Aktio

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti i meritumu o neslaganju s odlukom u predmetu broj u 3/08

na sjednici održanoj 4. oktobra 2008. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU ODLUKA JE OBJAVLJENA U "SLUŽBENOM GLASNIKU BIH", BROJ 99/08.
O NESLAGANJU S ODLUKOM U PREDMETU BROJ U 3/08

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u predmetu broj U 3/08, rješavajući zahtjeve dr. Harisa Silajdžića, Željka Komšića, Sulejmana Tihića i Nebojše Radmanovića, na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2. i 4, člana 61. st. 1. i 3, te člana 65. stav 1. tačka 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", br. 60/05 i 64/08), u sastavu:

Seada Palavrić, predsjednica

David Feldman, potpredsjednik

Miodrag Simović, potpredsjednik

Valerija Galić, potpredsjednica

Tudor Pantiru, sudija

Mato Tadić, sudija

Constance Grewe, sutkinja

Krstan Simić, sudija

Odbija se kao neosnovan zahtjev Nebojše Radmanovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti čl. 22. i 23. Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 28/06, 76/06 i 72/07).

Utvrđuje se da su odredbe čl. 22. i 23. Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 28/06, 76/06 i 72/07) u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

Odbijaju se kao neosnovani zahtjevi dr. Harisa Silajdžića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Sulejmana Tihića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti čl. 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14. i 16. Zakona o uvjetima i načinu izmirenja obaveza po osnovu računa stare devizne štednje emisijom obveznica u Republici Srpskoj ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 1/08).

Utvrđuje se da su čl. 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14. i 16. Zakona o uvjetima i načinu izmirenja obaveza po osnovu računa stare devizne štednje emisijom obveznica u Republici Srpskoj ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 1/08) u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

Obustavlja se postupak po zahtjevu Sulejmana Tihića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti člana 19. Uredbe o postupku verifikacije potraživanja i gotovinskih isplata po osnovu računa stare devizne štednje u Republici Srpskoj ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 102/06, 124/06, 17/07, 62/07 i 107/07), jer nije svrsishodno voditi daljnji postupak.

Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine".

Obrazloženje

I. Uvod

  • 1.
    Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Haris Silajdžić (U 3/08), član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić (U 4/08) i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Sulejman Tihić (U 5/08), podnijeli su 29. februara (U 3/08 i U 4/08), te 10. marta 2008. godine (U 5/08) (u daljnjem tekstu: podnosioci zahtjeva), Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o uvjetima i načinu izmirenja obaveza po osnovu računa stare devizne štednje emisijom obveznica u Republici Srpskoj ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 1/08) od 12. januara 2008. godine. Dodatno, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Sulejman Tihić, tražio je ocjenu ustavnosti Uredbe o postupku verifikacije potraživanja i gotovinskih isplata po osnovu računa stare devizne štednje u Republici Srpskoj ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 102/06, 124/06, 17/07 i 107/07, 62/07 i 105/07) od 24. septembra 2006. godine.
  • 2.
    Nadalje, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić (U 4/08), i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Sulejman Tihić (U 5/08), tražili su donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud privremeno obustavio primjenu osporenih propisa, kako bi se spriječilo nastupanje trajne štete u vezi sa sistemom isplate stare devizne štednje.
  • 3.
    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović (U 10/08) podnio je 29. maja 2008. godine zahtjev za ocjenu ustavnosti čl. 22. i 23. Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 28/06, 76/06 i 72/07).

II. Postupak pred Ustavnim sudom

  • 4.
    Na osnovu člana 22. stav 1. Pravila Ustavnog suda, od donosioca pobijanih općih pravnih akata, Narodne skupštine Republike Srpske i Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine, zatraženo je 12. marta 2008. godine da dostave odgovor na zahtjeve.
  • 5.
    Narodna skupština Republike Srpske je 21. marta (U 3/08 i U 4/08) i 26. marta 2008. godine (U 5/08) dostavila svoj odgovor na zahtjeve.
  • 6.
    Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine je 26. marta 2008. godine dostavilo svoj odgovor na zahtjeve.
  • 7.
    Na osnovu člana 33. Pravila Ustavnog suda, od Centralne banke Bosne i Hercegovine zatraženo je 28. marta 2008. godine da dostavi potrebnu dokumentaciju.
  • 8.
    Centralna banke Bosne i Hercegovine je 4. aprila 2008. godine dostavila traženu dokumentaciju.
  • 9.
    Na osnovu člana 20. stav 1. Pravila Ustavnog suda, od podnosioca zahtjeva predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Harisa Silajdžića (U 3/08), i člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića (U 4/08), Ustavni sud je 12. maja 2008. godine zatražio dopunu zahtjeva.
  • 10.
    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić (U 4/08) je 16. maja 2008. godine dostavio dopunu zahtjeva.
  • 11.
    Istog dana, 16. maja 2008. godine, Narodna skupština Republike Srpske je uputila zahtjev Ustavnom sudu za održavanje javne rasprave u skladu sa članom 46. Pravila Ustavnom suda u sva tri predmeta.
  • 12.
    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Haris Silajdžić (U 3/08) je 23. maja 2008. godine dostavio dopunu zahtjeva.
  • 13.
    Na osnovu člana 22. stav 1. Pravila Ustavnog suda, od donosioca pobijanih općih pravnih akata, Narodne skupštine Republike Srpske i Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine, zatraženo je 19. marta 2008. godine, tj. 26. maja 2008. godine, da dostave odgovor na dopunu zahtjeva članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića (U 4/08) i dr. Harisa Silajdžića (U 3/08).
  • 14.
    Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovori Narodne skupštine Republike Srpske i Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine na zahtjeve dostavljeni su 29. maja 2008. godine podnosiocu zahtjeva Sulejmanu Tihiću (U 5/08).
  • 15.
    Narodna skupština Republike Srpske je 5. juna 2008. godine dostavila svoj odgovor na dopune zahtjeva članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića (U 4/08) i dr. Harisa Silajdžića (U 3/08).
  • 16.
    Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine je 29. maja, tj. 5. juna 2008. godine dostavilo svoj odgovor na dopunu zahtjeva članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića (U 4/08) i dr. Harisa Silajdžića (U 3/08).
  • 17.
    Ustavni sud je, na svojoj Plenarnoj sjednici od 30. maja 2008. godine, odbio zahtjev Narodne skupštine Republike Srpske za održavanje javne rasprave u skladu sa članom 46. Pravila Ustavnog suda.
  • 18.
    Ustavni sud je, također, na svojoj Plenarnoj sjednici od 30. maja 2008. godine donio odluku da zahtjeve iz predmeta U 3, 4, 5 i 10/08, u skladu sa članom 31. Pravila Ustavnog suda, spoji u jedan predmet koji će se voditi pod brojem U 3/08, s obzirom da se svi zahtjevi tiču istog ili sličnog pitanja.
  • 19.
    Na osnovu člana 22. stav 1. Pravila Ustavnog suda, od donosioca pobijanih općih pravnih akata, Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine i Centralne banke, zatraženo je 5. juna 2008. godine da dostave odgovor na zahtjev Nebojše Radmanovića (U 10/08).
  • 20.
    Odgovor na zahtjev Nebojše Radmanovića (U 10/08) dostavili su Centralna banka Bosne i Hercegovine 13. juna, Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine 24. juna 2008. godine, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 9. jula 2008. godine, a Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 16. jula 2008. godine.
  • 21.
    Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovori Narodne skupštine Republike Srpske i Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine na zahtjev i dopunu zahtjeva dostavljeni su podnosiocima zahtjeva, članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željku Komšiću (U 4/08) i dr. Harisu Silajdžiću (U 3/08) 12. juna 2008. godine.
  • 22.
    Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovori Centralne banke Bosne i Hercegovine, Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na zahtjev dostavljeni su podnosiocu Nebojši Radmanoviću 3. septembra 2008. godine (U 10/08).
  • 23.
    Ustavni sud je, na osnovu člana 93. stav 1. alineja 2. Pravila Ustavnog suda, donio odluku da sudija Mirsad Ćeman ne učestvuje u radu i odlučivanju u konkretnom predmetu jer je učestvovao u donošenju odluke koja je predmet spora.

