučuje o raspodjeli dobiti, uz saglasnost Osnivača;
  • -
    donosi investicione odluke;
  • -
    imenuje i razrješava poslovodni organ, uz saglasnost Osnivača;
  • -
    usvaja izvještaj o poslovanju Direkcije cesta i godišnji obračun;
  • -
    donosi akt o unutrašnjoj organizaciji;
  • -
    vrši i druge poslove utvrđene Statutom.

Član 25.

Poslovodni organ Direkcije cesta je generalni direktor.

Generalnog direktora u njegovoj odsutnosti zamjenjuje zamjenik generalnog direktora sa svim ovlaštenjima koje ima generalni direktor.

Generalnog direktora i zamjenika imenuje Upravni odbor na period od četiri godine na osnovu javnog konkursa, uz uvjete utvrđene zakonom i Statutom, uz saglasnost Osnivača.

Generalni direktor i zamjenik ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.

Ako se ne izvrši imenovanje generalnog direktora i zamjenika, Upravni odbor će imenovati vršioce dužnosti najduže na rok do godinu.

Statutom Direkcije cesta bliže će se urediti način izbora i razrješenja poslovodnog organa.

Član 26.

Generalni direktor Direkcije cesta organizuje i rukovodi procesom rada i vodi poslovanje Direkcije cesta, zastupa i predstavlja Direkciju cesta u zemlji i inozemstvu, predlaže osnove poslovne politike, program rada i plan razvoja i preduzima mjere za njihovo provođenje, podnosi izvještaj o poslovanju i godišnji obračun, postavlja i razrješava radnike sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima uz saglasnost federalnog ministra, predlaže unutrašnju organizaciju u Direkciji cesta, vrši i druge poslove određene zakonom i Statutom.

3. Opći akti Direkcije cesta

Član 27.

Statut Direkcije cesta donosi Upravni odbor, uz saglasnost Osnivača, u roku od šezdeset dana od dana donošenja ovog zakona.

U skladu sa Statutom, Direkcija cesta može imati i druge opće akte kojima uređuje pitanja vezana za njegov rad i poslovanje.

Druge opće akte iz stava 2. ovog člana donosi Upravni odbor Direkcije cesta ako ovim zakonom ili Statutom Direkcije cesta nije drugačije uređeno.

Član 28.

Statut sadrži naročito odredbe o:

  • -
    firmi,
  • -
    djelatnosti,
  • -
    kapitalu,
  • -
    zastupanju i predstavljanju Direkcije cesta,
  • -
    organima Direkcije cesta,
  • -
    organizaciji Direkcije cesta,
  • -
    organizaciji i sigurnosti saobraćaja,
  • -
    ovlaštenjima u pravnom prometu,
  • -
    planiranju rada i razvoja,
  • -
    raspoređivanju dobiti i pokrivanju gubitaka,
  • -
    odgovornosti u vršenju poslovodnih funkcija,
  • -
    općim aktima,
  • -
    međusobnim pravima i obavezama između Osnivača i Direkcije cesta,
  • -
    i o drugim pitanjima značajnim za rad i poslovanje Direkcije cesta i njenih organizacionih dijelova.

4. Odgovornost Direkcije cesta u pravnom prometu

Član 29.

Za svoje obaveze Direkcija cesta odgovara svim svojim sredstvima, odnosno imovinom, osim dobara u općoj upotrebi koja su joj data na korištenje.

Član 30.

Osnivač ima pravo kontrole ispunjavanja javnih interesa i zadataka zbog kojih je osnovana Direkcija cesta, racionalnosti njenog poslovanja, namjenskog trošenja sredstava i poslovnog uspjeha.

Kontrola iz stava 1. ovog člana se ostvaruje podnošenjem i razmatranjem godišnjeg izvještaja o poslovanju Direkcije cesta.

Prije podnošenja godišnjeg izvještaja iz stava 2. ovog člana se vrši revizija računovodstvenih iskaza Direkcije cesta u skladu sa zakonom.

U cilju ostvarivanja kontrole iz stava 1. ovog člana podnošenje izvještaja je obavezno i u kraćim rokovima na zahtjev Osnivača.

Član 31.

U slučaju poremećaja u poslovanju Direkcije cesta Osnivač može preduzimati mjere kojim će osigurati uvjete za nesmetano funkcioniranje rada Direkcije cesta kao što su: promjena unutrašnje organizacije Direkcije cesta, ograničenja u pogledu raspolaganja određenim sredstvima, onemogućavanje nesavjesnog vršenja upravljačkih funkcija, zaštita od društveno štetnih pojava i onemogućavanje zloupotreba.

Osnivač može preduzeti, u slučaju iz stava 1. ovog člana, i druge mjere utvrđene zakonom.

5. Nadležnost Osnivača

Član 32.

Osnivač:

  • 1.
    ostvaruje osnivačka prava Direkcije cesta;
  • 2.
    daje saglasnost na Statut Direkcije cesta;
  • 3.
    imenuje i razrješava članove Upravnog odbora i daje saglasnost za imenovanje generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora Direkcije cesta;
  • 4.
    utvrđuje politiku razvoja cestovne infrastrukture;
  • 5.
    odobrava godišnje i razvojne planove i izvještaje poslovodnog organa Direkcije cesta o poslovanju;
  • 6.
    daje upute i smjernice Upravnom odboru Direkcije cesta, u skladu s politikom razvoja cestovne infrastrukture;
  • 7.
    u vanrednim okolnositma daje organima Direkcije cesta obavezne instrukcije.

Član 33.

