PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE
Zakon o izvršnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine
Na osnovu člana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 9. aprila 2003. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 23. aprila 2003. godine, usvojila je
ZAKON
O IZVRŠNOM POSTUPKU PRED SUDOM BOSNE I HERCEGOVINE
DIO PRVI
I - OSNOVNE ODREDBE
Sadržaj Zakona
Član 1.
Ovim zakonom uređuje se postupak po kojem Sud Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Sud) provodi prinudno izvršenje potraživanja na osnovu izvršnih i vjerodostojnih isprava (u daljem tekstu: izvršni postupak), te postupak obezbjeđenja potraživanja (u daljem tekstu: postupak obezbjeđenja), ako posebnim zakonom neko pitanje nije drugačije uređeno.
Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na postupke izvršenja propisane posebnim zakonom.
Značenje pojedinih izraza
Član 2.
Pojedni izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju ova značenja:
- 1.izraz "potraživanje" označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje;
- 2.izraz "povjerilac" označava lice koje je pokrenulo postupak radi izvršenja nekog potraživanja, te lice u čiju je korist taj postupak pokrenut po službenoj dužnosti;
- 3.izraz "predlagač obezbjeđenja" označava lice koje je pokrenulo postupak radi obezbjeđenja nekog potraživanja, te lice u čiju je korist taj postupak pokrenut po službenoj dužnosti;
- 4.izraz "dužnik" označava lice protiv kojeg se potraživanje ostvaruje;
- 5.izraz "protivnik obezbjeđenja" označava lice protiv kojeg se potraživanje obezbjeđuje;
- 6.izraz "stranka" označava povjerioca i dužnika te predlagača obezbjeđenja i protivnika obezbjeđenja;
- 7.izraz "učesnik" označava lice koje u postupku izvršenja ili obezbjeđenja nije stranka, a u postupku učestvuje zbog toga što se u njemu odlučuje o nekom njegovom pravu ili zbog toga što za to ima pravni interes;
- 8.izraz "rješenje o izvršenju" označava rješenje kojim je u cijelosti ili djelimično prihvaćen izvršni prijedlog ili kojim se izvršenje određuje po službenoj dužnosti;
- 9.izraz "rješenje o obezbjeđenju" označava rješenje kojim je u cijelosti ili djelimično prihvaćen prijedlog za obezbjeđenjem ili kojim se po službenoj dužnosti određuje obezbjeđenje;
- 10.izraz "sudski izvršilac" označava sudskog službenika koji po nalogu Suda neposredno preduzima pojedine radnje u izvršnom postupku ili postupku obezbjeđenja;
- 11.izraz "zemljoradnik" označava lice kojem je poljoprivredna proizvodnja pretežan izvor prihoda.
Pokretanje postupka
Član 3.
Izvršni postupak pokreće se prijedlogom povjerioca, a postupak obezbjeđenja prijedlogom predlagača obezbjeđenja.
Kad je zakonom određeno da je organ ili lice, koje nije nosilac određenog potraživanja, ovlašteno pokrenuti postupak radi njegovog ostvarenja ili obezbjeđenja, taj organ, odnosno lice imaju u postupku položaj povjerioca, odnosno predlagača obezbjeđenja.
Izvršni postupak i postupak obezbjeđenja pokreću se i po službenoj dužnosti kad je to zakonom izričito određeno.
Ako je postupak pokrenut prijedlogom nekog organa ili lica koje nije nosilac potraživanja, odnosno po službenoj dužnosti, to lice može u postupku učestvovati s ovlaštenjima povjerioca, odnosno predlagača obezbjeđenja, ali ne može preduzimati radnje koje bi sprečavale provođenje postupka pokrenutog po prijedlogu određenog organa ili lica, odnosno po službenoj dužnosti.
Ako organ ili lice iz stava 4. ovog člana odluči povući prijedlog kojim je postupak pokrenut, odnosno ako Sud odluči obustaviti postupak pokrenut po službenoj dužnosti, lice radi čijeg je potraživanja postupak pokrenut može preuzeti vođenje postupka. Izjavu o preuzimanju postupka to lice mora dati u roku od petnaest dana od dana kad mu je dostavljeno obavještenje o povlačenju prijedloga, odnosno o namjeri da se postupak obustavi.
Kad su po zakonu neki organi ili lice dužni dostaviti Sudu određenu izvršnu ispravu ili ga na drugi način obavijestiti o postojanju razloga za pokretanje izvršnog postupka ili postupka obezbjeđenja po službenoj dužnosti, oni u tim postupcima nemaju položaj stranke.
Sredstva i predmet izvršenja i obezbjeđenja
Član 4.
Sredstva izvršenja i obezbjeđenja su izvršne radnje, odnosno radnje obezbjeđenja ili sistem takvih radnji kojima se po zakonu potraživanje prinudno ostvaruje ili obezbjeđuje.
Predmet izvršenja i obezbjeđenja su stvari i prava na kojima se po zakonu može provesti izvršenje radi ostvarenja potraživanja ili njegovog obezbjeđenja.
Izvršne radnje ili radnje obezbjeđenja mogu se neposredno provesti i protiv dužnika, protivnika obezbjeđenja i drugih lica u skladu s ovim zakonom.
Predmet izvršenja ne mogu biti stvari van prometa, kao ni druge stvari za koje je to posebnim zakonom određeno, potraživanja po osnovu poreza i drugih taksi, kao ni objekti, oružje i oprema namijenjeni odbrani.
Procjena da li neka stvar ili neko pravo mogu biti predmet izvršenja, odnosno da li je izvršenje na nekoj stvari ili pravu ograničeno, vrši se s obzirom na okolnosti koje su postojale u vrijeme podnošenja izvršnog prijedloga, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Ograničenje sredstava i predmeta izvršenja i obezbjeđenja
Član 5.
Sud određuje izvršenje, odnosno obezbjeđenje onim sredstvom i na onim predmetima koji su navedeni u izvršnom prijedlogu, odnosno prijedlogu za obezbjeđenje.
Ako je predloženo više sredstava ili više predmeta izvršenja, odnosno obezbjeđenja, Sud će, na prijedlog dužnika, odnosno protivnika obezbjeđenja ograničiti izvršenje samo na neke od tih sredstava, odnosno predmeta, ako su dovoljni za ostvarenje ili obezbjeđenje potraživanja.
Sud može, na prijedlog dužnika, odnosno protivnika obezbjeđenja, u skladu s ovim zakonom, odrediti drugo sredstvo izvršenja, odnosno obezbjeđenja umjesto onoga koje je predloženo.
Ako se pravosnažno rješenje o izvršenju na određenom predmetu ili sredstvu ne može provesti, povjerilac može radi namirenja istovjetnog potraživanja predložiti novo sredstvo ili predmet izvršenja, u kom slučaju će Sud nastaviti s izvršenjem.
