Aktio

Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH

Odluka o odobravanju zajedničke jezgre nastavnih planova i programa za prirodne nauke definisane na ishodima učenja

Na osnovu člana 8. i 10. Zakona o Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje ("Službeni glasnik BiH", broj 88/07), na prijedlog direktorice Agencije, Odbor Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, na 32. sastanku održanom 28.10.2015. godine, donio je

ODLUKU
O ODOBRAVANJU ZAJEDNIČKE JEZGRE NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA ZA PRIRODNE NAUKE DEFINISANE NA ISHODIMA UČENJA

1.

(Predmet Odluke)

Odobrava se Zajednička jezgra nastavnih planova i programa za prirodne nauke definisane na ishodima učenja (u daljem tekstu: ZJNPP), koja čini sastavni dio Odluke.

2.

(Sadržaj i primjena Odluke)

ZJNPP sadrži definisane ishode učenja za programe u predškolskim ustanovama i nastavne predmete priroda, biologija, hemija, fizika i geografija, koji će se primjenjivati u osnovnim i srednjim školama u Bosni i Hercegovini.

3.

(Preporuka obrazovnim vlastima)

Daje se preporuka nadležnim obrazovnim vlastima da izvrše usklađivanje primjene odobrene ZJNPP u nastavne planove i programe tj. primarni i obavezni predškolski program, programe za osnovno i srednje obrazovanje, te da osiguraju da se primjenjuju u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama na području iz svoje nadležnosti.

4.

(Stupanje na snagu)

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

Broj 01-07-1-1020/15
28. oktobra 2015. godine
Mostar

Predsjednica
Milijana Lale, s. r.

ZAJEDNIČKA JEZGRA
NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA ZA PRIRODNE NAUKE DEFINIRANA NA ISHODIMA UČENJA

Mostar, 2014.
ZJNPP za prirodne nauke definirana na ishodima učenja

Voditelj Projekta:

Dr. sc. Mate Živković

Konsultant:

Dr. sc. Andrej Šorgo

Projektni tim:

Maja Stojkić, direktorica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje
Marija Naletilić, šefica Odjeljenja za ZJNPP
Mate Živković, voditelj projekta, stručni savjetnik za predmetnu nastavu
Radmila Jakovljević, zamjenica voditelja, stručna savjetnica za ZJNPP u srednjem strukovnom odgoju i obrazovanju
Danica Vasilj, stručna savjetnica za razrednu nastavu
Branko Slivar, Zavod Republike Slovenije za školstvo

Radna grupa:

Dr. sc. Mate Živković, Radmila Jakovljević, Nusreta Jamaković, Azra Nizić, Sabina Muminović, Samir Burzić, dr. sc. Senada Nezirović, Ruža Vojnić, Dijana Cvijanović, Josip Čubela, Alija Ljevo, Tatjana Serdarević, Katica Miličević, Miroslava Vasić, Snježana Koljančić, Sanja Gegić, Mitar Gavrilović, Vinka Marjanović, Dragan Uljarević, Živka Kukrić, Ljubinka Zoranović, Ivana Đurić, Arijana Grgić, Fakreta Mekanić, Aida Salkić, Amela Durović, Jelena Bobetić, Ante Bunoza, Rade Rašeta, Staka Nikolić, Miodrag Samardžić, Ismeta Brajlović, mr. sc. Vahid Mulić, Anka Krajina, Ilija Rozić, Anesa Salihagić, Idriz Mušeljić, Ermin Dragolj, Denis Suljendić.
Napomena: Projekt podržao GIZ
Napomena
Izrazi koji su napisani samo u jednom gramatičkom rodu, odnose se podjednako na ženski i muški rod.