Direkciji cesta se daje na korištenje i upravljanje cestovna infrastruktura Federacije.

Član 34.

Cestovna imovina Federacije popisat će se sa stanjem na dan stupanja na snagu ovog zakona uz navođenje njene pojedinačne vrijednosti, te će Direkcija cesta sastaviti bilans stanja imovine u skladu sa važećim propisima.

Konačan bilans stanja imovine treba da sadrži svu cestovnu imovinu Federacije.

6. Kantonalni organi

Član 35.

Nadležni kantonalni organi vrše održavanje, zaštitu, rekonstrukciju, izgradnju i upravljanje regionalnim i lokalnim cestama, te osiguranje tehničko-tehnološkog jedinstva sistema javnih cesta.

Član 36.

Nadležni kantonalni organi obavljaju, u skladu sa članom 35. ovog zakona, sljedeće poslove u vezi sa regionalnim i lokalnim cestama i to:

  • 1.
    pripremaju dugoročne i srednjoročne planove razvoja cesta;
  • 2.
    pripremaju srednjoročne i godišnje planove i programe održavanja, zaštite, rekonstrukcije i izgradnje cesta;
  • 3.
    pripremaju plan obnove;
  • 4.
    vrše investicione poslove za održavanje i obnovu, rekonstrukciju i izgradnju;
  • 5.
    vrše investicione poslove za osiguranje potrebne studijske i projektne dokumentacije;
  • 6.
    staraju se o realizaciji mjera i aktivnosti na unapređenju sigurnosti prometa;
  • 7.
    preduzimaju mjere radi zaštite cesta i osiguranja prometa na njima;
  • 8.
    predlažu finansijske planove, unapređenje fondacije sredstava za potrebe cesta i plaćanja;
  • 9.
    vode evidenciju (katastar) cesta i objekata na cestama, cestovnog pojasa, prometne signalizacije i opreme na njima;
  • 10.
    obavještavaju javnost o stanju cesta i načinu odvijanja prometa;
  • 11.
    preduzimaju potrebne mjere za očuvanje i zaštitu okoline.

Član 37.

Korisniku javne ceste koji se pridržava prometnih propisa i prometne signalizacije na cestama Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ dužni su nadoknaditi štetu u slučaju propuštanja radova iz člana 59. ovog zakona.

Organi iz stava 1. ovog člana imaju pravo na naknadu štete od preduzeća za ceste (izvođača radova) ako je šteta nastala zbog propuštanja blagovremenog izvršenja potrebnih radova predviđenih pravilnikom iz člana 56. ovog zakona, bez obzira na to da li se radi o direktnim ili indirektnim štetama za organe iz stava 1. ovog člana ili za treća lica.

Obavezu naknade štete korisnicima javnih cesta iz stava 1. ovog člana Direkcija cesta i kantonalni organi mogu ugovorom u potpunosti prenijeti na pravna ili fizička lica sa kojima su ugovorili izvršenje radova na cestama.

III - GRAĐENJE, ODRŽAVANJE, UPRAVLJANJE l USTUPANJE RADOVA NA JAVNIM CESTAMA

1. Planiranje

Član 38.

Strategija razvoja i održavanja javnih cesta određuje ciljeve strategije i osnovne zadatke pri razvoju i održavanju javnih cesta za najmanje 10 godina.

Strategiju razvoja magistralnih cesta donosi Parlament Federacije BiH na prijedlog Osnivača.

Strategiju razvoja regionalnih i lokalnih cesta, kao i ulica u gradovima i naseljima donosi skupština kantona na prijedlog vlade kantona.

Strategija sadrži:

  • -
    analizu stanja magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta, kao i ulica u gradovima i naseljima i potrebe razvoja javnih cesta,
  • -
    potrebe održavanja postojećih javnih cesta i načela održavanja javnih cesta,
  • -
    opravdanost izgradnje magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta, kao i ulica u naseljima i gradovima.

Član 39.

Prednost u građenju i održavanju javnih cesta, utvrđena strategijom iz člana 38. ovog zakona, mora biti zasnovana na prostornim, prometnim, tehničkim, ekološkim, demografskim analizama sa privredno opravdanim prometno-tehničkim rješenjima radi povećanja sigurnosti prometa.

Član 40.

Srednjoročni program održavanja i zaštite, kao i program rekonstrukcije, izgradnje i obnove javnih cesta donosi nadležna vlada, u skladu sa strategijom iz člana 38. ovog zakona za period od četiri godine.

Član 41.

Godišnji plan i program održavanja i zaštite, kao i plan i program rekonstrukcije, izgradnje i obnove magistralnih javnih cesta donosi Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, uz saglasnost Osnivača a na prijedlog Direkcije cesta, odnosno nadležni kantonalni organ za regionalne i lokalne ceste, uz saglasnost nadležne vlade.

2. Izgradnja i rekonstrukcija javnih cesta

Član 42.

Pod izgradnjom cesta, u smislu ovog zakona, smatra se izgradnja cesta pretežno po novoj trasi.

Pod rekonstrukcijom cesta, u smislu ovog zakona, smatraju se radovi na dijelu postojeće ceste kojom se mijenja njena osnovna karakteristika u cilju povećanja kapaciteta ceste i nivoa usluge.

Član 43.