III. Zahtjev

  • 24.
    Ustavni sud će, s obzirom na relevantnost državnog Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje i njegovu hijerarhijsku poziciju u odnosu na entitetske zakone, koji regulišu tu oblast, prvo obraditi i utvrditi činjenice u vezi sa ovim zakonom, a, nakon toga, one u vezi sa zakonima Republike Srpske.

a) Navodi iz zahtjeva U 10/08

  • 25.
    U zahtjevu se navodi da je, na osnovu člana VII stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine, Centralna banka Bosne i Hercegovine jedina nadležna za emitiranje novca i monetarnu politiku Bosne i Hercegovine. Član VII Ustava Bosne i Hercegovine utvrđuje da nadležnosti Centralne banke određuje Parlamentarna skupština, što je i učinjeno članom 2. Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Podnosilac zahtjeva tvrdi da nadležnosti koje su date Centralnoj banci po osnovu čl. 22. i 23. državnog Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje, nisu predviđene Zakonom o Centralnoj banci, pa su samim tim suprotne članu VII Ustava Bosne i Hercegovine.
  • 26.
    Na osnovu navedenog, podnosilac zahtjeva Nebojša Radmanović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predlaže da Ustavni sud osporene članove državnog Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje proglasi neustavnim.

b) Odgovor Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na zahtjev U 10/08

  • 27.
    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je u svom odgovoru na zahtjev od 9. jula 2008. godine podržao pobijani Zakon, bez daljnjih obrazloženja, dok je Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine podržao zahtjev podnosioca Nebojše Radmanovića, također bez daljnjih obrazloženja.

c) Odgovor Ministarstva finansija i trezora na zahtjev U 10/08

  • 28.
    Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine smatra zahtjev Nebojše Radmanovića neosnovanim. Navodi da čl. 22. i 23. državnog Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje ne zadiru u nadležnosti Centralne banke Bosne i Hercegovine, jer ova banka ima samo ulogu fiskalnog agenta Države u vezi sa obveznicama po osnovu računa "stare devizne štednje". Ovu ulogu Centralna banka Bosne i Hercegovine ima po osnovu, kako člana 52. i dalje Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, tako i na osnovu člana 17. Zakona o zaduživanju, dugu i jamstvima Bosne i Hercegovine, te potpisanog Sporazuma između toga Ministarstva i Centralne banke Bosne i Hercegovine. Također, smatraju da je ustavni temelj za pobijani zakon član III/1.d) Ustava Bosne i Hercegovine, a svoj stav potvrđuju odluke Ustavnog suda U 14/05 i Komisije za ljudska prava pri Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine broj CH/98/375 i drugi.

d) Odgovor Centralne banke na zahtjev U 10/08

  • 29.
    U svom odgovoru za zahtjev, Centralna banka Bosne i Hercegovine je navela da su članom 2. Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine određeni osnovni ciljevi i zadaci te institucije, ali je, istovremeno, članom 52. toga Zakona propisano da će Centralna banka Bosne i Hercegovine raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine, tj. da neće djelovati kao bankarski i fiskalni agent bilo kojeg entiteta, ako ne postoji zajednička odluka oba entiteta.

e) Navodi iz zahtjeva U 3 i 4/08

  • 30.
    S obzirom na identičnost zahtjeva, Ustavni sud će sumirati navode iz oba zahtjeva.
  • 31.
    Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Haris Silajdžić i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić smatraju da je Zakon o uvjetima i načinu izmirenja obaveza po osnovu računa stare devizne štednje emisijom obveznica u Republici Srpskoj, i to u dijelu koji se tiče roka dospijeća obveznica (čl. 9. i 13), odluke o emisiji obveznica (član 16), u direktnoj suprotnosti sa Zakonom o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 28/06, 76/06 i 72/07), međunarodnim pravom i Ustavom Bosne i Hercegovine. Smatra da ove zakonske razlike narušavaju princip jedinstvenog tržišta iz člana I/4. Ustava Bosne i Hercegovine, tj. slobodu kretanja kapitala. Ovakav stav potvrđuju odlukom Komisije za ljudska prava pri Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (CH/98/375 i drugi, tačka 1204). Također, te razlike vode ka nedozvoljenim nejednakostima u pravima građana na njihovu imovinu iz člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju u vezi sa članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine. Naime, građani Bosne i Hercegovine, sa prebivalištem u Republici Srpskoj, su pobijanim zakonskim rješenjima privilegirani, dok je Država obavezna da ovo pravo reguliše na jednak način za sve, što je ona i učinila svojim zakonom. Ovakav stav, opet, potvrđuju odlukama Ustavnog suda (U 14/05, tač 47. i dalje) i Komisije za ljudska prava pri Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (CH/98/375 i drugi, tačka 1198, 1201).
  • 32.
    Također se tvrdi povreda člana III/1.d) Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa članom VII Ustava Bosne i Hercegovine, jer se isplatom stare devizne štednje utiče na monetarnu politiku Bosne i Hercegovine, a to je isključiva nadležnost državnog organa - Centralne banke. Obaveza i nadležnost Države za rješavanje pitanja "stare devizne štednje" proizlazi i iz člana 7. Sporazuma o pitanjima sukcesije ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 10/01 - Međunarodni sporazumi), a u vezi sa članom I/1. Ustava Bosne i Hercegovine i članom II/2. Aneksa 2 na Ustav Bosne i Hercegovine. Ovim Sporazumom je "preuzeta obaveza pregovaranja u vezi garancija bivše SFRJ ili Narodne banke za štednju". Prema tome, narušava se "kontinuitet pravnih propisa". Ovakav stav potvrđen je odlukama Ustavnog suda (U 14/05, tačka 38) i Komisije za ljudska prava pri Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (CH/98/375 i drugi, tačka 1152, 1153. i 1197).
  • 33.
    Podnosioci zahtjeva tvrde da je državni zakon sistemski zakon, a ne okvirni zakon. Prema tome, on se mora provoditi na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, a entitetima i Brčko Distriktu nije dato ovlaštenje da "donose svoje zakone u okviru utvrđenih rješenja", već samo propise o postupku verifikacije (član 26. državnog Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje).
  • 34.
    Konačno, podnosioci zahtjeva tvrde da implementacija državnog Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje nije moguća bez aktivnosti kako Države, tako i entiteta, tj. Brčko Distrikta.

