Aktio

SKUPŠTINA KANTONA SARAJEVO

Zakon o prostornom uređenju

Na osnovu čl. 12. f) i 18. b) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96 i broj 16/97), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj 1. jula 1999. godine, donijela je

ZAKON
O PROSTORNOM UREĐENJU

I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

U cilju osiguranja prostornog uređenja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton) kojim se stvaraju uvjeti za razvoj, život i rad stanovništva, ovim zakonom uređuje se plansko uređenje prostora, zaštita okoliša, planovi prostornog uređenja, njihov sadržaj i provođenje, parcelacija i uređenje građevinskog zemljišta, građenje, izrada projekata, nadzor nad građenjem (u daljem tekstu: prostorno uređenje) i druga pitanja od značaja za prostorno uređenje.

Član 2.

Poslovi prostornog i urbanističkog planiranja su poslovi od posebnog interesa za Kanton.

Kanton obezbjeđuje obavljanje poslova prostornog uređenja na način uređen ovim zakonom, drugim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona.

II - UREĐENJE PROSTORA

Član 3.

U svrhu planske izgradnje područja, utvrđuje se:

a. građevinsko zemljište,

b. poljoprivredno zemljište,

c. šumsko zemljište,

d. vodne površine,

e. zaštićena zelena i rekreaciona područja,

f. infrastrukturni sistemi,

g. eksploataciona polja,

h. rezervisane površine.

Površine iz prethodnog stava, utvrđuju se na osnovu ovog zakona, posebnih zakona i planova prostornog uređenja Kantona.

Planska izgradnja na površinama iz stava 1. ovog člana podrazumjeva plansko uređenje i izgradnju iznad i ispod navedenih površina.

Član 4.

Građenje naselja i građevina može se vršiti samo na građevinskom zemljištu.

Član 5.

Zavisno od potreba i mogućnosti, za pojedine dijelove područja, mogu se utvrditi režimi građenja i to:

  • 1.
    režim građenja prvog stepena - na užem urbanom pod- ručju na kojem se planira intenzivna izgradnja, rekon- strukcija ili sanacija, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu provedbenog plana. Na užem urbanom području, koje je već izgrađeno, na kojem predstoji manja rekonstrukcija, sanacija ili manji obim izgradnje, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu urbanističkog projekta izrađenog na osnovu projektnog programa, bez prethodno donesenog regula- cionog plana,
  • 2.
    režim građenja drugog stepena - na urbanom području za koje nije obaveza donošenja provedbenog plana, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu urbanističkog plana, plana parcelacije i uvjeta utvrđenih u odluci o provođenju plana,
  • 3.
    režim građenja trećeg stepena-za ruralna naselja utvrđena prostornim planom Kantona kao urbana područja, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu prostornog plana Kantona, plana parcelacije i odluke o provođenju plana,
  • 4.
    režim građenja četvrtog stepena-na vanurbanim pod- ručjima, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu prostornog plana Kantona, plana parcelacije i odluke o provođenju plana,
  • 5.
    režim zabrane građenja donosi se za područja od značaja za budući razvoj i za područja za koja je u postupku izrada provedbenog plana. Na tim područjima ne dozvoljava se nikakva izgradnja građevina i uređaja, izuzimajući tekuće održavanje, dogradnju u svrhu obezbjeđenja osnovnih higijenskih uvjeta, konzervaciju građevine, a samo izuzetno podizanje novih građevina i uređaja koji služe neophodnom održavanju postojećeg dijela naselja (instalacije, neophodne javne građevine, građevine za snabdijevanje i sl.).

Član 6.

U cilju usmjeravanja građenja, urbanističkim planom utvrđuje se urbano i uže urbano područje.

Urbano područje utvrđuje se za jedno ili više naselja koja predstavljaju prostorno-funkcionalnu urbanu cjelinu, ili prostorno-funkcionalno međusobno povezanu cjelinu, a koja na osnovu planskih predpostavki imaju uvjete za daljnji razvoj.

Urbano područje obuhvata izgrađene i neizgrađene površine namijenjene za stanovanje, rad, odmor, urbanu opremu, infrastrukturu i površine posebne namjene, zelene površine, kao i površine rezervisane za budući razvoj. Urbano područje može da obuhvati pored građevinskog i druga zemljišta.

Uže urbano područje obuhvata dio naselja koje je intenzivno izgrađeno ili je planom predviđeno da tako bude izgrađeno.

Granice urbanog područja, granice katastarskih općina i granice statističkih područja međusobno se usklađuju.

Urbano područje, po pravilu, obuhvata odgovarajuće katastarske općine i statističke krugove u cjelini.

Član 7.

Urbanističkim planom utvrđuju se površine ili trase rezervisane za budući razvoj.

Površine i trase rezervisane za budući razvoj (zaštićena područja i površine infrastrukturnih trasa, površine za razvoj naselja i sl.) mogu se utvrditi i prije donošenja plana.

Na rezervisanim površinama primjenjuje se režim zabrane građenja (član 5. tačka 5).

Na utvrđenim rezervisanim površinama mogu se odobriti sljedeće privremene namjene: zelene i rekreacione površine, poljoprivredna zemljišta za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, igrališta, površine za parkiranje, a u skladu sa odlukom o provođenju urbanističkog plana.

Član 8.

Za područje od značaja za budući razvoj, izgradnju saobraćajnica, uređenje voda, zaštitu prirodnog i graditeljskog nasljeđa, Skupština Kantona može posebnom odlukom zabraniti građenje na određenom području (član 5. tačka 5), kao i odlukom o pristupanju izradi plana prostornog uređenja.

Član 9.

Naselje, u smislu ovog zakona, podrazumijeva nastanjen, prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta.

Naseljeno mjesto, u smislu ovog zakona, podrazumjeva teritorijalnu jedinicu koja, po pravilu, obuhvata jedno ili više naselja sa područjem koje pripada tom naseljenom mjestu.

Član 10.

U cilju skladnog prostornog uređenja, Kanton je dužan sa drugim kantonima i općinama da usklađuje interese i ciljeve razvoja u pogledu korišćenja prostora i dobara, zaštitu poljoprivrednog i šumskog zemljišta, vodnih površina, energetskih sistema, prirodnih resursa, prirodnih rijetkosti, kao i razvoja funkcija i djelatnosti od zajedničkog interesa.

Član 11.

Prilikom izgradnje kompleksnih infrastrukturnih, industrijskih i sličnih građevina, kao i u svrhu otklanjanja posljedica od elementarnih nepogoda, ratnih razaranja i sl., mogu se graditi naselja za privremeni smještaj.

Novo naselje, u smislu prethodnog stava, planira se i izgrađuje tako da po prestanku okolnosti koje su zahtjevale njegovu izgradnju, preraste u naselje koje odgovara budućem razvoju tog područja. Ako to nije moguće, investitor je dužan da naselje ukloni i prostor dovede u prethodno stanje.