Zaštita dostojanstva dužnika, odnosno protivnika obezbjeđenja
Član 6.
Pri provođenju izvršenja i obezbjeđenja pazit će se na dostojanstvo dužnika, odnosno protivnika obezbjeđenja kao i na to da izvršenje, odnosno obezbjeđenje za njega bude što manje nepovoljno.
Podnesci, ročišta i spisi
Član 7.
U izvršnom postupku i postupku obezbjeđenja Sud postupa na osnovu podnesaka i drugih pismena.
Sud održava ročište kad je to ovim zakonom određeno ili kad smatra da je održavanje svrsishodno. O ročištu, umjesto zapisnika, sudija pojedinac može sastaviti službenu zabilješku.
Sud će van ročišta saslušati stranku ili učesnika u postupku ako je to predviđeno ovim zakonom, ili ako smatra da je to potrebno radi razjašnjenja pojedinih pitanja ili izjašnjenja o nekom prijedlogu stranke.
Izostanak jedne ili obje stranke te učesnika u postupku s ročišta, ili njihovo neodazivanje pozivu Suda radi saslušanja, ne sprečava Sud da i dalje postupa.
U izvršnom postupku i postupku obezbjeđenja nema mirovanja postupka.
Podnesci i druga pismena u izvršnom postupku podnose se u dovoljnom broju primjeraka za Sud i protivnu stranku.
Dostava
Član 8.
Podnesci i druga pismena, u pravilu, dostavljaju se poštom ili neposredno Sudu.
Pravnom licu koje je upisano u određeni sudski ili drugi registar dostava se vrši na adresu navedenu u prijedlogu, a ako dostava na taj način ne uspije, dostava će se obaviti na adresu sjedišta upisanog u sudski registar. Ako dostava ni tako ne uspije, ona će se izvršiti isticanjem pismena na oglasnoj tabli Suda. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmog dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli Suda.
Dostava isticanjem pismena na oglasnoj tabli Suda neće se primjenjivati ako je izvršni postupak pokrenut na osnovu vjerodostojne isprave.
Prekid postupka
Član 9.
U slučaju prekida izvršnog postupka ili postupka obezbjeđenja Sud će, na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti, ako je to potrebno radi zaštite prava i interesa koje od stranaka, postaviti privremenog zastupnika stranci u odnosu na koju je nastao razlog zbog kojeg je došlo do prekida, a postupak će nastaviti i prije nego što taj razlog prestane.
Sastav Suda i odluke
Član 10.
Izvršni postupak i postupak obezbjeđenja provodi i odluke donosi sudija pojedinac Upravnog odjeljenja Suda (u daljem tekstu: sudija pojedinac), a po žalbi, odnosno prigovoru odlučuje Vijeće Upravnog odjeljenja Suda, sastavljeno od trojice sudija (u daljem tekstu: Vijeće).
Odluke u izvršnom postupku i postupku obezbjeđenja Sud donosi u obliku rješenja ili zaključka.
Rješenjem Sud odlučuje o izvršenju i dosuđenju nepokretnosti, namirenju i izricanju sudskih penala, i o drugim pitanjima kada je to izričito predloženo ovim zakonom.
Zaključkom se izdaje nalog sudskom izvršiocu za provođenje pojedinih radnji, te odlučuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima, kada je to izričito predviđeno ovim zakonom.
Zaključak u postupku povodom žalbe, odnosno prigovora donosi predsjednik Vijeća.
Pravni lijekovi
Član 11.
Protiv rješenja sudije pojedinca može se izjaviti žalba, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave može se izjaviti prigovor.
Žalba i prigovor izjavljuju se u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Protiv rješenja donesenog po prigovoru može se izjaviti žalba. Odluka donesena po žalbi je pravosnažna.
Žalba i prigovor ne odgađaju provođenje rješenja, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek.
Revizija, ponavljanje postupka i povrat u pređašnje stanje
Član 12.
U izvršnom postupku i postupku obezbjeđenja, revizija i ponavljanje postupka nisu dopušteni, osim kad se ponavljanje postupka traži u slučaju iz člana 51. stav 6. ovog zakona.
Povrat u pređašnje stanje dopušten je samo zbog propuštanja roka za žalbu i prigovor.
Hitnost i redoslijed postupanja
Član 13.
U izvršnom postupku i postupku obezbjeđenja Sud je dužan postupati hitno.
Sud je dužan predmete uzimati u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti ne zahtijevaju da se postupi drugačije.
Troškovi postupka
Član 14.
Troškove postupka u vezi s određivanjem i provođenjem izvršenja i obezbjeđenja prethodno snosi povjerilac, odnosno predlagač obezbjeđenja.
Povjerilac, odnosno predlagač obezbjeđenja dužan je troškove postupka unaprijed platiti u roku koji Sud odredi, u protivnom, Sud će obustaviti izvršenje, odnosno obezbjeđenje. Ako u roku ne budu unaprijed plaćeni troškovi od kojih zavisi preduzimanje samo neke radnje, ta se radnja neće provesti.
Troškove postupka pokrenutog po službenoj dužnosti prethodno namiruje Sud iz svojih sredstava.
Dužnik, odnosno protivnik obezbjeđenja dužan je povjeriocu, odnosno predlagaču obezbjeđenja nadoknaditi troškove koji su bili potrebni za izvršenje ili obezbjeđenje.
Povjerilac, odnosno predlagač obezbjeđenja dužan je dužniku, odnosno protivniku obezbjeđenja nadoknaditi troškove koje mu je neosnovano prouzrokovao.
Zahtjev za naknadu troškova podnosi se najkasnije u roku od trideset dana od dana završetka izvršnog postupka.
O troškovima postupka odlučuje Sud u izvršnom postupku i određuje, na prijedlog stranke, izvršenje radi njihovog ostvarenja.
Povjerilac, odnosno predlagač obezbjeđenja mogu već u izvršnom prijedlogu ili prijedlogu za obezbjeđenje zatražiti da se, radi naplate predvidivih troškova postupka, odredi izvršenje protiv dužnika, odnosno protivnika obezbjeđenja. Na osnovu takvog rješenja o izvršenju, Sud će provesti mjere kojima se u korist povjerioca, odnosno predlagača obezbjeđenja na dijelovima imovine dužnika, odnosno protivnika obezbjeđenja zasnivaju prava koja obezbjeđuju buduće namirenje troškova postupka.
Obezbjeđenje
Član 15.
Kad ovaj zakon propisuje davanje obezbjeđenja, ono se daje u gotovini. Izuzetno, Sud može odobriti davanje obezbjeđenja u obliku bankarske garancije, hartija od vrijednosti, te dragocjenosti čiju je vrijednost lako utvrditi na tržištu i koje se mogu brzo i jednostavno unovčiti.