f) Navodi iz zahtjeva U 5/08

  • 35.
    Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Sulejman Tihić, nakon obrazloženja u vezi sa historijatom zakonodavnih aktivnosti Države i entiteta, a u vezi sa izmirenjem obaveza po osnovu računa stare devizne štednje, tvrdi da je ovo pitanje u isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine. Pri tome, poziva se na član III/1.e) Ustava Bosne i Hercegovine (finansiranje institucija i plaćanje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine) i 4. alineju Preambule Ustava Bosne i Hercegovine (podsticanje općeg blagostanja). Svoj stav potvrđuje obrazloženjem iz odluka Ustavnog suda broj U 14/05 (tač. 38, 56) i Komisije za ljudska prava pri Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine CH/98/375 i drugi (tač. 1202. i 1203). Nadalje, ukazuje na nadležnosti Bosne i Hercegovine u skladu sa odredbama čl. III/1.d) i VII Ustava Bosne i Hercegovine. Smatra da entiteti i Brčko Distrikt BiH imaju samo onoliko nadležnosti koliko im je dodijeljeno državnim Zakonom o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje. Samim tim, Republika Srpska nema ustavnu nadležnost da predvidi zakonske odredbe koje odstupaju od državnih rješenja, a to su konkretno: rok dospijeća obveznica od pet godina (član 9), preuzimanje garancija za njihovu isplatu (član 10), preuzimanje nadležnosti za utvrđivanje plana amortizacije i emitiranja obveznica (čl. 11. i 12). Također, podnosilac zahtjeva tvrdi da je pobijanim Zakonom došlo do povrede ustavnih odredbi u vezi sa zaštitom ljudskih prava i sloboda. Pri tome, poziva se na pravo na imovinu iz člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, za koju je u konkretnom slučaju nadležna Država da garantira, u skladu sa jednakim standardima, bez diskriminacije. Svoj stav potvrđuje stavovima iz odluka Ustavnog suda broj U 14/05 (tačka 56) i Komisije za ljudska prava pri Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine CH/98/375 i drugi (tač. 1202. i 1203). Što se tiče same Uredbe o postupku verifikacije potraživanja i gotovinskih isplata po osnovu računa stare devizne štednje u Republici Srpskoj, podnosilac zahtjeva pobija član 19, koji "mijenja strukturu izmirenja povećanjem maksimalnih gotovinskih naknada koje će se isplatiti sa 1.000 na 2.000 konvertibilnih maraka".

g) Odgovor Narodne skupštine Republike Srpske na zahtjeve (U 3, 4 i 5/08)

  • 36.
    Donosilac spornih akata iz predmeta U 3, 4 i 5/08, prije svega, smatra da Ustavni sud nema nadležnost da preispituje "uredbu", kao podzakonski pravni, opći akt. Nadalje, tvrdi da su zahtjevi neprecizni, ne pozivaju se na odredbe Ustava Bosne i Hercegovine, niti zahtjevi jasno ukazuju koje odredbe pobijanog zakona trebaju biti proglašene neustavnim. Konačno, kao treći prigovor u vezi sa dopustivosti, ističe se da podnosioci zahtijevaju ispitivanje usklađenosti državnog i entitetskog zakona, kao i usklađenost entitetskog zakona sa odlukama Ustavnog suda i Komisije za ljudska prava pri Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, a ne ispitivanje "ustavnosti".
  • 37.
    Narodna skupština, u vezi sa meritumom, smatra da ne postoji kontinuitet Bosne i Hercegovine u vezi sa pitanjem isplate stare devizne štednje, jer je on uvjetovan novim ustavnopravnim rješenjima iz Ustava Bosne i Hercegovine (član I/3. Ustava Bosne i Hercegovine). Osim toga, tvrdi da se to odnosi i na pitanje međunarodnopravnih obaveza Bosne i Hercegovine, koje se ispunjavaju, također, u skladu sa podjelom nadležnosti između Države i entiteta (član III Ustava Bosne i Hercegovine). To dodatno dokazuje činjenicom da je Bosna i Hercegovina odbila da ispuni obaveze iz presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Ruže Jeličić (aplikacija broj 41183/02). Negira stav podnosioca zahtjeva da je došlo do povrede principa "kontinuiteta pravnih propisa" ili "jedinstvenog tržišta", te smatra te ocjene paušalnim i neosnovanim.
  • 38.
    Smatra da entiteti imaju odgovornost za ovu materiju, zbog čega imaju pravo i da odlučuju kako urediti ovo pitanje. Tvrdi da niti jedan član Ustava Bosne i Hercegovine, a pogotovo čl. III/1, III/3.a) i VII ne daju pravo Državi da preuzme nadležnosti koje je Republika Srpska regulirala spornim zakonom. Ukazuje da je Republika Srpska učestvovala u izradi državnog zakona, čime je "pristala da je BiH nadležna za donošenje zakonodavnog okvira za rješavanje pitanja stare devizne štednje", Ipak, tim zakonom je utvrđen minimum zahtjeva, ali je data ovlast entitetu da dalje reguliše principe koji su utvrđeni državnim zakonom (član 1. stav 4. i član 29. državnog Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje). To je Republika Srpska i učinila, i to na povoljniji način za građane Republike Srpske. U vezi sa ovim "pogodnostima" poziva se na Odluku Ustavnog suda broj U 5/98-I, koja ukazuje na mogućnost da entiteti daju širi opseg zaštite ljudskih prava i sloboda. Što se tiče plana amortizacije, smatraju da je to "tehničko pitanje" i nije relevantno za ocjenu ustavnosti. Ističe da ni odluka Ustavnog suda nije isključila mogućnost da entiteti učestvuju u realizaciji stare devizne štednje. Naglašava da su entiteti dužnici i garanti stare devizne štednje, pa, samim tim, imaju pravo i da vrše emisiju obveznica u svoje ime, dok je garancija Bosne i Hercegovine samo "formalnog", a ne "suštinskog" karaktera.
  • 39.
    Narodna skupština se, također, poziva na isključivu nadležnost za pitanje obligaciono-pravnih odnosa.
  • 40.
    Osim toga, smatra da pitanje stare devizne štednje nema veze sa nadležnosti Države iz člana III/1.e) Ustava Bosne i Hercegovine, jer ne postoji element inozemnosti. Konačno, Narodna skupština ističe da je pitanje isplate stare devizne štednje materija u kojoj učestvuju i Država i entiteti, i to po više osnova: postupak verifikacije, donošenja zakona sa različitim administrativno-teritorijalnim nivoima, itd. Na kraju, ukazuje na određene zakonske propise iz oblasti finansijske politike Države i entiteta, na osnovu kojih smatra da Država nema nadležnost da izdaje obveznice i daje garancije za njih, dok to pravo imaju entiteti. Pri tome, poziva se na Zakon o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 52/05), Zakon o Centralnoj banci ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 1/97) i zakone o privatizaciji, zbog čega Republika Srpska nije "ugrozila" garancije Bosne i Hercegovine, već ih "preuzela" na osnovu zakonskih ovlaštenja. Što se tiče monetarne politike Bosne i Hercegovine, smatra da pitanje rješavanja isplate stare devizne štednje ne spada u domen monetarne politike Bosne i Hercegovine. Na kraju, predlaže da se zahtjevi, kao i prijedlozi za usvajanje privremene mjere, odbiju kao neosnovani.

h) Odgovor Ministarstva finansija i trezora na zahtjeve (U 3, 4 i 5/08)

  • 41.
    Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine podržava zahtjeve podnosilaca, te smatra da je došlo do povrede članova Ustava Bosne i Hercegovine: I/1, I/4, II/1, III/1.d) i e) i IV/4.a) i e). Podržava stavove Ustavnog suda i Komisije za ljudska prava pri Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine iz odluka br. U 14/05 i CH/98/365 et al. Također, smatra da je došlo do narušavanja principa jednakopravnosti građana i prava iz Evropske konvencije iz člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju u vezi sa članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine.

IV. Relevantni propisi

  • 42.
    Ustav Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

"Član II

Ljudska prava i osnovne slobode

  • 1.
    Ljudska prava

Bosna i Hercegovina i oba entiteta će osigurati najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. U tu svrhu postoji Komisija za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu, kao što je predviđeno u Aneksu 6 Općeg okvirnog sporazuma.

