Aktio

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine

Ukaz o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama (Federacija Bosne i Hercegovine)

Na osnovu člana IV. B. 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BANKAMA (FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE)

Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o bankama (Federacija Bosne i Hercegovine), a koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma održanoj 31. jula 2002. godine i na sjednici Doma naroda održanoj 23. jula 2002. godine.

Broj 01-3-02-3-45/02
15. augusta 2002. godine
Sarajevo

Predsjednik
Federacije BiH
dr. Safet Halilović, s. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BANKAMA (Federacija Bosne i Hercegovine)

Član 1.

U Zakonu o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98 , 32/00 i 48/01) u članu 1. stav 1. mijenja se i glasi:

"Ovim zakonom uređuje se osnivanje, poslovanje, upravljanje, supervizija i prestanak pravnih lica koja obavljaju poslove primanja novčanih depozita i davanja kredita, kao i drugih poslova, u skladu sa ovim zakonom (u daljem tekstu: banka) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija)."

Član 2.

Iza člana 2. dodaje se novi član 2.a koji glasi:

"Član 2.a

Definicije koje se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:

Dopunski kapital banke - iznos trajnih prioritetnih kumulativnih dionica, iznos općih rezervi za kreditne gubitke za aktivu klasifikovanu kao dobra aktiva, iznos subordinisanih dugova do 50% visine osnovnog kapitala, iznos hibridnih instrumenata kapitala do 50% visine osnovnog kapitala i druge stavke koje propiše Agencija. Dopunski kapital ne može preći 100% iznosa osnovnog kapitala.

Kapital banke - zbir osnovnog i dopunskog kapitala banke.

Nadzorni odbor - tijelo koje je odgovorno za nadzor poslovanja banke i ima i druge nadležnosti koje su navedene u ovom zakonu. Skupština dioničara bira nadzorni odbor i predsjednika nadzornog odbora koji moraju djelovati u skladu sa ovim zakonom.

Neaktivni račun - račun na kojem nije bilo aktivnosti od vlasnika računa, uključujući deponovanje ili povlačenje sredstava sa računa od vlasnika u periodu od jedne godine od dana posljednje aktivnosti vlasnika računa, a u slučaju oročenih depozita godinu nakon datuma dospijeća.

Neto kapital banke - zbir osnovnog i dopunskog kapitala umanjenog za odbitne stavke definirane i propisane aktima Agencije.

Osnovni kapital banke - sastoji se od gotovine i materijalne imovine date za sve obične dionice, prioritetne nekumulativne dionice, kao i opće zakonske rezerve, zadržanu dobit i druge stavke koje propiše Agencija.

Povezane banke - jedna ili više banaka koje dijele dva ili više istih članova nadzornog odbora, ili je zajedničko vlasništvo istog pravnog ili fizičkog lica najmanje 10% od njihovih običnih dionica u vlasništvu dioničara.

Povezana lica - dva ili više pravnih lica i/ili fizičkih lica koji posebno ili zajedno imaju:

direktnu ili indirektnu kontrolu nad nadzornim odborom, upravom banke, ili značajnim vlasničkim interesom; ili

koji zajedno djeluju u uspostavljanju značajnog vlasničkog interesa u cilju pružanja uticaja na poslovanje banke.

Prioritetne dionice - dionice sa fiksnom dividendom koje su bez prava glasa i koje su tekuće ukoliko nisu konvertovane u obične dionice. Prioritetne dionice mogu biti konvertovane samo u obične dionice nakon prethodnog odobrenja Agencije i potom odobrenja dioničara. Vlasnici prioritetnih dionica imaju pravo potraživanja prije vlasnika običnih dionica u slučaju likvidacije banke.

Supsidijarno lice - bilo koje pravno lice za koje banka drži ekvivalent od 50% ili više od ukupne vrijednosti dionica s pravom glasa, a što omogućava banci da ostvaruje pravo kontrole nad upravom i politikom tog pravnog lica. Ako je supsidijarno lice banka, tada supsidijarna banka mora nezavisno ispuniti sve zahtjeve, u skladu sa ovim zakonom.

Uplaćeni dionički kapital- iznos gotovine uplaćene od dioničara za sve obične i prioritetne dionice.

Uprava- direktor, zamjenik direktora i izvršni direktori koje imenuje nadzorni odbor, a koji su nadležni za upravljanje poslovanjem banke, u skladu sa Zakonom.

Vlasnički udio- bilo koji vlasnički udio dioničara određen valjano registriranim ugovorom u nadležnim institu- cijama kojim je definiran doprinos u novcu ili drugoj imovini koja predstavlja proporcionalan interes u pravu upravljanja i dobiti poslovanja pravnog lica.

Značajan vlasnički interes- ima bilo koje pravno ili fizičko lice koje posjeduje najmanje 10% ukupnih glasačkih prava drugog pravnog lica ili banke."

Član 3.

U članu 4. u stavu 4. riječ "dozvole" zamjenjuje se riječju "ovlaštenja".

Član 4.

Član 5. mijenja se i glasi:

"Banka sa sjedištem izvan Federacije može u svoje ime i za svoj račun da prima novčane depozite i daje kredite na području Federacije putem filijale koju je ovlastila Agencija u skladu sa čl. 36. i 37. Zakona.

Uz zahtjev za izdavanje ovlaštenja za otvaranje filijale banka je dužna priložiti ovjerenu izjavu da svojom imovinom odgovara za obaveze koje će nastati u poslovanju filijale banke.

Filijala banke, u smislu odredaba ovog zakona, jeste poslovni dio banke sa ovlaštenjima i u platnom prometu koja su utvrđena statutom banke."

Član 5.

Iza člana 6. dodaje se novi član 6.a koji glasi:

"Član 6.a

Banke mogu osnovati nezavisna bankarska udruženja kao dobrovoljna neprofitabilna udruženja.

Statut udruženja banaka mora osigurati da banke ne mogu potpisati ugovor sa drugim bankama ili udruženjima, a koji bi mogli ograničiti princip slobodnog tržišta i transparentne konkurencije u poslovanju banaka. "

Član 6.

Iza člana 6. naziv poglavlja: "Izdavanje bankarske dozvole" mijenja se i glasi: "Izdavanje bankarske dozvole i ovlaštenja".

Član 7.

U članu 7. u tački 2. riječi: "višeg rukovodstva" zamjenjuju se riječima: "nadzornog odbora i uprave".

Član 8.

U članu 9. u stavu 2. u tački 2. riječi: "višeg rukovodstva" zamjenjuju se riječima: "nadzornog odbora i uprave".

U tački 3. riječi: "15% i više ukupnih glasačkih prava (u daljnjem tekstu: značajno glasačko pravo)" zamjenjuju se riječima: "značajan vlasnički interes".

U stavu 3. riječi :"značajno glasačko pravo" zamjenjuju se riječima: "značajan vlasnički interes".

U stavu 4. ovog člana riječi: "višeg rukovodstava" zamjenjuju se riječima: "nadzornog odbora i uprave".

Član 9.

U članu 10. stav 1. mijenja se i glasi: "Dozvola za osnivanje supsidijarnog lica banke sa sjedištem izvan Federacije dodjeljuje se samo ako banka posjeduje dozvolu za obavljanje bankarskih poslova izdatu od institucije nadležne za izdavanje dozvola i superviziju te banke.

Stav 2. briše se.

Član 10.