UVOD

Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO) je izradila
Zajedničku jezgru nastavnih planova i programa (ZJNPP) za prirodne nauke definiranu na ishodima učenja. Prirodne nauke se sastoje od sljedećih nastavnih predmeta: priroda, biologija, hemija, fizika i geografija. Kada su u pitanju nastavni predmeti priroda i društvo, a zatim geografija, koji dijelom pripadaju prirodnim naukama a dijelom i društvenim naukama, planirano je da se NPP za pobrojane nastavne predmete može uraditi na osnovu ZJNPP za prirodne nauke i ZJNPP za društveno-humanističko područje, odakle se mogu preuzeti ishodi učenja. Na osnovu ZJNPP za prirodne nauke također se može izraditi ZJNPP za biologiju, fiziku i hemiju, na osnovu čega će se raditi NPP za navedene nastavne predmete.
ZJNPP za prirodne nauke definirana na ishodima učenja je urađena po već utvrđenoj metodologiji razvoja ZJNPP-a, odnosno definirane su oblasti koje se sastoje od komponenti, a za svaku komponentu su definirani ishodi učenja 1 te za svaki ishod učenja su definirani indikatori uvažavajući specifičnosti prirodnih nauka. Indikatori su definirani u skladu sa razvojnim uzrastom djece na kraju predškolskog odgoja i obrazovanja (uzrast od 5/6 godina), na kraju trećeg razreda (uzrast od 8/9 godina), na kraju šestog razreda (uzrast od 11/12 godina), na kraju devetog razreda (uzrast od 14/15 godina), te na kraju srednjoškolskog obrazovanja (uzrast od 18/19 godina). U periodu od septembra 2013. do juna 2014. god. je realiziran proces izrade Dokumenta, a krajem septembra 2014. su završene javne rasprave na cijelom području BiH, gdje su odgajatelji, učitelji, nastavnici i profesori direktno uključeni u odgojno-obrazovni proces imali uvid u Dokument i priliku da daju komentare, nakon čega je urađena revizija Dokumenta kako bi izradili konačnu verziju.
Polazni osnov za izradu ZJNPP za prirodne nauke definirane na ishodima učenja je Identifikacija ključnih kompetencija i životnih vještina u BiH (2011), te rezultati analize važećih NPP-a u BiH, kurikuluma Velike Britanije, Norveške, Švedske, Finske, Njemačke, Austrije, Mađarske, Slovenije i Hrvatske.
Pri izradi ZJNPP za prirodne nauke definirane na rezultatima učenja su učestvovali predstavnici pedagoških zavoda, Zavoda za školstvo Mostar, Pedagoške institucije Brčko distrikta BiH, Zavoda za školstvo Slovenije, odgajatelji, učitelji, nastavnici, srednjoškolski profesori, univerzitetski profesori i stručni savjetnici Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.
Pri definiranju mjerljivih, konkretnih i jasnih ishoda učenja i indikatora 2 Radna grupa je koristila aktivne glagole u prezentu, na osnovu revidirane Bloomove taksonomije, koji odražavaju znanje, vještine i stavove, odnosno kompetencije važne za život u 21. vijeku.
Područje prirodnih nauka se zasniva na kontinuitetu izučavanja objekata, pojava, procesa i događaja vezanih za učenikovu prirodnu okolinu. Nastaje na spoznajama osnovnih prirodnih nauka: prirode, fizike, hemije, biologije, geografije, a razvijaju se zahvaljujući čovjekovoj radoznalosti i potrebi za odgovorima na pitanja o svome postanku, razvoju, ulozi i mjestu u prirodi i svemiru. Na taj način prirodne nauke participiraju kulturnu baštinu ljudske zajednice. Prirodne nauke istražuju i opisuju svijet žive i nežive materije, u rasponu od subatomskih čestica preko ekosistema do svemira. Spoznaje osnovnih prirodnih nauka direktno doprinose tehnološkom napretku te omogućuju održiv razvoj na Zemlji. U području prirodnih nauka su sakupljena stoljećima usvajana znanja koja čine temelj svih tehnologija kojima se čovjek danas koristi. Primjena tih znanja se ogleda u medicini, prevozu, komunikacijama, proizvodnji hrane i drugih dobara, proizvodnji i prenosu energije, istraživanju i korištenju prirodnih bogatstava, usklađivanju čovjekovih potreba sa očuvanjem prirode, kulturi stanovanja, informiranju, umjetnosti, istraživanju postanka svemira.