Š...Ć

  • 3.
    Katalog prava

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

Š...Ć

  • k)
    Pravo na imovinu.
    • 6.
      Implementacija

Bosna i Hercegovina, i svi sudovi, ustanove, organi vlasti, te organi kojima posredno rukovode entiteti ili koji djeluju unutar entiteta podvrgnuti su, odnosno primjenjuju ljudska prava i osnovne slobode na koje je ukazano u stavu 2.

Š...Ć

Član III

  • 1.
    Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine

Sljedeća pitanja spadaju u nadležnost institucija Bosne i Hercegovine

  • a)
    Vanjska politika
  • b)
    Vanjskotrgovinska politika
  • c)
    Carinska politika
  • d)
    Monetarna politika kako je određ?na članom VII
  • e)
    Finansiranje institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine
  • f)
    Politika i regulativa za useljavanje, izbjeglice i azil
  • g)
    Provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući i odnose sa Interpolom
  • h)
    Uspostavljanje i funkcioniranje zajedničkih i međunarodnih komunikacija
  • i)
    Reguliranje saobraćaja između entiteta
  • j)
    Kontrola zračnog saobraćaja
    • 5.
      Dodatne nadležnosti:
  • a)
    Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnost i za druge poslove o kojima se entiteti dogovore; za poslove predviđene Aneksima 5-8. Općeg okvirnog sporazuma; ili koji su potrebni za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadležnosti između institucija Bosne i Hercegovine. Po potrebi mogu se formirati i dodatne institucije za obavljanje ovih nadležnosti.

Š...Ć

Član VII

Centralna banka Bosne i Hercegovine je jedina ovlaštena institucija za štampanje novca i monetarnu politiku na cijelom području Bosne i Hercegovine.

  • 1.
    Nadležnosti Centralne banke odredit će Parlamentarna skupština. Š...Ć".
  • 43.
    U Zakonu o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 28/06, 76/06 i 72/07) relevantne odredbe glase:

"Član 1.

(Predmet Zakona)

(1) Ovim Zakonom uređuju se postupak, način i rokovi izmirenja obaveza Bosne i Hercegovine po osnovu računa stare devizne štednje deponirane u domaćim bankama na teritoriji Bosne i Hercegovine.

(2) Za izmirenje obaveza po osnovu računa stare devizne štednje odgovorna je Bosna i Hercegovine, a sredstva osiguravaju Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine.

(3) Osiguranje sredstava za nesmetano izmirenje obaveza po osnovu računa stare devizne štednje neće biti uvjetovano preraspodjelom sredstava javne potrošnje niti rebalansom budžeta.

(4) U svrhu iznalaženja mogućnosti osiguranja dodatnih sredstava za izmirenje obaveza po osnovu računa stare devizne štednje, ministarstva finansija entiteta i Distrikta redovno će sagledavati stanje budžeta i iznalaziti mogućnost preraspodjele eventualnog viška sredstava budžeta s ciljem povoljnijih uvjeta povrata stare devizne štednje.

(5) Osiguranje sredstava u skladu sa stavom (2) ovog člana zasniva se na lokaciji svakog depozita u banci ili njenim filijalama ili najnižim operativnim jedinicama koje su poslovale na teritoriji entiteta i Distrikta u kojima je deponirana devizna štednja.

(6) U osiguranju sredstava iz stava (2) ovog člana učestvuje i Bosna i Hercegovina iz raspoloživih sredstava po osnovu sukcesije bivše SFRJ i drugih raspoloživih sredstava, a Vijeće ministara Bosne i Hercegovine svojom odlukom utvrđuje iznos i način korištenja ovih sredstava.

(7) Izmirenju obaveza Bosne i Hercegovine u smislu st. (1) i (2) ovog člana prethodi postupak verifikacije potraživanja.

Š...Ć

Član 18.

(Gotovinska isplata)

(2) Ako je verifikacija pojedinačnih zahtjeva završena potražitelj se slaže sa iznosom koji su agencije verificirale, potražitelj mora potpisati potvrdu o verifikaciji. Potražitelju se, nakon što potpiše izjavu da se odriče prava na žalbu, isplaćuje maksimalan iznos od 100 KM ili ukupan iznos potraživanja do 100 KM. Po završetku postupka verifikacije, agencije pripremaju spisak svih verificiranih zahtjeva i iznosa.

(3) Osim toga, svakom pojedinom potražitelju evidentiranom u Registru se, nakon podnošenja potvrde o verifikaciji, isplaćuje maksimalan iznos od 1.000 KM ili ukupan iznos potraživanja do 1.000 KM, koji uključuju i isplaćeni iznos u skladu sa stavom (2) ovog člana, i to do kraja 2007. godine, a ostatak neisplaćenih potraživanja izmiruje se putem obveznica u skladu sa ovim zakonom. Agencije, na potvrdi o verifikaciji, unose iznos izvršenog plaćanja do 1.000 KM i obračunati ostatak neplaćenih potraživanja koji će biti izmiren putem obveznica. Potražitelj mora agencijama dostaviti podatke o nazivu svoje banke i broj bankovnog računa koje agencije unose na potvrdu o verifikaciji i u svoje registre.

(4) Gotovinska isplata iz st. (2) i (3) ovog člana vršit će se po postupku i na način propisan provedbenim propisima entiteta i Distrikta.

Š...Ć

Član 21.

(Uvjeti obveznica)

(1) Obaveze koje nisu isplaćene u gotovini, u skladu sa članom 18. ovog Zakona, izmiruju se putem obveznica. Obveznice će biti emitirane u elektronskoj formi, istovremeno, i to u roku od 90 dana od dana posljednje gotovinske isplate u skladu sa članom 18. stav 3. ovog Zakona, a najkasnije do 31. marta 2008. godine, pod slijedećim uvjetima:

  • a)
    rok dospijeća do devet godina, a najkasnije do 31. 12. 2016. godine s tim što će se raspored po godinama dospijeća obveznica utvrditi odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine
  • b)
    godišnja kamata 2,5%
  • c)
    mogućnost prijevremenog otkupa.

Član 22.

(Emisija obveznica)

(1) Potvrda o verifikaciji sadrži evidenciju iznosa obveznica koje treba da se emitiraju svakom potražiocu. Iznosi navedeni u potvrdama o verifikaciji zajedno s imenom, adresom, bankom i brojem bankovnog računa svakog potražioca, kao i bilo koja dodatna informacija koja može biti potrebna, unose se u zvanični registar vlasništva obveznica koji vodi Centralna banka. U vrijeme emitiranja obveznica, iznos obveznica odražavat će vrijednost KM valute prema EUR valuti i to po zvaničnom kursu Centralne banke na dan emitiranja. Centralna banka preko banke iz člana 6. stav (3) ovog Zakona izdaje potvrdu u papirnoj formi koja potvrđuje vlasništvo nad obveznicom za svakog nosioca tog prava. Ova potvrda sadrži evidenciju emisije obveznica za vlasnika obveznice. Nakon toga, obveznice će biti u formi elektronskog zapisa i u potpunosti prenosive.

(2) Agencije su dužne sarađivati i učiniti Registar i samu bazu podataka dostupnim zvaničnom registru Centralne banke.

Član 23.

(Emitent obveznica)

(1) Obveznice emitira Bosna i Hercegovine u ime entiteta i Distrikta u skladu sa odredbama Zakona.

(2) Glavnica i kamata na ove obveznice direktno se isplaćuje iz dijela sredstava entiteta i Distrikta sa Jedinstvenog računa Trezora Bosne i Hercegovine. Poseban escrow račun i račun za servisiranje duga po osnovu obveznica stare devizne štednje bit će otvoren u Centralnoj banci za ovu svrhu, a Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine će upravljati njime.