U članu 12. stav 1. mijenja se i glasi: "Agencija je dužna odbiti izdavanje bankarske dozvole ili ovlaštenja ako zakoni ili drugi propisi koji se odnose na banke sa sjedištem izvan Federacije, na bilo koji način sprečavaju ili ometaju uspješno provođenje kontrolnih funkcija Agencije."

Član 11.

U članu 14. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:

"Sve banke kojima je Agencija dodijelila bankarsku dozvolu bit će dužne ispuniti uvjete članstva za osiguranje depozita kako bi zadržale svoju dozvolu."

Član 12.

U članu 15. stav 1. briše se.

Stav 2. mijenja se i glasi:

"Filijale stranih banaka imaju status pravnog lica i dužne su podnijeti zahtjev za izdavanje ovlaštenja."

Član 13.

U članu 17. stav 1. mijenja se i glasi: "Agencija može rješenjem ukinuti bankarsku dozvolu ili ovlaštenje u sljedećim slučajevima:".

U tački 4. iza riječi: "bankarska dozvola" dodaju se riječi: "ili ovlaštenje".

Iza tačke 8. dodaje se nova tačka 9. koja glasi:

"9. neispunjenja uvjeta članstva za osiguranje depozita."

Član 14.

U članu 19. u stavu 1. iza riječi "dozvola" dodaju se riječi: "ili ovlaštenje".

U stavu 2. iza riječi "dozvole" dodaju se riječi: "ili ovlaštenja", a iza riječi "Federacije" tačka se briše i dodaju se riječi: "i jednom dnevnom listu koji je dostupan na teritoriji Republike Srpske i Distrikta Brčko".

Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:

"Agencija je dužna dodatno informirati Centralnu banku Bosne i Hercegovine i Agenciju za osiguranje depozita Federacije ili njenog pravnog sljednika o svim poduzetim mjerama definiranim u članu 17. Zakona."

U dosadašnjem stavu 3. koji postaje stav 4. iza riječi "dozvole" dodaju se riječi: "ili ovlaštenja".

U dosadašnjem stavu 4. koji postaje stav 5. riječi: "stava 3." zamjenjuju se riječima: "stava 4.", a iza riječi "dozvolu" dodaju se riječi: "ili ovlaštenje".

Član 15.

Iza člana 19. naziv poglavlja: "VLASNIŠTVO, UPRAV- LJANJE I RUKOVOĐENJE BANKOM" mijenja se i glasi: "KAPITAL I VLASNIŠTVO BANKE" .

Član 16.

U članu 20. u stavu 1. riječ "uplaćenog" briše se, a iza riječi: "dioničkog kapitala" dodaju se riječi: "u novcu".

Iza stava 2. dodaju se novi st. 3., 4. i 5. koji glase:

"Uplaćenim dioničkim kapitalom ne može se smatrati onaj iz:

sredstava kredita koji je odobrila banka u čiji kapital se vrši uplata;

kredita koji je druga banka odobrila za drugu namjenu; ili

za čiji povrat je garantovala banka u čiji kapital se vrši uplata.

Kada se kod korisnika kredita ili njegovog povezanog lica može utvrditi veza između dobijenog kredita i uplaćenog dioničkog kapitala, ili uplaćenog dioničkog kapitala banke i dobijenog kredita, takav uplaćeni dionički kapital banke nema pravno djelovanje, bez obzira na to da li su učinjeni na isti ili neki drugi dan.

Agencija ima pravo da izvrši provjeru toka novčanih sredstava kod banke, korisnika kredita i njegovog povezanog lica. Agencija također, ima diskreciono pravo da odluči da li je uplaćeni dionički kapital izvršen u skladu sa Zakonom i da, u slučaju povrede Zakona, odbije da prizna i iz uplaćenog dioničkog kapitala isključi uplate izvršene na takav način."

U stavu 3. iza riječi "odredbe" riječi: "st. 1. i 2. " brišu se.

Raniji stav 3. postaje stav 6.

Član 17.

U članu 21. u stavu 1. br.: "15, 20, 33 i 50" zamjenjuju se br.: "10, 33, 50 i 66,7".

Iza stava 4. dodaje se novi stav 5. koji glasi:

"Politička stranka ili partija, kao i sa njima povezano pravno lice ili organizacija ne mogu biti dioničari banke."

Član 18.

Član 22. mijenja se i glasi:

"Banka ne može, direktno ili indirektno, bez prethodnog pisanog odobrenja Agencije imati:

  • 1.
    značajan vlasnički interes u pravnom licu ili indirektno u supsidijarnom licu tog pravnog lica koji prelazi iznos od 5% osnovnog kapitala banke ili
  • 2.
    ukupnu neto vrijednost svih vlasničkih udjela banke u drugim pravnim licima i u supsidijarnim licima tih pravnih lica iznad 20% osnovnog kapitala banke.

Banka ne može, direktno ili indirektno, imati vlasnički udio u jednom pravnom licu koji prelazi 15% njenog osnovnog kapitala, a vlasnički udio u nefinansijskom licu ne može preći 10% njenog osnovnog kapitala, niti vlasnički udio može preći 49% vlasništva nefinansijskog pravnog lica.

Ukupan iznos svih vlasničkih udjela banke u drugom pravnom licu ne može preći 50% njenog osnovnog kapitala, a ukupan iznos vlasničkih udjela u drugim nefinansijskim pravnim licima ne može preći 25% osnovnog kapitala banke.

Krediti banke pravnim licima u kojima banka ima investicije smatrat će se investicijama u smislu ograničenja u ovom članu.

Ni banka ni supsidijarno lice ne mogu investirati u bilo koje pravno lice čija je primarna aktivnost proizvodnja naoružanja, kockanje, prodavanje ili konzumiranje alkohola u vlastitim prostorijama, niti može davati donacije ili kredite bilo kojoj političkoj stranci. Agencija, pored toga, može, propisima ili odlukama, uvesti dodatna ograničenja na investicije ili donacije."

Član 19.

U članu 23. u stavu 1. riječi: "glasačkog prava" zamjenjuju se riječima: "vlasničkog interesa".

Član 20.

U članu 27. u stavu 1. u tački 2. riječi: "predloženih članova višeg rukovodstva" zamjenjuju se riječima: "nadzornog odbora i uprave".

Član 21.

Iza člana 28. dodaje se novo poglavlje IIIa koje glasi:

"IIIa -Upravljanje bankom".

Član 22.

Član 29. mijenja se i glasi:

"Organi banke su:

  • 1.
    skupština;
  • 2.
    nadzorni odbor;
  • 3.
    uprava. "

Član 23.

Iza člana 29. dodaju se novi čl. od 29.a do 29.p koji glase:

"Član 29.a

1. Skupština

Skupštinu banke čine dioničari.

Skupština se, u pravilu, održava u mjestu sjedišta banke.

Radom skupštine predsjedava predsjedavajući skupštine, koji se bira na početku zasjedanja skupštine.

Na prijedlog predsjedavajućeg, skupština imenuje zapisni- čara, dva dioničara koji ovjeravaju zapisnik i članove skupš- tinskog odbora za glasanje.

Predsjednik i članovi nadzornog odbora, članovi uprave dužni su prisustvovati skupštini.

U banci sa jednim dioničarem ovlaštenja skupštine vrši dioničar.

Član 29.b

Skupština se održava najmanje jednom godišnje.

Skupštinu saziva nadzorni odbor, osim u slučajevima kada je ovim zakonom drugačije određeno.

Pravo glasanja u skupštini ima dioničar koji se na listi dioničara kod Registra nalazio 45 dana prije datuma održavanja skupštine.