Kako bi se prilagodili brzom razvoju nauke, tehnike i tehnologije i odnosili se odgovorno prema prirodi, okolišu i zdravlju te doprinosili održivom razvoju, učenici treba da stiču osnovne prirodnonaučne kompetencije. Učenjem prirodnih nauka učenici razvijaju logičko, stvaralačko i kritičko mišljenje, što doprinosi aktivnom ovladavanju okolnostima koje zahtijevaju znanje i stručnost. Učenici stiču osnovna znanja o prirodnim pojavama i sistemima: kretanjima i silama u dijelu prirode u kojem čovjek živi, elektromagnetskim i termodinamičkim pojavama, relativističkim kretanjima i silama, odnosu materije i energije, međudjelovanju osnovnih čestica, razvoju svemira na kosmičkom nivou te kvantiziranoj slici mikrosvijeta. Uočavaju važnost naučnih otkrića kao temelj za osmišljavanje i izvedbu savremenih uređaja. Pripremaju se za aktivno i savjesno djelovanje u društvu te odgovoran odnos prema okolišu i prirodnim bogatstvima.
Nastava prirodnih nauka je problemski i istraživački usmjerena na prikladan (praktični) rad u laboratoriji i u prirodnoj okolini. Služi se različitim metodama i postupcima pružajući tako temelj za studij i cjeloživotno učenje. Eksperimentalni pristup omogućuje osmatranje, mjerenje i višekratno ponavljanje i istraživanje pojava u prirodi, stoga je pokus neizostavan dio odgoja i obrazovanja prirodnih nauka. Prirodne nauke imaju dva lica: empirijsko/iskustveno, koje se služi opažanjem i mjerenjem, i racionalno, koje se služi logičkim razmišljanjem i matematičkim zaključivanjem.
Pored specifičnih kompetencija uključene su ključne kompetencije, i to: učiti kako se uči, socijalna i građanska kompetencija, matematička pismenost, kompetencija u nauci i tehnologiji, informatička pismenost, samoinicijativa i poduzetnička kompetencija, kulturna svijest i kulturno izražavanje, kreativno-produktivna kompetencija i tjelesno-zdravstvena kompetencija. Navedene ključne kompetencije su uključene u Dokumentu kao prožimajuće teme za prirodne nauke u definiranim indikatorima. 3
Cilj ZJNPP za prirodne nauke definirane na ishodima učenja je uspostaviti prirodno naučno opismenjeno društvo. Pojedinac je prirodno naučno opismenjen ako razumije i usvoji potrebu cjeloživotnog obrazovanja, ako usvoji naučne metode, postupke i načela u donošenju odluka te usmjeri znanje i vještine stečene obrazovanjem za stvaralačko rješavanje problema. Taj cilj se ostvaruje postepeno, na pojedinim nivoima odgoja i obrazovanja, primjereno dobi učenika.
Ciljevi prirodnih nauka su:
­ usvojiti znanja o važnim pojavama i procesima u prirodi,
­ sticati osnovnu pismenost i usvajati jezik prirodnih nauka te razumjeti bitne koncepte općeg znanja o prirodi i ulogu tog znanja u razvoju tehnike i tehnologije, te doprinos boljem življenju,
­ uočiti važnosti postignuća prirodnih nauka u historijskom kontekstu razvoja civilizacije,
­ pronalaziti pouzdane podatke iz različitih izvora te uočiti njihovu važnost u usvajanju znanja,
­ razumjeti važnost pokusa u laboratoriji i prirodnoj okolini te neophodnosti terenske nastave uz razvoj sposobnosti snalaženja (orijentacije) u prirodi, naučiti upotrebljavati mjerne instrumente te opisati i pažljivo izvesti jednostavne pokuse,
­ uočiti varijable pri proučavanju date prirodne pojave te istražiti njihovu međuzavisnost,
­ raspravljati o pokusima, analizirati, vrednovati i tumačiti prikupljene podatke, prikazivati rezultate opažanja i mjerenja grafikonom, tabelom, matematičkim izrazom, tematskom kartom,
­ razvijati kartografsku pismenost, koristiti se informacionom tehnologijom u prikupljanju, obradi i prikazivanju podataka,
­ opisivati prirodne pojave pomoću osnovnih koncepata prirodnih nauka, koristiti se modelima u objašnjenju prirodnih pojava,
­ uočiti pouzdanost primijenjenih metoda, vještina, modela i teorija,
­ postavljati pitanja i tražiti odgovore, samostalno rješavati probleme i sarađivati u timskom radu,
­ usvajati znanja potrebna za očuvanje prirode, odgovorno se odnositi prema korištenju prirodnih bogatstava uz održivi razvoj, čuvajući prirodnu ravnotežu i biološku raznolikost,
­ usvajati međunarodni sistem fizičkih veličina i pripadajućih mjernih jedinica,
­ staviti naučna postignuća u historijski okvir,
­ uočiti osnovne sile i kretanja u prirodi, izvore, promjene oblika i prenos energije, valne pojave, upoznati građu atoma,
­ upoznavati svojstva i strukturu materije i njihove promjene u hemijskim procesima,
­ upoznavati životne cikluse živih bića i njihov evolucioni razvoj, građu tijela, ulogu organa, građu žive ćelije, važnost gena i njihovu ulogu u nasljeđivanju,
­ razvijati sposobnost tumačenja prirodno-geografskih pojava i procesa na Zemlji, na lokalnom i globalnom nivou.