Član 12.

U cilju obezbjedjenja rekreacionih funkcija, planom se utvrđuju zelene i rekreacione površine.

Pod zelenim i rekreacionim površinama, u smislu ovog zakona, podrazumjevaju se:

  • -
    javne zelene površine (park šume, parkovi, drvoredi, skverovi, travnjaci, zelenilo uz saobraćajnice i sl.);
  • -
    zelene površine posebne namjene (stara groblja, botanički, zoološki vrtovi i sl.);
  • -
    površine za rekreaciju i fizičku kulturu na otvorenom prostoru (igrališta, izletišta, šetališta, fiskulturni tereni, kupališta, vježbališta, strelišta i sl);
  • -
    zelene površine uz obale rijeka i jezera;
  • -
    zaštitne zone (uz naselja, uz industrijske zone, uz poljoprivredne pogone, duž obala i slično);
  • -
    zelene površine uz proizvodne i poslovne građevine, koje koriste pravna lica.

Održavanje zelenih i rekreacionih površina uređuje se posebnim propisom Kantona.

Član 13.

Površine namijenjene za sahranjivanje utvrđuju se prostornim ili urbanističkim planom.

Izgradnja i uređenje grobalja vrši se na osnovu urbanističkog projekta.

Održavanje i korišćenje grobalja uredjuje se posebnim propisom Kantona.

Član 14.

Izgradnja infrastrukturnih sistema, građevina i uređaja vodne, saobraćajne, energetske i komunalne infrastrukture vrši se u skladu sa planovima prostornog uređenja Kantona i planovima odgovarajućih infrastrukturenih sistema.

Koordinaciju pri izgradnji infrastrukturnih sistema, građevina i uređaja vrše nadležna kantonalna ministarstva.

Član 15.

Da bi infrastrukturni sistemi i građevine bili obezbijedjeni za funkciju kojoj su namjenjeni, obrazuju se i uređuju zaštitni infrastrukturni pojasevi duž infrastrukturnih trasa i građevina.

Zaštitni infrastrukturni pojasevi su:

"zaštitni putni pojas,

  • -
    zaštitni pružni pojas,
  • -
    zaštitni aerodromski pojas,
  • -
    zaštitni dalekovodni odnosno cjevovodni pojas,
  • -
    zaštitna zona ili pojas za radio postrojenja ili veze,
  • -
    zaštitna zona izvorišta vode i vodoprivrednih građevina.

Posebnim zakonima (o putevima, željeznici, vodama i drugo) bliže se utvrđuju odgovarajući zaštitni pojasevi.

Širina pojaseva utvrđena planom, ne može biti manja od širine pojaseva utvrđenih posebnim zakonom.

Član 16.

Na prostoru obuhvaćenom zaštitnim infrastrukturnim pojasom ne mogu se graditi građevine ili vršiti radovi suprotno svrsi zbog koje je uspostavljen zaštitni pojas. Ukoliko takve građevine postoje, na njih se primjenjuje režim zabrane građenja, ako posebnim propisom nije drugačije predviđeno.

III - ZAŠTITA OKOLIŠA

Član 17.

Učesnici u planiranju i građenju dužni su se pridržavati odredaba posebnih federalnih i kantonalnih propisa iz oblasti zaštite okoliša, kojima se utvrđuju mjere zaštite tla, šuma, voda, vazduha, zdravlja, prirodnog i graditeljskog nasljeđa i zaštita od buke.

Član 18.

Prostornim planom Kantona utvrđuju se područja koja je potrebno posebno štititi, uređivati i koristiti, kao područja šuma i ostale vegetacije, voda, poljoprivrednog zemljišta, područja prirodnog i graditeljskog nasljeđa, područja ugrožena erozijom, područja sporta i rekreacije u prirodi i njihove zaštitne zone.

Član 19.

Uređenje voda i upravljanje vodama uređuje se zakonom o vodama, vodoprivrednom osnovom i planom.

Posebnim propisom Kantona uređuje se zaštita izvorišta vode za piće na području Kantona.

Član 20.

Zaštita vazduha, u smislu ovog zakona, podrazumjeva zaštitu vazduha od štetnih materija radi očuvanja zdravlja ljudi, biljnog i životinjskog svijeta.

Posebnim propisom Kantona određuju se normativi, način provođenja zaštite i poboljšanja kvaliteta vazduha.

Član 21.

U svrhu zaštite urbanog standarda, pri izradi planske dokumentacije i izgradnji naselja, obezbjeđuje se naročito:

  • -
    koeficijent izgrađenosti,
  • -
    spratnost,
  • -
    uvjeti za saobraćaj pješaka i vozila,
  • -
    uvjeti za kretanje invalidnih lica u kolicima,
  • -
    zaštita od požara,
  • -
    groblja,
  • -
    komunalna infrastruktura, urbana oprema i zelene površine,
  • -
    snabdjevenost vodom,
  • -
    prečišćavanje otpadnih voda,

"sanitarna deponija,

  • -
    zaštita od buke,
  • -
    mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih dejstava.

Član 22.

Koeficijent izgrađenosti (odnos ukupne građevinske površine građevine prema odgovarajućoj površini građevinskog zemljišta) utvrđuje se provedbenim planom odnosno urbanističkim planom ako nije obavezno donošenje provedbenog plana.

Član 23.

Uvjeti za saobraćaj pješaka i vozila kao i spriječavanje ugrožavanja urbane sredine saobraćajem, utvrđuju se planom prostornog uređenja, a naročito:

  • -
    obavezno davanje prioriteta javnom saobraćaju,
  • -
    skretanje tranzitnog saobraćaja van određenih dijelova naselja, posebno van historijskog jezgra naselja,
  • -
    ostavljanje određenih dijelova naselja samo za pješački ili samo za pješački i javni saobraćaj, naročito u historijskom jezgru naselja,
  • -
    uvjeti za kretanje invalidnih lica u kolicima,
  • -
    kontrola djelatnosti koje predstavljaju jak izvor saobraćajnih tokova,
  • -
    obavezno građenje kolektivnih garaža u urbanim sredinama.

Član 24.

Odlaganje otpadaka vrši se na sanitarnu deponiju.

Lokacija za sanitarnu deponiju utvrđuje se urbanističkim planovima Kantona.

Član 25.

Zaštita od buke, u smislu ovog zakona, je zaštita naselja i drugih mjesta boravka, odmora i rekreacije ljudi od buke koja prelazi propisane granice.

Posebnim propisom Kantona utvrđuju se nivoi buke, mjere zaštite od buke, način mjerenja buke i druga pitanja od značaja za zaštitu od buke.

Član 26.