Troškove održavanja skupštine snosi banka.

1.1. Sazivanje skupštine

Član 29.c

Obavještenje o dnevnom redu, mjestu, datumu i vremenu održavanja skupštine mora biti objavljeno najmanje u jednom dnevnom listu koji se izdaje u Federaciji najkasnije 30 dana prije datuma određenog za zasjedanje skupštine.

Ako je održavanje skupštine zakazano van mjesta sjedišta banke, obavještenje iz stava 1. ovog člana mora biti u istom roku upućeno svakom dioničaru preporučenim pismom, telefaksom ili elektronskom poštom na adresu iz liste dioničara iz člana 29.b stav 3. ovog zakona.

1.2. Sazivanje vanredne skupštine dioničara

Član 29.d

Većina članova nadzornog odbora može izglasati da se održi vanredna skupština dioničara, i to prije roka od 30 dana iz stava 1. člana 29.c ovog zakona. Međutim, svi dioničari moraju biti obaviješteni o vanrednoj skupštini dioničara, svrsi i dnevnom redu vanredne skupštine dioničara na način predviđen članom 29.c. Vanredna skupština dioničara se može održati samo u slučaju da su dioničari koji imaju 75% ukupnih postojećih dionica prisutni i da su u mogućnosti da glasaju. Bilo koji korak poduzet na vanrednoj sjednici dioničara mora biti odobren od dvije trećine zastupljenih dionica.

1.3. Odlučivanje

Član 29.e

Dioničar ili grupa dioničara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa ima pravo pisano predložiti izmjenu dnevnog reda i prijedloga odluka skupštine najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavještenja iz člana 29.c stav 1. Zakona.

Nadzorni odbor dužan je o prijedlozima dioničara iz stava 1. ovog člana objaviti obavještenje na isti način kao i obavještenje o sazivanju skupštine u skladu sa članom 29.c stav 1. ovog zakona.

Prijedlog iz stava 1. ovog člana nadzorni odbor nije dužan objaviti ako je:

  • 1.
    nezakonit ili suprotan odredbama statuta banke;
  • 2.
    zasnovan na netačnim i nepotpunim podacima ili sadrži takve podatke;
  • 3.
    isti prijedlog bio razmatran na skupštini najmanje dva puta u posljednjih pet godina i nije bio podržan od drugih dioničara sa više od 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa;
  • 4.
    predlagač najavio da neće prisustvovati skupštini.

Troškove objavljivanja pojedinačnih prijedloga iz stava 1. ovog člana koji sadrže do 100 riječi snosi banka, a za duže prijedloge troškove snosi predlagač.

Član 29.f

Zahtjev za sazivanje skupštine može podnijeti:

  • 1)
    dioničar ili grupa dioničara sa više od 10% ukupnog broja dionica s pravom glasa;
  • 2)
    dva člana nadzornog odbora;
  • 3)
    odbor za reviziju.

Zahtjev za sazivanje skupštine, sa prijedlogom dnevnog reda, podnosi se nadzornom odboru u pisanoj formi.

Ukoliko nadzorni odbor u roku od 45 dana od dana podnošenja zahtjeva ne objavi obavještenje o sazivanju skupštine, na način iz člana 29.c ovog zakona, podnosilac zahtjeva ovlašten je na isti način neposredno sazvati skupštinu i obavezan je o tome pisano obavijestiti Agenciju.

Lica iz stava 1. ovog člana ovlaštena su neposredno sazvati skupštinu i u slučaju da skupština nije sazvana šest mjeseci po isteku roka za izradu godišnjeg obračuna.

Član 29.g

Skupština može odlučivati ukoliko su zastupljeni, lično ili putem punomoćnika, dioničari sa više od 50% dionica s pravom glasa.

Ukoliko po isteku 60 minuta od zakazanog vremena početka skupštine nije postignut kvorum za odlučivanje iz stava 1. ovog člana, skupština se odgađa, a nadzorni odbor je dužan najranije za 15, a najkasnije za 30 dana od prvobitno zakazanog dana održavanja objaviti obavještenje o ponovnom sazivanju skupštine.

U slučaju iz stava 2. ovog člana kvorum čini trećina dionica s pravom glasa.

Član 29h.

Skupština banke odlučuje o:

  • 1.
    utemeljenju osnovnog kapitala banke putem emisije ili povećanja običnih dionica i emisije ili povećanja prioritetnih dionica;
  • 2.
    povećanju i smanjenju osnovnog kapitala;
  • 3.
    godišnjem finansijskom izvještaju sa izvještajem vanjskog revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju;
  • 4.
    raspodjeli dobiti i isplati dividende;
  • 5.
    načinu pokrića gubitka;
  • 6.
    spajanju sa drugim društvima i pripajanju drugih društava banci osim spajanja ili pripajanja supsidijarnog lica;
  • 7.
    podjeli i prestanku banke;
  • 8.
    kupovini, prodaji, zamjeni, davanju u najam, i drugim transakcijama sa imovinom, direktno ili putem supsidijarnih lica u toku poslovne godine, od iznosa koji prelazi jednu trećinu knjigovodstvene vrijednosti imovine banke;
  • 9.
    prodaji i kupovini imovine čija je vrijednost izmedu 15% i 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne postojeće imovine banke, ako takva transakcija nije prethodno odobrena jednoglasnom odlukom nadzornog odbora;
  • 10.
    izboru i razrješenju članova nadzornog odbora pojedinačno;
  • 11.
    osnivanju, reorganizaciji i likvidaciji supsidijarnih lica i odobravanju njihovih statuta;
  • 12.
    naknadama članovima nadzornog odbora i odbora za reviziju;
  • 13.
    donošenju, izmjenama i dopunama statuta; i
  • 14.
    drugim pitanjima bitnim za poslovanje banke, u skladu sa Zakonom i statutom banke.

Član 29.i

Dioničar ima pravo, od dana objavljivanja obavještenja o sazivanju skupštine, u prostorijama banke izvršiti uvid u finansijski izvještaj, sa izvještajima vanjskog revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju i druge isprave koje se odnose na prijedlog odluka uvrštenih u dnevni red skupštine.

Član 29.j

Skupština dioničara donosi odluku većinom dionica sa pravom glasa, osim za pitanja iz člana 29.h st. 2., 6. i 13. Zakona za koja se odluke donose dvotrećinskom većinom zastupljenih dionica sa pravom glasa.

Skupština dioničara donosi odluku o izvještajima iz člana 29.h tačka 3. ovog zakona najkasnije šest mjeseci nakon završetka poslovne godine.

Član 29.k

Glasanje u skupštini vrši se putem glasačkih listića koji sadrže ime ili firmu dioničara i broj glasova kojim raspolaže.

Glasanje se vrši zaokruživanjem na glasačkom listiću odgovora "za" ili "protiv" prijedloga odluke ili imena kandidata pri izboru organa banke.

Rezultate glasanja utvrđuje odbor za glasanje.

1.4. Odlučivanje putem punomoćnika

Član 29.l

Punomoćnik dioničara mora imati ovlaštenje za zastupanje dioničara potpisano od dioničara - fizičkog lica ili zastupnika dioničara - pravnog lica i ovjereno od nadležnog organa.

Član 29.m

Punomoćnik je dužan predati odboru za glasanje pisano ovlaštenje za zastupanje dioničara.

Odbor za glasanje dužan je provjeriti valjanost ovlaštenja i identitet punomoćnika.