(3) U skladu sa članom 21. ovog Zakona, uplate na escrow račun i račun za servisiranje duga vršit će se na osnovu otplatnog plana koji će biti pripremljen nakon završetka postupka verifikacije i nakon finaliziranja iznosa obveznica.

(4) Izmirenje obveza po osnovi računa stare devizne štednje ima isti prioritet kao i izmirenje obveza po osnovi servisiranja vanjskog duga.

(5)Za izmirenje obaveza po osnovu računa stare devizne štednje iz stava (2) ovog člana garantira Bosna i Hercegovina u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu garancijama Bosne i Hercegovine.

Član 26.

(Provedbeni propisi)

Entitetske vlade i Skupština Distrikta, odnosno organi koje oni ovlaste donose provedbene propise o postupku verifikacije prema potrebi.

Š...Ć".

Član 29.

(Propisi entiteta i Distrikta)

Entiteti i Distrikt će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti svoje propise kojima će detaljnije urediti materiju koja je predmet ovog Zakona."

  • 44.
    Zakon o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 1/97, 29/02, 8/03 13/03, 14/03, 76/06 i 32/07)

"Član 1.

  • 1.
    Ovim se osniva Centralna banka Bosne i Hercegovine, pod nazivom Centralna banka Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Centralna banka). Na njenom čelu nalazi se Upravno vijeće i ona ne može davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao currency board.
  • 2.
    Po zakonu Bosne i Hercegovine, zakonu Federacije Bosne i Hercegovine i po zakonu Republike Srpske, Centralna banka je pravno lice sa punim ovlaštenjima. Centralna banka ima mogućnost da sklapa ugovore, da nabavlja i raspolaže s pokretnom i nepokretnom imovinom, te da je strana u sudskim postupcima.

Š...Ć

Član 2.

Ciljevi i osnovni zadaci Centralne banke

  • 1.
    Cilj Centralne banke je da postigne i održi stabilnost domaće valute (konvertibilna marka) tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu poznatom pod nazivom currency board.

Š...Ć

  • 3.
    Osnovni zadaci Centralne banke koji se izvršavaju pod nadležnošću njenog Upravnog vijeća su:

a. da definiše, usvoji i kontrolira monetarnu politiku Bosne i Hercegovine izdavanjem domaće valute (konvertibilna marka) po kursu određenom u članu 32. ovog zakona i uz puno pokriće u slobodno konvertibilnim deviznim sredstvima, kao i kroz ostale funkcije koje ima prema ovom zakonu;

b. da drži i upravlja službenim deviznim rezervama Centralne banke na siguran i profitabilan način;

c. da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme;

d. da izdaje propise za ostvarivanje aktivnosti utvrđenih u članu 2. stav a. tačka 3. ovog zakona;

Š...Ć

f. da provodi monetarnu politiku u skladu sa članom 2. stav a. tačka 3. ovog zakona;

Š...Ć

Poglavlje IV. MONETARNA FUNKCIJA I DJELATNOST CENTRALNE BANKE

Član 31.

Pravilo za izdavanje valute (aranžman currency board)

Š...Ć

Aktiva:

Š...Ć

(E) sve mjenice, solo mjenice, uvjerenja o depozitu, obveznice i drugi dugovni vrijednosni papiri koje izdaju rezidenti drugih zemalja osim Bosne i Hercegovine, a koji su naplativi u slobodno konvertibilnoj stranoj valuti i koji su držani od ili za račun Centralne banke i

Član 34.

Ostale finansijske transakcije Centralne banke

  • 1.
    U skladu sa odredbama stavova 2. i 3. ovog člana, Upravno vijeće Centralne banke ima ovlaštenje da preduzme sve neophodne djelatnosti u cilju sticanja, držanja i raspolaganja deviznom rezervnom aktivom na siguran i profitabilan način, kako je definisano članom 31. stav 2. ovog zakona.

Š...Ć

Član 37.

Operacije na tržištu novca

Centralna banka se neće uključivati ni u kakve operacije na tržištu novca, uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste.

Poglavlje VII. ODNOSI CENTRALNE BANKE S DRUGIM JAVNIM INSTITUCIJAMA

Član 52.

Bankar, savjetnik i fiskalni agent

  • 1.
    Centralna banka će raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine i javnih agencija koje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine odredi, pod uvjetom da niti jedna transakcija koju Centralna banka provede ne može služiti kao finansijska pomoć, uključujući kredit, za ili u korist Bosne i Hercegovine.

Š...Ć

  • 4.
    Centralna banka neće djelovati kao bankarski ili fiskalni agent bilo Federacije Bosne i Hercegovine ili Republike Srpske, ukoliko ne postoji zajednička odluka oba entiteta.

Š...Ć

Član 55.

Funkcija fiskalnog agenta

Centralna banka može samo preko trust fonda (povjerilački fond) i prema uvjetima o kojima će se složiti s nadležnim organima Bosne i Hercegovine da djeluje kao fiskalni agent za Bosnu i Hercegovinu i njene javne agencije u sljedećim slučajevima:

a. prodaji dugovnih vrijednosnih papira koje su izdali, kao protokolist ili posrednik u transferu;

b. isplati glavnice, kamate i drugih troškova na te vrijednosne papire;

c. platne transakcije koje se odnose na njihove račune kod Centralne banke i

d. ostalim pitanjima koja su u skladu sa osnovnim ciljevima i zadacima Centralne banke.

Š...Ć".

  • 45.
    U Zakonu o uvjetima i načinu izmirenja obaveza po osnovu računa stare devizne štednje emisijom obveznica u Republici Srpskoj ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 1/08) relevantne odredbe glase:

"Član 2.

(1) Iznos obaveza po osnovu računa stare devizne štednje koji se izmiruju emisijom obveznica utvrđuje se u skladu sa ovim zakonom i Uredbom o postupku verifikovanja potraživanja i gotovinskih isplata po osnovu računa stare devizne štednje u Republici Srpskoj, (u daljem tekstu: Uredba), ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 102/06, 124/06, 17/07, 62/07 i 105/07).

(2) Sredstva za izmirenje obaveza po osnovu stare devizne štednje obezbjeđuje Republika Srpska.

Š...Ć

Član 8.

(1) Obaveze po osnovu računa stare devizne štednje koje nisu izvršene isplatom u gotovini u skladu sa odredbama Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje i Uredbom izvršavaju se emisijom obveznica stare devizne štednje (u daljem tekstu: obveznice).

(2) Emisija obveznica može se izvršiti kroz više sukcesivnih emisija obveznica sa različitim datumima emisije, a pod istim uvjetima emisije utvrđenim ovim zakonom.

(3) Obveznice su neograničeno prenosive hartije od vrijednosti emitirane u nematerijalizovanom obliku - elektronskom zapisu, emitirane u seriji na osnovu kojih vlasnici obveznica imaju pravo na naplatu glavnice i kamate u skladu sa zakonom i odlukom o emisiji.

Član 9.

(1) Obveznice se emituju pod sljedećim uvjetima:

Š...Ć

(g) rok dospijeća: pet godina od dana emisije;

Š...Ć

(2) Isplata dospjele glavnice i obračunate kamate vrši se prenosom sredstava na račun vlasnika obveznice istekom sedam dana od dana dospijeća glavnice odnosno dospijeća kamate, bez odbitaka troškova i naknada Centralnog registra hartija od vrijednosti A.D. Banja Luka (u daljem tekstu: Centralni registar).

(3) Centralni registar obavlja poslove platnog agenta u skladu sa zaključenim ugovorom.