Tehnička dokumentacija za izgradnju i rekonstrukciju javnih cesta, pored dokumentacije utvrđene Zakonom o prostornom uređenju, sadrži:

  • 1.
    projekat vertikalne i horizontalne prometne signalizacije, plan i program rada svjetlosne signalizacije, projekat putne opreme, plan osvjetljenja i dendrološki plan;
  • 2.
    situacioni projekat priključivanja i ukrštanja puteva i priključivanje postojećih objekata na javnoj cesti;
  • 3.
    situacioni projekat mjesta izvan kolovoza za izgradnju pomoćnih objekata koji služe javnoj cesti, parkirališta, autobusna stajališta, benzinske stanice, autoservisi, površine za zaustavljanje, parkiranje i isključivanje vozila, telefonske govornice;
  • 4.
    druge uvjete utvrđene zakonom i propisima donesenih na osnovu zakona.

Član 44.

Saglasnost za izgradnju i rekonstrukciju magistralnih cesta, u postupku pribavljanja urbanističke saglasnosti, daje Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, a za lokalne i regionalne ceste i nekategorisane ceste nadležni kantonalni organ.

Član 45.

Ako postojeću cestu treba izmjestiti, dio ceste koji se izmješta mora se izgraditi po standardima koji odgovaraju kategoriji te ceste, bez obzira na stvarno stanje u kome se cesta nalazi u momentu izmještanja.

Troškove izmještanja ceste iz stava 1. ovog člana snosi investitor objekta zbog kojeg se vrši izmještanje.

Član 46.

Nadležni kantonalni organi mogu zahtijevati da se magistralna cesta koja prolazi kroz naselje ili grad izgradi ili rekonstruiše sa elementima koji utiču na povećanje troškova građenja, u odnosu na put van naselja, kao što su veća širina kolovoza, izgradnja trotoara, prostora za parkiranje vozila, izrada rasvjete i prilagođavanje putnih objekata posebnim potrebama.

Povećane troškove izgradnje ili rekonstrukcije cesta prouzrokovane zahtjevom iz stava 1. ovog člana, uglavnom snosi podnosilac zahtjeva.

Učešće u finansiranju radova iz stava 1. ovog člana, kao i drugi odnosi sa Direkcijom cesta, u vezi sa izgradnjom i rekonstrukcijom, regulišu se ugovorom između nadležnog kantonalnog organa i Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.

Član 47.

U slučaju rekonstrukcije cesta imaoci instalacija na cesti su dužni o svom trošku izmjestiti te instalacije, odnosno prilagoditi ih nastalim promjenama, ako aktom o davanju saglasnosti za postavljanje tih instalacija, ili ugovorom između imaoca instalacija i Direkcije cesta ili nadležnog kantonalnog organa nije drugačije uređeno.

Investitor radova na rekonstrukciji cesta dužan je najmanje tri mjeseca ranije obavijestiti imaoca instalacija o početku radova na rekonstrukciji cesta i omogućiti im uvid u tehničku dokumentaciju.

Član 48.

Ukrštanje ili priključivanje lokalnih i nekategorisanih cesta sa magistralnim ili regionalnim cestama vrši se usmjeravanjem dvije ili više tih cesta na isto mjesto ukrštanjem ili priključivanjem, odnosno njihovim međusobnim povezivanjem prije mjesta ukrštanja ili priključivanja.

Ako se novoizgrađena ili rekonstruisana cesta ukršta ili priključuje na postojeće ceste koje imaju makadamski kolovoz, postojeće ceste se moraju izvesti sa savremenim kolovoznim zastorom u dužini od najmanje dvadeset metara, računajući od mjesta ukrštanja ili priključivanja.

Troškove izgradnje, odnosno rekonstrukcije mjesta ukrštanja ili priključivanja iz stava 1. ovog člana, odnosno izvođenjem savremenog kolovoznog zastora iz stava 2. ovog člana, snosi investitor ceste koji je prouzrokovao te troškove.

Član 49.

Ako je do ukrštanja ceste i željezničke pruge došlo zbog izgradnje ili rekonstrukcije ceste, troškove izgradnje nadvožnjaka, podvožnjaka ili mjesta ukrštanja uređaja za zaštitu snosi investitor izgradnje ceste.

Ako je do ukrštanja ceste i željezničke pruge došlo zbog izgradnje ili rekonstrukcije željezničke pruge, troškove izgradnje nadvožnjaka, podvožnjaka ili mjesta ukrštanja i uređaja za zaštitu snosi investitor izgradnje željezničke pruge.

Izgrađeni nadvožnjaci, odnosno podvožnjaci iz st. 1. i 2. ovog člana, pripadaju cesti ili željeznici zavisno od toga da li je na njima cesta ili željeznička pruga.

Član 50.

Ukrštanje cesta sa željezničkom prugom vrši se usmjeravanjem dvije ili više cesta na određeno zajedničko mjesto križanja.

Na mjestu ukrštanja cesta sa željezničkom prugom moraju se osigurati trouglovi preglednosti pruge i cesta i preduzeti druge mjere osiguranja propisane zakonima o cestovnom i željezničkom prometu.

3. Održavanje cesta

Član 51.

Održavanje cesta, u smislu ovog zakona, obuhvata izvođenje radova kojim se osigurava nesmetan i siguran promet i očuvanje projektovanog stanja ceste, a naročito:

  • 1.
    opravka kolovoza, trupa puta, potpornih i obložnih zidova;
  • 2.
    uklanjanje odronjenog materijala i čišćenje kolovoza i objekata za odvodnju;
  • 3.
    održavanje bankina, bermi i kosina nasipa, usjeka i zasjeka;
  • 4.
    održavanje objekata na cestama;
  • 5.
    postavljanje, zamjena, opravka i uklanjanje prometne signalizacije i opreme ceste;
  • 6.
    košenje trave i održavanje zelenih površina i zasada u cestovnom pojasu;
  • 7.
    održavanje potrebne preglednosti cesta i oznaka u cestovnom pojasu;
  • 8.
    čišćenje snijega i leda sa kolovoza i posipanje kolovoza u cilju sprečavanja poledice;
  • 9.
    obnavljanje, zamjena i ojačanje dotrajalih kolovoza;
  • 10.
    ojačanje i zamjena propusta i mostova dužine do deset metara, obnova potpornih i obloženih zidova i zaštita čeličnih konstrukcija od korozije;
  • 11.
    ugrađivanje ivičnjaka i izrada pješačkih staza;
  • 12.
    saniranje klizišta i odrona;
  • 13.
    vođenje podataka o javnim cestama;
  • 14.
    obavljanje i drugih poslova kojima se osigurava stalan, nesmetan i siguran promet na cestama.