Član 29.n

Ukoliko dioničar ili njegov punomoćnik u roku od sedam dana od dana održavanja skupštine, dostavi odboru za glasanje ovjerenu izjavu dioničara, javnu ispravu ili drugi vjerodostojan dokaz koji pobija valjanost ovlaštenja, odbor za glasanje će proglasiti nevažećim glasove po osnovu tog ovlaštenja i o tome pisano izvijestiti nadzorni odbor.

Nadzorni odbor je dužan obustaviti od izvršenja odluku za čije donošenje su nevažeći glasovi bili odlučujući i sazvati skupštinu radi ponovnog odlučivanja o tim pitanjima najkasnije 30 dana od dana prijema obavještenja odbora za glasanje o nevažećim glasovima.

1.5. Zapisnik skupštine

Član 29.o

O radu skupštine sačinjava se zapisnik koji obavezno sadrži:

  • 1.
    firmu i adresu sjedišta banke;
  • 2.
    mjesto i vrijeme održavanja skupštine;
  • 3.
    ime i prezime predsjedavajućeg, zapisničara, lica koja ovjeravaju zapisnik i članova odbora za glasanje;
  • 4.
    dnevni red;
  • 5.
    odluke;
  • 6.
    podatke o glasanju;
  • 7.
    prigovore dioničara i članova nadzornog odbora na odluke skupštine.

Uz zapisnik se prilažu pisani prijedlozi i izvještaji podneseni skupštini.

Nadzorni odbor je dužan osigurati da se zapisnik sačini u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine.

Zapisnik potpisuju predsjedavajući skupštine, zapisničar i lica koja ovjeravaju zapisnik.

Dioničar može zahtijevati da mu se dostavi kopija zapisnika ili izvod iz zapisnika za sve skupštine banke.

Član 29.p

Banka je obavezna trajno čuvati zapisnike skupštine, evidenciju o prisustvu i glasanju dioničara, obavještenja i pozive za skupštinu.

Likvidator je dužan osigurati čuvanje dokumenata iz stava 1. ovog člana najmanje 10 godina nakon prestanka rada banke."

Član 24.

Član 30. mijenja se glasi:

"1.6.Zaštita manjine u odlučivanju i pobijanje odluka skupštine

Ako skupština odbije prijedlog dioničara sa više od 20 % dionica s pravom glasa za imenovanje vanjskog revizora za vanredno ispitivanje svih predmeta koji se odnose na osnivanje i poslovanje banke u posljednjih pet godina, vanjskog revizora će imenovati Agencija.

Odluka skupštine banke ništavna je ako:

  • 1.
    skupština nije sazvana na način utvrđen članom 29.c ovog zakona;
  • 2.
    nije unesena u zapisnik;
  • 3.
    je ništavnost utvrđena odlukom suda.

Postupak za pobijanje i poništenje odluke skupštine kod suda kod kojeg je banka upisana u sudski registar može pokrenuti:

  • 1.
    dioničar koji zastupa najmanje 33% vlasništva, koji je bio zastupljen na skupštini i čiji je prigovor na odluku unesen u zapisnik ili nije pravilno unesen u zapisnik;
  • 2.
    dioničar koji nije prisustvovao skupštini zbog sazivanja skupštine protivno odredbama člana 29.c ovog zakona;
  • 3.
    nadzorni odbor i uprava i svaki član nadzornog odbora i uprave ukoliko bi izvršenjem odluke počinio privredni prijestup ili krivično djelo ili banci nanio štetu.

Postupak iz stava 1. ovog člana može se pokrenuti u roku od 60 dana od dana održavanja skupštine.

U postupku iz stava 1. ovog člana, banku zastupa direktor ili drugi član uprave, po ovlaštenju direktora.

Ako je tužilac član uprave, banku zastupa lice imenovano od nadzornog odbora, a kada su tužioci nadzorni odbor i uprava ili njihovi članovi, zastupnika banke postavlja sud, ako ga nije imenovala skupština."

Član 25.

Član 31. mijenja se i glasi:

"2. Nadzorni odbor

Nadzorni odbor sačinjavaju predsjednik i najmanje četiri člana, a najviše šest članova, koje imenuje i razrješava skupština, s tim da ukupan broj članova nadzornog odbora mora biti neparan, uključujući i predsjednika.

Predsjednik i članovi nadzornog odbora imenuju se istovremeno na period od četiri godine.

Isto lice može biti imenovano za predsjednika ili člana nadzornog odbora više puta bez ograničenja.

Predsjednik i članovi nadzornog odbora upisuju se u registar kod Agencije."

Član 26.

Iza člana 31. dodaju se novi čl. od 31.a do 31.n .

"Član 31.a

Predsjednik i član nadzornog odbora ne može biti lice:

  • 1.
    osuđeno za krivično djelo i za privredni prijestup iz oblasti privrednog i finansijskog kriminala;
  • 2.
    kojem je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadležnosti nadzornog odbora; i
  • 3.
    starije od 70 godina na dan imenovanja.

Član 31.b

Kandidata za člana nadzornog odbora može predložiti dioničar ili grupa dioničara s najmanje 5% dionica s pravom glasa.

Svaki prijedlog iz stava 1. ovog člana podnosi se pisano, najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavještenja o sazivanju skupštine u čiji je dnevni red uključeno i pitanje izbora predsjednika i članova nadzornog odbora.

Svaki prijedlog iz stava 1. ovog člana koji je dostavljen nadzornom odboru prije objavljivanja obavještenja iz člana 29.c ovog zakona mora biti dostavljen dioničarima zajedno sa drugim materijalima.

Kandidati za predsjednika i članove nadzornog odbora moraju prije glasanja dati pisanu izjavu o prihvatanju kandidature.

Član 31.c

Predsjednik i članovi nadzornog odbora biraju se glasanjem, u skladu sa članom 29.j ovog zakona, pri čemu svaki dioničar može dati jedan glas za svaku dionicu sa pravom glasa. Svaki dioničar sa pravom glasa može sve svoje glasove dati jednom kandidatu ili ih podijeliti na više od jednog kandidata.

Svaki dioničar dobiva glasački listić na kojem u vrhu piše broj glasova kojim dioničar raspolaže, u skladu sa stavom 1. ovog člana.

Kandidata koji je dobio najveći broj glasova skupština proglašava za predsjednika, a kandidate sa sljedećim najvećim brojem dobijenih glasova proglašava za članove nadzornog odbora.

U slučaju da dobiju jednak broj glasova, nadzorni odbor može odabrati predsjednika iz redova nadzornog odbora.

Član 31.d

Predsjednik i članovi nadzornog odbora zaključuju sa bankom ugovore koje odobrava skupština.

Svaki ugovor, u ime banke, potpisuje direktor, u skladu sa odobrenjem skupštine.

Član 31.e

Predsjednik i članovi nadzornog odbora u prvom mandatu biraju se na osnivačkoj skupštini u skladu sa odredbama čl. 31.b i 31.c ovog zakona.

Član 31.f

Direktor i član uprave banke ne može biti predsjednik i član nadzornog odbora te ili bilo koje druge banke u Bosni i Hercegovini.

Izabrani zvaničnici i svi uposlenici vlade na državnom, entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou, uključujući i druge vladine institucije, ne mogu obavljati funkciju članova uprave niti jedne banke za vrijeme obavljanja svojih funkcija.

Izabrani zvaničnici, ministri i zamjenici ministara vlade na državnom, entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou, uključujući i druge vladine institucije, ne mogu obavljati funkciju članova nadzornog odbora niti u jednoj banci za vrijeme obavljanja svojih funkcija i godinu nakon prestanka obavljanja navedenih funkcija.