(4) Obveznice će biti uvrštene na službeno berzansko tržište Banjalučke berze A.D. Banja Luka (u daljem tekstu: Banjalučka berza)

Član 10.

(1) Obveznice predstavljaju direktnu i bezuvjetnu obavezu Republike Srpske, međusobno su ravnopravne i najmanje su u istom rangu sa svim drugim sadašnjim i budućim obavezama za čije izvršenje sredstva obezbjeđuje Republika Srpska.

(2) Republika Srpska može, u bilo koje vrijeme, otkupiti obveznice po bilo kojoj cijeni na tržištu ili na drugi način, u skladu sa odlukom Vlade Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada), pod uvjetom da, u slučaju kupovine javnom ponudom, takva ponuda bude jednako dostupna svim vlasnicima obveznica.

(3) Vlasnik obveznice nema pravo tražiti prijevremeno dospijeće obveznica, tj. proglasiti bilo koju obveznicu dospjelom i plativom prije njenog dospijeća.

Član 11.

Postupak emisije obveznica obuhvata:

(a) donošenje odluke o emisiji

(b) upis obveznica na račune kod Centralnog registra.

Član 12.

(1) Odluku o emisiji obveznica donosi Vlada.

Š...Ć

(3) Sastavni dio odluke o emisiji je i otplatni plan kojim se utvrđuju rokovi otplate glavnice i kamate.

(4) Odluka o emisiji objavljuje se u Službenom glasniku Republike Srpske i najmanje jednom dnevnom listu dostupnom na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Član 13.

(1) Lice ovlašteno za provođenje odluke o emisiji dužno je da u roku od osam dana od dana donošenja odluke o emisiji podnese Centralnom registru zahtjev za registraciju (upis) obveznica.

(2) Uz zahtjev za registraciju obveznica, lice ovlašteno za provođenje odluke o emisiji dostavlja odluku o emisiji i izvještaj o obavezama po osnovu računa stare devizne štednje koje se izvršavaju emisijom obveznica, a koje su verifikovane u skladu sa odredbama Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje i Uredbom.

Š...Ć

(4) Za tačnost podataka u pojedinačnim i zbirnim izvještajima o izvršenom verifikovanju potraživanja iz stava 3. ovog člana odgovara APIF.

(5) Pravo vlasništva nad obveznicama i pravo raspolaganja stiče se danom upisa obveznica u Centralni registar.

(6) Republika Srpska se ne upisuje u registar emitenata kod Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske.

Član 14.

(1) Centralni registar je dužan, na osnovu zaprimljenih odluke o emisiji i zahtjeva za registraciju obveznica sa izvještajem iz člana 13. stav (2) ovog zakona, registrirati emisiju, otvoriti i voditi račune vlasnika obveznica, izvršiti registraciju i čuvati podatke o sticanju vlasništva i pravima iz obveznica, kao i izdavati izvještaje, izvode i potvrde o stanju i promjenama na računima vlasnika obveznica, u skladu sa propisima koji uređuju tržište hartija od vrijednosti i aktima Centralnog registra.

(2) Centralni registar je dužan da obavijesti Banjalučku berzu o registraciji obveznica.

(3) Na osnovu izvještaja Centralnog registra, obveznice emitirane u skladu sa ovim zakonom uvrštavaju se na službeno tržište Banjalučke berze.

(4) Na trgovanje obveznicama na sekundarnom tržištu primjenjuju se propisi kojima se uređuje tržište hartija od vrijednosti.

Član 15.

Troškove Centralnog registra po osnovu otvaranja računa vlasnika obveznica, registracije emisije i izdavanja vlasniku obveznice prvog izvoda o vlasništvu nad obveznicama u emisiji obveznica, izvršenoj u skladu sa ovim zakonom snosi Republika Srpska.

Član 16.

Odluku o emisiji obveznica Vlada donosi u roku od 60 dana od dana posljednjeg gotovinskog izmirenja obaveza po osnovu računa stare devizne štednje, a najkasnije do 1. marta 2008. godine.

Š...Ć".

  • 46.
    Član 19. Uredbe o postupku verifikacije potraživanja i gotovinskih isplata po temelju računa stare devizne štednje u Republici Srpskoj ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 102/06, 124/06, 17/07, 62/07 i 105/07) glasi:

"Član 19.

Š...Ć

(3) Svakom pojedinom potražitelju evidentiranom u Registru isplaćuje se maksimalan iznos od 1.000 KM ili ukupan iznos od 1.000 KM, koji uključuju i isplaćeni iznos iz stava 1. ovog člana.

Š...Ć

(7) Pored isplata iz st. 2. i 3. ovog člana, Vlada će u skladu sa finansijskim mogućnostima donijeti odluku o postupku i dinamici dodatnih gotovinskih isplata maksimalno od 1.000 KM ili ukupnog iznosa do 1.000 KM.

Š...Ć".

V. Dopustivost

  • 47.
    Zahtjeve za ocjenu ustavnosti podnijeli su predsjedavajući i dva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kao i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, što znači da su zahtjeve podnijela ovlaštena lica iz člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Predmet zahtjeva je ocjena ustavnosti osporenih odredbi Zakona o uvjetima i načinu izmirenja obaveza po osnovu računa stare devizne štednje emisijom obveznica u Republici Srpskoj ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 1/08) od 12. januara 2008. godine, Uredbe o postupku verifikacije potraživanja i gotovinskih isplata po osnovu računa stare devizne štednje u Republici Srpskoj ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 102/06, 124/06, 17/07, 62/07 i 107/07) i Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 28/06, 76/06 i 72/07), koje su donijeli Narodna skupština Republike Srpske, Vlada Republike Srpske i Parlamentarna skupština BiH.

V.a. Nadležnost za ispitivanje ustavnosti "zakona" (U 3, 4, 5, 10/08)

  • 48.
    Ustavni sud nema dileme u vezi sa nadležnosti Ustavnog suda prema članu VI/3.a) alineja 2. Ustava Bosne i Hercegovine za rješavanje pitanja ustavnosti osporena dva zakona, jednog Republike Srpske i drugog Bosne i Hercegovine. Prema tome, imajući u vidu odredbe člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 17. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da su predmetni zahtjevi, u dijelu koji se tiče Zakona o uvjetima i načinu izmirenja obaveza po osnovu računa stare devizne štednje emisijom obveznica u Republici Srpskoj i državnog Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje dopustivi, zato što su ih podnijeli ovlašteni subjekti, i zato što ne postoji nijedan formalni razlog iz člana 17. stav 1. Pravila Ustavnog suda zbog kojeg zahtjev nije dopustiv.