Radovi za vanredno održavanje javnih cesta mogu se izvoditi samo na osnovu tehničke dokumentacije.

Član 52.

Radovi na održavanju javne ceste se moraju izvoditi tako da se zbog njih ne smije obustaviti promet.

U slučaju obustave prometa, Direkcija cesta i kantonalni organi iz nadležnosti održavanja cesta, najkasnije u roku od 48 sati prije početka obustave prometa, obavjestit će učesnike u prometu putem sredstava javnog informiranja o obustavi prometa.

Član 53.

Direkcija cesta i nadležni kantonalni organi dužni su da osiguraju održavanje kolovoza dijela magistralne ili regionalne ceste koja prolazi kroz naselje ili grad, odnosno da učestvuju u finansiranju održavanja, i to u obimu koji proizilazi iz dužine dijela magistralne ili regionalne ceste u naselju i širini te ceste.

U naselju ili gradu u kome je organizovana posebna služba za održavanje ulica, ta služba vrši i održavanje kolovoza dijela magistralne ili regionalne ceste koja prolazi kroz naselje ili grad, a Direkcija cesta i nadležni kantonalni organi učestvuju u finansiranju održavanja, u skladu sa odredbom prethodnog stava.

Pravac, dužinu i širinu dijela magistralne ili regionalne ceste koja prolazi kroz naselje ili grad, kao i način i uvjete održavanja kolovoza tih cesta, utvrđuju sporazumno Direkcija cesta i nadležni kantonalni organi i nadležna općina ili grad, s tim što se tim sporazumom moraju regulisati obaveze za dvosmjerno odvijanje prometa na magistralnoj ili regionalnoj cesti kroz naselje ili grad.

Član 54.

Ako do sporazuma iz prethodnog člana ne dođe, konačnu odluku donosi arbitražna komisija u sastavu od četiri člana: predstavnik Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, direktor Direkcije cesta, direktor kantonalne direkcije cesta ili rukovodno lice nadležnog kantonalnog organa i načelnik općine ili grada.

Ukoliko komisija iz stava 1. ovog člana ne postigne sporazum i ne donese konačnu odluku, federalni ministar prometa i komunikacija će donijeti odluku u skladu sa svojim ovlaštenjima.

Postupak pred arbitražnom komisijom je hitan.

Član 55.

Željezničko-cestovni prijelaz na dva nivoa se u cijelosti održava kao javna cesta u dijelu koji se nalazi iznad željezničke pruge, a samo cesta i cestovne instalacije kada se javna cesta nalazi ispod željezničke pruge.

Član 56,

Popis poslova redovnog i vanrednog održavanja, obim pojedinih radova za izvođenje tih radova, podaci o javnim cestama o kojima se vodi evidencija i način vođenja tih podataka, stalni nadzor nad stanjem javnih cesta, način i uvjeti obavljanja putarske službe regulišu se Pravilnikom o održavanju javnih cesta kojeg donosi federalni ministar.

4. Upravljanje autocestama i objektima s naplatom

Član 57.

Poslovi upravljanja autocestama i cestovnim objektima za čiju se upotrebu plaća cestarina, u smislu ovog zakona su:

  • 1.
    građenje autocesta i objekata sa naplatom;
  • 2.
    redovno i vanredno održavanje autocesta i objekata s naplatom;
  • 3.
    izrada stručnih podloga za pripremu i dodjelu koncesije;
  • 4.
    davanje u zakup pratećih objekata ili lokacije za pružanje usluga korisnicima autoceste;
  • 5.
    nadzor nad korištenjem i upravljanjem autoceste i objekata s naplatom;
  • 6.
    stručno-tehnički nadzor nad građenjem autocesta i objekata s naplatom.

5. Ustupanje radova

Član 58.

Direkcija cesta i nadležni kantonalni organi direktno ne izvode radove građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta.

Izvođenje radova građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta, Direkcija cesta i nadležni kantonalni organi ustupaju pravnim i fizičkim licima po postupku i na način utvrđen federalnim propisom kojim se uređuju pitanja postupka nabavke robe, uslugama i ustupanjem radova.

Izvođenje radova građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta smije se ustupiti samo pravnom ili fizičkom licu specijaliziranom i opremljenom za te poslove. Predkvalifikacija izvođača kao i licitacija za ustupanje radova održavanja cesta utvrđuje se svakih pet godina.

IV - ZAŠTITA CESTA l UVJETI OBAVLJANJA PROMETA NA CESTAMA

Član 59.

Motorna i priključna vozila koja obavljaju promet na cestama, osim vozila sa gusjenicama, moraju imati točkove sa pumpanim gumama.

Motorna vozila sa gusjenicama mogu obavljati promet na cestama sa savremenim kolovoznim zastorom samo ako su gusjenice snabdjevene oblogama sa ravnim površinama ili drugim odgovarajućim oblogama.