Svi uposlenici vlade na državnom, entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou, uključujući i druge vladine institucije, koji obavljaju funkciju članova nadzornog odbora bilo koje banke moraju odbaciti ponudu ili se uzdržati od toga da budu uključeni u bilo kakvu raspravu ili donošenje odluka u okviru vlade, a koje se tiču banke u kojoj su oni kao članovi nadzornog odbora.

Lice ili ovlašteni zastupnik pravnog lica ne može biti predsjednik ili član nadzornog odbora u jednoj ili više banaka istovremeno, osim ukoliko to lice ili to pravno lice posjeduje više od 50% dionica u svakoj banci.

Isto lice ne može istovremeno biti predsjednik ili član nadzornog odbora u više od tri banke.

Član 31.g

Sjednica nadzornog odbora održava se po potrebi a najmanje jednom tromjesečno.

Sjednicu nadzornog odbora saziva predsjednik nadzornog odbora.

Predsjednik nadzornog odbora dužan je sazvati sjednicu, na zahtjev direktora banke ili dva člana nadzornog odbora, najkasnije 14 dana od dana podnošenja zahtjeva, a u protivnom sjednicu je ovlašten sazvati podnosilac zahtjeva. Međutim, ako su svi članovi nadzornog odbora pozvani i ako je uz dnevni red poslat materijal za sve tačke dnevnog reda, većina članova nadzornog odbora može sazvati vanrednu sjednicu u roku od tri dana od kada je donesena odluka nadzornog odbora da se vanredna sjednica i održi. Sve odredbe člana 31.i se primjenjuju na vanredne sjednice nadzornog odbora.

Član 31.h

Pisani poziv za sjednicu nadzornog odbora, u kojem su naznačeni mjesto i datum održavanja, vrijeme početka i dnevni red sjednice, dostavlja se članovima nadzornog odbora najkasnije 7 dana prije datuma održavanja sjednice.

Uz poziv za sjednicu dostavljaju se materijali za svaku tačku dnevnog reda.

Član 31.i

Za održavanje sjednice nadzornog odbora potrebna je većina ukupnog broja članova.

Nadzorni odbor donosi odluke većinom glasova ukupnog broja članova.

Predsjednik i član nadzornog odbora ne može glasati o pitanjima koja se odnose na njega lično.

Lica koja nisu članovi nadzornog odbora mogu prisustvovati sjednici samo na osnovu pisanog poziva predsjednika nadzornog odbora.

Član 31.j

Nadzorni odbor banke nadležan je da:

  • 1.
    nadzire poslovanje banke;
  • 2.
    nadzire rad uprave;
  • 3.
    usvaja izvještaj uprave o poslovanju po polugodišnjem obračunu sa bilansom stanja i bilansom uspjeha, godišnji obračun sa bilansom stanja i bilansom uspjeha i izvještaj interne i vanjske revizije;
  • 4.
    podnosi skupštini godišnji izvještaj o poslovanju banke, koji obavezno uključuje izvještaj internog i vanjskog revizora, izvještaj o radu nadzornog odbora i odbora za reviziju i plan poslovanja za narednu poslovnu godinu;
  • 5.
    imenuje upravu banke;
  • 6.
    imenuje vanjskog revizora;
  • 7.
    predlaže raspodjelu i način upotrebe dobiti i način pokrića gubitka;
  • 8.
    odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu, lizing i druge transakcije imovinom, direktno ili posredstvom supsidijarnih društava u toku poslovne godine u obimu od 15% do 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine banke;
  • 9.
    osigurava da su utvrđene i da se provode odgovarajuće interne kontrole banke:
  • 10.
    osigurava da se provode odgovarajuće interne i vanjske revizije;
  • 11.
    formira rezerve na teret troškova za kreditne gubitke, uspostavlja potrebne rezerve iz neto profita banke i utvrđuje dividende;
  • 12.
    imenuje predsjednike i članove odbora za naknade i odbora za imenovanje;
  • 13.
    obrazuje povremene komisije i utvrđuje njihov sastav i zadatke;
  • 14.
    saziva skupštinu;
  • 15.
    odobrava emisiju novih dionica postojeće klase u iznosu do trećine zbira nominalne vrijednosti postojećih dionica i određuje iznos, vrijeme prodaje i cijenu ovih dionica koja ne može biti manja od prosječne tržišne vrijednosti postojećih dionica iste klase u 30 uzastopnih dana prije dana donošenja odluke;
  • 16.
    donosi opće interne akte banke, poslovne i druge politike i procedure; i
  • 17.
    odlučuje o pitanjima koja Zakonom ili statutom nisu data na odlučivanje drugom organu banke.

Član 31.k

Predsjednik i članovi nadzornog odbora dužni su svoje obaveze i odgovornosti izvršavati u skladu sa interesima dioničara i banke i ne mogu obavljati konkurentnu djelatnosti banke bez obavještavanja i saglasnosti drugih članova nadzornog odbora.

Predsjednik i članovi nadzornog odbora dužni su prilikom predlaganja emisije novih ili otkupa vlastitih dionica banke i drugih vrijednosnih papira saopštiti sve bitne podatke koji se odnose na poslovanje banke.

Predsjednik i član nadzornog odbora dužni su prijaviti nadzornom odboru svaki interes u pravnom licu s kojim banka ima ili namjerava da stupi u poslovni odnos.

U slučaju iz stava 3. ovog člana, predsjednik i član nadzornog odbora ne mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču odnosa banke i drugih pravnih lica u kojima predsjednik i član nadzornog odbora imaju direktni ili indirektni finansijski interes.

Član 31.l

Ako predsjednik ili član nadzornog odbora postupaju suprotno odredbama člana 31.k ovog zakona, banka ima pravo da zahtijeva naknadu štete koju je usljed toga pretrpjela.

Banka može odustati od potraživanja iz stava 1. ovog člana nakon isteka tri godine od dana isticanja zahtjeva za naknadu štete ako se sa odustajanjem saglasi skupština, a protiv te odluke nije podnesen prigovor dioničara koji posjeduju najmanje 10% dionica s pravom glasa.

Član 31.m

Predsjednik i članovi nadzornog odbora pojedinačno ili solidarno odgovoraju za štete koje prouzrokuju neizvršavanjem ili neurednim izvršavanjem svojih dužnosti.

Član 31.n

Predsjednik i članovi nadzornog odbora imaju pravo zahtijevati sve podatke o poslovanju i prisustvo članova uprave sjednicama nadzornog odbora.

Predsjednik i članovi nadzornog odbora imaju pravo prisustvovati sjednicama uprave banke."

Član 27.

Član 32. mijenja se i glasi:

"3. Uprava

Uprava organizuje rad i rukovodi poslovanjem.

Upravu banke čine direktor i izvršni direktori, kao i zamjenik direktora kojeg može imenovati nadzorni odbor na osnovu diskrecionog prava."

Član 28.

Iza člana 32. dodaju se novi čl. od 32.a do 32.k koji glase:

"Član 32.a

Direktor predsjedava upravom, rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja banku i odgovara za zakonitost poslovanja.

Mandat direktora je četiri godine i može biti obnovljen bez ograničenja vezano za broj mandata.

Položaj, ovlaštenja, odgovornosti i prava direktora uređuju se ugovorom između nadzornog odbora i direktora.

Direktor se ne može imenovati bez prethodnog odobrenja Agencije.