V.b. Nadležnost za ispitivanje ustavnosti "uredbe" (U 5/08)

  • 49.
    Postavlja se pitanje nadležnosti Ustavnog suda za preispitivanje usaglašenosti Uredbe Vlade Republike Srpske o postupku verifikacije potraživanja i gotovinskih isplata po osnovu računa stare devizne štednje u Republici Srpskoj.
  • 50.
    Prigovor nenadležnosti je stavila Narodna skupština Republike Srpske.
  • 51.
    Član VI/3.a), 2. alineja, prva rečenica Ustava Bosne i Hercegovine propisuje inter alia nadležnost Ustavnog suda da preispituje "da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom".
  • 52.
    Ipak, Ustavni sud smatra da u trenutnoj situaciji nema potrebe da razmatra dopustivost zahtjeva. Naime, iako je pobijana Uredba Vlade Republike Srpske o postupku verifikacije potraživanja i gotovinskih isplata po osnovu računa stare devizne štednje u Republici Srpskoj formalnopravno na snazi, ova Uredba je de facto van snage i nema praktični značaj.
  • 53.
    Odredbe tač. 3. i 7. člana 19. ove Uredbe su izvršene. Član 65. stav 1. tačka 4. predviđa da će Ustavni sud obustaviti postupak kada utvrdi da su prestale "postojati pretpostavke za vođenje postupka ili kada Ustavni sud utvrdi da nije svrsishodno voditi daljnji postupak pod uvjetom da je to u skladu sa poštivanjem ljudskih prava".
  • 54.
    Na osnovu prethodno navedenog, a imajući u vidu odredbu člana 65. stav 1. tačka 4. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će Ustavni sud donijeti odluku kojom se obustavlja postupak kada utvrdi da nije svrsishodno voditi daljnji postupak, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

VI. Meritum

  • 55.
    Predmetni slučaj tiče se dva različita zahtjeva. Prvi zahtjev, koji će biti i hronološki prvi riješen, odnosi se na ocjenu ustavnosti čl. 22. i 23. Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje. Drugi zahtjev odnosi se na ocjenu ustavnosti Zakona o uvjetima i načinu izmirenja obaveza po osnovu računa stare devizne štednje emisijom obveznica u Republici Srpskoj. Oba zahtjeva, kao što je prethodno utvrđeno, su dopustivi.

VI.a. Ocjena ustavnosti čl. 22. i 23. Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje

  • 56.
    Podnosilac zahtjeva, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović, tvrdi da su neustavne odredbe čl. 22. i 23. Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje. Ove odredbe glase:

"Član 22.

(Emisija obveznica)

(1) Potvrda o verifikaciji sadrži evidenciju iznosa obveznica koje treba da se emitiraju svakom potražiocu. Iznosi navedeni u potvrdama o verifikaciji zajedno s imenom, adresom, bankom i brojem bankovnog računa svakog potražioca, kao i bilo koja dodatna informacija koja može biti potrebna, unose se u zvanični registar vlasništva obveznica koji vodi Centralna banka. U vrijeme emitiranja obveznica, iznos obveznica odražavat će vrijednost KM valute prema EUR valuti i to po zvaničnom kursu Centralne banke na dan emitiranja. Centralna banka preko banke iz člana 6. stav (3) ovog Zakona izdaje potvrdu u papirnoj formi koja potvrđuje vlasništvo nad obveznicom za svakog nosioca tog prava. Ova potvrda sadrži evidenciju emisije obveznica za vlasnika obveznice. Nakon toga, obveznice će biti u formi elektronskog zapisa i u potpunosti prenosive.

(2) Agencije su dužne sarađivati i učiniti Registar i samu bazu podataka dostupnim zvaničnom registru Centralne banke.

Član 23.

(Emitent obveznica)

(1) Obveznice emitira Bosna i Hercegovine u ime entiteta i Distrikta u skladu sa odredbama Zakona.

  • 2)
    Glavnica i kamata na ove obveznice direktno se isplaćuje iz dijela sredstava entiteta i Distrikta sa Jedinstvenog računa Trezora Bosne i Hercegovine. Poseban escrow račun i račun za servisiranje duga po osnovu obveznica stare devizne štednje bit će otvoren u Centralnoj banci za ovu svrhu, a Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine će upravljati njime.

(3) U skladu sa članom 21. ovog Zakona, uplate na escrow račun i račun za servisiranje duga vršit će se na osnovu otplatnog plana koji će biti pripremljen nakon završetka postupka verifikacije i nakon finaliziranja iznosa obveznica.

(4) Izmirenje obveza po osnovi računa stare devizne štednje ima isti prioritet kao i izmirenje obveza po osnovi servisiranja vanjskog duga.

(5) Za izmirenje obaveza po osnovu računa stare devizne štednje iz stava (2) ovog člana garantira Bosna i Hercegovina u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu garancijama Bosne i Hercegovine.