Planovima prostornog uređenja predviđaju se mjere zaštite od elementarnih nepogoda (zemljotres, poplave, požari, sniježne lavine, klizišta i slično), tehničkih katastrofa, mjere zaštite stanovništva i materijalnih dobara u slučaju rata i neposredne ratne opasnosti, zaštita poljoprivrednog i šumskog zemljišta, odnos prema nadzemnim i podzemnim vodama, zaštita vazduha i dr. u skladu sa posebnim zakonima za odnosne oblasti, ali i strožije u ovisnosti od prostora za koji se plan izrađuje.

Član 27.

Područja, cjeline i pojedinačne vrijednosti prirodnog i graditeljskog nasljeđa, u smislu ovog zakona, stavljaju se pod posebnu zaštitu.

Član 28.

Prirodnim nasljeđem, u smislu ovog zakona, smatraju se izuzetne prirodne ljepote, prirodni fenomeni, zajednice biljaka i najvažnije prirodne naseobine i staništa bioloških različitosti uključujući i ugrožene vrste, riječni i jezerski ekosistemi, posebno vrijedna nadzemna i podzemna izvorišta vode, mineralni i termalni izvori i slično.

Planom prostornog uređenja obavezno se utvrđuju dobra prirodnog nasljeđa prema sljedećoj klasifikaciji:

Prva kategorija: strogi prirodni rezervat (područje divljine) je zaštićeno područje namijenjeno uglavnom nauci i zaštiti divljine;

Druga kategorija: nacionalni park je zaštićeno područje namijenjeno uglavnom za zaštitu ekosistema i rekreaciju;

Treća kategorija: nacionalni spomenik je zaštićeno područje namijenjeno uglavnom za konzervaciju specifičnih prirodnih pojava;

Četvrta kategorija: zaštićena staništa;

Peta kategorija: zaštićeni pejsaži;

Šesta kategorija: resurs pod upravom je zaštićeno područje kojim se upravlja uglavnom sa ciljem održivog razvoja prirodnog ekosistema.

Član 29.

Graditeljskim nasljeđem, u smislu ovog zakona, smatraju se nepokretna dobra: arheološka, historijska i za nauku značajna mjesta, građevine i prostori koji imaju historijski, naučni, umjetnički ili arhitektonski značaj, kako vjerske tako i svjetovne naravi, tradicionalne sredine, historijski dijelovi gradskih i seoskih naselja i ostaci ranijih civilizacija koji imaju etnološku vrijednost.

Graditeljskim nasljeđem smatraju se i nepokretna dobra iz stava 1. ovog člana koja se kao ruševine uzdižu iznad tla, kao i historijski i arheološki ostaci otkriveni ispod površine tla.

Graditeljskim nasljeđem, osim dobara iz stava 1. ovog člana, koja su evidentirana i zaštićena na osnovu odredaba posebnog zakona, u smislu ovog zakona, smatraju se i ostaci prošlosti koji nisu popisani i zaštićeni.

Član 30.

Zaštićena područja utvrđuju se planom prostornog uređenja koji obavezno obrađuje graditeljsko i prirodno nasljedje zaštićeno po odredbama posebnog zakona o zaštiti tog nasljeđa.

Planom prostornog uređenja obavezno se preuzima graditeljsko i prirodno nasljeđe zaštićeno po odredbama posebnog zakona o zaštiti tog nasljeđa.

Dokumentacija o zaštiti kojom se, između ostalog, utvrđuje područje zaštite, režim i mjere zaštite, uvjeti građenja i korišćenja prostora na zaštićenom području, mjere održavanja i uredjivanja zaštićenog područja su sastavni dio plana prostornog uređenja.

Do donošenja odgovarajućeg plana prostornog uređenja, može se propisom nadležnog ministarstva Kantona utvrditi pravna zaštita tog područja koje postaje sastavni dio plana kada se plan donese.

Član 31.

Na zaštićenom području ili pojedinačnoj građevini, u smislu ovog zakona, mogu se utvrditi slijedeći režimi zaštite, koji se unose u planove prostornog uređenja:

  • -
    zaštita prvog stepena - na područjima najviših vrijednosti koje moraju ostati nepovrijeđene. Djelovanje na ovom području ograničeno je na radove održavanja i unapređi- vanja izvornog stanja, kao i na radove kojima se omogućava pristup i boravak na području,
  • -
    zaštita drugog stepena - na područjima na kojima se prvenstveno ostvaruje očuvanje izvornog stanja. Djelovanje na ovim područjima ograničeno je na radove koji ne smiju biti u suprotnosti sa zaštitom izvornog stanja, a kada su u pitanju veći prostori, dijelovi prostora mogu biti korišćeni samo za namjenu utvrđenu planom prostornog uređenja,
  • -
    zaštita trećeg stepena - na područjima na kojima preovladava održavanje izvornog stanja. Djelovanje na ovim područjima vrši se isključivo na osnovu i u skladu sa planom prostornog uređenja.

Član 32.

Uvjeti za izradu plana prostornog uređenja koji se donosi za područje ili dijelove područja koja imaju određene karakteristike graditeljskog nasljeđa regulišu se na sljedeći način:

  • -
    u postupku izrade i donošenja plana prostornog uređenja za područja koja posjeduju graditeljske, urbanističke, vjerske, historijske, kulturne, obrazovne i druge vrijednosti, koje ne uživaju zaštitu u smislu odredaba posebnih zakona, niti su stavljeni pod zaštitu ranije donesenim planom prostornog uređenja, nosilac izrade plana dužan je uključiti Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa (u daljem tekstu: kantonalna ustanova za zaštitu).

Član 33.

Zaštićeno dobro graditeljskog nasljeđa ne može se uništiti niti napustiti. Izuzetno, kada to zahtijeva javni interes ili društvena potreba, planom prostornog uređenja može se predvidjeti prenošenje zaštićenog dobra graditeljskog nasljeđa na prostor koji prirodno i historijski odgovara njegovoj prvobitnoj lokaciji.

Član 34.

Planom prostornog uređenja, po pravilu, se planira zadržavanje i sanacija građevina izgrađenih prije 1918. godine. Izuzetno, kada to zahtjeva javni interes, posebni ekonomski i funkcionalni interesi, planom prostornog uređenja može se predvidjeti uklanjanje građevine izgrađene prije 1918. godine.

IV - PLANIRANJE

Planovi prostornog uređenja

Član 35.

Planom prostornog uređenja utvrđuje se uređenje prostora, a naročito: namjena i način korišćenja površina, trase infrastrukturnih sistema, zaštita okoliša, urbanističko-tehnički i drugi uvjeti za građenje.

Prostorno planiranje je obavezna i kontinuirana djelatnost.

Član 36.