Na datom obezbjeđenju protivna stranka stiče zakonsko založno pravo.
Ako Sud u izvršnom postupku ili postupku obezbjeđenja odluči o pravu protivne stranke na naknadu štete ili troškova postupka u vezi s radnjom zbog čijeg je preduzimanja obezbjeđenje dato, na njen će prijedlog istim rješenjem odlučiti i o naplati utvrđenog potraživanja iz tog obezbjeđenja.
Izvršenje na imovini strane države
Član 16.
Na imovini strane države u Bosni i Hercegovini ne može se odrediti izvršenje ili obezbjeđenje bez prethodne saglasnosti Ministarstva vanjskih poslova, osim ako je strana država pristala na izvršenje, odnosno obezbjeđenje.
Primjena odredbi drugih zakona
Član 17.
U izvršnom postupku i postupku obezbjeđenja shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.
Na materijalnopravne pretpostavke i posljedice provođenja izvršnog postupka i postupka obezbjeđenja na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuju stvarna prava, odnosno obligacioni odnosi.
DIO DRUGI
IZVRŠNI POSTUPAK
I - IZVRŠNA I VJERODOSTOJNA ISPRAVA
Osnove za određivanje izvršenja
Član 18.
Sud određuje izvršenje samo na osnovu izvršne ili vjerodostojne isprave, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Izvršna isprava
Član 19.
Izvršne isprave su:
- 1.izvršna odluka Suda Bosne i Hercegovine i izvršno sudsko poravnanje;
- 2.izvršna odluka donesena u upravnom postupku i izvršno poravnanje zaključeno u upravnom postupku pred institucijama BiH ako glase na ispunjenje novčane obaveze, ako zakonom nije drugačije određeno;
- 3.druga isprava koja je zakonom određena kao izvršna isprava.
Odluka i poravnanje
Član 20.
Izvršnom odlukom Suda, prema ovom zakonu, smatra se presuda, rješenje, platni nalog, te druga odluka donesena u postupku pred Sudom, a sudskim poravnanjem smatra se poravnanje zaključeno pred Sudom.
Izvršnom odlukom donesenom u upravnom postupku smatra se rješenje i zaključak koji su u upravnom postupku donijele institucije BiH, a upravnim poravnanjem smatra se poravnanje zaključeno u upravnom postupku pred tim organom, odnosno pred tim institucijama.
Izvršnost odluke
Član 21.
Odluka Suda, kojom je naloženo ispunjenje potraživanja na neko davanje ili činjenje, izvršna je ako je postala pravosnažna i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje. Rok za dobrovoljno ispunjenje teče od dana dostavljanja odluke dužniku ako zakonom nije drugačije određeno.
Odluka Suda, kojom je naloženo ispunjenje potraživanja na neko trpljenje ili nečinjenje (propuštanje), izvršna je ako je postala pravosnažna, osim ako je u izvršnoj ispravi određen poseban rok za usklađivanje ponašanja dužnika s njegovom obavezom.
Odluka, donesena u upravnom postupku pred institucijama BiH, izvršna je ako je postala izvršna po pravilima koja uređuju taj postupak.
Na osnovu izvršne odluke, koja je postala izvršna u jednom dijelu, izvršenje se može odrediti samo u odnosu na taj dio.
Izvršenje će se odrediti na osnovu odluke Suda koja nije postala pravosnažna i odluke donesene u upravnom postupku pred institucijama BiH koja nije postala konačna, ako je zakonom propisano da žalba ili drugi pravni lijek ne zadržava izvršenje.
Izvršnost poravnanja
Član 22.
Sudsko, odnosno upravno poravnanje, u smislu člana 20. ovog zakona, izvršno je ako je potraživanje koje prema njemu treba ispuniti dospjelo.
Dospjelost potraživanja dokazuje se zapisnikom o poravnanju ili javnom ispravom ili po zakonu ovjerenom ispravom, a ukoliko se na taj način ne može dokazati, dokazuje se pravosnažnom odlukom donesenom u parničnom postupku kojom se utvrđuje dospjelost.
Podobnost izvršne isprave za izvršenje
Član 23.
Izvršna isprava podobna je za izvršenje ako su u njoj naznačeni povjerilac i dužnik, te predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunjenja obaveze.
Ako je izvršna isprava odluka kojom je naloženo ispunjenje potraživanja na neko davanje ili činjenje, u njoj mora biti određen i rok za dobrovoljno ispunjenje, a ukoliko nije određen, taj rok određuje Sud rješenjem o izvršenju.
Određivanje i naplata zateznih kamata
Član 24.
Ako se nakon donošenja odluke ili zaključenja poravnanja izmijenila zatezna kamata, Sud će, na prijedlog povjerioca, rješenjem o izvršenju odrediti naplatu zatezne kamate po izmijenjenoj stopi za vrijeme na koje se ta izmjena odnosi.
Ako plaćanje zatezne kamate na troškove postupka nije određeno već u izvršnoj ispravi, Sud će, na prijedlog povjerioca, u rješenju o izvršenju odrediti naplatu tih kamata po propisanoj stopi od dana donošenja odluke, odnosno zaključenja poravnanja do naplate.
Vjerodostojna isprava
Član 25.
Vjerodostojna isprava je, u smislu ovog zakona, račun, mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje potraživanja, javna isprava, izvod iz ovjerenih poslovnih knjiga propisanih zakonom BiH, po zakonu ovjerena privatna isprava, te isprava koja se po zakonu smatra javnom ispravom. Računom se smatra i obračun kamata.
Vjerodostojna isprava podobna je za izvršenje ako su u njoj naznačeni povjerilac i dužnik, predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunjenja obaveze.
Kad se iz vjerodostojne isprave ne vidi dospjelost potraživanja, izvršenje će se odrediti ako povjerilac uz tu ispravu podnese i pismenu izjavu o tome da je potraživanje dospjelo, te ako označi dan njene dospjelosti.
Prijenos potraživanja ili obaveze
Član 26.
Izvršenje se određuje na prijedlog i u korist lica koje u izvršnoj ispravi nije označeno kao povjerilac, ako ono javnom ili privatnom ispravom dokaže da je potraživanje na njega preneseno ili da je na njega na drugi način prešlo. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos potraživanja dokazuje se pravosnažnom odlukom donesenom u parničnom postupku.
Odredba stava 1. ovog člana shodno se primjenjuje i na izvršenje protiv lica koje u izvršnoj ispravi nije označeno kao dužnik.
Uslovna i uzajamna obaveza
Član 27.
Ako je obaveza dužnika, utvrđena u izvršnoj ispravi, uslovljena prethodnim ili istovremenim ispunjenjem neke obaveze povjerioca ili nastupanjem nekog uslova, Sud će, na prijedlog povjerioca, odrediti izvršenje ako on izjavi da je svoju obavezu ispunio, odnosno da je uslov nastupio.