Član 32.b

Zamjenik direktora mijenja direktora u slučaju njegovog izostanka, a u slučaju kada banka nije imenovala zamjenika direktora, direktor pisano ovlašćuje jednog od izvršnih direktora da ga zamjenjuje i utvrđuje ovlaštenja.

Izvršni direktori organizuju rad, zastupaju banku i odgovaraju za zakonitost poslovanja u poslovima i obimu utvrđenim pisanim aktom direktora.

Izvršne direktore imenuje i razrješava nadzorni odbor na prijedlog direktora za period za koji je imenovan direktor.

Plaća i druga materijalna prava izvršnog direktora uređuju se ugovorom između direktora i izvršnog direktora, uz prethodno odobrenje nadzornog odbora.

Član 32.c

Direktor, zamjenik direktora i izvršni direktori dužni su prijaviti nadzornom odboru svaki direktni ili indirektni interes u pravnom licu sa kojim banka ima ili namjerava da stupi u poslovni odnos.

U slučaju iz stava 1. ovog člana direktor, zamjenik direktora i izvršni direktori mogu učestvovati u poslovnom odnosu na osnovu pisane saglasnosti nadzornog odbora.

Član 32.d

U slučajevima da je direktor smijenjen, dao otkaz, zatim u slučajevima smrti ili bolesti, ili je iz drugih razloga odsutan(a) sa dužnosti bez prethodnog odobrenja nadzornog odbora u periodu dužem od trideset uzastopnih dana, nadzorni odbor mora potvrditi zamjenika direktora na ovoj poziciji ili imenovati privremenog direktora koji će obavljati tu funkciju dok nadzorni odbor ne imenuje novog direktora.

Privremeni direktor može obavljati tu funkciju maksimalno devedeset dana bez odobrenja Agencije.

Prije isteka perioda od devedeset dana nadzorni odbor mora Agenciji dostaviti zahtjev za odobrenje direktora banke ili zahtjev za produženje za privremenog direktora za narednih devedeset dana na odobrenje Agenciji. Agencija ima 45 dana da postupi po ovom zahtjevu.

Ukoliko Agencija ne odobri zahtjev za produžetak za privremenog direktora ili ukoliko nadzorni odbor ne imenuje direktora i ukoliko Agencija nije dala odobrenje za direktora, Agencija će imenovati privremenog upravitelja.

Član 32.e

Banka ima sekretara, koga imenuje nadzorni odbor na prijedlog direktora banke za isti period za koji je imenovan direktor.

Plaća i druga materijalna prava sekretara uređuju se ugovorom između sekretara i nadzornog odbora na prijedlog direktora.

Član 32.f

Sekretar je odgovoran za vođenje knjige dioničara, registra zapisnika skupštine i nadzornog odbora i čuvanje dokumenata utvrđenih Zakonom i statutom banke, osim finansijskih izvještaja.

Sekretar je ovlašten za provođenje odluka skupštine, nadzornog odbora i direktora.

Sekretar je odgovoran za pripremu sjednica i vođenje zapisnika skupštine i nadzornog odbora.

4.Odbor za reviziju

Član 32.g

Banka mora formirati odbor za reviziju imenovan od nadzornog odbora.

Odbor za reviziju ima pet članova koji se imenuju na četiri godine. Članovi mogu biti ponovo imenovani.

Odbor za reviziju je odgovoran za nadzor provođenja i angažiranje vanjske revizorske firme koja će obaviti reviziju godišnjih finansijskih izvještaja.

Odbor za reviziju će nadzornom odboru i skupštini prezentirati kompletnu reviziju godišnjeg finansijskog izvještaja.

Odbor za reviziju je, također dužan nadgledati poslove interne revizije uključujući kontrolu godišnjeg obračuna kao i, na zahtjev dioničara sa najmanje 10% dionica sa pravom glasa, reviziju finansijskog poslovanja banke i o tome dostaviti izvještaj skupštini i nadzornom odboru najkasnije osam dana po okončanju revizije.

Član 32.h

Predsjednik i član odbora za reviziju ne može biti imenovan iz grupe koja uključuje predsjednika ili članove nadzornog odbora i ne smije biti član uprave banke ili osoblja banke, niti može imati direktni ili indirektni finansijski interes u banci, izuzev naknade po osnovu te funkcije.

Naknada i druga prava članova odbora za reviziju uređuju se ugovorom na osnovu odluke skupštine.

Odbor za reviziju direktno odgovara nadzornom odboru.

Član 32.i

Odbor za reviziju je odgovoran za provođenje odluka skupštine dioničara u vezi sa izborom i upošljavanjem vanjskog revizora.

Član 32.j

Odbor za reviziju ovlašten je zahtijevati sazivanje sjednice nadzornog odbora i skupštine kada smatra da su ugroženi interesi dioničara ili utvrdi nepravilnosti u radu predsjednika ili članova nadzornog odbora, direktora ili izvršnih direktora.

Član 32.k

Interni revizor je odgovoran za identifikaciju, praćenje i ocjenu rizika u poslovanju banke i provjeru da li je u banci uspostavljen sistem interne kontrole koji osigurava da se rizicima upravlja na način kojim se rizici umanjuju na prihvatljivu mjeru.

U provođenju svojih nadležnosti interni revizor mora imati ovlaštenja za neograničen i neometan rad i dužan je da sarađuje sa odborom za reviziju banke.

Interni revizor direktno izvještava odbor za reviziju banke. Međutim, u slučajevima značajnih neslaganja interni revizor obavještava nadzorni odbor, a nadzorni odbor mora razriješiti slučaj.

Internog revizora imenuje nadzorni odbor.

Plaće i druga materijalna primanja internog revizora utvrđuju se ugovorom zaključenim između nadzornog odbora i internog revizora."

Član 29.

U članu 33. u stavu 1. riječ "generalni" briše se.

Stav 2. mijenja se i glasi:

"Predsjednik i svi članovi nadzornog odbora, direktor, zamjenik direktora i izvršni direktori kreditnih odjela banke ne mogu biti imenovani bez prethodne saglasnosti Agencije."

U stavu 3. u uvodnoj rečenici riječ "generalni" briše se, a u tački 1. riječi: "upravnog odbora" zamjenjuju se riječima: "nadzornog odbora".

U stavu 4. u uvodnoj rečenici riječ "generalni" briše se, a u tač. 2. i 4. riječi: "upravnog odbora" zamjenjuju se riječima: "odbora za reviziju".

U stavu 5. riječ "generalni" briše se.

Član 30.

Član 34. mijenja se i glasi:

"Lica imenovana za članove uprave banke ne smiju biti starija od 65 godina i moraju ispunjavati uvjete utvrđene propisima Agencije i općim aktima banke.

Lica imenovana za internog revizora ne mogu biti vezana po krvi i po tazbini do trećeg stepena sa bilo kojim članom nadzornog odbora, uprave ili bilo kojim licem koje ima značajan vlasnički interes.

U slučaju da Agencija odbije zahtjev pojedinca iz člana 33. Zakona banka ne može podnijeti novi zahtjev za imenovanje tog lica na istu funkciju dok se razlozi navedeni u odluci Agencije, zbog kojih je davanje saglasnosti odbijeno, ne uklone. "

Član 31.

Iza člana 34. dodaje se novi član 34.a koji glasi:

"Član 34.a

Nadzorni odbor, uprava i druga lica koje odredi Agencija treba pojedinačno da prilože potpisanu izjavu o svom imovnom stanju, u okviru trideset dana od preuzimanja dužnosti.