ZJNPP ZA PRIRODNE NAUKE DEFINIRANA NA ISHODIMA UČENJA - BOSNA I HERCEGOVINA

Oblast I: Zemlja, prostor življenja

Komponenta 1.

POVEZANOST ZEMLJINE STRUKTURE I PROSTORA ŽIVLJENJA

Ishodi učenja

1. Analizira prirodno-geografska obilježja planete Zemlje i snalaženje u prostoru i vremenu.

2. Objašnjava povezanost i međuzavisnost prirodno-geografskih i društveno-geografskih obilježja Zemlje.

3. Prikazuje i objašnjava važnost saobraćaja i saobraćajnih pravila s ličnog gledišta učesnika u prometu.

Indikatori komponente 1 u skladu sa uzrastom za:

kraj predškolskog odgoja i obrazovanja

(5/6 god.)

kraj 3. razreda

(8/9 god.)

kraj 6. razreda

(11/12 god.)

kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja

(14/15 god.)

kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

(18/19 god.)

1.a Prepoznaje prostor u neposrednoj okolini mjesta stanovanja: park, livada, rijeka i sl.

1.b Razlikuje dan od noći i prepoznaje dijelove dana.

1.a Objašnjava i koristi osnovne pojmove o mjestu i okolini, vodotoku, te pojmove snalaženja u okolini.

1.b. Razlikuje i utvrđuje oblike reljefa u užem zavičaju.

1.a Razlikuje osnovne pojmove o Sunčevom sistemu.

1.b Povezuje Zemljina kretanja s fenomenima poput dužine dana, promjene godišnjih doba i sl.

1.c Pokazuje i određuje međusoban položaj objekata u prostoru užeg zavičaja pomoću glavnih strana svijeta, i to: sa stalnim stajalištem, s promjenljivim stajalištem i u predodžbi - orijentira se pomoću Sunca.

1.a Opisuje položaj Zemlje u Sunčevom sistemu.

1.b Povezuje tok sunčeve energije s klimom i klimatskim promjenama (npr. otapanje leda, globalno zagrijavanje, erupcije vulkana, promjene u okeanima i sl.)

1.c Tumači kretanje Zemlje oko Sunca utvrđujući njenu pripadnost Sunčevom sistemu.

1.d Razlikuje pojmove mase i težine i analizira promjenu težine zavisno od geografske širine, te od sredine (medija) u kojoj se tijelo kreće.

1.e Koristi fizikalne veličine koje opisuju gravitaciono polje.

1.f Opisuje i upoređuje elemente prirodne osnove u životnom okruženju.