Izuzetno od odredaba prethodnog stava, motorna vozila sa gusjenicama oružanih snaga Bosne i Hercegovine, mogu obavljati promet na cestama sa savremenim kolovoznim zastorom iako gusjenice nisu snabdjevene oblogama, uz obavezu naknade štete koja je time prouzrokovana.

Naknadu štete iz stava 3. ovog člana utvrđuje komisija imenovana odlukom Osnivača koju čine predstavnici Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i Federalnog ministarstva odbrane.

Zaprežna vozila sa ukupnom masom više od tri tone moraju imati točkove sa pumpanim gumama.

Član 60.

Prijevoz vozilima koja prazna ili zajedno sa teretom prelaze dozvoljenu težinu, osovinski pritisak ili dimenzije, odnosno granice dozvoljenog opterećenja na javnim cestama, smatra se vanrednim prijevozom.

Prijevoz vozilima iz stava 1. ovog člana može se obaviti samo uz odobrenje za vanredni prijevoz, ako stanje javne ceste i prometa na njoj to dozvoljava.

Odobrenje za vanredni prijevoz može se izdati samo za prijevoz nedjeljivog tereta, ako se ovaj prijevoz ne može obaviti drugim prijevoznim sredstvima.

Uvjeti i način na koji se vanredni prijevoz može obaviti utvrđuje se u odobrenju za vanredni prijevoz.

Odobrenje za vanredni prijevoz na javnoj cesti izdaje Direkcija cesta, odnosno nadležni kantonalni organ.

Način i uvjete obavljanja vanrednog prijevoza, postupak izdavanja odobrenja, način nadzora osovinskog pritiska, ukupna dozvoljena masa i dimenzija vozila na javnim cestama reguliše se Pravilnikom za obavljanje vanrednog prijevoza kojeg donosi Federalni ministar prometa i komunikacija u dogovoru sa Federalnim ministarstvom unutrašnjih poslova.

Član 61.

Troškove vanrednog prijevoza kao što su: trošak izdavanja odobrenja za vanredni prijevoz, trošak preduzimanja posebnih mjera osiguranja za vanredni prijevoz (podupiranje mostova, ojačanje objekata, izgradnja devijacija i proširenja i pratnja), trošak pregleda vanrednog prijevoza i naknadu za vanredni prijevoz snosi podnosilac zahtjeva.

Član 62.

Kontrolu osovinskog pritiska, ukupne dozvoljene mase i dimenzije vozila na javnim cestama obavlja Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ iz ovog zakona uz prisustvo predstavnika organa unutrašnjih poslova.

Ako se kontrolom iz stava 1. ovog člana utvrdi da masa vozila, njegovo osovinske opterećenje ili dimenzije prelaze dozvoljene veličine, a prijevoz se obavlja bez dozvole za vanredni prijevoz ili opterećenje i dimenzije vanrednog prijevoza ne odgovaraju veličinama u dozvoli za vanredni prijevoz, vozilo se isključuje iz prometa, a prijevoznik će zbog izvršenog preopterećenja ceste za pređeni put platiti deseterostruki iznos utvrđene naknade za vanredni prijevoz na javnim cestama, kao i troškove kontrole.

Isključivanje vozila iz prometa vrše inspektori javnih cesta, ovlašteni radnici ministarstva unutrašnjih poslova, Direkcija cesta i nadležni kantonalni organi iz ovog zakona, odnosno organizacija kojoj je ugovorom povjerena kontrola vanrednih prijevoza. Isključivanje iz prometa vrši se skidanjem registarskih tablica sa vozila kojim je vršen vanredni prijevoz bez dozvole ili suprotno uvjetima iz odobrenja.

Prijevoznik može nastaviti prijevoz nakon što plati Direkciji cesta i nadležnom kantonalnom organu naknadu iz stava 3. ovog člana, te kada dobije odobrenje za vanredni prijevoz ili uskladi ukupnu masu vozila i njegovo osovinsko opterećenje sa propisanim normativima ili uvjetima iz dozvole.

U vrijeme dok je vozilo isključeno iz prometa, prijevoznik se stara o isključenom vozilu i snosi sve posljedice isključenja vozila iz prometa.

Nadzor nad dozvoljenim osovinskim opterećenjem i ukupnom masom nad vozilima koja ulaze na teritoriju Bosne i Hercegovine obavlja se u postupku carinskog nadzora na graničnom prijelazu.

Član 63.

Pravna ili fizička lica zbog čije djelatnosti dolazi do prekomjerne upotrebe javne ceste, dužni su platiti naknadu za prekomjernu upotrebu javne ceste.

Mjerila za utvrđivanje prekomjerne upotrebe javne ceste utvrđuje federalni ministar prometa i komunikacija.

Prilikom utvrđivanja mjerila za prekomjernu upotrebu javne ceste mora se voditi računa o djelatnosti i učestalosti prijevoza vozilima određenog pravnog ili fizičkog lica i opterećenju javne ceste.

Član 64.

Zaštitni pojas uz javne ceste (zaštitni cestovni pojas) je zemljišni pojas na kojem važi poseban režim građenja i uspostavlja se u cilju zaštite javne ceste i prometa na njoj od štetnih uticaja različitih aktivnosti u prostoru pored javne ceste.

Širina zaštitnog pojasa u kojem se ne smiju graditi i podizati željezare, tvornice cementa ili vapna, kao i drugi industrijski objekti koji zagađuju okolinu (nečista industrija, otvoreni rudnici, kamenolomi i šljunkare) iznosi za:

  • -
    autocestu najmanje 100 m,
  • -
    magistralnu cestu najmanje 60 m,
  • -
    regionalnu cestu najmanje 40 m,
  • -
    lokalnu cestu najmanje 30 m.