Planovi prostornog uređenja su:

  • a)
    razvojni i
  • b)
    provedbeni

a. razvojni planovi su:

"prostorni plan Kantona,

"prostorni planovi posebnog područja,

"urbanistički planovi u Kantonu.

b. provedbeni planovi su:

  • -
    regulacioni planovi
  • -
    urbanistički projekti

Član 3 7.

Planovi prostornog uređenja iz prethodnog člana sastoje se iz grafičkog i tekstualnog dijela.

Sastavni dio plana prostornog uređenja iz prethodnog člana je program mjera za provođenje plana i odluka o provođenju plana.

Član 38.

Prostorni plan Kantona usklađuje se sa Strategijom prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 39.

Prostorni plan Kantona je osnova za izradu:

  • -
    prostornog plana posebnog područja,
  • -
    urbanističkih planova Kantona.

Član 40.

Urbanistički planovi Kantona su osnova za izradu regulacionog plana i urbanističkog projekta.

Regulacioni plan je osnova za izradu urbanističkog projekta.

Ako izrada regulacionog plana nije obavezna, urbanistički projekat se može raditi na osnovu urbanističkog plana i projektnog programa.

Član 41.

Planovi prostornog uređenja Kantona rade se na osnovu ovog zakona i uputstva za pripremu i izradu planova prostornog uređenja (u daljem tekstu: uputstvo) koje donosi Kantonalno ministarstvo nadležno za poslove prostornog uređenja (u daljem tekstu: Ministarstvo prostornog uređenja).

Član 42.

Prostornim planom Kantona utvrđuju se urbana i posebna područja od značaja za Kanton.

Prostornim planom Kantona utvrđuju se osnovna načela prostornog uređenja, ciljevi prostornog razvoja, organizacija, uređenje, korišćenje i namjena prostora, zaštita prirodnih i izgrađenih dobara u prostoru, a naročito:

  • -
    osnovna namjena prostora (građevinsko, poljoprivredno i šumsko zemljište, vodne površine i dr.),
  • -
    sistem naselja i urbana područja,
  • -
    radne zone,
  • -
    građevine i koridori infrastrukture sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (saobraćajna, energetska, vodoprivredna, telekomunikaciona infrastruktura i dr.),
  • -
    društvena suprastruktura (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i dr.),
  • -
    razmještaj građevina i postrojenja koje mogu ugroziti okoliš u većoj mjeri,
  • -
    zaštićeno graditeljsko i prirodno nasljeđe,
  • -
    mjere zaštite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa i ratnih djelovanja,
  • -
    eksploatacija mineralnih sirovina,

"obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja prostora manjih prostornih cjelina unutar Kantona,

  • -
    uvjeti korišćenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora.

Član 43.

Prostorni plan posebnog područja donosi se za:

  • -
    područje graditeljskog i prirodnog nasljeđa,
  • -
    područje iskorišćavanja mineralnih sirovina,
  • -
    područje izgradnje velikih energetskih građevina,
  • -
    slivno područje hidro akumulacija za potrebe snabdije- vanja vodom,
  • -
    ugrožena područja (plavna područja, klizišta i sl.)

Član 44.

Urbanistički planovi donose se za:

  • -
    urbano područje Kantona (Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća),
  • -
    urbano područje Ilijaš,
  • -
    urbano područje Hadžići,
  • -
    urbano područje Trnovo.
  • -
    Urbanističkim planovima Kantona detaljnije se razrađuju opredjeljenja iz prostornog plana Kantona, a naročito:
  • -
    granice
  • -
    namjena površina,
  • -
    saobraćajna infrastruktura,
  • -
    vodna infrastruktura,
  • -
    energetska infrastruktura,
  • -
    komunalna infrastruktura,
  • -
    društvena suprastruktura,
  • -
    uvjeti korišćenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora.

Urbanističkim planovima Kantona utvrđuje se obaveza izrade provedbenih planova.

Član 45.

Regulacioni plan donosi se za urbano područje na kojem predstoji intenzivna izgradnja, rekonstrukcija ili sanacija, kao i za uređenje prostora.

Regulacionim planom detaljno se planira uređenje prostora, a naročito:

  • -
    detaljna namjena površina,
  • -
    idejna rješenja saobraćajnica i uvjeti za kretanje invalidnih lica u kolicima,
  • -
    obezbjeđenje komunalne infrastrukture sa uvjetima za priključenje građevine na istu,
  • -
    detaljni urbanističko-tehnički uvjeti,
  • -
    programski uvjeti za izradu urbanističkih projekata,
  • -
    uvjeti za zaštitu okoliša,
  • -
    zaštita graditeljskog i prirodnog nasljeđa,
  • -
    prijedlog plana parcelacije,
  • -
    podaci o vlasničkom statusu zemljišta,
  • -
    uvjeti uređenja građevinskog zemljišta,
  • -
    uvjeti korišćenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora.

Član 46.

Urbanistički projekat se donosi za potrebe građenja na dijelovima urbanog područja koji se izgrađuju kao cjelina ili su već djelimično izgrađeni.

Urbanističkim projektom detaljno se daju urbanističko-arhitektonska rješenja, nivelaciono-regulacioni podaci, uređenje prirodne sredine, idejni projekti saobraćajnica, komunalne infrastrukture i idejni projekti planiranih građevina.

Urbanističkim projektom utvrđuju se urbanističko-tehnički uvjeti za izgradnju i uređenje prostora.

Čan 47.

Urbanistički projekat koji se izrađuje za potrebe nadziđivanja, dogradnje, rekonstrukcije, sanacije i interpolacije građevine, može imati skraćeni sadržaj.

Skraćeni sadržaj urbanističkog projekta iz prethodnog stava obuhvata izradu arhitektonsko-urbanističkog rješenja, rješenje priključaka na postojeću saobraćajnu mrežu i saobraćaj u mirovanju, idejne projekte planirane izgradnje, nadziđivanja ili rekonstrukcije, priključke na komunalnu infrastrukturu, te analizu konstrukcije postojeće građevine na kojoj se planira rekonstrukcija, nadziđivanje ili dogradnja, sadrži urbanističko-tehničke uvjete za izgradnju i uređenje prostora, uvjete i način izgradnje u odnosu na susjedne građevine i odluku o provođenju plana.

Izrada i donošenje plana prostornog uređenja

Član 48.

Priprema, izrada i donošenje plana prostornog uređenja vrši se u skladu sa ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i uputstvom.

Plan prostornog uređenja užeg područja usaglašava se sa planom prostornog uređenja šireg područja, a planovi susjednih područja, međusobno se usaglašavaju.

Član 49.

Skupština Kantona, Gradsko vijeće i Općinsko vijeće prethodno odlučuju da se pristupi izradi odnosno izmjeni i dopuni plana prostornog uređenja.