  • 57.
    U svom zahtjevu podnosilac navodi da sporne odredbe čl. 22. i 23. državnog Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje nisu u skladu sa članom VII Ustava Bosne i Hercegovine, jer Centralnoj banci Bosne i Hercegovine nisu date nadležnosti koje su predviđene po osnovu čl. 22. i 23. državnog Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje, niti predviđene Zakonom o Centralnoj banci.
  • 58.
    U svom odgovoru na zahtjev Centralna banka Bosne i Hercegovine navodi da ta institucija, prema članu 52. Zakona o Centralnoj banci, može raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine, tj. da neće djelovati kao bankarski i fiskalni agent bilo kojeg entiteta, ako ne postoji zajednička odluka oba entiteta.
  • 59.
    Ustavni sud smatra da je zahtjev neosnovan iz sljedećih razloga.
  • 60.
    Centralna banka je ustavna institucija Bosne i Hercegovine. U članu VII stav 1, prva rečenica, propisano je da će Centralna banka Bosne i Hercegovine biti jedina odgovorna za izdavanje novca i monetarnu politiku u cijeloj Bosni i Hercegovini. Prema tome, to je Ustavom određena "isključiva" nadležnost Centralne banke Bosne i Hercegovine što, prije svega, znači da niti jedna druga državna ili entitetska institucija nema pravo postupati u toj oblasti. Međutim, to ne isključuje da Centralna banka ima i druge nadležnosti, jer u tački 1. člana VII stav 1. Ustava BiH dodatno je stipulisano da će nadležnosti Centralne banke BiH odrediti Parlamentarna skupština.
  • 61.
    Za Ustavni sud, ustavna ovlast Parlamentarne skupštine da odredi nadležnosti Centralne banke Bosne i Hercegovine zakonom ne može se tumačiti tako da Parlamentarna skupština smije odrediti nadležnosti isključivo unutar obaveze štampanja novca i monetarne politike. Međutim, Parlamentarna skupština, prilikom određivanja nadležnosti Centralne banke Bosne i Hercegovine, mora poštovati Ustav Bosne i Hercegovine, posebno odredbe o podjeli nadležnosti između Države i njenih administrativno-teritorijalnih jedinica i funkcionalnog kruga djelovanja pojedinih organa, kako Centralna banka Bosne i Hercegovine ne bi preuzela nadležnosti koje ne spadaju u državne i time povrijedila princip iz člana I/3. Ustava Bosne i Hercegovine, ili kako Centralna banka Bosne i Hercegovine ne bi preuzela nadležnosti drugih organa i time povrijedila princip podjele vlasti, kao inherentnog elementa principa vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. Potvrdu ovakvog stava Ustavni sud nalazi i u članu 4. stav 1. Zakona o Centralnoj banci, koji propisuje da "Centralna banka zastupa Bosnu i Hercegovinu na svim međuvladinim sastancima, tijelima i organizacijama o pitanjima monetarne politike i drugih pitanja koja su u njenoj nadležnosti". Prema tome, i sama Parlamentarna skupština, kao donosilac ovog zakona, smatrala je da se Centralnoj banci mogu dodijeliti i druge nadležnosti osim reguliranja monetarne politike.
  • 62.
    I, zaista, u Zakonu o Centralnoj banci, Centralna banka ima određene nadležnosti koje imaju manje dodirnih tačaka sa "monetarnom politikom" i "štampanjem novca" u smislu člana VII stav 1, prva rečenica Ustava Bosne i Hercegovine. Tako, prema članu 2. stav 3. tačka e), Centralna banka "koordinira djelatnosti agencija koje su nadležne za izdavanje bankarskih licenci i vršenje supervizije banaka u entitetima Š...Ć". Nadalje, Centralna banka Bosne i Hercegovine djeluje kao banka, te joj Zakon o Centralnoj banci dodjeljuje funkcije koje bi njoj, kao finansijskoj instituciji, po prirodi stvari pripadale. Tako član 4. stav 2. Zakona o Centralnoj banci predviđa da Centralna banka ima pravo da pruža "bankarske usluge u korist stranih vlada, stranih centralnih banaka i monetarnih vlasti, te u korist međunarodnih organizacija u kojima ona ili Bosna i Hercegovina sudjeluje". Slično, član 52. et. sequ. Zakona o Centralnoj banci propisuje da će Centralna banka raditi kao bankar i fiskalni agent Bosne i Hercegovine i javnih agencija koje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine odredi Zakonom o Centralnoj banci, kao finansijski savjetnik i konsultant ili depozitar i zastupnik pri plaćanju. Kada je riječ o ulozi Centralne banke kao "fiskalnog agenta" Bosne i Hercegovine, ona bi trebala obuhvatiti sve poslove rukovođenja i upravljanja fiskalnim materijama, uključujući isplaćivanje dividendi za vaučere, akcije ili obveznice pri dospijeću, kao i obračun i isplatu kamata u skladu sa zakonskim odredbama. Upravo član 55. Zakona o Centralnoj banci određuje, između ostalog, da Centralna banka, kao fiskalni agent, ima pravo da izdaje dugovane vrijednosne papire, kao protokolist ili posrednik u transferu (stav 1.a)) ili isplati glavnicu, kamate i druge troškove na te vrijednosne papire (stav 1.b)).
  • 63.
    Član 22. stav 1. državnog Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje određuje da će Centralna banka voditi zvanični registar vlasništva obveznica, a koje će se izdati po osnovu potvrde o verifikaciji stare devizne štednje. Nadalje, Centralna banka, na osnovu iste odredbe, izdaje potvrdu u papirnoj formi, koja potvrđuje vlasništvo nad obveznicom za svakog nosioca prava. Nadalje, član 23. stav 2. državnog Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje određuje da će Centralna banka voditi poseban escrow račun za servisiranje duga po osnovu obveznica stare devizne štednje, a Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine će njime upravljati.
  • 64.
    Dovodeći u vezu obrazloženje o nadležnostima Centralne banke Bosne i Hercegovine, posebno njene uloge fiskalnog agenta, za Ustavni sud nisu upitne odredbe čl. 22. i 23. državnog Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje. Centralna banka Bosne i Hercegovine, kao banka, ima pravo da pruža takve vrste usluga Bosni i Hercegovini, a koja ima neupitno pravo, kao administrativno-teritorijalna jedinica i pravni subjekt, da izdaje obveznice kada smatra da je to potrebno. Ustavni sud u tome ne vidi bilo kakvu proturječnost sa Ustavom Bosne i Hercegovine, posebno, jer se time ne narušava ustavnopravni sistem Bosne i Hercegovine.
  • 65.
    Konačno, Ustavni sud posebno ukazuje na činjenicu da je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine donijela Zakon o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje, čije odredbe se pobijaju pred Ustavnim sudom. Član VII stav 1. tačka 1. prva rečenica ne propisuje expresis verbis da će se nadležnosti Centralne banke isključivo odrediti jednim zakonom o Centralnoj banci. Prema tome, sam Ustav Bosne i Hercegovine ne isključuje mogućnost da se te nadležnosti donesu po osnovu više zakona, s tim što je potrebno da to bude zakonodavac na državnom nivou. Ovo posebno potvrđuje činjenica da je ustavotvorac koristio izraz koji ukazuje da se nadležnosti Centralne banke mogu više puta odrediti ("Nadležnosti Centralne banke određivat će Parlamentarna skupština").
  • 66.
    Konačno, Ustavni sud naglašava da je svrha odredbi čl. 22. i 23. državnog Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje, između ostalog, i osiguravanje najvišeg nivoa međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda (član II/1. Ustava Bosne i Hercegovine) u smislu maksimalne tehničke operacionalizacije i garancije prava na isplatu "stare devizne štednje", kao imovinskog prava iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
  • 67.
    Na osnovu svega navedenog, Ustavni sud smatra da su čl. 22. i 23. državnog Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje u saglasnosti sa članom VII Ustava Bosne i Hercegovine.

VI.b. Ocjena ustavnosti Zakona o uvjetima i načinu izmirenja obaveza po osnovu računa stare devizne štednje emisijom obveznica u Republici Srpskoj

  • 68.
    Podnosioci zahtjeva, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Haris Silajdžić (U 3/08), član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić (U 4/08) i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Sulejman Tihić (U 5/08), smatraju da Zakon o uvjetima i načinu izmirenja obaveza po osnovu računa stare devizne štednje emisijom obveznica u Republici Srpskoj nije ustavan. U svojim zahtjevima ističu da odredbe ovog Zakona koje se tiču propisivanja emitenta obveznica, uvjeta za izdavanje obveznica, amortizacionog plana i dospijeća obveznica, te davanja garancija za njihovu isplatu po dospijeću nisu ustavne.
  • 69.
    Naime, član 8. stav 2. Zakona propisuje da se "emisija obveznica može vršiti kroz više sukcesivnih emisija obveznica sa različitim datumima emisije, a pod istim uvjetima emisije utvrđenim ovim zakonom". Član 9. stav 1.g) propisuje "rok dospijeća: pet godina od dana emisije", dok stav 2. predviđa da se isplata "dospjele glavnice i obračunate kamate vrši Š...Ć prenosom sredstava na račun vlasnika obveznice istekom sedam dana od dana dospijeća glavnice odnosno dospijeća kamate, bez odbitaka troškova i naknada Centralnog registra hartija od vrijednosti A.D. Banjaluka (u daljem tekstu: Centralni registar)". U članu 10. stav 1. Zakona regulirano je da "obveznice predstavljaju direktnu i bezuvjetnu obavezu Republike Srpske, međusobno su ravnopravne i najmanje su u istom rangu sa svim drugim sadašnjim i budućim obavezama za čije izvršenje sredstva obezbjeđuje Republika Srpska." Član 11. reguliše postupak emisije obveznica u Republici Srpskoj, koji obuhvata donošenje odluke o emisiji (a) i upis obveznica na račune kod Centralnog registra (b). Član 12. stav 1. predviđa da će odluku o emisiji donijeti Vlada Republike Srpske, dok su u st. 2. i 3. propisani sastavni dijelovi odluke o emisiji, od čega je otplatni plan jedan od njih. Član 13. stav 1. propisuje da "lice ovlašteno za provođenje odluke o emisiji dužno je da u roku od osam dana od dana donošenja odluke o emisiji podnese Centralnom registru zahtjev za registraciju (upis) obveznica". U stavu 2. propisuju se daljnje obaveze tog lica u vezi sa registracijom kod Centralnog registra. U stavu 5. stipulisano je da se "pravo vlasništva nad obveznicama i pravo raspolaganja stiče Š...Ć danom upisa obveznica u Centralni registar". Član 14. određuje obaveze Centralnog registra, koje, inter alia, uključuju registraciju emisije obveznica, otvaranje i vođenje računa vlasnika obveznica, izvršavanje registracije i čuvanje podatke o sticanju vlasništva i pravima iz obveznica, kao i izdavanje izvještaja, izvoda i potvrda o stanju i promjenama na računima vlasnika obveznica, u skladu sa propisima koji uređuju tržište hartija od vrijednosti i aktima Centralnog registra. Član 15. reguliše pitanja troškova Centralnog registra za svoje usluge, te daljnje njegove obaveze. Član 16. propisuje da će Vlada Republike Srpske donijeti odluku o emisiji obveznica "u roku od 60 dana od dana posljednjeg gotovinskog izmirenja obaveza po osnovu računa stare devizne štednje, a najkasnije do 1. marta 2008. godine".