Širina zaštitnog pojasa u kojem se ne smiju graditi, podizati ili postavljati poslovni, pomoćni, stambeni i slični objekti i industrijski objekti koji ne zagađuju zrak i okoliš (čista industrija) i slični objekti, iznosi za autocestu najmanje 40 m.

Širina zaštitnog pojasa za objekte iz stava 2. ovog člana kao i dalekovode, iznosi za:

  • -
    magistralnu cestu najmanje 20 m,
  • -
    regionalnu cestu najmanje 15 m,
  • -
    lokalnu cestu najmanje 10 m.

Širina zaštitnog pojasa za autocestu u kojem se ne smiju graditi, podizati ili postavljati nikakvi objekti, postrojenja ili uređaji, dalekovodi, podzemni kablovi, cjevovodi niti drugi objekti, postrojenja i uređaji iznosi 20 m.

Širina zaštitnog pojasa računa se od cestovnog pojasa s obje strane ceste.

Cjevovodi, kablovi i vodovi mogu se postavljati u zaštitnom cestovnom pojasu a samo izuzetno i u putnom pojasu, a mjesta ukrštanja sa željezničkom prugom, benzinske stanice i parkirališta mogu se postavljati i graditi u zaštitnom i putnom pojasu javne ceste samo na način i pod uvjetima utvrđenim u odobrenju, odnosno saglasnosti nadležnog federalnog i kantonalnog organa.

Odredbe o širini zaštitnog pojasa iz ovog člana provodi Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okoliša i kantonalna ministarstva prostornog uređenja i okoliša putem inspekcije, kao i nadležni federalni i kantonalni inspektori za ceste.

Član 65.

U već izgrađenom naseljenom mjestu ili gradu može se dozvoliti građenje objekata iz člana 64. stav 2. ovog zakona na građevinskoj liniji javne ceste, osim autoceste ukoliko je to predviđeno usvojenom prostornom planskom dokumentacijom.

Ukoliko za naseljeno mjesto ili grad nije usvojena planska dokumentacija, barem u minimalnom obimu, odnosno ako nije rješeno plansko priključivanje novih objekata na postojeće magistralne, regionalne i lokalne ceste, ne može se odobriti nikakva gradnja u zaštitnom pojasu tih cesta.

Član 66.

Pod priključkom i prilazom na javnu cestu, u smislu ovog zakona, smatra se spoj javne ceste i svih površina sa kojih se vozila direktno uključuju i isključuju u promet na javnu cestu.

Križanje javnih cesta međusobno ne smatra se, u smislu ovog zakona, priključkom i prilazom na javnu cestu.

Priključak i prilaz na javnu cestu smije se izvesti samo na osnovu odobrenja Direkcije cesta ili nadležnog kantonalnog organa.

Radove u cestovnom pojasu može izvesti samo preduzeće koje održava ceste ili specijalizovana organizacija, uz saglasnost Direkcije cesta ili nadležnog kantonalnog organa.

Odobrenje Direkcije cesta ili nadležnog kantonalnog organa izdaje se na osnovu zahtjeva nadležnog općinskog organa prostornog uređenja koji je dužan dostaviti prijedlog priključivanja donesen u okviru provedbene prostorne planske dokumentacije.

Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ nije dužan izdati odobrenje za priključivanje na magistralnu cestu za objekte izgrađene na osnovu građevinske dozvole za koju nije tražena saglasnost nadležnog organa.

Uvjete za projektovanje i izgradnju priključaka i prilaza iz stava 1. ovog člana propisuje federalni ministar prometa i komunikacija.

Ako priključak na javnu cestu zbog povećanog prometa ili upotrebe za drugačiji promet nego što mu je bila namjena po izdavanju saglasnosti za njegovo uređenje ne zadovoljava uvjete sigurnog priključivanja, Direkcija cesta je ovlaštena da zahtijeva njegovo prilagođavanje promjenjenim okolnostima. Troškove njegovog preuređenja plaća investitor priključka ili njegov pravni sljednik.

Ako se priključak na javnu cestu izvrši bez odobrenja Direkcije cesta i nadležnog kantonalnog organa ili suprotno uvjetima iz odobrenja, nadležni organ će zatražiti od vlasnika odnosno korisnika priključka da izvrši rušenje dijela priključka koji je izgrađen u cestovnom pojasu, a ako vlasnik odnosno korisnik priključka to ne učini u ostavljenom roku, nadležni inspektor cesta će izdati nalog da organizacija koja vrši radove održavanja cesta izvrši rušenje priključka na teret vlasnika odnosno korisnika priključka.

Član 67.

Na već izgrađenim javnim cestama može se dozvoliti izgradnja novih autobusnih stajališta, uz odobrenje Direkcije cesta ili nadležnog kantonalnog organa.

Uvjete za projektovanje i uređenje autobusnih stajališta propisuje federalni ministar prometa i komunikacija.

Član 68.

Uvjete uređenja prostora za izgradnju i rekonstrukciju objekata i instalacija na javnoj cesti i unutar cestovnog pojasa javne ceste utvrđuje Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ izdavanjem odobrenja, a uvjete uređenja prostora i izgradnje objekata i instalacija u zaštitnom cestovnom pojasu utvrđuje Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ izdavanjem saglasnosti.

U uvjetima iz stava 1. ovog člana utvrđuje se način, dinamika, te rokovi izrade tih radova, kao i određivanje lokaliteta na kojima se ne mogu graditi, te minimalno odstojanje objekata iste namjene jednog od drugog.