Odluka o pristupanju izradi odnosno izmjeni i dopuni plana prostornog uređenja sadrži:

  • -
    vrstu plana,
  • -
    područje planiranja,
  • -
    nosioca pripreme plana,
  • -
    nosioca izrade plana,
  • -
    rok izrade,
  • -
    odredbe o razmatranju i donošenju plana,
  • -
    sredstava za izradu plana,
  • -
    subjekte planiranja.

Odlukom o pristupanju izradi plana prostornog uređenja, može se utvrditi režim zabrane građenja na prostoru ili dijelu prostora za koji se plan izrađuje.

Zabrana građenja primjenjuje se do donošenja plana.

Član 50.

Nosilac pripreme plana prostornog uređenja je Vlada Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada Kantona), gradonačelnik i općinski načelnik (u daljem tekstu: nosilac pripreme plana).

Nosilac izrade plana prostornog uređenja je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: nosilac izrade plana).

Nosilac pripreme plana može fazu izrade provedbenog plana ili njegovog dijela povjeriti pravnom licu registrovanom za tu vrstu djelatnosti.

Pravno lice iz prethodnog stava dužno je da obezbijedi za pojedine faze plana stručno lice odgovarajuće struke koje ima formalne i stručne reference.

Nosilac izrade plana dužan je pravnom licu iz stava 3. ovog člana staviti na raspolaganje dokumentaciju neophodnu za izradu analitičko-dokumentacione osnove plana, osigurati saradnju i usaglašavanje stavova sa svim vlasnicima nekretnina, korisnicima prostora i učesnicima u njegovoj izradi.

Član 51.

Izradu plana prostornog uređenja pokreće nosilac pripreme plana.

Inicijativu za izradu plana prostornog uređenja nosiocu pripreme plana mogu podnijeti organi uprave ili jedinice lokalne samouprave.

Član 52.

Izradi plana prethodi:

"izrada smjernica za pripremanje i izradu plana,

"izrada analitičko-dokumentacione osnove.

Nosilac pripreme plana verifikuje dokumente iz prethodnog stava.

Član 53.

Nosilac pripreme plana utvrđuje nacrt plana i podnosi ga Skupštini Kantona, Gradskom vijeću i Općinskom vijeću na razmatranje i stavljanje na javni uvid i raspravu u trajanju do tri mjeseca.

Rok iz prethodnog stava utvrđuje se odlukom o pristupanju izradi plana.

Član 54.

Na osnovu rezultata javne rasprave o nacrtu plana, nosilac pripreme plana utvrđuje prijedlog plana i podnosi ga Skupštini Kantona, Gradskom vijeću i Općinskom vijeću na donošenje.

Uz plan se prilaže i odluka o usvajanju plana.

Uz prijedlog plana, nosilac pripreme plana dužan je Skupštini Kantona, Gradskom vijeću i Općinskom vijeću dostaviti, uz obrazloženje, prijedloge i mišljenja na nacrt plana koja nisu mogla biti usvojena.

Prostorni plan Kantona stupa na snagu po pribavljanju saglasnosti Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okoliša.

Član 55.

Izmjena i dopuna plana prostornog uređenja vrši se po postupku za donošenje plana.

Izuzetno od odredbe prethodnog stava, izmjena i dopuna plana može se vršiti po skraćenom postupku, ako se izmjenom i dopunom plana bitno ne mijenja osnovni koncept plana.

Nosilac pripreme plana, u smislu odredbe prethodnog stava, podnosi Skupštini Kantona, Gradskom vijeću i Općinskom vijeću prijedlog izmjene i dopune plana.

Član 56.

Planove prostornog uređenja iz člana 36. pod tačkom a) ovog zakona donosi Skupština Kantona.

Planove prostornog uređenja iz člana 36. pod tačkom b) donose:

  • -
    regulacione planove za područje grada Sarajeva (u daljem tekstu: Grad) donosi Gradsko vijeće,
  • -
    regulacione planove za općine izvan teritorije Grada, donosi Općinsko vijeće,
  • -
    urbanističke projekte donosi Općinsko vijeće

Član 57.

Planovi koji obuhvataju područja dva ili više kantona, donose zajednički skupštine kantona .

Član 58.

Po usvajanju plana prostornog uređenja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo" objavljuju se: odluka o usvajanju plana, odluka o provođenju plana i tekstualni dio razvojnih planova.

Plan je javni dokument koji se izlaže na stalni javni uvid i čuva kod nosioca izrade plana, Ministarstva prostornog uređenja, gradskih i općinskih službi za upravu nadležnih za poslove prostornog uređenja (u daljem tekstu: općinske i gradske službe za upravu).

Član 59.

Pored utvrđenih nadležnosti iz člana 56. ovog zakona, u okviru lokalnog samoupravnog djelokruga, Grad i općine:

  • -
    daju mišljenje na plan koji se donosi za njihovo područje prije utvrdjivanja nacrta plana,
  • -
    pokreću inicijativu da se pristupi izradi, izmjeni ili dopuni plana,
  • -
    provode plan prostornog uređenja.

V - PARCELACIJA I UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

Član 60.

Građevinsko zemljište namijenjeno za izgradnju sastoji se od građevinskih parcela.

Građevinska parcela obuhvata jednu ili više katastarskih čestica ili njihovih dijelova.

Građevinska parcela određena je brojem, oblikom i površinom.

Građevinska parcela mora da ima površinu i oblik koji osigurava građenje u skladu sa planom i urbanističko-tehničkim uvjetima.

Građevinska parcela mora da ima trajan pristup na ulicu odnosno put, kao i mogućnost priključenja na komunalnu infrastrukturu.

Član 61.

Građevinska parcela se utvrđuje prijedlogom plana parcelacije (osnovni podaci parcele) koji je sastavni dio plana prostornog uređenja.

Prijedlog plana parcelacije izrađuje se na ažurnim geodetsko-katastarskim planovima ovjerenim od općinske službe za upravu nadležne za geodetske poslove i katastar.

Prijedlog plana parcelacije, po pravilu, donosi se za prostornu cjelinu na kojoj se vrši izgradnja.

Ako se prijedlog plana parcelacije ne donosi za prostornu cjelinu, parcelacija se mora izvršiti tako da se na preostalom dijelu omogući obrazovanje druge parcele.

Član 62.

Prijedlogom plana parcelacije utvrđuje se: veličina, oblik i položaj parcele, pristup parcelama, regulacione i građevinske linije.

Član 63.

Izgradnja građevina vrši se, po pravilu, na uređenom građevinskom zemljištu. Na užem urbanom području, izgradnja građevina vrši se samo na uređenom građevinskom zemljištu.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, izgradnja građevina može se vršiti i na neuređenom zemljištu, pod uvjetom da se njegovo uređenje izvrši u toku izgradnje građevine, a najkasnije do donošenja upotrebne dozvole.

Član 64.