U izjavi o imovnom stanju opisuju se svi podaci koje Agencija zatraži.

Obrazac izjave o imovnom stanju propisuje Agencija. Svako lice koje podliježe obavezi popune ove izjave mora Agenciji podnositi redovne godišnje ažurirane izjave prvog radnog dana svake kalendarske godine. "

Član 32.

U članu 35. stav 1. mijenja se i glasi:

"Nadzorni odbor, uprava, svi uposlenici, kao i svako lice koje se angažuje za rad u banci po bilo kom osnovu , dužni su da čuvaju poslovnu tajnu vezanu za bilo koju informaciju koju su saznali u toku obavljanja poslova za banku i ne mogu je koristiti za ličnu korist, niti pružati drugim licima osim Agenciji za bankarstvo, uključujući kontrolore i revizore koje Agencija imenuje i drugim nadležnim organima u skladu sa Zakonom."

Član 33.

U članu 36. u stavu 2. u tački 2. riječi: "dijela banke" zamjenjuju se riječima: "filijale ili predstavništva".

Član 34.

Iza člana 40. dodaje se novi član 40.a koji glasi:

"Član 40.a

Agencija ima pravo regulirati naknade koje banke naplaćuju u slučajevima sporazuma banaka o fiksnim naknadama ili drugim nekorektnim poslovanjem suprotno propisima Agencije."

Član 35.

U članu 41., stav 2. broj "10" mijenja se brojem "12".

Član 36.

Iza člana 42. dodaju se novi čl. 42.a, 42.b i 42.c koji glase:

"Član 42 a.

Ako banka prima uplate sredstava javnih prihoda, prima depozite i obavlja platne transakcije za budžete i vanbudžetske fondove dužna je da:

  • a)
    po završetku svakog radnog dana 50% dnevnog stanja tih sredstava drži u novčanom obliku kao posebnu rezervu na računu obaveznih rezervi kod Centralne banke Bosne i Hercegovine koji depozitarna banka otvara u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine i propisima koji se na osnovu njega donose; ili
  • b)
    potpuno osigura prosječno dnevno stanje domaćim ili stranim vrijednosnim papirima koji se drže u banci koja je treća strana i čija je uloga čuvanje i zaštita vrijednosnih papira. Imalac računa, banka i banka treća strana moraju sklopiti sporazum navodeći vrstu vrijednosnih papira. Vrijednosni papiri se moraju držati u ime ili u korist imaoca računa, a kamata koja se zaračunava na vrijednosne papire pripada banci. Vrijednosni papiri moraju osigurati 100% pokrića prosječnog dnevnog stanja. Vrijednosni papiri se mogu mijenjati i može se trgovati njima, u skladu sa sporazumom imaoca računa, sve dok su 100% jednaki sa prosječnim dnevnim stanjem. U slučaju neizvršenja obaveza, ako je proglašeno da je banka pod privremenom upravom, ili u slučaju stečaja banke, vrijednosni papiri pripadaju imaocu računa. U suprotnom, ako imalac računa zatvori račun ili ako banka prestane biti depozitna banka vrijednosni papiri se prebacuju na banku.

U smislu ovog zakona, "sredstva javnih prihoda" predstavljaju carine, porezi, naknade, doprinosi, donacije i drugi prihodi koji pripadaju državi, entitetima, kantonima i njihovim odgovarajućim ministarstvima i institucijama, kao i općinama.

Član 42.b

Iz jednog izvora banka ne može držati sredstva u iznosu većem od 20% od njenih ukupnih dnevnih depozita.

Ako iz bilo kojeg pojedinačnog izvora banka primi novčana sredstava depozita koja prelaze iznos od 20% njenih ukupnih dnevnih depozita, dužna je da sljedeći radni dan to ukupno prekoračenje u novčanom obliku drži kao posebnu rezervu na računu obavezne rezerve kod Centralne banke Bosne i Hercegovine iz člana 42.a stav 1. tačka a) ovog zakona.

U smislu prethodnog stava "jedan izvor" predstavlja jedno pravo lice, jedno fizičko lice ili ukupan zbir svih korisnika sredstava javnih prihoda, bez obzira na njihov iznos ili broj.

Banka je u potpunosti i samostalno odgovorna za vršenje posebnog nadzora nad svojim depozitarima , naročito onim koji čine sredstva javnih prihoda.

Član 42.c

U skladu sa odredbama čl. 42.a i 42.b Zakona, banka je dužna da Agenciji dostavlja izvještaje, čiju formu, sadržaj i rokove za dostavu propisuje Agencija."

Član 37.

Iza člana 43. dodaje se novi član 43.a koji glasi:

"Član 43.a

Banka ne smije deponirati sredstva, davati kredite i vršiti ulaganja u jednu povezanu banku u ukupnom iznosu većem od iznosa 25% niti u sve povezane banke u ukupnom iznosu većem od 40% njenog osnovnog kapitala."

Član 38.

Iza člana 45. dodaje se novi član 45.a koji glasi:

"Član 45.a

Banka je dužna dati obavijest o svim neaktivnim depozitnim računima pravnih lica u najmanje tri dnevna lista koja su dostupna na teritoriji Federacije i najmanje jednom u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko svakih šest mjeseci kada depozitni račun postane neaktivni depozitni račun.

Nakon što banka izda obavijest o neaktivnom depozitnom računu najmanje dva puta u skladu sa stavom 1. ovog člana, tada se neaktivni depozitni računi i svi podaci vezani za njih prebacuju u Ministarstvo finansija Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Sredstva se polažu u Budžet Federacije BiH dok vlasnik računa ne dostavi dokaz o vlasništvu.

Vlasnik računa može u bilo koje vrijeme Ministarstvu dostaviti dokaz o vlasništvu nad sredstvima sa neaktivnog depozitnog računa.

Ministarstvo će pregledati dokaze i ako su isti zadovolja- vajući novac vratiti vlasniku računa.

Ministarstvo izdaje propise vezano za procedure potraži- vanja sredstava sa neaktivnih računa.

Ministarstvo je dužno objaviti informacije o svim neaktivnim računima jednom godišnje u najmanje tri dnevna lista koja su dostupna na teritoriji Federacije i najmanje jednom u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko.

Agencija izdaje propise o obračunatim kamatama i visini naknada za neaktivne račune do momenta dok se ne prebace na Ministarstvo.

Onog momenta kada se neaktivni računi prebace vlasnik računa nema pravo ni na kakvu kamatu. "

Član 39.

Član 46. mijenja se i glasi:

"Pri obavljanju poslovanja sa licima povezanim sa bankom i u ime i za račun lica povezanih sa bankom, banka ne može ponuditi tom licu povoljnije uvjete od onih koje ponudi drugim licima koja nisu povezana sa bankom.

U smislu stava 1. licima povezanim sa bankom posebno se smatraju:

  • 1.
    predsjednik i članovi nadzornog odbora, članovi uprave, članovi odbora za reviziju te članovi njihovih užih porodica do trećeg stepena po krvnom srodstvu ili braku, ili lica koja žive u istom domaćinstvu ili imaju međusobno povezane ili zajedničke investicije;
  • 2.
    lica sa značajnim vlasničkim interesom u banci te članovi njihovih užih porodica do trećeg stepena po krvnom srodstvu ili braku, ili lica koja žive u istom domaćinstvu ili imaju međusobno povezane ili zajedničke investicije;
  • 3.
    pravna lica sa običnim dionicama, prioritetnim dionicama i glasačkim pravima u banci;
  • 4.
    pravna lica u kojima banka ima značajne vlasničke interese;
  • 5.
    pravna lica u kojima značajan vlasnički interes imaju ista ona pravna ili fizička lica koja imaju značajan vlasnički interes u banci;
  • 6.
    pravna lica u kojima imalac značajnog vlasničkog interesa, član nadzornog odbora ili uprave jeste jedno od lica pomenutih u tač. od 1. do 5. ovog stava;
  • 7.
    povezana lica definirana u članu 1. stav 2. Zakona, kao i povezana lica dioničara banke.