Uvjetima uređenja prostora iz stava 1. ovog člana za objekte, odnosno instalacije, koje se nalaze na javnoj cesti odnosno unutar zemljišnog pojasa javne ceste utvrđuju se način, dinamika, te rokovi izrade tih radova, kao i određivanje lokaliteta na kojima se objekti ne mogu graditi, te minimalno odstojanje objekata iste namjene jednog od drugog.

Član 69.

U blizini križanja dviju cesta u nivou ili križanja cesta sa željezničkom prugom u nivou ili na unutarnjim stranama cestovnog zavoja, ne smije se saditi drveće, grmlje ili visoke poljske kulture, postavljati naprave, ograde ili drugi predmeti koji onemogućavaju preglednost na cesti, odnosno željezničkoj pruzi (trokut preglednosti). Dužina stranica trokuta preglednosti utvrđuje se tehničkom dokumentacijom ceste, odnosno željezničke pruge.

Član 70.

Ako se pored javne ceste nalaze objekti gdje se skupljaju građani, kao što su sportski stadioni, dječija igrališta, škole, javni lokali ili zemljište koje se koristi za lovišta, držanje stoke i pašnjake, ti objekti odnosno zemljište mora se zaštitnom ogradom odvojiti od cestovnog pojasa.

Ako je potreba za postavljanjem zaštitne ograde iz prethodnog stava prouzrokovana izgradnjom ili rekonstrukcijom javne ceste, troškove postavljanja i održavanja zaštitne ograde snosi investitor.

Ako je potrebu za postavljanje zaštitne ograde prouzrokovao korisnik objekta ili zemljišta iz stava 1. ovog člana, nadležna inspekcija cesta donosi rješenje kojim utvrđuje obavezu tom korisniku da postavi i održava zaštitnu ogradu.

Ako korisnik objekta ili zemljišta ne postupi po rješenju iz prethodnog stava nadležni inspektor za ceste će izdati nalog da se postavljanje zaštitne ograde izvrši o trošku korisnika.

Član 71.

Zabranjeno je preduzimati bilo kakve radove ili radnje na javnoj cesti i njenom cestovnom pojasu bez saglasnosti Direkcije cesta ili kantonalnog organa ako bi ti radovi ili radnje mogle oštetiti javnu cestu, odnosno ugrožavati ili ometati promet na njoj, a naročito:

  • 1.
    iznositi blato na cestu ili bilo čime prljati cestu;
  • 2.
    na cestu dovoditi atmosfersku vodu i druge tekućine i ometati njihovo oticanje sa ceste;
  • 3.
    napajati i napasati životinje u cestovnim jarkovima i na cestovnom pojasu, puštati ih da prolaze ili ih zadržavati na cestovnom pojasu;
  • 4.
    u zaštitnom pojasu izgrađivati napajališta za životinje;
  • 5.
    po cesti vući grede, balvane i druge predmete čime bi se mogla cesta oštetiti;
  • 6.
    prosipati po cesti maziva ili druge masne materije;
  • 7.
    bez odgovarajuće zaštite na zemljištu ili zgradama pored ceste izvoditi radove koji bi mogli oštetiti cestu ili ugroziti sigurnost prometa;
  • 8.
    spuštati kamenje, drvo, druge predmete i materijal niz kosine cestovnih nasipa i usjeka;
  • 9.
    ostavljati na cesti pokvarena, havarisana ili trajno napuštena vozila;
  • 10.
    prosipati i bacati materijal i predmete na cestu ili ga deponovati uz cestu.

Ako se na javnoj cesti izvode ili su izvedeni radovi ili radnje koje mogu oštetiti javnu cestu ili ugroziti sigurnost prometa na njoj, nadležna inspekcija cesta dužna je preduzeti sve potrebne mjere za otklanjanje opasnosti za oštećenje ceste i sigurnosti prometa na njoj.

U slučaju iz stava 2. ovog člana Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ ovlašten je obustaviti radove ili radnje iz stava 2. ovog člana i naložiti otklanjanje nedostataka u kratkom roku. Ukoliko investitor i izvođač radova ne otkloni nedostatke u ostavljenom roku, Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ će otklanjanje nedostataka naložiti organizaciji koja održava cestu o trošku izvođača radova koji nije otklonio nedostatke.

Član 72.

Sportske priredbe i druge manifestacije na javnim cestama mogu se održavati pod uvjetima i na način utvrđen od nadležnog ministarstva unutrašnjih poslova i uz saglasnost Federalnog ministra prometa i komunikacija, odnosno nadležnog kantonalnog ministra.

Član 73.

Susjedi pored javne ceste moraju dopustiti jadnostavan odvod vode i odlaganje snijega na njihovo zemljište ako im se time ne prouzrokuje šteta.

Susjedi pored javne ceste moraju, u skladu sa zakonom i uz odštetu, dopustiti pristup do cestovnih objekata radi njihovog održavanja, izgradnje odvodnih jaraka i drugih uređaja za odvod vode od cestovnog pojasa do recipijenta, te postavljanje privremenih ili stalnih uređaja i uređenja za zaštitu ceste i prometa na njoj od leda, snijega, buke, zasljepljujućih sprava i sl, ako ih je moguće postaviti na zemljište koje je sastavni dio ceste.

Član 74.

Izuzetno od odredbi člana 71. može se dati saglasnost za radove koji se na drugi način ne mogu izvesti ili bi njihovo izvođenje zahtijevalo nesrazmjerno velike troškove, kao što su poprečno postavljanje u trupu ceste i na cestovnim objektima cjevovoda, kablova i vodova.