Uređenje građevinskog zemljišta vrši se u skladu sa uvjetima utvrđenim u urbanističkoj saglasnosti i građevnoj dozvoli.

Uređenje građevinskog zemljišta obuhvata:

  • a)
    pripremanje i
  • b)
    opremanje građevinskog zemljišta.

Član 65.

Pripremanje zemljišta za građenje obuhvata:

  • -
    rješavanje imovinsko-pravnih odnosa,
  • -
    parcelaciju zemljišta,
  • -
    uklanjanje postojećih građevina, premještanje nadzemnih i podzemnih instalacija u skladu sa planom prostornog uređenja,
  • -
    sanaciju zemljišta (osiguranje klizišta, drenaže, regulaciju vodotoka i sl),
  • -
    izradu dokumentacije i obavljanje radova zaštite graditeljskog i prirodnog nasljeđa koji bi mogli biti ugroženi radovima na pripremanju zemljišta.

Član 66.

Opremanje građevinskog zemljišta obuhvata:

  • -
    građenje saobraćajnica uključujući kolovoze, pločnike, pješačke prelaze, trgove, parkirališta, garaže i dr.;
  • -
    izgradnju pristupa građevinama javnog karaktera kojim se obezbjeđuje nesmetano kretanje invalidnih lica;
  • -
    građenje građevina i instalacija za snabdjevanje električ- nom energijom;
  • -
    građenje građevina i instalacija za snabdjevanje vodom i odvodnju otpadnih voda; prečišćavanje i sl.;
  • -
    uređenje javnih zelenih površina, rekreativnih terena, igrališta, grobalja i dr.;
  • -
    izgradnju telekomunikacionih građevina i uređaja;
  • -
    uređenje prostora za postavljanje posuda za odlaganje otpadaka;
  • -
    regulaciju vodotoka i uređenje obala.

Član 67.

Općinski načelnik i gradonačelnik dužni su svake godine oglasiti lokacije za građenje u skladu sa planom prostornog uređenja.

Član 68.

Za pojedina naselja ruralnog karaktera definisana prostornim planom Kantona kao urbana područja, odlukom o provođenju plana utvrđuje se minimalan obim uređenja građevinskog zemljišta, zavisno od mjesnih prilika.

Član 69.

Troškove uređenja građevinskog zemljišta snosi vlasnik, odnosno investitor.

Troškovi iz stava 1. ovog člana utvrđuju se na osnovu stvarno uloženih sredstava za uređenje građevinskog zemljišta po 1 m2 neizgrađenog građevinskog zemljišta ili po 1 m2 izgrađene površine građevine.

Investitor neće snositi troškove uređenja zemljišta za radove koje sam izvrši na osnovu uvjeta iz urbanističke saglasnosti.

Uređenje građevinskog zemljišta finansira se sredstvima ostvarenim iz naknade za uređenje građevinskog zemljišta, naknade za korišćenje građevinskog zemljišta i drugih sredstava.

Član 70.

Osim troškova uređenja građevinskog zemljišta iz prethodnog člana, investitoru izgradnje građevine obračunavaju se i troškovi naknade za pogodnosti koje određeno zemljište pruža korisniku odnosno vlasniku zemljišta.

Naknada za pogodnosti iz prethodnog stava utvrđuje se u ovisnosti od:

  • -
    obima i stepena izgrađenosti i uređenosti,
  • -
    položaja zemljišta u naselju,
  • -
    opremljenosti komunalnim građevinama i instalacijama,
  • -
    saobraćajne povezanosti,
  • -
    opremljenosti sadržajima za svakodnevno i periodično snabdjevanje,
  • -
    stepena pokrivenosti sadržajima zdravstva, obrazovanja, kulture, sporta, rekreacije i dr.,
  • -
    dostupnosti sadržajima usluga državne uprave, finansijskim institucijama i sl.,
  • -
    prirodnih uvjeta korišćenja zemljišta i prirodnih ambijenata.

Član 71.

Način i uvjeti plaćanja naknade za uređenje građevinskog zemljišta, naknade za pogodnosti i naknade za korišćenje građevinskog zemljišta utvrđuju se posebnim propisom Kantona.

VI - ODOBRAVANJE GRAĐENJA

Član 72.

Građenje građevina i drugi zahvati u prostoru (u daljem tekstu: građenje) provode se u skladu sa planom prostornog uređenja, ovim zakonom, posebnim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona.

Član 73.

Pod građevinom, u smislu ovog zakona, podrazumjeva se:

  • -
    građevine svih vrsta sa ili bez instalacija i ugrađenom op- remom,
  • -
    saobraćajne, vodoprivredne, energetske građevine i površine sa pripadajućim instalacijama,
  • -
    telekomunikacione građevine i instalacije,
  • -
    građevine i instalacije komunalne infrastrukture,
  • -
    proizvodne i druge privredne građevine i postrojenja, skladišta, sajmišta i slične građevine,
  • -
    trgovi, javne površine, javne zelene površine, igrališta, sportske građevine, groblja, sanitarne deponije, javne pijace, skloništa i slične građevine.

Pod izvođenjem drugih zahvata, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se svi radovi iznad ili ispod površine tla, kojima se privremeno ili trajno zauzima prostor i mijenjaju postojeći uvjeti korišćenja tog prostora.

Član 74.

Odredbe ovog zakona koje se odnose na izgradnju građevina primjenjuju se i na izvođenje drugih zahvata: rekonstrukciju, dogradnju, nadziđivanje, promjena namjene građevine, konzervaciju građevine, osim radova tekućeg održavanja za koje se ne donosi upravni akt.

Izuzetno od odredbe prethodnog stava, za radove sanacije građevine, uklanjanje građevine i odobravanja izgradnje ili postavljanja privremene (pomoćne) građevine donosi se jedno rješenje - građevna dozvola za sanaciju građevine, dozvola za uklanjanje građevine i dozvola za izgradnju privremene (pomoćne) građevine bez prethodnog donošenja urbanističke saglasnosti.

Član 75.

Pod rekonstrukcijom građevine, u smislu ovog zakona, podrazumjevaju se radovi kojima se mijenjaju konstruktivni elementi koji mogu biti od uticaja na stabilnost građevine ili njenih dijelova, kojima se uvode nove instalacije i ugrađuje nova oprema u građevinu, mijenja namjena i vanjski izgled građevine kao i kojima se mijenjaju uvjeti po kojima je, na osnovu građevne dozvole izgrađena građevina. Zamjena instalacija i opreme, ako se izvodi prema uvjetima utvrđenim u građevnoj dozvoli, ne smatra se rekonstrukcijom.

Pod rekonstrukcijom građevine podrazumijevaju se i radovi kojima se građevina čije oštećenje je nastalo zbog starosti građevine ili kao posljedica elementarnih nepogoda, prirodnih ili tehničkih katastrofa i ratnih djelovanja i prelazi 60% oštećenja, dovodi u stanje koje je imala prije oštećenja.