1.a Analizira primarne i sekundarne izvore podataka o Sunčevom sistemu i njegovom položaju u svemiru.

1.b Analizira i upoređuje prirodne pojave s procesima na planeti Zemlji i u svemiru.

2.a Razlikuje selo od grada.

2.a Imenuje i opisuje zanimanja ljudi u mjestu življenja.

2.b Objašnjava važnost ustanova i djelatnosti za život i rad ljudi.

2.c Objašnjava obilježja sela i grada uočavajući razlike i njihovu međusobnu povezanost.

 2.a Objašnjava povezanost i međuzavisnost reljefnih obilježja, klime, biljnog i životinjskog svijeta.

2.b Objašnjava međusobnu povezanost privrede i prirodno-geografskih obilježja na prostoru BiH, na konkretnim primjerima.

2.a Objašnjava postanak planete Zemlje i života na njoj.

2.b Opisuje evolucioni razvoj živog svijeta na Zemlji.

2.c Utvrđuje važnost biološke ravnoteže i varijabilnosti vrsta za opstanak života na Zemlji.

2.d Potkrepljuje dokazima međusobnu povezanost privrede i prirodno-geografskih obilježja na prostoru BiH.

2.a Analizira procese evolucije, te na osnovu njih tumači geološke promjene na kopnu i u atmosferi.

2.b Potkrepljuje dokazima međuzavisnost prirodnih nauka s razvojem poljoprivrede, industrije, kulture i civilizacije.

3.a Imenuje prostore za sigurno kretanje pješaka u saobraćaju.

3.a Objašnjava ulogu pješaka u saobraćaju (propisno kretanje pješaka saobraćajnicom, propisno kretanje pješaka i izvan naselja, propisno prelaženje raskrsnice i željezničke pruge, propisno ponašanje u sredstvima javnog prevoza, poštivanje saobraćajnih propisa - znakovi, saobraćajni policajac, semafor

3.b Opisuje autobusku/željezničku stanicu i sredstva javnog prevoza zavisno od mjesta življenja, kao i njihov sistem rada.

3.a Objašnjava saobraćajnu povezanost BiH, kao i njen doprinos razvijenosti sveukupnog društva.

3.a Analizira povezanost postojeće mreže saobraćaja s mogućnostima privrednog razvoja države

3.a Potkrepljuje dokazima kako stepen razvijenosti društva zavisi od međuzavisnosti ekonomske razvijenosti i saobraćajne mreže.

Komponenta 2.

Prirodni zakoni na Zemlji, prostoru življenja

Ishodi učenja

4. Koristi se različitim načinima snalaženja i orijentacije na Zemlji, prostoru življenja.

5. Koristi se različitim mjernim instrumentima za vremensko i prostorno snalaženje u prostoru življenja.

6. Planira i provodi aktivnosti kojima istražuje važnost geobiosfere za prostor življenja.

Indikatori komponente 2 u skladu sa uzrastom za:

kraj predškolskog odgoja i obrazovanja

(5/6 god.)

kraj 3. razreda

(8/9 god.)

kraj 6. razreda

(11/12 god.)

kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja

(14/15 god.)

kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

(18/19 god.)

4.a Pokazuje odnose u prostoru (gore-dolje, ispred-iza).

4.a Pokazuje orijentaciju pomoću Sunca kako bi odredio glavne strane svijeta, kao i za međusobno određivanje prostornog položaja objekata.

4.b Upoređuje prošlost i sadašnjost prostora življenja u odnosu na važne objekte, oruđa za rad, spomenike, način života i rada ljudi, odijevanje, ishranu, običaje.

4.a Pokazuje orijentaciju pomoću svemirskih tijela, objekata, predmeta i instrumenata.

4.b Razlikuje svemirska tijela pomoću kojih se orijentiramo.

4.a Pokazuje orijentaciju u prostoru služeći se različitim orijentirima

(karta, kompas, GPS).

4.a Izrađuje karte i planove korištenjem kartografskih znakova nakon provedenog istraživanja.