Saglasnost iz prethodnog stava izdaje Direkcija cesta ili nadležni kantonalni organ u kojoj se određuju uvjeti i način izvođenja radova.

Član 75.

Građevinski i drugi predmeti ne mogu se deponovati pored cesta na udaljenosti manjoj od 5 metara, računajući od cestovnog pojasa, kao ni na većoj udaljenosti ako bi se time ometala potrebna preglednost ili se ugrozila sigurnost prometa.

Materijal namijenjen za radove na cesti može se deponovati na cesti, s tim da cijela širina kolovoza mora ostati slobodna za siguran promet u oba pravca.

U oštroj krivini ovaj materijal može se deponovati samo na spoljnoj strani krivine ceste.

Direkcija cesta ili nadležni kantonalni organ izdat će nalog da se o trošku vlasnika uklone svi materijali i predmeti koji su deponovani suprotno odredbama stava 1. ovog člana.

Član 76.

Ako se vozilo na kolovozu ceste popriječi ili ako snagom sopstvenog motora ne može savladati uspon u zimskim uvjetima odvijanja prometa ili ako sa vozila padne teret, vozač je dužan, ako mu je to moguće, vozilo, odnosno teret odmah ukloniti sa kolovoza. Ako to ne učini, Direkcija cesta ili nadležni kantonalni organ će izdati nalog da se uklanjanje vozila izvrši na teret vlasnika, odnosno korisnika vozila.

Oštećeno vozilo ili vozilo u kvaru, vozač je dužan, ako mu je to moguće, odmah ukloniti sa kolovoza. Ako on to ne učini, Direkcija cesta ili nadležni kantonalni organ će izdati nalog da se uklanjanje vozila izvrši na teret vlasnika, odnosno korisnika vozila.

Član 77.

Ako se cesta nalazi u takvom stanju da se na njoj ne može obavljati promet uopće, ili samo za pojedine vrste vozila, ili ako bi promet pojedinih vrsta vozila nanosio štetu cesti, ili ako se radovi na rekonstrukciji ili održavanju ceste ne mogu izvesti bez obustavljanja ili ograničenja prometa, ili ako drugi razlozi sigurnosti prometa to zahtijevaju, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija,na prijedlog Direkcije cesta, nadležni kantonalnoj organa, može zabraniti ili ograničiti promet na toj cesti za pojedine vrste vozila, na cijeloj cesti ili samo na pojedinim njenim dijelovima.

Opća zabrana ili ograničenje prometa na cesti može biti samo privremena, a zabrana ili ograničenje prometa za pojedine vrste vozila može biti privremeno ili stalno.

Zabrana ili ograničenje prometa mora se pravovremeno objaviti putem sredstava javnog informiranja, ili na drugi pogodan način prema mjesnim prilikama i označiti odgovarajućim prometnim znakovima na cesti.

Za radove redovnog održavanja nije potrebno izdavati saglasnost o posebnom režimu odvijanja prometa.

Uz zahtjev za zabranu ili ograničenje prometa zbog izvođenja radova na javnoj cesti, izvođač radova je dužan dostaviti organu, iz stava 1. ovog člana, tehničku dokumentaciju o organizaciji izvođenja radova kao i prijedlog eventualno drugog mogućeg načina odvijanja prometa na tom cestovnom pravcu.

Član 78.

Odredbe o zaštiti cesta i uvjetima obavljanja prometa na cestama primjenjuju se i na ceste u izgradnji i cestovne pravce za koje je usvojen projekat o izgradnji ceste.

Član 79.

Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ dužan je pravovremeno obavijestiti nadležno ministarstvo za unutrašnje poslove o svim promjenama stanja na cestama koje bitno utiču na prohodnost cesta i sigurnost prometa, kao i o preduzetim mjerama za nesmetano odvijanje prometa.

Član 80.

Prometna signalizacija i oprema postavlja se na javnoj cesti na osnovu prometnog projekta.

Za ceste koje su izgrađene do dana stupanja na snagu ovog zakona, a nemaju prometni projekat, mjerodavno je postojeće stanje prometne signalizacije i opreme do izrade prometnog projekta.

Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ dužan je izraditi prometni projekat za ceste u roku od najviše dvije godine od dana donošenja ovog zakona.

Direkcija cesta, uz saglasnost federalnog ministra prometa i komunikacija, odnosno nadležni kantonalni organ, uz saglasnost nadležnog kantonalnog ministra, ovlašteni su izmijeniti prometni projekat iz stava 1. ovog člana odnosno postojeće stanje iz stava 2. ovog člana.

Za svaki zahvat na javnoj cesti mora se postaviti odgovarajuća prometna signalizacija i oprema.

Član 81.

Osim propisanih prometnih znakova iz člana 80. ovog zakona na cesti je dozvoljeno postavljanje znakova informacija kojima se upućuje na spomenike kulture, povijesne i prirodne znamenitosti, reklame, upozorenja i upute vozačima, te na prostore i objekte koji su u neposrednoj vezi sa prometom i turizmom.

Znakovi informacija iz stava 1. ovog člana postavljaju se uz naknadu na osnovu odobrenja Direkcije cesta i nadležnog kantonalnog organa.

Nadzor nad postavljanjem znakova iz stava 1. ovog člana obavlja Direkcija cesta i nadležni kantonalni organ, a troškove postavljanja i održavanja tih znakova snosi naručilac radova.

Sudska praksa po ovom aktu

6 odluka iz 3 članova

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.

Općenite reference na ovaj akt (4)