Ako dužnik u pravnom lijeku protiv rješenja o izvršenju istakne da povjerilac nije ispunio svoju obavezu, ili da uslov nije nastupio, Sud će o tome odlučiti u izvršnom postupku, osim ako odluka o tome zavisi od utvrđivanja spornih činjenica.
Ako odluka Suda iz stava 2. ovog člana zavisi od utvrđivanja spornih činjenica, Sud će o pravnom lijeku iz stava 1. ovog člana odlučiti u izvršnom postupku ako su te činjenice općepoznate, ako se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim pretpostavkama ili ako povjerilac dokaže ispunjenje ili obezbjeđenje svoje obaveze, odnosno nastupanja uslova javnom ispravom ili privatnom ispravom koja ima značenje javne isprave. U ostalim slučajevima Sud će obustaviti postupak.
Smatrat će se da je povjerilac ispunio svoju obavezu, odnosno da je obezbijedio njeno ispunjenje ako je predmet dužne obaveze položio u sudski depozit.
Povjerilac koji u izvršnom postupku ne uspije dokazati, u skladu s odredbama stava od 1. do 4. ovog člana, da je ispunio svoju obavezu, da je obezbijedio njeno ispunjenje, odnosno da je nastupio uslov, može pokrenuti parnicu radi utvrđenja da je na osnovu izvršne isprave ovlašten tražiti bezuslovno izvršenje radi ostvarenja svog potraživanja.
Alternativna obaveza po izboru dužnika
Član 28.
Ako dužnik ima pravo na osnovu izvršne isprave da bira između više predmeta svoje obaveze i u roku za dobrovoljno ispunjenje sam ne obavi izbor između tih predmeta i ne ispuni dužnu obavezu, predmet kojim obaveza treba biti ispunjena određuje povjerilac u izvršnom prijedlogu.
Dužnik ima pravo izbora sve dok povjerilac nije ma i djelimično primio predmet koji je zahtijevao u prijedlogu za izvršenje.
Povjerilac ima pravo na naknadu troškova izvršnog postupka koji je obustavljen zato što je dužnik nakon pokretanja postupka ispunio svoju obavezu drugim predmetom.
Alternativno ovlaštenje dužnika
Član 29.
Dužnik, kome je izvršnom ispravom naloženo ispunjenje određene obaveze, uz pravo da se od ispunjenja te obaveze može osloboditi ispunjenjem neke druge radnje određene u izvršnoj ispravi, može tu radnju ispuniti sve dok povjerilac nije ma i djelimično primio ispunjenje obaveze.
Povjerilac ima pravo na naknadu troškova izvršnog postupka koji je obustavljen zato što je dužnik nakon njegovog pokretanja umjesto dužne obaveze ispunio drugu radnju određenu u izvršnoj ispravi.
Potvrda o izvršnosti
Član 30.
Potvrdu o izvršnosti daje sudija pojedinac, odnosno organ koji je odlučivao o potraživanju u prvom stepenu.
Potvrdu o izvršnosti, za čije izdavanje nisu bili ispunjeni zakonom propisani uslovi, ukinut će rješenjem sudija pojedinac, odnosno organ, na prijedlog ili po službenoj dužnosti.
II - PREDLAGANJE I ODREĐIVANJE IZVRŠENJA
Nadležnost
Član 31.
Za odlučivanje o prijedlogu za izvršenje nadležan je sudija pojedinac Upravnog odjeljenja Suda.
Prijedlog za izvršenje
Član 32.
Prijedlog za izvršenje mora sadržavati zahtjev za izvršenje u kome će biti naznačena izvršna ili vjerodostojna isprava na osnovu koje se traži izvršenje, povjerilac i dužnik, potraživanje čije se ostvarenje traži, sredstvo i predmet izvršenja i drugi podaci koji su potrebni za provođenje izvršenja.
Prijedlog za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave mora sadržavati:
- 1.zahtjev da Sud naloži dužniku da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana od dostave rješenja, namiri potraživanje zajedno s odmjerenim troškovima i
- 2.izvršni zahtjev iz stava 1. ovog člana.
Povjerilac može zahtijevati da Sud prije donošenja rješenja o izvršenju pribavi podatke o imovini dužnika od pravnih lica te fondova i upravnih i drugih organa, koji raspolažu takvim podacima, i na osnovu tih podataka dopuni prijedlog za izvršenje.
Pravna lica i organi iz stava 3. ovog člana dužni su, u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva Suda, postupiti po zahtjevu, pod prijetnjom primjene sankcija prema odgovornim licima u pravnom licu, fondu ili drugom organu. Nepostupanje po zahtjevu ne može se pravdati pozivom na službenu ili poslovnu tajnu, i ne smije se o traženju i davanju podataka izvijestiti dužnik.
Povlačenje prijedloga
Član 33.
Povjerilac može u toku postupka, bez pristanka dužnika, povući u cijelosti ili djelimično prijedlog za izvršenje, u kom slučaju će Sud obustaviti izvršenje.
Povjerilac može nakon povlačenja prijedloga podnijeti novi prijedlog za izvršenje.
Rješenje o izvršenju
Član 34.
U rješenju o izvršenju moraju biti naznačeni izvršna, odnosno vjerodostojna isprava na osnovu koje se izvršenje određuje, povjerilac i dužnik, potraživanje koje se ostvaruje, sredstvo i predmet izvršenja i drugi podaci potrebni za provođenje izvršenja.
Rješenjem o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave Sud će:
- 1.naložiti dužniku da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana od dostave rješenja, namiri potraživanje zajedno s odmjerenim troškovima i
- 2.odrediti izvršenje radi ostvarenja tih potraživanja.
Rješenje o izvršenju ne mora biti obrazloženo i može se izdati otiskivanjem štambilja na prijedlogu za izvršenje.
Rješenje o izvršenju mora sadržavati uputstvo o pravnom lijeku.
Sud neće po službenoj dužnosti odbiti izvršni zahtjev zasnovan na pravosnažnoj odluci Suda ili sudskom poravnanju zato što te isprave u vrijeme odlučivanja o izvršnom prijedlogu nisu stekle svojstvo izvršnosti, ako su to svojstvo stekle naknadno.
Rješenje, kojim se prijedlog za izvršenje potpuno ili djelimično odbacuje ili odbija, mora biti obrazloženo.
Dostava rješenja o izvršenju
Član 35.
Rješenje o izvršenju dostavlja se povjeriocu i dužniku.
Rješenje kojim se odbacuje ili odbija prijedlog za izvršenje dostavlja se samo povjeriocu.
Rješenje o izvršenju na novčanom potraživanju dostavlja se dužnikovom dužniku prije pravosnažnosti.