 

 

 

 

4.b Orijentira se u prostoru življenja korištenjem IT tehnologije.

5.a Razlikuje mjerne instrumente (sat, termometar, kalendar).

5.a Određuje vrijeme pomoću sata s minutnom preciznošću, ispravno piše kalendarsko vrijeme, snalazi se na vremenskoj odrednici (lenti vremena), npr. decenija.

5.a Objašnjava vrste kalendara, vremenske jedinice i njihov nastanak.

5.b Analizira podatke u kalendaru prirode (o dužini dana, vremenu i promjenama u prirodi).

5.a Koristi se mjernim instrumentima, npr. barometar, termometar i sl., u prostoru življenja.

5.a Koristi se složenim mjernim instrumentima i njihovim kombinacijama u prostoru življenja.

6.a Prepoznaje promjene na biljkama, životinjama i ljudskim aktivnostima u određenom godišnjem dobu.

6.a Objašnjava promjene u životnom okruženju kroz godišnja doba naznačujući ih u kalendar prirode.

6.a Analizira prirodna i društvena obilježja, te ih smješta u prostor življenja.

 6.a Analizira fizička svojstva vode u životnom okruženju (pitke, otpadne i industrijske).

6.a Analizira tehnike monitoringa i kontrole zagađenja prostora življenja, te predlaže metode za otklanjanje posljedica.

6.b Povezuje klimatske razrede s vegetacijskim zajednicama.

6.c Analizira uticaj mase na gravitaciono polje primjenjujući fizikalne zakone.

Komponenta 3.

Održivi razvoj na Zemlji, prostoru življenja

Ishodi učenja

7. Potkrepljuje valjanim dokazima (argumentima) važnost očuvanja prirodnih bogatstava i spomenika kulture.

8. Analizira ekonomski razvoj društva stavljajući ga u vezu sa aktivnostima zaštite životne sredine.

9. Koristi saobraćajne znakove i ponaša se u skladu sa saobraćajnim pravilima.

Indikatori komponente 3 u skladu sa uzrastom za:

kraj predškolskog odgoja i obrazovanja

(5/6 god.)

kraj 3. razreda

(8/9 god.)

kraj 6. razreda

(11/12 god.)

kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja

(14/15 god.)

kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

(18/19 god.)

7.a Prepoznaje spomenike kulture u neposrednom okruženju.

7.a Navodi važnost očuvanja prirodnih bogatstava u prostoru življenja, kao i njegove historijske i kulturne vrijednosti.

7.a Potkrepljuje dokazima važnost očuvanja prirodnih bogatstava u prostoru življenja.

7.a Analizira posljedice zagađenja vode, zraka i tla.

7.a Potkrepljuje dokazima posljedice globalnih klimatskih promjena u prostoru življenja.

 

 

7.b Potkrepljuje dokazima važnost kulturno-historijskih spomenika u prostoru življenja.

7.b Daje kritički osvrt na važnost biljnih i životinjskih vrsta za čovjeka u prostoru življenja.

7.b Utvrđuje važnost postojanja raznolikosti gena, vrsta i ekosistema za održivost života u prostoru življenja.

 

 

 

7.c Utvrđuje načine očuvanja prirodnih bogatstava i spomenika kulture.

7.c Analizira i stavlja u vezu ekonomski razvoj s prirodnim bogatstvima u prostoru življenja.

 

 

 

 

7.d.Objašnjava važnost spomenika kulture za razvoj civilizacije.

8.a Povezuje odgovorno ponašanje prema okolini sa svakodnevnim aktivnostima u smislu zaštite životne sredine.

8.a Objašnjava ponašanja čovjeka u cilju očuvanja prostora življenja.

8.a Potkrepljuje dokazima važnost reciklaže u svrhu očuvanja prostora življenja.

8.a Koristi metode ispravnog odlaganja otpadnog materijala, od kojih se neki koriste za recikliranje.

8.a Stavlja u vezu društveni prirast stanovnika i urbanizaciju sa ograničenim resursima na Zemlji i daje kritički osvrt o mogućim posljedicama.