Za radove rekonstrukcije na građevinama graditeljskog nasljeđa može se donijeti urbanistička saglasnost pod uvjetom da investitor prethodno pribavi saglasnost kantonalne ustanove za zaštitu sa uvjetima za izradu projekta za izvođenje.

Član 76.

Pod dogradnjom, u smislu ovog zakona, podrazumjeva se proširenje postojeće građevine kojom se zauzima zemljište ili prostor u odnosu na tu građevinu i ako dograđeni dio ne prelazi 50% površine postojeće građevine i čini građevinsku i funkcionalnu cjelinu sa građevinom uz koju se dograđuje.

Član 77.

Pod nadziđivanjem, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se izgradnja jedne ili više etaža, kao i preuređenje krovišta odnosno potkrovlja na postojećim građevinama kojima se dobija novi stambeni ili poslovni prostor.

Član 78.

Pod promjenom namjene građevine, u smislu ovog zakona, podrazumjeva se pretvaranje stambenog u poslovni prostor, odnosno poslovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru, ako takva promjena bitno mijenja uvjete korišćenja te građevine, okolnih građevina i prostora, odvijanje prometa i uvjete očuvanja okoliša.

Član 79.

Po konzervacijom građevine, u smislu ovog zakona, podrazumjevaju se radovi kojima se oštećena ili nedovršena građevina zaštićuje od daljnjeg propadanja, a do sticanja uvjeta za njenu sanaciju, rekonstrukciju ili dovršenje radova na nezavršenoj građevini.

Član 80.

Radovima tekućeg održavanja, u smislu ovog zakona, podrazumjevaju se radovi koji ne utiču na konstrukciju građevine, okoliš, na njenu promjenu dimenzija ili vanjski izgled (manji popravci, malterisanje, bojenje fasade i njihovo dovođenje u prvobitno stanje, zamjena i bojenje građevinske stolarije, ustakljivanje postojećih otvora, izrada pokrova i manjih dijelova krovne konstrukcije, zidanje pregradnih zidova, zamjena i opravka oštećenih instalacija, zidanje porušenih dimnjaka i sl.).

Radovi tekućeg održavanja iz prethodnog stava, na građevinama koje predstavljaju zaštićena dobra graditeljskog nasljeđa i građevinama sagradjenim prije 1918.godine, mogu se izvoditi na osnovu idejnog projekta na koji je pribavljena saglasnost Zavoda za zaštitu i uvjeta za izvođenje radova.

Izuzetno od odredbe člana 74. stav 1. ovog zakona, za radove iz prethodnog stava donosi se urbanistička saglasnost i građevna dozvola.

Član 81.

Sanacija, u smislu ovog zakona, podrazumjeva radove na oštećenim građevinama kojima se građevina dovodi u stanje prije oštećenja (elementarne nepogode, ratna dejstva, tehničke katastrofe).

Sanacijom oštećenih građevina graditeljskog nasljeđa, u smislu ovog zakona, podrazumjeva se provođenje privremenih ili trajnih mjera zaštite od daljnjeg propadanja građevine usljed nastalih oštećenja.

Izuzetno od odredbe člana 74. stav 2. ovog zakona za sanaciju oštećenih građevina graditeljskog nasljeđa donosi se urbanistička saglasnost i građevna dozvola, uz prethodno pribavljenu saglasnost kantonalne ustanove za zaštitu.

Član 82.

Uklanjanje građevine, u smislu ovog zakona, podrazumjeva rušenje i demontažu građevine ili dijela građevine, koja zbog fizičke dotrajalosti ili većih oštećenja elementarnim nepogodama, prirodnim i tehničkim katastrofama i ratnim djelovanjima ne mogu dalje služiti svojoj namjeni i predstavljaju opasnost po život i zdravlje ljudi, okolne građevine i saobraćaj, kao i uklanjanje građevine radi privođenja zemljišta namjeni utvrđenoj planom prostornog uređenja.

Član 83.

Privremena (pomoćna) građevina, u smislu ovog zakona, smatra se građevina izgrađena ili postavljena privremeno na određenoj lokaciji za potrebe gradilišta.

Izgradnja ili postavljanje privremene (pomoćne) građevine iz prethodnog stava odobrava se donošenjem rješenja - dozvole za izgradnju ili postavljanje privremene (pomoćne) građevine.

Rješenjem iz prethodnog stava utvrđuje se obaveza uklanjanja građevine po završetku građenja građevine radi koje su odobreni pripremni radovi.

Ukoliko investitor ne izvrši obavezu iz prethodnog stava, općinski načelnik, gradonačelnik i Ministarstvo prostornog uređenja donijet će rješenje o uklanjanju privremene (pomoćne) građevine na teret investitora.

Urbanistička saglasnost

Član 84.

Urbanistička saglasnost je upravni akt i donosi se kada se utvrdi da je građenje u skladu sa planom prostornog uređenja, drugim uvjetima utvrđenim za taj prostor, ovim zakonom, posebnim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona.

Član 85.

Rješenje o urbanističkoj saglasnosti (u daljem tekstu: urbanistička saglasnost) donosi se na osnovu regulacionog plana ili urbanističkog projekta (član 5. tačka 1).

Ako donošenje plana iz prethodnog stava nije obavezno, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu urbanističkog plana, plana parcelacije i uvjeta utvrđenih u odluci o provođenju plana (član 5. tačka 2).

Izuzetno, za rekonstrukciju, dogradnju i nadziđivanje građevine, urbanistička saglasnost se može donijeti u skladu s odredbama prethodnog stava bez plana parcelacije, ako se radovi izvode na građevini kojoj je određena parcela za njenu redovnu upotrebu.

Za ruralna naselja, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu prostornog plana Kantona, plana parcelacije i odluke o provođenju plana (član 5. tačka 3).

Na vanurbanim područjima, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu prostornog plana Kantona, plana parcelacije i odluke o provođenju plana (član 5. tačka 4).

Član 86.

Ako plan prostornog uređenja propisan kao osnova za donošenje urbanističke saglasnosti nije donesen, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu stručnog mišljenja nosioca izrade plana.

Nosilac izrade plana provjerava da li je zahtjev usaglašen sa planom prostornog uređenja šireg područja, uvjetima za planiranje na odnosnom području, zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona, a koji neposredno ili posredno uređuju odnose u prostoru.

Pozitivno mišljenje nosioca izrade plana sadrži urbanističko-tehničke uvjete za izgradnju i lokacionu dokumentaciju, a za veće građevine uvjete za izradu provedbenog plana.

Član 87.

Urbanistička saglasnost donesena suprotno odredbama ovog zakona, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i donesenom planu ništava je.