Rješenje o izvršenju na novčanim sredstvima na računu dužnika dostavlja se prije pravosnažnosti i banci kod koje se vode ta sredstva.
Rješenje o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave dostavlja se odgovarajućoj banci tek nakon što postane pravosnažno.
Rješenje o izvršenju na pokretnim stvarima dostavlja se dužniku prilikom preduzimanja prve izvršne radnje.
III - PROVOĐENJE IZVRŠENJA
Nadležnost
Član 36.
Za provođenje izvršenja nadležan je sudija pojedinac Upravnog odjeljenja Suda, ako zakonom nije drugačije određeno.
Granice i vrijeme izvršenja
Član 37.
Izvršenje se provodi u granicama određenim u rješenju o izvršenju.
Izvršenje se provodi radnim danom, i to danju.
Sud može odrediti da se izvršenje provede i neradnim danom ili noću, ako za to postoji opravdan razlog.
Rad sudskog izvršioca
Član 38.
Sudski izvršilac dužan je, prilikom pretresa dužnikovog stana ili odjeće koju on nosi na sebi i preduzimanja drugih izvršnih radnji, postupati s dužnim obzirima prema ličnosti dužnika i članovima njegovog domaćinstva.
Izvršnim radnjama u dužnikovom stanu, kojima nije prisutan dužnik, njegov zakonski zastupnik, punomoćnik ili odrasli član njegovog domaćinstva, moraju biti prisutna dva punoljetna svjedoka.
Izvršenje u prostoriji pravnog lica provodi se tako da sudski izvršilac prije obavljanja izvršne radnje zatraži od zastupnika pravnog lica da on sam ili lice koje on odredi bude prisutno njenom obavljanju. Ako zastupnik pravnog lica odbije postupiti u skladu sa zahtjevom sudskog izvršioca ili ako ga sudski izvršilac ne zatekne u prostoriji pravnog lica prilikom preduzimanja izvršne radnje, radnju će provesti u prisustvu dva punoljetna svjedoka.
Kad izvršnu radnju treba provesti u prostoriji koja je zaključana, a dužnik ili njegov zastupnik nije prisutan ili neće prostoriju da otvori, sudski izvršilac otvorit će prostoriju u prisustvu dva punoljetna svjedoka.
O obavljanju izvršnih radnji, prema odredbama st. 2. do 4. ovog člana, sudski izvršilac sastavit će poseban zapisnik koji će potpisati prisutni svjedoci.
Ometanje sudskog izvršioca u radu
Član 39.
Sudski izvršilac ovlašten je udaljiti lice koje ometa provođenje izvršenja, a prema okolnostima slučaja, i zatražiti pomoć policije.
Policija je dužna postupati po nalogu sudskog izvršioca, koji može, po potrebi, naložiti i upotrebu sile, prema licu koje ometa izvršenje.
Sud može za provođenje izvršenja zatražiti i pomoć sudske policije na način i u postupku propisanom posebnim zakonom.
Nepravilnosti pri provođenju izvršenja
Član 40.
Stranka ili učesnik u postupku mogu podneskom tražiti od Suda da se otkloni nepravilnost koju je sudski izvršilac učinio u provođenju izvršenja.
Sud može zaključkom ukinuti nezakonite i nepravilne radnje sudskog izvršioca.
IV - PRAVNI LIJEKOVI DUŽNIKA I POVJERIOCA PROTIV RJEŠENJA O IZVRŠENJU
Pravni lijekovi protiv rješenja o izvršenju na osnovu izvršne isprave
Žalba
Član 41.
Protiv rješenja o izvršenju dužnik može izjaviti žalbu, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Dužnik može izjaviti žalbu naročito:
- 1.ako isprava na osnovu koje je doneseno rješenje o izvršenju nije izvršna isprava,
- 2.ako izvršna isprava nije stekla svojstvo izvršnosti,
- 3.ako je izvršna isprava, na osnovu koje je doneseno rješenje o izvršenju, ukinuta, poništena, preinačena ili stavljena van snage,
- 4.ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerenom ispravom, sastavljenom nakon nastanka izvršne isprave, sporazumjele da povjerilac neće na osnovu izvršne isprave, trajno ili za određeno vrijeme, tražiti izvršenje,
- 5.ako je protekao rok u kojem se po zakonu može tražiti izvršenje,
- 6.ako je izvršenje određeno na predmetu koji je izuzet od izvršenja, odnosno na kojem je mogućnost izvršenja ograničena,
- 7.ako povjerilac nije ovlašten tražiti izvršenje na osnovu izvršne isprave, odnosno ako nije ovlašten tražiti izvršenje protiv dužnika,
- 8.ako nije ispunjen uslov koji je određen izvršnom ispravom, osim ako zakonom nije drugačije propisano,
- 9.ako je potraživanje prestalo na osnovu činjenice koja je nastala u vrijeme kad je dužnik nije više mogao uspješno istaknuti u postupku iz kojeg potiče odluka, odnosno ako je potraživanje prestalo na osnovu činjenice koja je nastala nakon zaključenja sudskog ili upravnog poravnanja,
- 10.ako je na osnovu činjenice koja je nastala u vrijeme kad je dužnik nije više mogao istaknuti u postupku iz kojeg potiče odluka, odnosno ako je na osnovu činjenice koja je nastala nakon zaključenja sudskog ili upravnog poravnanja, trajno ili za određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno ispunjenje potraživanja,
- 11.ako je nastupila zastara potraživanja o kojoj je odlučeno izvršnom ispravom.
Povodom žalbe iz stava 2. ovog člana Sud pazi po službenoj dužnosti na:
- -razloge iz stava 2. tač. 1., 3. i 5. ovog člana;
- -okolnosti da je u slučaju iz stava 2. tačka 6. ovog člana izvršenje određeno na predmetima iz člana 3. st. 4. i 5. ovog zakona i
- -okolnost da je u slučajevima iz stava 2. tačka 10. ovog člana zabranjeno ispunjenje potraživanja.
Povjerilac može izjaviti žalbu protiv rješenja kojim je odbijen zahtjev za izvršenje u cijelosti ili u pojedinim dijelovima, rješenja kojim je prekoračen njegov zahtjev i zbog odluke o troškovima postupka.
Odlučivanje o žalbi
Član 42.
O žalbi protiv rješenja o izvršenju odlučuje Vijeće. Povodom žalbe protiv rješenja o izvršenju sudija pojedinac ovlašten je žalbu prihvatiti ako ocijeni da je u cijelosti osnovana, te u cijelosti ili djelimično doneseno rješenje o izvršenju preinači i izvršni zahtjev odbije, ili ukine rješenje o izvršenju i izvršni prijedlog odbaci ili se oglasi nenadležnim. U tom slučaju, sudija pojedinac ukinut će provedene radnje.