Banka ne može dodjeljivati kredite svojim uposlenicima u iznosu većem od iznosa propisanog u propisima Agencije.

Agencija donosi propise kojima se osigurava realizacija ograničenja utvrđenih u odredbama st. od 1. do 3. ovog člana."

Član 40.

Član 47. mijenja se i glasi:

"Banka ne smije sticati, vršiti konverzije ili transfere, niti posredovati prilikom sticanja, konverzije ili transfera novca ili druge imovine za koju zna ili bi mogla osnovano pretpostaviti da je stečena vršenjem krivičnog djela.

Banka se ne smije upustiti u transakciju za koju zna ili za koju može osnovano pretpostaviti da je namijenjena pranju novca u skladu sa članom 2. Zakona o sprečavanju pranja novca ("Službene novine Federacije BiH", broj 8/00).

Banka ne smije vršiti konverzije ili transfere, niti posredovati prilikom sticanja, konverzije ili transfera novca ili druge imovine za koju zna ili bi mogla osnovano pretpostaviti da bi se mogle koristiti za terorističke aktivnosti ili za pomaganje lica koja su uključena u terorističke aktivnosti ili njihovo pomaganje.

Svaka banka će uspostaviti internu kontrolu i komunikacione procedure u cilju otkrivanja i sprečavanja transakcija koje uključuju kriminalne aktivnosti, pranje novca, ili aktivnosti koje podržavaju terorizam, u skladu sa st. 1., 2. i 3. ovog člana.

Svaka banka će preduzeti razumne mjere kako bi na zadovoljavajući način ustanovila pravi identitet bilo kojeg lica koje želi ući u poslovne odnose sa tom bankom koja obavlja transakciju ili seriju transakcija u toj banci tako što će od navedenog lica tražiti službeni dokument kojim se može utvrditi njegov identitet (lična karta, rodni list, vozačka dozvola, pasoš ili neko drugo sredstvo za utvrđivanje identiteta), a u slučaju da se radi o pravnom licu potrebno je predočiti izvod iz registra o osnivanju preduzeća. Svaka banka će preduzeti razumne mjere kako bi ustanovila da li to lice obavlja navedene poslove u ime drugog lica. Ako se ustanovi da to lice obavlja navedene poslove u ime drugog lica, banka će preduzeti razumne mjere kako bi ustanovila pravi identitet tog lica.

Svaka banka će preduzeti razumne mjere kako bi na zadovoljavajući način ustanovila pravi identitet bilo kojeg lica koje želi izvršiti transakciju od 30.000,00 KM ili više, ne računajući iznos novca potreban za izvršenje transakcije. Nadzorni odbor, uprava i svi radnici banke odgovorni su da automatski i brzo obavijeste finansijsku policiju odnosno njenog pravnog sljednika o svim transakcijama od 30.000,00 KM ili više, kao i o svim onim transakcijama banke za koje znaju ili opravdano sumnjaju da su u suprotnosti sa odredbama st. 1., 2. ili 3. ovog člana. Također su dužni da na zahtjev finansijske policije odnosno njenog pravnog sljednika, ili Agencije dostave informacije o navedenim transakcijama. Osiguravanje informacija, u skladu sa ovim članom, neće se smatrati kao otkrivanje poslovnih tajni.

Sudska praksa po ovom aktu

17 odluka iz 4 članova

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.

Član 2482 odluke
Član 51 odluka
Član 201 odluka
Član 4361 odluka
Općenite reference na ovaj akt (12)

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3732/22

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3732/22 („Graming“ d.o.o. Široki Brijeg i drugi). Ključne riječi: 6.1.1. - Građanska prava i obaveze - utvrđivanje i spor; D18.3.h. - Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom; D18.3.a. - Nena…

2023

Ishod: Odluka o dopustivosti

Vrhovni sud Federacije BiH

58 0 Rs 181758 22 Rev

Ako je menadžerski ugovor zaključen tako da sadržava i radno-pravne odredbe, tj. kao jedinstveni ugovor, a u slučaju ispunjenja bilo kojeg od razloga za opoziv prestaje samo dio ugovora koji uređuje njegov položaj kao menadžera, dok radno-…

2023
Rev

Ishod: Odluka u meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-4726/20

Odluka o meritumu u predmetu AP-4726/20 (Heta d.o.o. Sarajevo). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Hipoteka…

2022

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-4111/20

Odluka o meritumu u predmetu AP-4111/20 (M.Š.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Nema povrede: Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH (Zabrana diskriminacije); Član 13. EK (Pravo na djelotvoran pravni…

2022

Ishod: Odluka o meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-3478/18

Odluka o meritumu u predmetu AP-3478/18 (F.U.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.17. - pravično suđen…

2020

Ishod: Odluka o meritumu

Vrhovni sud Federacije BiH

65 0 Ps 164383 13 Rev

ODREDBAMA ZAKONA O BANKAMA U FBIH (GLAVA VI), KOJE REGULIRAJU PRIVREMENU UPRAVU, NIJE PROPISANO NASTUPANJE PRAVNIH POSLJEDICA PRIVREMENE UPRAVE U ODNOSU NA SUDSKE PARNIČNE POSTUPKE, ŠTO ZNAČI DA PARNIČNI POSTUPCI ZAPOČETI PRIJE, A NEZAVRŠE…

2016
Rev

Ishod: Odluka u meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-4378/13

Odluka o meritumu u predmetu AP-4378/13 (Z. Š. iz Mostara). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Prekid postu…

2016

Ishod: Odluka o meritumu

Vrhovni sud Federacije BiH

65 0 Ps 164383 12 Pž

ODREDBAMA ZAKONA O BANKAMA U FBIH (GLAVA VI), KOJE REGULIRAJU PRIVREMENU UPRAVU, NIJE PROPISANO NASTUPANJE PRAVNIH POSLJEDICA PRIVREMENE UPRAVE U ODNOSU NA SUDSKE PARNIČNE POSTUPKE, ŠTO ZNAČI DA PARNIČNI POSTUPCI ZAPOČETI PRIJE, A NEZAVRŠE…

2013
Pž

Ishod: Odluka u meritumu

Vrhovni sud Federacije BiH

65 0 Ps 164383 11 Ps

ODREDBAMA ZAKONA O BANKAMA U FBIH (GLAVA VI), KOJE REGULIRAJU PRIVREMENU UPRAVU, NIJE PROPISANO NASTUPANJE PRAVNIH POSLJEDICA PRIVREMENE UPRAVE U ODNOSU NA SUDSKE PARNIČNE POSTUPKE, ŠTO ZNAČI DA PARNIČNI POSTUPCI ZAPOČETI PRIJE, A NEZAVRŠE…

2012
Ps

Ishod: Odluka u meritumu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

AP-1857/06

Odluka o meritumu u predmetu AP-1857/06 (E. S.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.1.1. - Građanski postupak; 6.1.17. - pravično suđenje-primjena zakona i utvrđivanje činjen…

2008

Ishod: Odluka o meritumu

+ još 2