Rješenje oglašava ništavim organ u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku.

Član 88.

Zahtjev za donošenje urbanističke saglasnosti podnosi se općinskom načelniku, gradonačelniku i Ministarstvu prostornog uređenja.

Zahtjev za donošenje urbanističke saglasnosti podnosi se općinskom načelniku za izgradnju građevina i vršenje radova na području općine.

Zahtjev za donošenje urbanističke saglasnosti podnosi se gradonačelniku za:

  • -
    izgradnju građevina i vršenje radova na području dvije ili više općina u sastavu Grada.,
  • -
    izgradnju građevina i vršenje radova od interesa za Grad.

Posebnim propisom gradonačelnika utvrdiće se građevine i radovi od interesa za Grad uz prethodno pribavljeno mišljenje Vlade Kantona.

  • -
    Zahtjev za donošenje urbanističke saglasnosti podnosi se Ministarstvu prostornog uređenja za:
  • -
    izgradnju građevina i radove od interesa za Kanton;
  • -
    izgradnju građevina i vršenje radova na područjima dvije ili više općina koje nisu u sastavu Grada ili na području općine i Grada;
  • -
    izgradnju građevina i vršenje radova koji mogu štetno uticati na okoliš Kantona;
  • -
    građenje građevina čija je korisna površina preko 5.000 m2;

Protiv rješenja o urbanističkoj saglasnosti Ministarstva prostornog uređenja iz prethodnog stava u drugom stepenu rješava Vlada Kantona.

Posebnim propisom Vlade Kantona utvrdit će se građevine i radovi od interesa za Kanton, kao i građevine i radovi koji mogu štetno uticati na okoliš Kantona.

Zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti podnosi se Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i okoliša putem Ministarstva prostornog uređenja za građevine iz nadležnosti Federacije BiH koji se grade na području dva ili više kantona.

Član 89.

Zahtjev za donošenje urbanističke saglasnosti sadrži:

  • -
    vrstu i opis građenja,
  • -
    obrazloženje zahtjeva sa podacima potrebnim za utvrđivanje urbanističko-tehničkih i drugih uvjeta (programska skica, idejno rješenje ili idejni projekat i sl.),
  • -
    izvod iz katastarskog plana,
  • -
    izvod iz zemljišne knjige.

Član 90.

Urbanističku saglasnost donosi općinski načelnik, gradonačelnik i Ministarstvo prostornog uređenja u skladu sa odredbama člana 88. ovog zakona.

Urbanistička saglasnost donosi se u roku od 30. dana od dana podnošenja zahtjeva, a najkasnije u roku od 60 dana.

Općinske službe za upravu dužne su u slučajevima kada urbanističku saglasnost donosi gradonačelnik ili Ministarstvo prostornog uređenja dostaviti sve podatke o kojima posjeduju evidenciju kao i mišljenje o podnesenom zahtjevu.

Član 91.

Urbanistička saglasnost sadrži:

a. podatke o namjeni, položaju, funkciji i oblikovanju građevine odnosno drugih radova,

b. izvod iz plana na osnovu kojeg se donosi urbanistička saglasnost sa granicama pripadajućeg zemljišta - građevinska parcela,

c. obaveze u odnosu na susjede i prava drugih lica,

d. propisane saglasnosti odnosno uvjete za gradnju nadležnih organa i pravnih lica,

e. urbanističko-tehničke uvjete,

f. uvjete zaštite okoliša,

g. posebne uvjete za slučajeve propisane ovim zakonom ili drugim posebnim zakonima za građevine odnosno radove kako u izgradnji tako i u njenom korišćenju,

h. uvjete za obračun troškova uređenja građevinskog zem- ljišta,

U postupku donošenja urbanističke saglasnosti, propisane saglasnosti iz prethodnog stava, pribavlja organ po službenoj dužnosti.

Saglasnosti i uvjeti za građenje pribavljeni u postupku donošenja urbanističke saglasnosti, smatra se da su pribavljeni i za postupak donošenja građevne dozvole.

Član 92.

Urbanističko-tehničkim uvjetima utvrđuje se:

  • -
    građevinska i regulaciona linija,
  • -
    nivelacione kote poda prizemlja građevine u odnosu na javni put,
  • -
    uvjeti uređenja zemljišta, posebno obaveze i način priključivanja na javni put i mrežu instalacija, a ako mreža instalacija nije izgrađena, minimalni obim uređenja građevinskog zemljišta,
  • -
    koeficijent izgrađenosti, kao i procenat izgrađenosti parcele,
  • -
    visina i odstojanje građevine od susjednih građevina,
  • -
    uvjeti za arhitektonsko oblikovanje (oblik, materijal, boja, krov, pokrov i sl.),
  • -
    uvjeti za otklanjanje i spriječavanje stvaranja arhitek- tonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica u kolicima,
  • -
    uvjeti za uređenje zelenih površina,
  • -
    površine za parkiranje odnosno garažiranje vozila,
  • -
    po potrebi privremene (pomoćne) građevine,
  • -
    uvjeti za zaštitu od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa, ratnih djelovanja i drugo.

Za otklanjanje i spriječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala, Vlada Kantona će donijeti uredbu o urbanističko-tehničkim uvjetima, prostornim standardima i normativima u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog zakona.

Član 93.

U uvjetima zaštite okoliša utvrđuje se:

  • -
    da građevina, građevinski radovi ili namjena neće na bilo koji način ugrožavati okoliš odnosno njene prirodne i izgrađene vrijednosti,
  • -
    da će građevina obezbijediti osnovne uvjete za život i rad ljudi koji je koriste,
  • -
    da neće dovoditi u opasnost zdravlje i bezbijednost ljudi ili na drugi način ugrožavati uvjete života i rada.

Član 94.

Ako je planom predviđeno ili ako se u postupku donošenja urbanističke saglasnosti utvrdi da je neophodno, uspostavljaju se zaštitne zone:

"radi spriječavanja štetnog uticaja koji mogu vršiti određene građevine, radovi ili namjene na okoliš,

  • -
    kada se štiti područje od eventualno štetnog uticaja okoliša,
  • -
    radi osiguranja zdravstvenih uvjeta, zaštite od požara ili zaštite graditeljskog i prirodnog nasljeđa.

Član 95.

Urbanistička saglasnost donosi se za cijelu građevinsku parcelu koja je planom utvrđena za izgradnju građevine.

Član 96.

Regulacionom linijom utvrđuju se pojedinačne građevinske parcele.

Građevinskom linijom utvrđuje se granična linija građevine u odnosu na javnu površinu, ulicu, vodotok ili druge građevine od kojih mora biti odvojena zbog funkcionalnih, estetskih ili zaštitnih razloga.

Sudska praksa po ovom aktu

9 odluka iz 4 članova

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.

Općenite reference na ovaj akt (4)