Radi provjere osnovanosti navoda žalbe, sudija pojedinac može, po potrebi, saslušati stranke i druge učesnike te obaviti druge radnje.
Upućivanje na parnicu povodom žalbe
Član 43.
Ako je žalba izjavljena zbog razloga iz člana 41. stava 2. tač. 7. do 11. ovog zakona, sudija pojedinac dostavit će žalbu povjeriocu radi izjašnjenja u roku od osam dana. Ako povjerilac ospori osnovanost tih razloga za žalbu, odnosno ako se ne izjasni u roku od osam dana, sudija pojedinac prihvatit će žalbu ako dužnik njihovu osnovanost dokaže javnom, ovjerenom privatnom ili drugom ispravom koja ima značenje javne isprave. U suprotnom, sudija pojedinac donijet će posebno rješenje kojim će dužnika uputiti na parnicu radi proglašenja izvršenja nedopuštenim.
Ako je žalba izjavljena zbog drugih razloga iz člana 41. stava 2. ovog zakona, sudija pojedinac, ako smatra da žalba zbog tih drugih razloga nije osnovana, uputit će bez odgađanja prepis spisa Vijeću radi odlučivanja o žalbi povodom tih razloga.
Ako dužnik izjavi žalbu protiv rješenja o upućivanju na parnicu, sudija pojedinac će tu žalbu uputiti Vijeću radi zajedničkog odlučivanja o toj žalbi i žalbi protiv rješenja o izvršenju.
Žalba nakon proteka roka
Član 44.
Zbog razloga iz člana 41. stava 2. tač. 7. do 11. ovog zakona dužnik može sve do završetka izvršnog postupka podnijeti žalbu protiv rješenja o izvršenju i nakon njegove pravosnažnosti, uz uslov da taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u žalbi protiv tog rješenja.
Dužnik je dužan u žalbi iz stava 1. ovog člana istaći sve razloge zbog kojih taj razlog nije mogao istaći u vrijeme njenog podnošenja. Sud će odbaciti kasnije podnesenu žalbu ako se ona zasniva na razlozima koje je dužnik mogao istaknuti u prije podnesenoj žalbi.
Podnošenje žalbe iz stava 1. ovog člana ne sprečava provođenje izvršenja i ostvarenje potraživanja povjerioca, osim ako je ovim zakonom drugačije određeno.
Odgovor na žalbu i donošenje rješenja o žalbi
Član 45.
Žalba iz člana 44. ovog zakona dostavit će se bez odgađanja povjeriocu koji se o njoj može izjasniti u roku od osam dana.
Kad primi odgovor na žalbu ili kad protekne rok za odgovor, Vijeće će, prema okolnostima slučaja, zakazati ročište za raspravljanje o žalbi ili će donijeti rješenje bez određivanja ročišta, osim u slučaju iz člana 46. ovog zakona.
Rješenjem o žalbi sudija pojedinac će žalbu odbaciti, odbiti ili prihvatiti osim u slučaju iz člana 46. ovog zakona. Ako žalbu prihvati, sudija pojedinac obustavit će izvršenje i ukinuti provedene radnje.
Osnovanost žalbe ocjenjuje se s obzirom na stanje stvari u vrijeme odlučivanja o žalbi.
Upućivanje na parnicu ili drugi postupak povodom žalbe
Član 46.
Ako rješenje o žalbi iz člana 44. stav 1. ovog zakona zavisi od utvrđivanja neke sporne činjenice, sudija pojedinac uputit će dužnika da u roku od petnaest dana pokrene parnicu ili drugi postupak radi proglašenja izvršenja nedopuštenim, osim ako dužnik opravdanost svoje žalbe ne dokaže javnom ovjerenom privatnom ili drugom ispravom, koja ima značenje javne isprave.
Dužnik može pokrenuti parnicu ili drugi postupak iz stava 1. ovog člana i nakon proteka roka koji je sudija pojedinac odredio, sve do završetka postupka, ali u tom slučaju snosi troškove prouzrokovane prekoračenjem tog roka.
U postupku po ovoj žalbi primijenit će se odredbe člana 43. stav 2. ovog zakona.
Pravni lijekovi protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave;
Prigovor protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave
Član 47.
Protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave, dužnik može podnijeti prigovor u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana, osim ako ne pobija samo odluku o troškovima postupka. Zbog razloga zbog kojih se prema odredbi člana 42. ovog zakona rješenje o izvršenju može pobijati žalbom, dužnik može pobijati rješenje o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave u dijelu kojim je njime odlučeno o izvršenju samo prigovorom.
Prigovor, koji se podnosi iz razloga navedenih u članu 44. stav 1. ovog zakona, dužnik može podnijeti protiv dijela rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave kojim je odlučeno o izvršenju, ako se taj prigovor zasniva na činjenici koja je nastala nakon donošenja rješenja o izvršenju.
Na prigovor, koji se podnosi nakon proteka roka, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe čl. 44. do 46. ovog zakona.
Postupak povodom prigovora protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave
Član 48.
Dužnik će u prigovoru protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave odrediti u kojem dijelu pobija to rješenje, a prigovor mora biti obrazložen. Neobrazložen prigovor odbacit će sudija pojedinac.
Ako u prigovoru nije određeno u kom se dijelu pobija, obim pobijanja cijenit će se na osnovu obrazloženja.
Ako se rješenje o izvršenju pobija u cijelosti ili samo u dijelu kojim je dužniku naloženo da namiri potraživanje, Sud će staviti van snage rješenje o izvršenju u dijelu kojim je određeno izvršenje i ukinut će provedene radnje, a postupak će nastaviti kao povodom prigovora protiv platnog naloga.
Ako se rješenje o izvršenju pobija samo u dijelu kojim je određeno izvršenje, dalji postupak nastavit će se kao postupak po prigovoru protiv rješenja o izvršenju donesenom na osnovu izvršne isprave.
Ako se prigovor iz stava 3. ovog člana prihvati, dio rješenja o izvršenju kojim je dužniku naloženo da namiri potraživanje ima svojstvo izvršne isprave na osnovu koje se može ponovno tražiti izvršenje.
Ako dužnik ne podnese prigovor protiv dijela rješenja o izvršenju kojim mu je naloženo da namiri potraživanje, protiv tog dijela rješenja može tražiti ponavljanje postupka po pravilima parničnog postupka.
V - PRIGOVOR TREĆEG LICA
Pretpostavke za prigovor
Član 49.
Lice, koje utvrdi da u pogledu predmeta izvršenja ima takvo pravo koje sprečava izvršenje, može, do završetka izvršnog postupka, podnijeti prigovor protiv izvršenja tražeći da se izvršenje na tom predmetu proglasi nedopuštenim.
Podnošenje prigovora ne sprečava provođenje izvršenja i ostvarenje povjeriočevog potraživanja, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Sud će prigovor dostaviti povjeriocu i dužniku i pozvati ih da se u roku od osam dana izjasne o prigovoru.
Upućivanje na parnicu
Član 50.
Ako se povjerilac u propisnom roku ne izjasni o prigovoru ili ako se usprotivi prigovoru, Sud će podnosioca prigovora uputiti da protiv stranaka u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglašenja da izvršenje na predmetu izvršenja nije dopušteno.
Ako podnosilac prigovora dokazuje njegovu opravdanost pravosnažnom pred Sudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima značenje javne isprave, Sud će o prigovoru odlučiti u izvršnom postupku.
Podnosilac prigovora može pokrenuti parnicu i nakon proteka roka koji mu je Sud odredio, sve do završetka izvršnog postupka, ali je u tom slučaju dužan snositi troškove prouzrokovane prekoračenjem tog roka.
U parnici iz stava 1. ovog člana treće lice može tražiti da se utvrdi postojanje njegovog prava ako mu ga koja od stranaka osporava.
Kad se ne može tražiti da se izvršenje proglasi nedopuštenim
Član 51.
Izuzetno od odredbe člana 49. stava 1. ovog zakona, lice koje je suvlasnik pokretne stvari, koja je predmet izvršenja, ne može zahtijevati da se izvršenje u pogledu njenog udjela proglasi nedopuštenim, ali ima pravo na namirenje iz iznosa dobijenog prodajom stvari prije namirenja svih povjerilaca i prije naknade troškova izvršnog postupka.
Lice iz stava 1. ovog člana ima pravo zahtijevati da mu se stvar koja je predmet izvršenja ustupi, ako položi iznos koji odgovara vrijednosti dužnikovog udjela u toj stvari.
Lice iz stava 1. ovog člana, kome je osporen udio u stvari koja je predmet izvršenja, Sud će uputiti na parnicu da tužbom protiv povjerioca utvrdi svoj udio.
Ako lice iz stava 1. ovog člana može dokazati svoje pravo pravosnažnom presudom, Sud će postupiti kao da njegovo pravo nije osporeno.
Ova okolnost ne utiče na pravo povjerioca ili dužnika da svoja prava protiv tog lica ostvaruju u posebnoj parnici.
Ako dužnik ne podnese prigovor protiv dijela rješenja o izvršenju, kojim mu je naloženo da namiri potraživanje, protiv tog dijela rješenja može tražiti ponavljanje postupka po pravilima parničnog postupka.
VI - PROTUIZVRŠENJE
Razlozi za protuizvršenje
Član 52.
Nakon što je izvršenje već provedeno, dužnik može u istom izvršnom postupku zatražiti od Suda da naloži povjeriocu da mu vrati ono što je izvršenjem dobio:
- -ako je izvršna isprava pravosnažno ukinuta, preinačena, poništena ili stavljena van snage ili je na drugi način utvrđeno da je bez djejstva;
- -ako je u toku izvršnog postupka namirio povjeriočevo potraživanje mimo Suda tako da je povjerilac dvostruko namiren.
Prijedlog iz stava 1. ovog člana Sud neće prihvatiti ako su u pogledu onog što je povjerilac dobio izvršenjem nastupile takve stvarne ili pravne promjene da vraćanje više nije moguće.
Ako je povjerilac izvršenjem naplatio određeni novčani iznos, dužnik u prijedlogu za protuizvršenje može tražiti plaćanje zakonskih zateznih kamata od dana naplate tog iznosa.
Prava na naknadu štete zbog razloga iz stava 1. ovog člana dužnik može ostvarivati u posebnoj parnici.
Prijedlog za protuizvršenje iz stava 1. ovog člana može se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana kad je dužnik saznao za razlog za protuizvršenje, a najkasnije u roku od jedne godine od dana završetka izvršnog postupka.
Dužnik ne može prije proteka roka iz stava 5. ovog člana svoje potraživanje ostvarivati u parničnom postupku, osim u slučaju iz stava 2. ovog člana.
Ako je izvršni postupak pokrenut po službenoj dužnosti, protuizvršenje nije dopušteno, već dužnik svoja prava može ostvarivati u posebnoj parnici.
Postupak po prijedlogu za protuizvršenje
Član 53.
Prijedlog iz člana 52. ovog zakona Sud će dostaviti povjeriocu i pozvati ga da se u roku od osam dana o njemu izjasni.
Ako se u roku iz stava 1. ovog člana povjerilac usprotivi prijedlogu, Sud će o prijedlogu odlučiti po održanom ročištu, a ako se povjerilac u tom roku ne izjasni o prijedlogu, Sud će ocijeniti hoće li o njemu odlučiti bez održavanja ročišta.
Rješenjem kojim prihvati prijedlog, Sud će naložiti povjeriocu da u roku od petnaest dana vrati dužniku ono što je izvršenjem dobio.
Rješenje o protuizvršenju
Član 54.
Na osnovu pravosnažnog i izvršnog rješenja, kojim je povjeriocu naloženo da dužniku vrati ono što je izvršenjem dobio, Sud će, na prijedlog dužnika, rješenjem odrediti protuizvršenje.
Protuizvršenje se provodi po odredbama ovog zakona.
VII - ODGAĐANJE, OBUSTAVA I ZAVRŠETAK IZVRŠENJA
Odgađanje izvršenja
Odgađanje izvršenja na prijedlog dužnika
Član 55.
Na prijedlog dužnika, Sud će, ako dužnik učini vjerovatnim da bi provođenjem izvršenja pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, u potpunosti ili djelimično odgoditi izvršenje, ako je protiv pravosnažnog rješenja donesenog u izvršnom postupku podignut zahtjev za zaštitu zakonitosti.
Na prijedlog dužnika, Sud će, ako dužnik učini vjerovatnim da bi provođenjem izvršenja pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, u potpunosti ili djelimično odgoditi izvršenje:
- -ako je protiv odluke, na osnovu koje je određeno izvršenje, izjavljen pravni lijek;
- -ako je podnesen prijedlog za povrat u pređašnje stanje u postupku u kojem je donesena odluka na osnovu koje je određeno izvršenje;
- -ako je podnesena tužba za poništaj presude arbitraže na osnovu koje je određeno izvršenje;
- -ako je podnesena tužba za stavljanje van snage poravnanja na osnovu koga je dopušteno izvršenje;
- -ako je dužnik protiv rješenja o izvršenju izjavio žalbu ili podnio prigovor, odnosno tužbu;
- -ako je dužnik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena izvršnost izvršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kome je to rješenje doneseno;
- -ako je dužnik ili učesnik u postupku zahtijevao da se otklone nepravilnosti učinjene pri provođenju izvršenja;
- -ako izvršenje, prema sadržaju izvršne isprave, zavisi od istovremenog ispunjenja neke obaveze povjerioca, a dužnik je uskratio ispunjenje svoje obaveze zato što povjerilac nije ispunio svoju obavezu niti je pokazao spremnost da je istovremeno ispuni.
Odluku o prijedlogu za odgađanje Sud će donijeti nakon što povjeriocu omogući da se o njemu izjasni, osim ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drugačije.
U slučaju iz stava 2. ovog člana Sud može, na zahtjev povjerioca, odgađanje izvršenja usloviti davanjem primjerenog obezbjeđenja.
Ako dužnik ne da obezbjeđenje u roku koji mu Sud odredi, a koji ne može biti duži od petnaest dana, smatrat će se da je odustao od prijedloga za odgađanje.
Za vrijeme odgađanja izvršenja neće se preduzimati radnje kojima se ono provodi.
U izvršenju radi naplate novčanog potraživanja i nakon donošenja rješenja o odgađanju izvršenja provest će se radnje na osnovu kojih povjerilac stiče založno pravo ili pravo namirenja na predmetnu izvršenja. Na prijedlog povjerioca provest će se i procjena predmeta izvršenja.
Ako odbije prijedlog za odgađanje izvršenja, Sud će nastaviti s izvršenjem i prije pravosnažnosti rješenja kojim je prijedlog odbijen.
Odgađanje izvršenja na prijedlog povjerioca
Član 56.
Na prijedlog povjerioca, Sud će, potpuno ili djelimično, odgoditi izvršenje ako provođenje izvršenja nije počelo.
Ako je provođenje izvršenja počelo, a dužnik se, u roku koji mu je Sud odredio, izjasnio protiv odgađanja, Sud će odbiti prijedlog za odgađanje.
Ako je zakonom predviđeno da se izvršenje ima tražiti u određenom roku, povjerilac može podnijeti prijedlog za odgađanje u tom roku.
Odgađanje izvršenja na prijedlog trećeg lica
Član 57.
Na zahtjev lica koje traži da se izvršenje na određenom predmetu proglasi nedopuštenim, Sud će odgoditi izvršenje u pogledu tog predmeta, ako to lice učini vjerovatnim postojanje svoga prava, te da bi provođenjem izvršenja pretrpjelo nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.
Sud može, na prijedlog povjerioca, odgađanje izvršenja usloviti davanjem obezbjeđenja.
Vrijeme za koje se izvršenje odgađa
Član 58.
Ako je izvršenje odgođeno zato što je dužnik ili treće lice izjavilo pravni lijek, odnosno vanredno pravno sredstvo, odgađanje traje do završetka postupka po tom lijeku, odnosno sredstvu.
U drugim slučajevima, u kojima je dužnik predložio odgađanje, Sud će, prema okolnostima slučaja, odrediti vrijeme za koje se izvršenje odgađa.
Kad je povjerilac predložio odgađanje, Sud će izvršenje odgoditi za vrijeme koje je on predložio.
Nastavljanje odgođenog izvršenja
Član 59.
Odgođeno izvršenje nastavit će se po službenoj dužnosti nakon proteka vremena za koje je određeno.
Na prijedlog povjerioca, Sud može nastaviti izvršenje i prije proteka roka za koji je odgođeno ako povjerilac učini vjerovatnim da su prestali razlozi za odgađanje ili ako da obezbjeđenje.
Obustava izvršenja
Član 60.
Izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti ako je izvršna isprava pravosnažno ukinuta, preinačena, poništena ili stavljena van snage, odnosno ako potvrda o izvršnosti bude ukinuta.
Izvršenje će se obustaviti ako je postalo nemoguće ili se iz drugih razloga ne može provesti.
Izvršenje će se, na prijedlog dužnika, obustaviti ako Sud utvrdi da su nakon isteka roka za žalbu provođenjem izvršenja obuhvaćeni predmeti koji nisu određeni u rješenju o izvršenju, a izuzeti su od izvršenja ili je na njima mogućnost izvršenja ograničena.
Rok za prigovor zbog razloga iz prethodnog stava iznosi osam dana od dana kada je dužnik saznao da je izvršenjem obuhvaćen predmet koji je izuzet od izvršenja, odnosno na kome je mogućnost izvršenja ograničena. Nakon isteka roka od trideset dana od preduzimanja radnje kojom su obuhvaćeni predmeti iz stava 3. ovog člana, prijedlog iz te odredbe više se ne može podnijeti.
Rješenjem o obustavi izvršenja ukinut će se sve provedene izvršne radnje ako se time ne dira u stečena prava trećih lica.
Završetak izvršenja
Član 61.
Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje završava ili obustavom izvršenja.
Ako je izvršenje završeno provođenjem radnje kojom je završeno, Sud će to utvrditi posebnim rješenjem.
VIII - IZVRŠENJE RADI NAPLATE NOVČANOG POTRAŽIVANJA
Opće odredbe
Obim izvršenja novčanih potraživanja
Član 62.
Izvršenje radi naplate novčanog potraživanja određuje se i provodi u obimu koji je potreban za namirenje tog potraživanja.
Sudska praksa po ovom aktu
10 odluka iz 5 članova
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.
Član 172 odluke
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 U 041748 24 Už
Kada sud prilikom pribavljanja podataka o transakcionim računima taksenog dužnika ustanovi da je stanje računa 0, zbog nedostatka sredstava, izostao je osnov za odlučivanje o odloženom plaćanju koji zahtjev je postavljen u smislu člana 13.…
Ishod: Procesna odluka
Sud Bosne i Hercegovine
S1 3 I 017971 15 Gž
Donošenje rješenja o obustavi izvršenja, osim ukoliko se radi o razlozima obustave iz člana 60. stav 1. Zakona o izvršnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, nije smetnja da povjerilac u istoj pravnoj stvari podnese novi prijedlog za …
Ishod: Odluka u meritumu
Općenite reference na ovaj akt (4)
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-3267/20
Odluka o meritumu u predmetu AP-3267/20 (A. K.). Nema povrede: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH (Zabrana diskriminacije). Ključne riječi: 6.1.17. - pravično suđenje-primj…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-472/20
Odluka o meritumu u predmetu AP-472/20 (F. J.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: Prava iz radnog odnosa; …
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-2907/17
Odluka o meritumu u predmetu AP-2907/17 (M.Č.). Povreda: Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje). Ključne riječi: 6.1.1.3. - Izvršni postupak; 6.1.17. - pravično suđenje-primjena zakona i utvrđivanje činjenica (pro…
Ishod: Odluka o meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
AP-1625/17
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1625/17 (F. J.). Nema povrede: Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine); Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje); Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH…
Ishod: Odluka o dopustivosti